On Je Ubio Neprijateljstvo

7/26/2019 On Je Ubio Neprijateljstvo

1/6

"On je ubio neprijateljstvo"

Prilog teologiji pomirenja

Marie-Nolle von der Recke

I. Uvod

Pomirenje je za &ovjeka jedno od temeljnih pitanja. To vrijedi i za Sveto pismo. Od Knjige

postanka do Knjige otkrivenja mo$emo &itati kako Bog stvara veze, oporavlja ih i obnavlja kada

su slomljene. Kako bi pristupili temi pomirenja, mo$emo koristiti izraz "Evan'elje mira" koji nas

upu%uje na vrhunac biblijskoga pripovijedanja, na Isusa Krista Nazare%anina. Isus je $ivio usred

svoga naroda, $idovskog naroda, te su njegov $ivot i postupci doveli do toga da bude pogubljen

kao politi&ki zlo&inac. Svjedoci njegova $ivota su isto tako bili svjedoci njegova uskrsnu%a.

Poslali su nam poruku koja se mo$e sa$eti u jednoj rije&i: EVAN(ELJE, "to zna&i radosna vijest.

Novi zavjet na razli&ite na&ine pri&a o toj "radosnoj vijesti", izme'u ostalog i tako "to ih sve

naziva "Evan'elje mira"(1).

Pre&esto se rije

&evan

'elje u

$ivotu Crkve jako usko tuma

&ila,

"to je imalo te

"ke posljedice za$ivot i svjedo&anstvo Crkve. TeologMarlin Miller upozorava na posljedice preuskog shva%anja

tog pojma: "Tendencija radosnu vijest tuma&iti preusko vodi osaka%enom Evan'elju,

amputiranom Kristu i hromoj Crkvi"(2). Sada %emo razmotriti tekstove poslanica koje se

pripisuju apostolu Pavlu kako bi bolje shvatili "to Novi zavjet stvarno misli kada govori o

Evan'elju, a posebno o Evan'elju mira.

II. Klju"na mjesta za temu pomirenja

)Rim 5,6-11

6Jer Krist, kad smo jo!bili slabi, umrije u pravo vrijeme za bezbo#nike.7Jer jedva tko umre za pravednika; za dobroga mo#e biti da bi se tko usudio umrijeti.8A Bog pokazuje svoju ljubav k nama, !to Krist, kad smo bili jo!grje!nici, umrije za nas.9Mnogo $emo dakle ve$ma biti po njemu spa!eni od gnjeva, kad smo sad opravdani krvlju

njegovom.10Jer kad smo se pomirili s Bogom smr$u Sina njegova, dok smo jo!bili neprijatelji, mnogo

$emo se ve$ma kao pomireni spasiti u #ivotu njegovu.11A ne samo to, nego se hvalimo u Bogu po Gospodinu svojemu Isusu Kristu, po kojemu sad

primismo pomirenje.

)2 Kor 5,16-2116Zato mi od sada nikoga ne poznajemo po tijelu; i ako Krista poznajemo po tijelu, ali ga sad

vi!e ne poznajemo.17Ako je dakle tko u Kristu, to je on novo stvorenje, to je staro pro!lo, gle, sve je novo postalo.18Ali je sve od Boga, koji pomiri nas sa sobom po Kristu i dade nam slu#bu pomirenja.19Jer je Bog bio, koji je u Kristu pomirio svijet sa sobom, ne ra%unaju$i im prestupaka

njihovih i metnuv!i u nas rije%pomirenja.20Za Krista smo dakle poslanici, jer Bog kao da opominje po nama. Molimo mjesto Krista:

Pomirite se s Bogom!21Njega, koji nije poznao grijeha, u%ini za nas grijehom, da mi postanemo pravda Bo#ja u

njemu.

1


2/6

)Gal 3,26-2926Jer ste svi sinovi Bo#ji po vjeri u Kristu Isusu.27Jer koliko vas se god u Kristu krstiste, Krista obukoste.28Nema tu vi!e ni "idova ni Grka, nema vi!e ni roba ni slobodnjaka, nema vi!e ni mu!koga

roda ni #enskoga, jer sve vi svi jedno u Kristu Isusu.29A kad ste vi Kristovi, onda ste potomci Abrahamovi, po obe$anju ba!tinici.

)Ef 2,11-2211Zato se spominjite, da vi, koji ste nekad po tijelu bili neznabo!ci i nazivani neobrezani od

onih, na kojima se je u%inilo rukom obrezanje na tijelu.12Da ste bili u ono vrijeme bez Krista, isklju%eni od zajednice Izraelove i bez dijela u

zavjetima obe$anja, nade nemaju$i i bez Boga na svijetu.13A sad u Kristu Isusu, vi koji ste nekad bili daleko, blizu postadoste krvlju Kristovom.14Jer je on mir na!, koji oboje sastavi u jedno, i poru!i zid, koji nas je rastavljao,15tijelom svojim poni!ti protivnost, i zakon zapovijedi u propisima, da iz obojega na%ini u sebi

jednoga novog %ovjeka, %ine$i mir,16

i da pomiri s Bogom oboje u jednom tijelu kri#em, ubiv!i neprijateljstvo na njemu,17On je do!ao i propovijedao je mir vama, koji ste bili daleko, i mir onima, koji su bili blizu;18jer po njemu imamo oba pristup k Ocu u jednom Duhu.19Tako dakle vi!e nijeste tu&inci i do!ljaci, nego ste sugra&ani svetih i uku$ani Bo#ji,20nazidani na temelju apostola i proroka, a ugaoni je kamen sam Krist Isus,21na kojemu je sva gra&evina slo#ena i raste za sveti hrani u Gospodinu,22na kojemu se i vi nazi&ujete za stan Bo#ji u Duhu.

)Kol 1,15-2215Koji je slika Boga nevidljivoga, prvoro&eni prije svakoga stvorenja;16jer je u njemu sve stvoreno, !to je na nebu i na zemlji, vidljivo i nevidljivo, bilo prijestolja,

ili gospodstva, ili poglavarstva, ili vlasti: sve je po njemu i za njega stvoreno.17I on je prije svega, i sve postoji u njemu.18I on je glava tijelu crkve, koji je po%etak, prvoro&eni od mrtvih, da bude on u svemu prvi;19jer se je dopalo Bogu, da u njemu stanuje sva punina,20i po njemu da pomiri sve sa sobom, u%iniv!i mir krvlju kri#a njegova, bilo !to je na zemlji ili

na nebesima.21I vas, koji ste nekad bili otu&eni i neprijatelji mi!ljenjem u zlim djelima,22sad pomiri smr$u %ovje%jeg tijela njegova, da vas njemu prika#e svete i bez mane i krivnje.

III. Teologija pomirenja: odgovor na napetosti u pracrkvi

Svaki se od ovih tekstova izravno ili neizravno doti&e teme pomirenja. Svaki od njih sadr$i

va$ne pojmove vezane za spasenje u Kristu. Svaki predstavlja bitan aspekt Pavlove teologije.

Kada se to&nije pogleda, primijeti se da autorov cilj nije bio formulirati potpunu dogmatsku

teologiju. Svaki od ovih tekstova je vi"e odgovor na napetosti kojima su bile pogo'ene pojedine

zajednice:

)U poslanicama Rimljanima, Gala%anima i Efe$anima se radi o pitanju koje mjesto u zajednici

imaju tada"nji kr"%ani koji nisu $idovskoga podrijetla. Te se tri poslanice mogu jedino shvatitikada se shvate napetosti koje su u pracrkvi postojale izme'u kr"%ana $idovskih i kr"%ana

poganskih korijena.

2


3/6

)Poslanica Kolo"anima odra$ava napetosti u tada"njoj zajednici zbog prisutnosti gnosticizma.

)Obje poslanice Korin%anima na vi"e mjesta aludiraju na osoban sukob izme'u apostola Pavla i

nekih &lanova korintske zajednice koji sumnjaju u va$nost njegovog poslanja. Ti "super-

apostoli", kako ih je Pavao nazivao, su propovijedali evan'elje samoostvarenja, dok je Pavao

$ivio slu$bu koja je bila pro$eta siroma"tvom.

Bitno je pred o&ima imati ove razli&ite sukobe kako bismo bolje shvatili smisao Pavlovihzaklju&aka kada govori o pomirenju. Ovdje se nipo"to ne radi o apstrakciji, na"oj stvarnosti

stranim dogmama ili o nedoku&ivim idealima. U svojim svjedo&anstvima Pavao, ba"suprotno,

poku"ava pomo%i zajednici da ne do'e do daljnjih napetosti i sukoba. On $eli pomo%i zajednici

da se suo&i sa sukobom time "to se oslanja na djelo Isusa Krista.

To&no je da nemamo lagane odgovore na sve bolne situacije "nepomirenosti" koje se mogu

dogoditi u svijetu i u na"im zajednicama. Ne mo$emo ponuditi brza rje"enja za duboke rane koje

je rat prouzro&io, ne mo$emo stvarnost sukoba rije"iti s nekoliko blagih rije&i. Ali mo$emo

prona%i vrijednu pomo%u ovim pismima, klju&kako bismo se suo&ili s problemom u sukobima i

napetostima te kako ne bismo potonuli u obeshrabrenosti, suo&eni s velikim i malim ratovima.

IV. Neke slike koje opisuju pomirenje

Pavao odgovara na napetosti i neprijateljstva u zajednici pomo%u razli&itih slika koje se odnose

na Isusovo djelovanje, pogotovo na njegovu smrt na kri$u. Ove slike pokazuju kako put koji je

Isus izabrao donosi ljudima mir.

'Dru!tvena revolucija: Ova prva slika ocrtava nestajanje dru"tvenih slojeva i kasta. Svi koji se

pozivaju na Isusa Krista imaju udio u istoj ba"tini. Tekst iz poslanice Gala%anima tvrdi da

vjera u Krista (ili prema nekim tuma&enjima vjera Krista) &ini da se uklone sve prepreke koje

stoje izme'u ljudi. U Isusu Kristu svi postaju Bo$ja ba"tina i imaju pravo, poput Isusa, Boganazivati svojim Ocem. Kada &ovjek "obu&e Krista", to je kao da je obukao novo odijelo.

Drugim rije&ima, u obnovljenim dru"tvenim odnosima ste%i iskustvo pomirenja.

'"rtva:Poslanica Rimljanima i poslanica Efe$anima navode prolivenu krv Isusa Krista, sliku

njegove $rtve, kao sredstvo pomirenja.

' Rat i mir: Poslanica Rimljanima i poslanica Kolo"anima predstavljaju ljude kao Bo$je

neprijatelje za koje je Isus iz ljubavi dao svoj $ivot i tako ih pomirio s Bogom.

'Novo stvaranje: Ova slika pokazuje kako neprijatelja mo$emo gledati novim o&ima. Tekst iz

druge poslanice Korin%anima obja"njava kako to Pavao uspijeva svoje osobne neprijatelje

promatrati na nov na&in: kada je &ovjek u Kristu, po&ela je nova stvarnost. Ovdje

upotrijebljena gr&ka rije& ktisis ne smije se razumjeti u uskom i individualnom smislu, nego

posjeduje "ire, kozmi&ko zna&enje: radi se o &inu stvaranja. Mo$e se prevesti: "Kada je netko u

Kristu, po&elo je novo stvaranje."

'Razoriti i sagraditi:Na mjestu poslanice Efe$anima, predstavlja se Isusova slu$ba iz dva vida:

s jedne strane je uni"tio granice, institucije i zakone, koje su dijelile #idove od pogana ili je

proglasio ni"tavnim njihovo djelovanje. Poslanica aludira na zidine hrama u Jeruzalemu, koje

su prije&ile pristup poganima za vrijeme bogoslu$ja; Isus je sru"io taj zid, ka$u apostoli. Ali

On je sagradio i jedno novo tijelo, zajednicu, bratsko zajedni"tvo koje se sastoji odnekada"njih neprijatelja.

3


4/6

Promotrimo li ovih pet slika, upada u o&i da je pojam $rtve - koji u kasnijim teolo"kim

tuma&enjima prevladava ispred svih ostalih slika i koji je postao standardna paradigma kako bi

se objasnilo spasenje - samo jedna od slika koje se primjenjuju kako bi se poku"alo rasvijetliti

zna&enje $ivota, smrti i uskrsnu%a Isusa za nas. Zna&enje $rtve je sigurno bilo razumljivo za prve

&ita&e ovih tekstova; ono je puno manje jasno &ita&ima na"eg doba, barem na Zapadu gdje su

neki skloni odbijati poruku o spasenju u Isusu Kristu, kada je predstavljena u slici i jezikom

$rtve. Raznolikost slika koje smo upravo istra$ili "iri na"e razumijevanje djela Isusa Krista. Neke

slike su nam pristupa&nije od drugih jer potje&u iz podru&ja $ivota koji su nam poznati. Povrhtoga, udaljavaju nas od isklju&ivo pravolinijske i individualne predod$be svetog i vode prema

kozmi&kom shva%anju.

V. Pomirenje: rije"i njeno zna"enje

Prou&avanje rije&i "pomirenje" vodi nas tako'er prema ovom zajedni&ki orijentiranom i

globalnom shva%anju pomirenja i spasenja. Konstatiramo da gr&ka rije& katalasso zna&i

"razmijeniti", "zamijeniti". U tekstovima koje promatramo je onaj koji djeluje u razmjeni uvijek

Bog. Nisu dakle ljudi ti koji se pomiruju s Bogom, nego je Bog onaj koji nas sa sobom pomiruje.

Pomirenje je dakle jednostrana Bo$ja izjava mira prema svojim neprijateljima.

Ovaj je pojam u povijesti religija jedinstven: kod Grka su bogovi bili daleko udaljeni od ljudi- u

toj mjeri da je s njima pomirenje bilo nezamislivo. Briga ljudi je bila ubla$iti ljutnju bogova, a ne

s njima biti pomiren. Isto je vrijedilo za rimsku i germansku religiju. Pomo%u obreda pro&i"%enja,

kroz $rtvu, molitvu i askezu se poku"avalo za sebe pridobiti razlju%ena bo$anstva. Biblijski

pojam pomirenja je upravo suprotan od svega ovoga: Bog nije nikakvo razlju%eno bo$anstvo &iji

se bijes mora ubla$iti. On sam je u &inu pomirenja onaj koji djeluje.

VI. Dva vida pomirenja

Oni proizlaze vrlo jasno iz tekstova koje upravo prou&avamo i odgovaraju na dva pitanja:

! - kakav je Bo$ji stav prema neprijateljima?

! - "to Bog &ini u slu&aju neprijateljstava me'u ljudima?

U oba slu&aja odgovor glasi: Bog daje vlastiti $ivot, sebe predaje kao $rtvu i tako kida lanac

grijeha, nasilja i osvete. Bo$ji odgovor treba na%i u Isusovom kri$u (rije&ima Johna H. Yodera)

"koji je izraz Bo$jeg nenasilja koji, umjesto da uni"ti svoje neprijatelje, pristaje za njih

umrijeti."(3) Tekst iz poslanice Efe$anima dodaje jo"jedan element: u Isusu Kristu se pojavljuje

jedno novo &ovje&anstvo: ra'a se pomirena zajednica. Isusov Kri$za nas zna&i mir: mir s Bogom

koji je mogu%i dohvatljiv tamo gdje Bog stvara mir izme'u nekada"njih neprijatelja. Drugim

rije&ima, mir je me'u ljudima "podru&je u kojem stvarnost mira s Bogom postaje dioiskustva."(4) Zbog toga mir izme'u neprijatelja nije samo mogu%a dobrovoljna posljedica

pomirenja s Bogom. Mir s Bogom poprima svoj lik u zajednici koju &ine nekada"nji neprijatelji,

sada pomireni. Novo &ovje&anstvo je vidljiva stvarnost koju prepoznajemo po tome "to su u njoj

sru"ene ograde neprijateljstva izme'u dru"tvenih slojeva te nestaju rasne i rodne nejednakosti.

Ovdje se tekst iz poslanice Efe$anima podudara s onim iz poslanice Gala%anima.

Mir s Bogom zna&i neizbje$no pomirenje s protivnikom, s neprijateljem. U Novom zavjetu je

jasno da se mir s Bogom ne mo$e svesti samo na spokoj pojedine du"e. Ovaj mir se mo$e posti%i

samo uz cijenu ljubavi koja se daje. A ipak se ne radi o idealu, dalekom cilju, o viziji s onu

stranu stvarnosti. Glagolsko vrijeme svih predikata koji se koriste u originalu je aorist, vrijeme

svr"ene radnje. Isusova pobjeda nad neprijateljstvom i grijehom se ne doga'a u dalekoj

budu%nosti. Ona je ve% sada stvarnost. Cijelo stvorenje &ezne za tim da ta stvarnost postane

vidljiva.

4


5/6

Sigurno nije bilo jednostavno prvoj Crkvi preto&iti u praksu ovo novo shva%anje zajednice.

Citirana mjesta u Svetom pismu , kao i brojne razmirice, koje se spominju u Djelima apostolskim

i poslanicama, svjedo&e kako je prvim kr"%anima bilo te"ko pristati na ovaj nov na&in

razmi"ljanja i djelovanja i primijeniti ga u svojoj praksi.

Apostol Pavao se oslanja upravo na ovo uvjerenje kada se obra%a svojim neprijateljima i tvrdi da

ih mo$e voljeti. Taj ga novi pogled osposobljava za to (dodu"e, Pavao ne bi bio spreman nakompromis kada bi u igri bilo Evan'elje). Njegova sigurnost se temelji na iskustvu da su ljubav i

pomirenje mogu%i me'u ljudima koji su prethodno bili razdijeljeni zbog kulturnih, dru"tvenih i

povijesnih razlika.

VII. Odgovornost Crkve

!to nam ka$u tekstovi o zadatku zajednice u ovom svijetu? U tekstu poslanice Efe$anima

zajednica se predstavlja kao podru&je u kojem se mo$e ste%i iskustvo spasenja. Zajednica je

odgovorna ponajprije za jedno: da bude zajednica. Ona je mjesto na kojem zajedno stanuju

nekada"nji neprijatelji i primjenjuju pomirenje u svakodnevnom $ivotu. Ona je prostor u kojemse mo$e kretati i djelovati Kristov duh koji osposobljava ljude da slijede Isusa i to osobito u

odnosu prema neprijateljima. Upravo je zada%a zajednice $ivjeti mir u svakodnevnom $ivotu

usprkos svim pogre"kama i nedostatcima te upravo kroz sukobe i njihovu transformaciju. Takav

je mir koji nam je dao Isus. Imamo odgovornost prenijeti i na"im suvremenicima neku sliku

kakav bi svijet trebao biti i kakav %e biti kona&no. Zadatak zajednice da naprosto bude zajednica

nije izgubio ni"ta na svojoj hitnosti.

Upravo zajednica koja prepoznaje i prihva%a ovu svoju primarnu zada%u stoji pred izazovom da

u svom odnosu prema van odgovara Evan'elju mira. U na"e doba ima svakodnevno i obilno

prigoda za to. Samo %u navesti jedno podru&je:

Dok je raspad socijalisti&kog bloka doveo do eksplozije nacionalisti&kih tendencija koje sudesetlje%ima bile potiskivane, promatramo u zapadnim demokracijama alarmantni porast rasizma

i nacionalizma.

U tom kontekstu ne bi trebalo podcjenjivati ulogu zajednice. Willliam Trevor iz sjevernoirske

ekumenske zajednice "Corrymeela" je rekao, na 2. europskom ekumenskom skupu u Grazu

1997., da je stanje u njegovoj zemlji na neki na&in sli&ilo situaciji u biv"oj Jugoslaviji te da treba

zahvaliti odlu&nom istupanju zajednica za mir da se stanje nije tako dramati&no pokvarilo kao na

Balkanu.

S druge strane, na istom tom skupu je govorio Ivo Markovi%, bosanski franjevac, na koje sve

pote"ko%e nailazi kada nastoji uvjeriti svoju subra%u me'u klerom o njihovoj odgovornosti za

proces pomirenja. Doga'aji u Ruandi i Burundi, dvjema zemljama u kojima kr"%ani &ine ve%inu

stanovni"tva, pokazuju da zajednice, uz &asne iznimke, nisu niti poku"ale sprije&iti genocid.

Danas se kr"%ani tih zemalja pitaju kako je to uop%e bilo mogu%e i je li mogu%e ozdravljenje te

zajednice.

Ako je Isus na"mir, na"a se poruka sastoji u tome da $ivimo kao zajednice u kojima se rije&

"mir" mogla utjeloviti. Taj se mir o&ituje kada zajednica moli, zajedno slavi bogoslu$je, dijeli

darove i dobra, zajedno radi. Zajedni"tva od kojih se sastoji zajednica ne moraju biti uniformna,

ali u njima mu"karci i $ene do$ivljavaju strance i doma%e, one koji rade za pla%u i nezaposlene, i

u tim odnosima vide "to zna&i pomirenje. I kada stje&u iskustvo pomirenja, kada do$ive kako

padaju ograde izme'u ljudi, otkrivaju zna&enje mira koji je od Boga darovan.

5


6/6

Zbog toga rje"avanje sukoba treba biti prioritetni zadatak zajednice. Tekst iz poslanice

Korin%anima govori o slu$bi pomirenja koja nam je povjerena. Mi smo glasnici pomirenja. Bo$ja

objava mira je poruka koju treba donositi svim ljudima. Zajednica nije samo mjesto na kojem je

pomirenje na dohvat ruke, zajednica je pozvana na to da postaje oru'e pomirenja, glasnik mira.

To zna&i da ima svoje mjesto posvuda gdje vladaju mr$nja i patnja, gdje god ima sukoba. Slu$ba

miru je nu$na tamo gdje su sukobi latentni, kao i tamo gdje su ve% eskalirali. Iskustva koja

sakupljamo u praksi pomirenja usred kr"%anske zajednice pripremaju nas na vr"enje ove posebneslu$be u svijetu. Edukacija za nenasilno rje"avanje sukoba upotpunjava tu pripremu i omogu%ava

nam vr"iti mirovnu slu$bu jo" djelotvornije. Izuzetno je ohrabruju%e kada otkrijemo "to sve

kr"%ani &ine na podru&ju rada za pomirenje posvuda u svijetu. Njihovo mirovno zalaganje rijetko

se nalazi na prvim stranicama novina, premda su presudni jer su opipljivi znaci da Bog nastavlja

u nama i s nama svoje djelo pomirenja i mira koje je jednom zauvijek dovr"io u Isusu Kristu.

Prijevod: Raffai

Lektura: E.Se&en

Bilje!ke:

(1) poslanica Efe$anima 6,15

(2) Marlin Miller, The Gospel of Peace u R. Ramseyer (Ed.)Mission and the Peace Witness,

(Scottdale, PA. Herald Press, 1979.), str.10.

(3) John H. Yoder,Die Politik Jesu, der Weg des Kreuzes, (Maxdorf, Agape Verlag, 1981.)

(4) Marlin Miller, The Gospel of Peace, str.15.

Autorica

Menonitska teologinja Marie-Nolle von der Recke ro'ena je u Parizu, Francuskoj. Nakon

teolo"kog studija na Associated Mennonite Biblical Seminaries u Elkhartu, SAD predavala je

osam godina egzegezu Svetog pisma i etiku na Europskoj menonitskoj biblijskoj vi"oj "koli u

Bienenbergu kod Basela. Od rujna 2000. je glavni tajnik mre$e Crkva i mir (Church & Peace).

Marie-Nolle von der Recke je &lanica grupe iz Laufdorfa koja se zove "Laurentiuskonvent", a

predstavlja ekumensku zajednicu zajedni&kog $ivota. Udana je i ima tri k%eri.

6

Documents

On Je Ubio Neprijateljstvo