Opasnosti i štetnosti pri radu u ordinaciji opće medicine

7/22/2019 Opasnosti i tetnosti pri radu u ordinaciji ope medicine

1/31

1

POSEBNI DIO STRUNOG ISPITA

STRUNJAKA ZA ZATITU NA RADU

Opasnosti i tetnosti pri radu u ordinaciji ope medicine

Kandidat: Mentor:

Karolina Peri Vesna Grao

Zagreb, 2010.


2/31

2

Uvod

U ovom izlaganju prikazati e se opasnosti i tetnosti kojim su izloeni zaposlenici u jednoj

ordinaciji ope medicine. Glavni rizk jedne ordinacije su tetnosti (bioloke) koji kao

posljedicu mogu imati bolest, odnosno profesionalno oboljenje. Rizik je pr tom vei, upravo

iz razloga to inkubacija pojedinih biolokih uzronika moe biti i po nekoliko mjeseci, a ako

zaposlenici ne poznaju rad na siguran nain, odnosno ne koriste osobna zatitna srestva,

prilikom svakog tehnolokog procesa, rizik je visok. U ovom radu prikazati emo koje su

opasnosti i tetnosti, te koje se mjere mogu poduzeti da bi rizik pao na prihvatljiv .

S obzirom da je od 2008. poeo proces informatizacije na primarnoj razini zdravstvenezatite, rad sa raunalom nam je dodatni izvor rizika na ovim radnim mjestima.Upravo iz tog

razloga postojee Procjene opasnosti potrebno je revidirati.


3/31

3

SADRAJ

1. OPIS TEHNOLOKOG PROCESA ..................................................................... 5

2. SREDSTVA RADA KOJA SE KORISTE ............................................................. 7

3. PROPISI KOJIMA SE UREUJE PODRUJE RADA ORDINACIJE OPE

MEDICINE ................................................................................................................... 9

4. OPASNOSTI I TETNOSTI KOJE SE POJAVLJUJU U TEHNOLOKOM

PROCESU................................................................................................................. 10

4.1 Mehanike opasnosti .................................................................................................. 10

4.2 Opasnost od elektrine struje .................................................................................... 10

4.3 Opasnosti od poara i eksplozija ............................................................................... 10

4.4 Fizikalne tetnosti ....................................................................................................... 11

4.5 Kemijske tetnosti ....................................................................................................... 11

4.6 Bioloke tetnosti........................................................................................................ 11

4.7 Napori .......................................................................................................................... 12

5. OSNOVNA PRAVILA ZATITE NA RADU KOJIMA SE OTKLANJAJU

UTVRENE OPASNOSTI......................................................................................... 13

6. POSEBNA PRAVILA ZATITE NA RADU ....................................................... 15

7. PROCJENA PREOSTALOG RIZIKA UTVRENIH OPASNOSTI, TETNOSTI

ILI NAPORA .............................................................................................................. 17


4/31

4

7.1 Analiza radnog mjesta medicinske sestre (BG metoda) ......................................... 17

7.2 Analiza radnog mjesta medicinske sestre (AUVA metoda) .................................... 22

8. ZAKLJUAK ..................................................................................................... 30


5/31

5

1. OPIS TEHNOLOKOG PROCESA

Ordinacija ope medicine, kao osnovna jedinica za pruanje zdravstvene usluge djeluje nanivou primarne razine zdravstvene zatite. U pravilu u ordinaciji radi jedan lijenik, koji je

poslodavac i jedan medcinski tehniar srednje strune spreme.

Osnovna djelatnost ordinacije ope medicine je pruanje zdravstvenihusluga korisnicima ove

ordinacije.

Tehnoloki proces se odvija na nain, da pacijent, odnosno korisnik ovog tehnolokog

procesa, doe na alter i obrati se medicinskoj sestri, koja evidentira njegov dolazak u

raunalu. Nakon evidencije, korisnik sjeda i eka svoj red, dok ga lijenik ne prozove i

obradi, te se opet vraa sestri koja mu po uputama ordinarijusa, ili napravi neki od manjih

zahvata ili samo preda uputnice, recepte, doznake ili ostalu dokumentaciju koju je ordinirao

ordinarijus.

Opasnosti i tetnosti koji mogu nastati u ovom tehnolokom procesu susreemo na razini i

administrativnog dijela, i dijela obrade pacijenta koji se obavlja u previjalitu. Takoer,

neizostavan je i stres koji je posljedica direktnog i kontinuiranog rada s ljudima, kao

korisnicima tehnolokog procesa.

Tehnoloki proces koji se odnosi na obradu pacijenata, je razliit ovisno o tome, to je kojem

korisniku potrebno, uz uvjet da se to moe odraditi na primarnoj razini zdravstvene zatite. Tu

govorimo o : manjim obradama rana, davanje intramuskularne i intravenozne terapije,

provoenje antitetanusne zatite i slino. Kao posljedica tehnolokog procesa, nastaje

kontaminirani materijal (igle, zavojni materijal, price, komprese) koji se mora propisno

odlagati u odgovarajuu ambalau.

Jedan od najveih rizika koji se pojavljuju u ovom procesu su bioloke tetnosti. Rizik je

visok upravo iz razloga jer se to smatra visokim rizikom. Naime, inkubacija pojedinih

uzronika razliitih bolesti, moe biti i do nekoliko mjeseci. Broj osiguranih osoba pojedinih

ordinacija varira od tisuu do dvije i pol tisue, iz ega proizlati da su zdravstveni radnici u

kontaktu sa pedeset do ezdeset osiguranika na dan.zbog velikog broja posjeta, zbog radnog

vremena koji se preklapa s drugom smjenom i zbog subjektivnog vezanja sa osiguranicima,

rizik od biolokih tetnosti (virusi, gljivice, bakterije ) je izrazito velik.

Potrebno je napomenuti da ponekad za vrijeme radnog vremena lijenik i medicinska sestra

odlaze na teren u takozvane kune posjete. Kune posjete se obavljaju u prijev oznim


6/31

6

sredstvom poslodavca. Na teren se ide u sluaju hitnoe, ili kod obilaska tekih i nepokretnih

bolesnika, gdje se obavlja lijeniki pregled, odnosno primjena terapije u kui bolesnika. U

tim situacijama ponekad nije mogue otkloniti sve rizike prilikom obavljanja pregleda, pa je

neophodno da se na intervenciju nosi lijenika torba koja u sebi sadri sva potrebna osobna

zatitna sredstva (jednokratne rukavice, jednokratne maske, alkohol za dezinfekciju i sl).

to se tie administrativnog dijela, tetnosti koje mogu nastati odnose se na kontinuirani rad

za raunalom. I lijenik i medicinska sestra, odnosno zdravstveni radnici rade due od 4 sata

za raunalom.Sukladno Pravilniku o sigurnosti i zatiti zdravlja pri radu s raunalom l 8

potrebno je zaposleniku osigurati odmor u trajanju od 5 minuta, svakog sata, ako ne postoji

mogunost promjene aktivnosti radnika.Prilikom uvoenja informatizacije u ordinacije ope

medicine, zdravstevni radnici su sukladno istom pravilniku obavili ljeniki pregled kod

specijaliste oftamologa, i svake dvije godine odlaze na periodine preglede, o emu se vodi

propisana dokumentacija.


7/31

7

2. SREDSTVA RADA KOJA SE KORISTE

Sredstva rada koja se koriste u ordinaciji ope medicine su :

-prostor u kojima se obavlja djelatnost (previjalite, lijenika soba, soba za medicinsku

sestru, ekaonica, sanitarni vor)

-raunalska konfiguracija (ekrani, raunalo, tipkovnica, mi, printeri)

-namjetaj (stolovi, stolice, ormarii drveni i metalni, kreveti)

-sterilizator

-EKG aparat

-materijal za obradu rana (zavoji, sterilne i nesterilne komprese, sredstva za dezinfekciju rana,

skalperi, pincete, bubrenjak, mikropore, kante za infektivni otpad)

-materijal za davanje ampulirane terapije (igle, price, vata, alkohol, ampule,kante za otre

predmete)

-materijal za pregled pacijenata (patule, otoskop,stretoskop)

-prijevozno sredstvo (automobil) poslodavca.

Prostor jedne ordinacije ope medicine sastoji se od previjalita, sestrinjske sobe, lijenike

sobe, ekaonice i sanitarnog vora za osoblje i za bolesnike.Prostor se nalazi u prizemlju

stambene zgrade, gdje je osiguran pristup vozilu hitne pomo u sluaju hitne intervencije, i

parkiralite za parkiranje korisnika ovih prostorija. Takoer se nalazi i pristup za invalide, koji

je povezuje parkiralie sa ulazom o ordinaciju. Ulaz u prostor se sastoji od glavnih vrata koja

vode u ekaonicu, te od pomonog ulaza koji zadovoljava irinu prolaza za nosila. Visina svih

prostorija iznosi 3 metra.

U svim spomenutim prostorijama na podu nalaze se keramike ploice koje se lako odravaju.

Zidovi su obojani bijelom bojom.

Previjalite od 20 kvadratnih metara ima direktni pristup sa parkiralita, i povremeno se

koristi kad je potrebno unijeti odnosno iznijeti pacijenta na nosilima. Takoer je sobnim

vratima povezan sa ekaonicom. Prozori na previjalitu se mogu otvoriti i na svakom od njih


8/31

8

nalaze se brisoleje. U previjalitu se nalaze drveni i mentalni ormari, dva stolia,

stolica,umivaonik , jedan krevet. U drvenim ormarima uvaju se lijekovi, materijal za

previjanje, materijal za davanje intravenozne i intramuskularne terapije, Ekg aparat,

jednokratne i sterilne rukavice, jednokratne maske. U mnetalnom ormariu uva se antiok

terapija i narkotici. Taj ormari je zakljuan i za vrijeme radnog vremena, a klju se nalazi

kod poslodavca. Mali stoli slui kao podloga za sterilizator u kojem se povremeno

steriliziraju metalni predmeti (peani, kare, pincete, bubrenjak, zavojni materijal). Prilikom

svake sterilizacije stavlja se kontrolna traka i vodi se evidencija sterilizacije. Na drugom

stoliu nalaze se kante za infektivni otpad i otre predmete.Kanta za infektivni otpad je crne

boje, volumena 20 litara sa poklopcem koji se moe hermetiki zatvoriti, obiljeena crvenom

naljepnicom na kojoj pie infektivni otpad. uta kanta, volumena 2 litre sa pokopcem koristi

se za otre predmete,izraenaod tvrde plastike sa porpisnom etiketom, na kojoj pie opasni

medicinski otpad. Kante se prazne jednom tjedno, od strane ovlatene ustanove, te se vodi

propisana evidencija. Uz umivaonik nalaze se sredstva za dezinfekciju i pranje ruku, te

jednokratni ubrusi. Umivaonik je spojen na toplu i hladnu vodu.

U sobi za medicinsku sestru nalazi se stol, stolica, raunalo, metalni ormar te umivaonik. Stol

i stolica ispunjavaju ergonomske zahtjeve. Stol je podesiv po visini, dovoljne veliine da na

njega stane kompletna raunalska oprema. Umivaonik je spojen na toplu i hladnu vodu i kraj

njega se nalazi sredstvo za pranje ruku i jednokratni ubrusi. U metalnim ormarima nalaze se

kartoni pacijenata koji su zakljuani i u pravilu se ne koriste. Na prozorima nalaze se brisoleje

i prozori se mogu otvarati.

U lijenikoj sobi nalazi se stol, raunalo, dvije sjedalice, krevet, metalni ormari, te

umivaonik koji je takoer spojen na toplu i hladnu vodu. Stol je dovoljne veliine da na njemu

stane raunalo.Stolica je ergonomski podesiva. Krevet je presvuen skajom, koji se lako

odrava, te se na njemu nalazi rola papira koja se mjenja nakon svakog pacijenta. Metalni

ormarii su garderobni ormarii za lijenika i medicinsku sestru. Prozor je mogue otovoriti

samo na kipu, te se na njemu nalaze brisoleje.

U ekaonici se nalaze klupe. ekaonica je 25 metara kvadratnih i smjetena je tako da

povezuje sve ostale prostore.

Sanitarni vor je napravljen tako da imamo predulaz u kojem je smjeten umivaonik sa

hladnom vodom, sredstva za pranje ruku i papirnati runici, te se tu jo nalazi zakljuani

ormari u kojem se uvaju sredstva za ienje. Na vratima se nalazi oznaka za wc za osoblje,

i wc za pacijente. Na sanitarnom voru nema prozora ali se nalazi ventilacija, koja je ispravna

hodniku.


9/31

9

3. PROPISI KOJIMA SE UREUJEPODRUJE RADAORDINACIJE OPE MEDICINE

U nastavku e se dati tablini prikaz propisa kojima se odreuje podruje zdravstvene

djelatnosti Propisi kojima se svakodnevno ureuje podruje zatite zdravlja i sigurnosti

zaposlenika u ordinaciji ope medicine.

R.B. Naziv propisa Podruje koje obrauje

1. Zakon o radu (Narodne novine 149/09) Openito, sva podruja

2. Zakon o zatiti na radu (Narodne novine br. 59/96., 94/96., 114/03., 114/03.,100/04., 86/08., 116/08., 75/09.)

Zatita na radu

3. Zakon o zatiti od poara (Narodne novine br. 58/93., 107/07.) Zatita od poara

4. Zakon o zatiti okolia (Narodne novine br. 82/94., 128/99.) Zatita okolia

5. Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinskotehnike opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti121/03

Sredstva rada

6. Pravilnik o sigurnosti i zatiti zdravlja pri radu s raunalom (Narodne novine br.69/05.)

Sredstva rada

7. Pravilnik o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i ureaje ( Narodnenovine6 /84, 42/05)

Sredstva rada

8. Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehnike opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ( Narodne novine 12/03)

Sredstva rada

9. Pravilnik o graninim vrijednostima izloenosti opasnim tvarima pri radu i obiolokim graninim vrijednostima (Narodne novine 59/96, 94/96, 114/03,100/04, 86/08, 116/08)

Ispitivanje radnog okolia

10. Pravilnik o izradi procjene opasnosti (Narodne novine br. 48/97., 114/02.,126/03.)

ZNR

Izrada revizije odnosno procjene opasnosti

Tablica 1. Popis propisa kojima se ureuje podruje zatite zdravlja i sigurnosti


10/31

10

4. OPASNOSTI I TETNOSTI KOJE SE POJAVLJUJU UTEHNOLOKOM PROCESU

4.1 Mehanike opasnosti

Mehanike opasnosti koje se pojavljuju u ovom tehnolokom procesu su posjekotine, odnosno

ubodne ozljede, opekotine, pad na istoj razini.

Sama ubodna rana, ne prestavlja veliki rizik za zdravlje radnika, je su to mali ubodi od

sterilnih igala, ali ako se radi o ubodnoj rani na kontaminiranu, odnosno koritenu iglu, onda

koa posljedicu moemo imati i bioloke tetnosti.

Vjerovatnost od nastanka opekotina je takoer minimalna, odnosno rizik je prihvatljiv. Dioopekotine moe doi samo u sluaju ako se nakon procesa suhe sterilizacije, koja se obavlja

na 180 stupnjeva, ide odmah vaditi sterilizirani pribor.

Pad na istom nivou je mogu, jer su sve povrine glatke i keramike, a s obzirom da velika

veina ordinacija dijeli prostor( rad u smjenama) spremaice imaju obvezu iza radnog

vremena jutarnje, odnosno veernje smjene, prei sve povrine. Usljed nepanje moe doi do

poskliznua, a kao posljedica moe nastati uganue skonog zgloba. Rizik od mehanikih

opasnosti na ovim radnim mjestima je prihvatljiv.

4.2 Opasnost od elektrine struje

Opasnost od elektrine struje u ordinaciji ope medicine ne postoji. Ispravnost

elektorinstalacija ispituje se u redovnom zakonskom roku od strane ovlatene vanjske firme.

4.3 Opasnosti od poara i eksplozija

Opasnost od eksplozije u ovom tehnolokom procesu ne postoji. Opasnost od poara mogua

je jedino usljed neispravih instalacija, i neispravnog sterilizatora.


11/31

11

4.4 Fizikalne tetnosti

Nepovoljni mikroklimatski uvjeti mogu nastati pogotovo u zimskim mjesecima. S obzirom da

je zakonska obveza ordinacije,osigurati trajno grijanje , u veini sluajeva radi o grijanjupreko klima ureaja. S druge strane, zbog irenja virusnih bolesti u vrijeme gripe, i drugih

epidemija, potrebno je redovito i estoprovjetravanje, i u tom sluaju postoji opasnost za

zdravlje radnika, jer radnici moraju raditi u njihovim uniformama, a razlike u temperaturi

izmeu grijanja i provjetravanja znaju varirati i do 15 stupnjeva. Rizik od nepovoljnih

mikroklimatskih uvjeta je prihvatljiv.

Nedovoljna osvjetljenost, odnosno neusklaenost dnevnog svijetla i umjetne rasvjete ponekad

mogu dovesti do bljetanja prilikom rada sa raunalom, tako da je potrebno mjerenje i nairjeenje za izbjegavanje bljetanja.

Kad se u tehnolokom porcesu obavljaju precizni zahvati (ivanje, vaenje ava) potrebna je

jaa svjetlost od doputene. Za naglasiti je da takav tehnoloki postupak traje kratko i da nije

uestao. Razina rizika od neodgovarajue rasvjete je prihvatljiva.

Buke, vibracije i tetnih zraenja u ovom tehnolokom porcesu nema.

4.5 Kemijske tetnosti

U tehnolokom procesu mogue je da se kod zdravstvenog radnika,stvori alergijska reakcija

na lateks i na jod, koji je sastavni dio potrebnog materijala prilikom obrada rada. S obzirom

da se radi o individualnoj alergiji kod zaposlenika, ako nam zaposlenik ne reagira na ove

tvari, rizika nema, u svakom drugom sluaju vjerojatnost rizika ovisi o alergijskoj reakciji.

4.6 Bioloke tetnosti

U ovom tehnolokom procesu najvei rizik prestavljaju bioloke tetnosti, koje se prenose

krvlju i drugim izluevinama, i uzronici su korninih bolesti (razliite vrste hepatitisa, SIDA,

tuberkuloza). Osim biolokih uzronika koji izazivaju kronine bolesti, imamo rizik i od

akutnih bolesti u pojedinom periodu (epidemija enterokolitisa, gripe, salmonele i sl). Isto

tako, u ovom procesu bioloke tetnosti su specifine, jer preko kontaminiranog materijala

mogue je da dou do okolia i na takav nain budu izvor rizika za cjelokupno puanstvo.


12/31

12

4.7 Napori

Prilikom obavljanja tehnolokog procesa u ordinaciji ope medicine dolaze do izraaja i

statodinamiki i psihofiziki napori.to se tie statodinamikih napora, imamo neprirodan poloaj tijela koji se uglavnom

pojavljuje kod obrade rana, gdje se ponekad treba due vremena zadrati u neprirpodnom

poloaju.

Kod psihofizikih napora rizik proizlazi iz smjenskog rada, povremenog terenskog rada

(hitnoe, odnosno kune posjete) odogovrnosti za ivot i zdravlje drugih osoba. Za obavljanje

ovih poslova potrebna je maksimalna koncentracija, jer rizik koji proizae od nestrunog rada

koji moe biti uzorkovan stresom na poslu natetiti osobama koji koriste ove usluge.


13/31

13

5. OSNOVNA PRAVILA ZATITE NA RADU KOJIMA SEOTKLANJAJU UTVRENE OPASNOSTI

Zakon o zatiti na radu (Narodne novine br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08.,

75/09. ) u l. 9 postavljaju jasan naglasak na osnovna pravila zatite na radu, ona pravila koja

se uklanja ili smanju opasnost na sredstvima rada.

U svim prostorijama, odnosno lijenikoj sobi, sobi za medicinske sestre, previjalitu,

ekaonici i sanitarnom voru provedene su mjere sigurnosti od udara elektrine struje

(dijelovi pod naponom su dobro zatvoreni i osigurani od sluajnog dodira). Graevina u ijem

se prizemlju nalazi prostor ordinacije zatiena je od atmosferskog praenjenja (groma) na

nain da graevina posjeduju ispravnu i redovno ispitivanu i odravanu gromobransku

instalaciju.

Spreavanje nastanka poara i eksplozija se postie na nain da su i lijenik i mendicinska

sestra osposobljeni za poetno gaenje poara, te se u svakom prostoru ordinacije nalazi

aparat za poetno gaenje poara, koji je redovito pregledan od strane ovlatene institucije. Na

mjestima na kojima se nalaze aparati zapoetno ganje poara, vidljive su oznake istih. Isto

tako je osigurana rasvjeta u sluaju nude, odnosno nestanka elektrine enrgije, te je bitno

spomenuti da su evakuacijski putevi propisno oznaeni.

Osigurana je potrebna radna povrina radnog prostora, svi putevi po kojima se kreu

zdravstveni djelatnici odravaju se istima i prohodnima .

istoa radnih prostora osigurana je nain da ordinacija ima sklopljen ugovor sa vanjskom

firmom, koja isti sve podove najmanje dva puta na dan.

Osigurana je potrebna temperatura i vlanost zraka kao i ogranienje brzine kretanja zraka na

nain da se koristi prirodna ventilacija, odnosno da se zatvaraju vrata/prozori kako bi se

sprijeio nastanak nepoeljnog propuha. Temperatura se regulira klima ureajima.

tetne tvari koje smo spomenuli, jod i lateks, rjeavamo na nain da se jednokratne rukaviceod lateksa, zamjene drugim jednokratnim rukavicama, a ako djeltnik ima alergiju na jod, tada

prilikom rada koristi pomona sredstva, pincete, odnosno izbjegava direktni dodir alergena sa

vlastitom koom.

U svimprostorima ordinacije, sukladno vaeem pravilniku, osigurani su sanitarni vorovi za

bolesnike i za zdravstvene radnike, sa pripadajuim umivaonicima, toplom i hladnom vodom,

koji se redovito odravaju u ispravnom stanju i istom stanju.


14/31

14

U svim prostorima osigurana je potrebna rasvjeta mjesta rada i radnog okolia. Uglavnom se

radi o dnevnom svjetlu, a prilikom nonog rada, koristi se prisilna rasvjeta odgovarajue

jakosti. Svi prozori na sebi imaju brisoleje, kojima je po potrebi mogue zatiti pojedino

mjesto rada od prevelikog bljetenja, pogotovo kad se radi za raunalom.

Osnovnim pravilima zatite na radu, mogue je djelomino ukloniti izvore opasnosti na

radnom mjestu.


15/31

15

6. POSEBNA PRAVILA ZATITE NA RADU

Zakon o zatiti na radu (Narodne novine br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08.,

75/09. ) u l. 10kae da se posebna pravila zatite na radu primjenjuju nakon osnovih pravila,

a odnose se na radnika i tehnoloki proces.to se tie zapoljavanja malodobne osobe na ovim radnim mjestima, to je nemogue, jer

osobe koje rade u ordinaciji moraju biti minimalno SSS sa poloenim strunim ispitom,

odnosno VSS sa poloenim strunim ispitom. Jasno je zakonom propisano da se samo takve

osobe mogu zaposliti na tim radnim mjestima, to se dokazuje radnom knjiicom i potrebnim

Licencama.

Prilikom prvog zapoljavanja radnika, isti se upuuje na tzv. prethodni lijeniki pregled kod

specijaliste medicine rada s kojim poslodavac ima sklopljen ugovor.

Sukladno Pravilniku o sigurnosti i zatiti zdravlja pri radu s raunalom (Narodne novine br.

69/05.) l. 3, smatraju se i vode kao radna mjesta s posebnim uvjetima rada, na kojima radnik

radi ukupno 4 ili vie sati tijekom radnog dana s raunalom sa zaslonom. Radnici se sukladno

l. 10. spomenutog Pravilnika redovito svake dvije godine upuuju na periodini pregled vida

specijalistu medicine rada.

Medicinska sestra je osposobljena za rad na siguran nain, kako toeretski tako i praktino.

Uenici koji se s vremenom kod poslodavca pojavljuju u ulozi praktikanata (obino

medicinske sestre na pripravnikom stau, ili u toku kolovanja) kontinuirano su pod

vodstvom osposobljene medicinske sestre, s naglaskom da mogu usvojiti samo teoretska

znanja, a to se tie praktinog dijela, ne obavljaju nikakve poslove.

Za medicinsku sestru , vodi se propisana evidencija o osposobljenosti za rad na siguran nain

odnosno EK-1.

Medicinskoj sestri su dostupne pisane upute za rad na siguran nain, i vidljivo su oznaene na

posebnim mjestima rada (prostor za pregled pacijenata).

Na bonom zidu kraj ulaznih vrata nalazi se zelena oznaka za izlaz. Na mjestima gdje se

nalaze aparati za gaenje poara nalaze se propisane crvene oznake..

Osobna zatitna sredstva prvenstveno se odnose na unifromu, u kojoj zaposlenici rade,

adekbvatnu obuu te jednokrtne rukavice i zatitne maske, koje moraju biti uvijek dostupne i

na raspologanju. Poslodavac je duan voditi rauna da zaposlenik uvijek prilikOm obavljanja

tehnolokog procesa koristi zatitne rukavice, a periodino zatine maske. Takoer je dunost

radnika, da koristi iste. Smatramo da je koritenje osnovnih zatitnih srestava jedna od


16/31

16

najvanijih metoda zasprijeavanje rizika od biolokih uzronika, koji u ovom tehnolokom

procesu mogu izazvati najtee posljedice.

Procjenom opasnosti propisana je za svako radno mjesto osobna zatitna oprema, koja

zaposlenima stoji na raspolaganju, odnosno oprema koju medicinska sestra i lijenik pri

svakodnevnom obavljavanju aktivnosti koriste.


17/31

17

7. PROCJENA PREOSTALOG RIZIKA UTVRENIHOPASNOSTI, TETNOSTIILI NAPORA

S obzirom da u ordinaciji ope medicine postoje dva radna mjesta (lijenika i medicinske

sestre) napraviti emo prikaz analize za radno mjesto medicinske sestre. Analizirati emo

procjenu radnog mjesta medicinske sestre prema BG i AUVA metodi.

7.1 Analiza radnog mjesta medicinske sestre (BG metoda)

A)opi radni podaci o radnom mjestu

1. Radno mjesto :medicinska sestra2. Strunost kao uvjet zapoljavanja : SSS zdravstvenog rada,

Licenca za samostalni rad

3. Radno vrjieme : Rad i prvoj i drugoj smjeni , 40 sati tjedno

Dnevni odmor-subota i nedjelja

Dnevna stanka: pola sata tokom radnog dana

4. Broj zaposlenih na radnom mjestu :1 od toga 1 ena ( invalida rada nema, kao ni mlaih od

18 godina)

5. Poslovi i radni zadaci : samostalno vodi administrativni dio posla, sudjeluje uz nadzor

poslodavca u manjim i veim opskrbama radna, samostalno davanje intramuskularne i

intravenozne terpaije, u pratnji poslodavca odlazak na teren te drugi poslovi na razini

primarne zdravstvene zatite po nalogu poslodavca.

6. Lokacija/ mjesto rada : prostor ordinacije, te odlazak u kune posjete na razliitim

lokacijama unutar opine.

7. Sredstva rada kojima rukuje : vozilo na motorni pogon, sterilizator, EKG aparat, ljekovi,

razliiti materijal za obradu i sanaciju rana, te davanje terpaije.

8. Opasne radne tvari : jod, latex

B)posebne mjere zatite koje se primjenjuju na radnom mjestu

1. Rad osiguranja s poveanim trajanjem: ne primjenjuje se

2. Poslovi s posebnim uvijetima rada : da , sukladno Pravilniku o poslovnima sa posebnim

uvjetima rada l. 3 stavak 18.


18/31

18

3. Osposobljavanje za rad na siguran nain

utvrena je obveza osposobljavanja za rad na siguran nain

provedba : zaposlenica na ovom radnom mjestu osposobljena je za rad na siguran nain, o

emu postoji odgovarajua dokumentacija i evidencijski karton.

4. posebne upute za rad na siguran nain : osigurane su pisane upute na sredstvima rada koje

se odnose na opasnoti i tetnosti za zaposlenicu. Na mjestima, sredstvima rada, evakuacijskim

putevima te instalacijama nalazi se propisani znakovi sigurnosti.

5. osobna zatitna sredstva : utvrivanje i provedba

Zatitna sredstva i oprema Rok zamjene

( mjeseci )

Zatitna sredstva

koja nisu

dodjeljena

Radno odijelo 12

Zatitne cipele 12

Jednokratna zatitna maska Svakodnevno

Jednokratne rukavice Svakodnevno

Jednokratne sterilne rukavice Prema potrebi

Zatitna nepromoiva bunda Prema potrebi nije dodjeljeno

Reflektirajui prsluk Prema potrebi

Tablica 2. Popis osobnih zatitnih sredstava

C) Podaci o ozljedama i profesionalnim bolestima na radnom mjestu

Na ovom radnom mjestu u posljednjih 5 godina nije bilo ozljeda na radu, niti profesionalnih

oboljenja, ali evidentiramo 1 bolest vezanu uz rad (gripa).


19/31

19

ANALIZA RIZIKA NA RADNOM MJESTU : MEDICINSKA SESTRA

OPASNOST

Izloenost

IZVOR / UZROK NASTANKA, TETNEPOSLJEDICE I STANJE ZATITE

Vjerojatnost

POSLJEDICA

RIZIK

Ozljeda Bolest

Vrsta TeinaProfesionalna U vezi s radom

Vrsta Teina Vrsta Teina

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

MEHANI KEOPASNOSTI:

Posjekotine

estoIZVOR / UZROK : koritenje kara, sklapera

STANJE ZATITE:Zaposlenica je osigurana za rad na siguran nain

II Porezotine, C-E 1-2

Ubodne rane povremeno

IZVOR / UZROK : koritenje sterilnih Ikontaminiranih igala

STANJE ZATITE:Koriste se jednokratne rukavice, I posude za

odlaganje otrih predmeta

IIPorezotina,

otvorena ranaA

Hepatitis

A, B, CC-D 0-5

pad na istoj razini rijetko

IZVOR / UZROK obavezno ienje radnih povrinaprije , nakon I u toku radnog vremena

STANJE ZATITE:Prilokm ienja oznaava se sklisko podruje

IUganue skonogzgloba,ieenje,

prijelom

C 1-4

FIZIKALNE

TETNOSTINepovoljnimikroklimatski uvjeti

povremenoIZVOR / UZROK : provjetravanje

STANJE ZATITE:Osobna zatitna sredstva na raspolaganju.

II prehlade A-B 0-1

Nedovoljnaosvjetljenost

povremeno

IZVOR / UZROK : ne usklaenost dnevnog svjetla iumjetne rasvjete, specifini zahvati (ivanje rana,vaenje avova)

STANJE ZATITE:Na svim prozorima nalaze se brisoleje, zaposlenica

odlazi na pregled vida kod specijaliste, o emu sevodi porpisa dokumentacija i evidencija

II

bez

posljedica A-B 0-1


20/31

20

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

KEMIJSKE

TETNOSTIAlergijske reakcije rijetko

IZVOR / UZROK : alergija na sredstva rada

(jednokratne rukavice, jod)

STANJE ZATITE:Na raspolaganju su pincete koje onemoguavjudirektni ontakt sa alergenom, zamjenjena osobnazatitna sredstva

I dermatitisi A-C 0-1

BIOLO KETETNOSTIVirusi, bakterije,gljivice

esto

IZVOR / UZROK :obrada rana, davanje terapije,

razliiti postupci oko pruanja prve pomoi naterenu vonja nou, ili u uvjetima loije vidljivosti

STANJE ZATITE:Jednokratne rukavice, maske,

III

Tuberkuloza,

hepatitis A,B, C

C-EGripe,

enterokolitisiA-B 0-7

STATODINAMI KINAPORI

Neprirodan poloajtijela

povremeno

IZVOR / UZROK : obrada rana, administrativniposlovi

STANJE ZATITE:Koritenje ergonomskih stolaca,upute za rad nasiguran nain

IIBez

posljedicaA 0-1

PSIHOFIZI KINAPORI

Stres, smjenskirad,povreemni rad na

terenu

povremeno

IZVOR / UZROK : potrebna maksimalnakoncentracija prilokm rada

STANJE ZATITE:Dnevni odmor, dnevna stanka, tjedeni odmor,

II

Razne

psihikesmetnje

B-C 1-2


21/31

21

Matrica za iskazivanje rizika

- rizik je iskazan brojem od 0 do 10 koji se nalazi u sjecitu reda i stupca prema sljedeoj

matrici

Vjerojatnost

aktualizacije

opasnosti

Teina tetne posljedice / ozljeda

Vrlo laka

ozljeda

Laka

ozljeda

Srednje teka

ozljeda

Teka ozljeda Vrlo teka,

smrtna, ili

skupna ozljeda

Trajne tetne posljedice / bolest

Bez ikakvih

posljedica

Posljedice

koje trajno

ne utjeu na

radnu

sposobnost

Posljedice

koje mogu

ograniiti

radnu

sposobnost

Trajne posljedice

koje uzrokuju

gubitak radne

sposobnosti, koje

dijelom

ograniavaju

ivotnu aktivnost;

bolest

progresivne

prirode

Znaajno

ograniena

ivotna

aktivnost, ili

smrtna bolest

A B C D E

I vrlo malo

vjerojatno;

mogue ali

neuobiajeno

0 0 0 1 1

II vjerojatno;

mogue u

odreenim

okolnostima

0 0 1 3 4

III vrlo

vjerojatno;

moe se

0 1 2 5 7


22/31

22

oekivati

IVsigurno;

nesumnjivo;

usljeuje

0 1 3 7 10

Znaenje veliine rizika u smislu hitnosti poduzimanja mjera zatite je sljedee:

Rizik Broj (vrijednost) Mjere

prihvatljiv rizik 0 ne treba poduzimati mjere, odravati sustav

mali rizik 1 - 2 potrebno planirati poduzimanje mjera u roku 6 mjeseci

srednje velik rizik 3 - 4 potrebno planiranje mjera u kratkom roku (3 mjeseca)

veliki rizik 5 - 7 potrebno planiranje mjera odmah

osobito veliki rizik 10 Zaustaviti proces rada u podruju opasnosti

7.2 Analiza radnog mjesta medicinske sestre (AUVA)

1)Vrste opasnosti i tetnosti:

- mehanike opasnosti

- padovi i ruenja

- kemijske tetnosti

- bioloke tetnosti

- nepovoljni klimatski uvjeti

- neodgovarajua rasvjeta

- nefizioloki poloaj tijela

- psihofizioloki napori.


23/31

23

2)Podjela opasnosti i tetnosti prema mjestima rada

. UKLJETENJE DIJELOVA TIJELAaPROSTOR ORDINACIJE OPASNOSTI I TETNOSTI

1. lijenika soba Bioloke tenosti, neodgovarajua

rasvjeta,sihofizioloki napori

2. soba za medicinske sestre Neodgovarajua rasvjeta

3. previjalite Bioloke tetnosti, neodgovarajua rasvjeta,

nefizioloki poliaj tijela,kemijske tetnosti,

mehanike opasnosti

4. ekaonica Psihofizioloki napori, paodvi i ruenja

5. sanitarni vor Padovi i ruenja

#)3

3) Prikaz analize rizika

AR RADLLLGF fgggNIKA S PREDMETOM1.1 PAD PREDMETA NA RADNIKA

.PROCJENA RAZINE RIZIKA OZLJEDA

VRSTA OPASNOSTI VRSTE OZLJEDE VJEROJATNOST

NASTANKA

OZLJEDE

IV

RAZINA

TEINEOZLJEDE

AE

RAZINA RIZIKA

a-e

1 Mehanikeopasnosti

Ogrebotine, ubodi, posjekotine

Ivrlo malamogunost nastanka

A-nema

opasnosti po

ivot, beznaajnooteenje organa,funkcija odrana

ogrebotine,manje modrice

aoptimalni uvjetirada rizik

zanemariv,

prihvatljiv

2 Padovi i ruenja , nagnjeenja, iaenja, prijelomi, IIpostoji, vrlorijetko (neobiajeno)

B nemaopasnosti za ivotlako oteenjeorgana,

privremeno

oteenjefunkcije, radna

nesposobnost

a-optimalni uvjeti

rada, rizik

zanemariv,

prihvatljiv


24/31

24

kratkotrajna modrice

nagnjeenjaposjekotine

Opaska:

1. Mehanike opasnosti prilikom redovitog rada zaposlenog na radnom mjestu medicinska sestra moguaje pojava mehnikih opasnosti koje se manifestiraju kao ogrebotineu ubodne rane. Zatitna mjera: uporabajednokratnih rukavica, rad na siguran nain.

Padovi i ruenja postoji mogunost pada na istoj razini, izazvanih mokrim podovima za vrijeme ienja. .Zatitne mjere zatite: organizacijsko rjeenje-obustaviti rad dok se pvrina ne osui, eventualno zabraniti

pristup u prostore koji se iste.


25/31

25

PROCJENA RAZINE RIZIKA BOLESTI

VRSTA OPASNOSTI BOLEST VJEROJATNOST

NASTANKA BOLESTI

RAZINA

TEINEBOLESTI

RAZINA

RIZIKA

PROFESIONALNA U SVEZI S

RADOM

3 KEMIJSKE TETNOSTI NE NE Ivrlo mala mogunost

nastanka

A-bez ikakvih

posljedica

a-optimalni

uvjeti rada4 BIOLO KE TETNOSTI DA NE IIIpostoji pod odreenim

okolnostima

Cposljedicekoje mogu

ograniitiradnu

sposobnost

crizik postoji,preostali rizik

5 NEPOVOLJNI KLIMATSKI

UVJETINE DA II-postoji vrlo rijetko

(neobiajeno)B-posljedice

koje bitno ne

utjeu na radnusposobnost

b-uvjeti koji

priblinoodgovaraju

optimalnim

uvjetima

6 NEODGOVARAJU ARASVJETA

NE DA II-postoji vrlo rijetko

(neobiajeno)B-posljedice

koje bitno ne


b-uvjeti koji

priblinoodgovaraju

optimalnim

uvjetima

7 NEFIZIOLO KI POLO AJTIJELA

NE DAII-postoji vrlo rijetko

(neobiajeno)

B-posljedicekoje bitno ne


b-uvjeti koji

priblinoodgovaraju

optimalnim

uvjetima

8 PSIHOFIZIOLO KI NAPORI NE DA II postoji, vrlo rijetkoneobiajeno

B posljedicekoje bitno ne


b rizikprihvatljiv

Opaska:

4. biloke tetnosti- nastaju kao posljedica tehnolokog procesa, u kontaktu s kontaminiranim materijalom osiguranika. Zatitna mjera : rad pod nadzorom poslodavca,koritenej osobnih zatitnih sredtava (jednkratne rukavice, jednokratna maska, zatitna odjea) saniranje mjesta rada nakon obavljenog procesa, odvajanje konatminiranogotpada u adekvatnu ambalau, rad na siguran nain.

5. nepovoljni klimatski uvjeti izazvani su zbog potrebe provjetravanja prostorija da bi se negativno djelovalo na bioloke uzronike za rijeme epidemije gripe. Zatitnamjera : provjetravati prostoriju po prostoriju, korisiti dodatna osobna zatitna sredstva (zatitni prsluk).6. Neodgovarajua rasvjeta u radnom prostoruprekla se dnevno svjetlo (mogunost bljetenja) i umjetna rasvjeta. Prilikom specifinih malih zahvata potrebno je korisitidodatnu jau rasvjetu .Zatitna mjera : Brisoleje na prozorima koje se mogu sputati i dizati. 7.Nefizioloki poloaj tijela radno mjesto medicnske sestre ima nefizioloki poloaj tijela kod administrativnih poslova i ponekih malih obrada rana : Zatitna mjera :

ergonomski stolac, rad na siguran nain, koritenje propisanih pauza za vrijeme dugotrajnog rada za raunalom8. Psihofizioloki naporpostoji mogunost pojave stresa i stresnih situacija.

.


26/31

26

MOGUNOST (VJEROJATNOST) NASTANKA OZLJEDE, PROFESIONALNE

BOLESTI ILI BOLESTI U SVEZI S RADOM

IZLOENOSTOPASNOSTIMA,

TETNOSTIMA,NAPORIMA

STANJE ZATITE

U SKLADU SA

ZAHTJEVIM

A

SREDNJORONO

POTREBNE

MJERE

KRATKORONO

POTREBNE

MJERE

NUNOTRENUTNO

PODUZETI

MJERE

ODMAH

PREKINUTI

RAD

5 4 3 2 1

Gotovo nikada

vrlo

rijetko/rijetko

1 I I I II III

Povremeno 2 I II II III IV

Uestalo 3 II II III IV V

Preteni dioradnog

vremena

4 III III III IV V

Cijelo radno

vrijeme 5 III III IV V V


27/31

27

KLASIFIKACIJA TEINE OZLJEDA

TEINA OZLJEDE OZLJEDA RAZINA

Vrlo laka

Nema opasnosti za ivot,

beznaajno oteenje organa,

funkcija odrana, radna sposobnostodrana ogrebotine, manje

modrice

A

Laka

Nema opasnosti za ivot, lako

oteenje organa, privremeno

oteenje funkcije, radna

nesposobnost kratkotrajna

modrice, nagnjeenja, posjekotine

B

Srednje teka

Privremena nesposobnost za rad

rane, ubodi, razderotine, vea

nagnjeenja, iaenja, prijelomi

C

Teka

Stvarna opasnost za ivot, trajno

oteenje ili unitenje organa,

trajna radna nesposobnost,

iznakaenje amputacija,

zgnjeenje organa, viestruke

ozljede, oteenja velikih ila i

ivaca

D

Smrtna ili kolektivna Smrt E

KLASIFIKACIJA TEINE BOLESTI

BOLEST RAZINA

Bez ikakvih posljedica A

Posljedice koje bitno ne utjeu na radnu sposobnost B

Posljedice koje mogu ograniiti radnu sposobnost C

Trajne posljedice koje uzrokuju gubitak radne sposobnosti, koje dijelom ograniavaju ivotnu

aktivnost, bolest progresivne prirode

D

Znaajno ograniena ivotna aktivnost ili smrtna bolest E


28/31

28

PROCJENA RAZINE RIZIKA

MOGUNOST

(VJEROJATNOST)

NASTANKA

OZLJEDE ILI

BOLESTI

TEINA OZLJEDE/BOLESTI

A B C D E

Vrlo mala

mogunost

nastanka

I1 2 3 4 5

Postoji, vrlo

rijetko

(neobiajeno)II

2 4 6 8 10

Postoji pod

odreenim

okolnostima

III3 6 9 12 15

Poveana

mogunost,

moe se

oekivati

IV4 8 12 16 20

Osobito velika

mogunost,

iznimno velika

opasnost

V5 10 15 20 25


29/31

29

PROCJENA RAZINE RIZIKAKLASIFIKACIJA RIZIKA

RAZINA RIZIKA

(VRIJEDNOSTI)

UVJETI RADA RAZINA/RAZINA/RIZIKA

a 1, 2, 3, 4, 5 Optimalni uvjeti rada Rizik zanemariv, prihvatljiv

b 6, 8, 9 Uvjeti rada koji priblino

odgovaraju optimalnim

uvjetima

Rizik prihvatljiv

c 10, 12 Uvjeti rada koji premauju

optimalne uvjete rada

Rizik postoji, preostali rizik

d 15, 16 Teki i opasni uvjeti rada,

opasnost od gubitka radne

sposobnosti ili oteenja

zdravlja

Rizik velik preostali rizik

e 20, 25 Krajnje teki uvjeti rada,

neposredna opasnost za ivot

i zdravlje radnika

Rizik vrlo velik

preostali rizik


30/31

30

8. ZAKLJUAK

U priloenom radu opisana su sredstva rada te opasnoti i tetnosti, te mjere njihovog

otklanjanja u jednoj ordinaciji ope medicine.

Prikazana je u gruba struktura Procjene opasnosti prema metodama BG i AUVAPrikazane tenosti i opasnosti koje se pojavljuju u ovom tehnolokom procesu mogu se

otkloniti osnovnim i posebnim pravilima zatite na radu. Vrlo je bitno da se poslodavac

sukladno Zakonu o zatiti na radu, pobrine da zaposlenik u svakom trenutku ima dovoljan broj

osobnih zatitnih sredstava. Biloke tenosti su najrizinija skupina opasnosti koje susreemo

u ordinaciji obiteljske medicine. Pod uvjetom da je poslodavac osigurao osobna zatitna

sredstva, odnosno jednokratne rukavice i zatitne maske mogue je rizik svesti na prihvatljiv.

S druge strane bitno je da zaposlenik bude upoznat sa opasnostima, odnosno posljedicama ako

ne koristi osobna zatitna sredstva koja su mu na raspolaganju. Zaposlenik kao takav, duan je

raditi sa dunom pozornou, gdje spada i noenje osobnih zatitnih sredstava.

Provedbom i knotrolom nad priloenim mjerama mogue je zadrati sadanje stanje zatite

zdravlja i sigurnosti na radu.


31/31

Documents

Opasnosti i štetnosti pri radu u ordinaciji opće medicine