Prirodne opasnosti

7/29/2019 Prirodne opasnosti

1/67

PRIRODNE OPASNOSTI I

KATASTROFE


2/67

Prijetnja od katastrofe ili opasnost je bilo kakav prirodni fenomen, procesili dogaaj prouzrokovan ljudskim djelovanjem sa potencijalom da stvorigubitke ljudima, njihovim dobrima i okoliu.

Tradicionalna prijetnja od katastrofe Nove prijetnje od katastrofa (opasni materijali ili supstance

(HAZMAT-i), opasnost od atomskih i nuklearnih izvora, poveanodrutveno nasilje


3/67


4/67

Prirodni rizici se mogu podjeliti na:

Endogene sa porijeklom u zemlji (kao to su zemljotresi ivulkanski rizici)

Egzogene sa porijeklom na zemlji (kao to su poplave, sue i

lavine)Ovakve fiziki ograniene klasifikacije imaju ogranienja za

studije o katastrofama.


5/67

Da bi se prevazile takve fizike barijere, predstavljeni surazliiti faktori vezani za tetne geofizike pojave, koji nisuvezani za poseban rizik:

Podruje koje obuhvata oteenu zonu Intenzitet udara u taki Trajanje udara u taki Tempo poetka dogaaja Predvidivost dogaaja

Rijetko se izriito primjenjuje situacija uzrok-posljedica.Opasnosti esto sadre lanac procesa i udara.


6/67

ta je katastrofa?

Kada interakcija izmeustanovnitva i opasnosti rezultira, u vrlovelikom obimu, gubitkom ivota, materijalnih dobara ili bilo egato se smatra vrijednim od strane ljudi, dogaaj se nazivakatastrofa.


7/67

Dvije definicije katastrofa iz rijenika:

Iznenadna ili velika nesrea, propast (Concise Oxford rjenik)

Iznenadni nesretni dogaaj koji prouzrokuje materijalne tete,

gubitak i poremeaj (Webster- ov rijenik)


8/67

Veina definicija uglavnom oslikava slijedee karakteristike: Poremeaj normalnih tokova ivota, koji je uglavnom teak i

moe biti iznenadan, neoekivan i iroko rasprostranjen

Efekti po ljude kao to su gubitak ivota, tekoe vezane za

povrede i negativni efekti po zdravlje

Efekti po drutvenu strukturu kao to su destrukcija ilioteenost vladinih sistema, zgrada, komunikacija ili osnovnihslubi


9/67

Katastrofe se uglavnom procjenjuju po nekim kvantitativnimkriterijumima smrtnosti i oteenja.

U ranom pokuaju definisanja globalnih prirodnih katastrofa(Sheenan u Hewritt 1969. godine), katastrofa je bila definisana

kao dogaaj koji je prouzrokovao jednu od slijedeih stvari: najmanje 100 mrtvih

najmanje 100 ranjenih

najmanje 1 milion amerikih dolara tete


10/67

Sveobuhvatnije definicije:

Dogaaj, prirodni ili prouzrokovan ljudskim djelovanjem,iznenadan ili progresivan, koji vri udar takvomjainom dapogoena zajednica mora odgovoriti tako to e poduzeti

izuzetne mjere (Azijska razvojna banka) Ozbiljni poremeaj funkcioniranja drutva, prouzrokujui

ljudske, materijalne i ekoloke gubitke koji prevazilazemogunost pogoenih ljudi da se bore za svoja vlastitasredstva. Katastrofe se esto klasifikuju u skladu sa

njihovim uzrokom, tj. prirodne ili prouzrokovane ljudskimaktivnostima (UN DHA/IDNDR, 1992. godina)


11/67


12/67

U globalnom i/ili regonalnom smislu, osim ako se katastrofa nemoeublaiti ili se njome ne moe rukovoditi na najoptimalnijimoguinain, ona e imati dominantni efekat na budunost.

U dravnom smislu uticaj katastrofe uglavnom rezultira sa dva

velika neuspjeha: Direktnim gubicima postojeih dravnih sredstva u razliitim

oblicima,

Odvraanjemdravnih resursa i napora od ivota i razvoja kojisu u toku, kako bi se postigao zadovoljavajui oporavak


13/67

Zajednike osobine katastrofa

Uzrok tetnih procesa ili dogaaja je jasan i proizvodikarakteristine prijetnje po ljudske ivote i blagostanje, npr.poplava prouzrokuje smrt davljenjem; zemljotres uruavanjemzgrada

Vrijeme upozorenja je uglavnom kratko, tj. rizici su esto

poznati kao dogaaji koji brzo nastanu. To znai da one mogubiti neoekivane iako se dogaaju unutar opasne zone, kao toje plavljenje nizina malih rijenih bazena ili epicentralne zonezemljotresa

Veina direktnih gubitaka, bilo ivota ili imovine, snosi se utom trenutku (zemljotres) ili dosta brzo nakon dogaaja, tj. uroku od nekoliko dana ili sedmica (jaki vjetrovi, umski poari,poplave)


14/67

Izloenost opasnosti, ili predvieni rizik, u velikoj je mjerinenamjeran, uglavnom zbog lokacije na kojoj se nalaze ljudi uopasnom podruju, npr. neplanirano irenje nekih gradova nanestabilne brdske nagibe ili u prostoru nizina koje plave

Katastrofa koja se dogodi, dogodi se intenzitetom koji

opravdava hitan odgovor, tj. pruanje specijalizovane pomoistradalnicima. Obim odgovora moe varirarti od lokalnog domeunarodnog


15/67

Openito govorei, tipine i najznaajnije drutvene i ekonomskeposljedice katastrofa uglavnom su sljedee:

gubitak ljudskih ivota, gubitak smjetaja (privremena i/ili trajna migracija), oteenje infrastrukture (ukljuujui transportne i komunikacijske

sisteme),

gubitak industrijske i/ili poljoprivredne proizvodnje (shodno tome gubitakposla, dohotka i prikupljanja poreza),

oteenja na osnovama prirodnih resursa i po okoli, panika; drutveni poremeaji (npr. nema zajednicu, sigurnost ili

kontrolu),


16/67

poveanje vjerovatnoe socijalnih nereda i nasilnih sukoba, poremeena trita i distribucija; gubitak trgovine, trenutno smanjenje ivotnih uslova zbog odgaanja ili

otkazivanja drugih planova za razvoj koji se bave stvarnimdrutvenim potrebama,

kratkorono smanjenje u BND i dohotku po glavi stanovnika, debalansi u fiksalnom budetu to je rezultat hitne

preraspodjele trokova, trenutni i srednjoroni inflacioni pritisak zbog poremeaja na

tritu i trokova rekonstrukcije finansiranih izvana.


17/67

RANJIVOST HAZARDDISASTER(KATASTROFA)

Dogaaj pokreta

ZemljotresCunamiPoplaveCikloni

Vulkanske erupcijeSua

KliziteRatovi

Zagaenja ivotnesredine

Nepristupaan Nedostatak: Opasne

izvor instutucija lokacijeObrazovanjaBolest i Obuke Opasne

invaliditet Vetina graevineStarost Urbanizacija Nizak

nivoSiromatvo Nekontrolisani prihoda

razvojDrugo Degradacija

ivotnesredine


18/67

Socijalni i ekonomski trokovi prirodnih katastrofa poveavaju se iromsvjeta. Ova tendencija se povezuje dijelom zbog poveane ranjivosti uslabije razvijenim zemljama, gdje su ljudi vie ranjivi na naknadnehazarde nakon doivljavanja jedne katastrofe.Mnogi faktori doprinose poveanoj ranjivosti, a to su:

Uveanje broja stanovnika, to rezultira poveanom gustoom ljudi iinvesticija na ivinim teritorijama (npr. poveano koritenje nestabilnihi nesigurnih zemljita),

Neodrive razvojne prakse, posebno na ivinim produktivnimzemljitima,

Nemogunost vlada koje se susreu sa poveanjem broja stanovnika

da obezbjede adekvatne socijalne usluge, ukljuujui usluge vezaneza smanjenje rizika i rukovoenje u katastrofama, Degradacija prirodnih resursa (npr. prevelika ispaa na panjacima i

prevelika eksploatacija uma), Poveana nesigurnost dostave hrane i vode, Ruralno-urbano ublaavanje i pritisci urbanizacije koji koncentriu

ljude u nesigurne gradove,

Glavni agent katastrofapoveana ranjivost


19/67

Poveanje siromatva i povean broj siromanih ljudi izloenihopasnostima,

Slabi institucionalni kapaciteti za borbu protiv katastrofa.

Neadekvatnost mjera rukovoenja rizicima kao i tehnikapredvianja,

Neadekvatna obuka,

Neadekvatna komunikacijska i transportna infrastruktura,

Nedostatak striktnih mjera kontrole okolia,

Neadekvatni trini mehanizmi koji bi pomogli u ublaavanjukatastrofa i irenja rizika i

Poveanje globalne meuovisnosti ekonomija, to vodi kaopsenijim udarima od samo jedne katastrofe, itd.


20/67

Dok neki drutveni faktori uglavnom poveavaju ranjivost nakatastrofe, postoji nekoliko pozitivnih tehnolokih trendova kojislue da ih smanje:

Poveano razumjevanje rizinih procesa i fenomena, Poboljane analitike metode koje dozvoljavaju razvoj i

koritenje kompleksnih modela Poboljane komunikacije koje omoguavaju da se aplikacije,

koje su rezultat ovog novog razumjevanja, pravovremenoprenose i dostavljaju i

Napredne ininjerske prakse, koje su osigurale poboljanorazumjevanje prihvatljivosti materijala i struktura zajedno sarazvojem novih pristupa ininjeringu i dizajnu.


21/67

Od opasnosti do katastrofe nivo rizika

Rizik je definisan kao mogunost susretanja sa opasnou ilitrpljenje povreda ili teteili nivo gubitka ili tete koja se moepredvidjeti od posebne (ekoloke) opasnosti koja je zahvatila

specifino mjesto u specifino vrijeme.hazard (ili uzrok) moe biti definisan kao potencijalna opasnostza ljude i njihovo zdravljei kao rizik (ili posljedica) mogunost dase hazard dogodi.

Katastrofa se moe posmatrati kao realizacija opasnosti, iako nepostoji univerzalna dogovorena definicija o obimu o tome koji gubitak

treba da nastane da bi se takav dogaaj okarakterisao kao katastrofa.Vezano za katastrofu, rizik je detaljno opisan kao mogunost da e sedogoditi katastrofa, koristei termine kao to su visok rizik, prosjeanrizik i nizak rizik kako bi se nagovijestio stepen vjerovatnoe.


22/67

U kontekstu ininjerstva, rizik je nain opisivanja vjerovatnoe iposljedica katastrofa. Rizik pokuava identifikovati oekivane gubitke odudara date opasnosti za dati element ranjivosti kroz odreeni periodvremena.

Razlikuju se etiri glavne kategorije rizika:- Predvien rizik (vide ga oni koji su pod rizikom)- Prihvatljiv rizik (nivo rizika odabran kao ograniavajui uslov od strane

onih koji uspostavljaju standarde i donose odluke za drutvo)- Izraunati ili procjenjeni rizik (je brojka izraunata od strane dizajnera i

planera za rizik u sluaju ruenja neeg to je izgraeno)- Stvarni rizik (istinski rizik koji se moe znati jedino ako postoji pristup

svemu to treba da se zna o situaciji.


23/67

Analiza rizika je sistematsko koritenje svih dostupnih informacijakako bi se odredilo koliko se esto specifikovani dogaaji mogudesiti, kao i obim njihovih posljedica.

Hazardi

izloenost

Lokacija

Ranjivost

rizik

Slika : Osnovne komponenteprocjene rizika


24/67

Izloenost je definisana kao bilo koji element ljudske vrijednosti (ljudi iono to oni vrednuju) koji je osjetljiv na realizaciju opasnosti. Prematome, ljudi i /ili ono to oni vrednuju kljuni su orijentiri za sve procjenerizika i za sve katasrofe.

Lokacija se definie kao pozicija izloenosti vezana za opasnost. Ranjivost tj. koncept ranjivosti implicira mjeru rizika kombinovanu sa

nivoom drutvene i ekonomske sposobnosti da se suoava saoekivanim/rezultirajuim dogaajem. U svom najednostavnijemobliku, ranjivost se definie kao faktori (zajednice) koji su dozvolilida opasnost prouzrokuje katastrofu, tj. faktori koji poveavaju

anse zajednice da ne bude u mogunosti da se suoi sa hitnomsituacijom.

Analiza ranjivosti rezultira razumjevanjem nivoa izloenosti osoba ivrijednosti (imovine) razliitim ekolokim opasnostima koje suidentificirane. U podruju izloenom viestrukim opasnostima, trebalabi se izvriti analiza ranjivosti za svaki tip opasnosti.


25/67

Analiza rizika prua informacije o: sektorima rizika, npr. fizikim(zgrada, infrastruktura, kljuni objekti,

poljoprivreda); drutvenim(ranjive grupe, njihovo izdravanje, lokalneinstitucije, siromatvo), i ekonomskim (sredstva za proizvodnju,akcije, dohodak, poremeaj trita)

vrsta rizika (oteenja na javnoj infrastrukturi, proizvodnimkapacitetima, kuama ili rtve).

Za organizaciju i obuku sistema za vanredne situacije, najvanija jeizloenost fizikim ranjivostima, tj. stanovnitva, imovine sagraene odstrane ovjeka i okolia.Najbitniji aspekti ranjivosti su povezani sa stanovnitvom, zgradama,infrastrukturom i poljoprivredom.


26/67

Ranjivost infrastrukture je takoe specifina, u zavisnosti od vrsteopasnosti. Infrastruktura se moe sagledati kroz tri ope grupe:

- transportni sistemi (putevi, eljeznice, mostovi, aerodromi, luke)

- komunalne usluge (voda, kanalizacija i el.energija)- telekomunikacije

Mjere zatite od opasnosti kao to su nasipi protiv poplava takoe sesmatraju dijelom infrastrukture nakon njihove instalacije.


27/67

Kada se dogodi katastrofa, ljudska ranjivost uglavnom je povezana saponaanjem i osloncem na fizike elemente pod rizikom. Dok je

ljudska ranjivost od primarnog znaaja za drutvenu ranjivost,predvianja o rtvama (poginuli i povrijeeni i njihova epidemiologija)su od kljunog znaaja za organizovanje i obuku slubi za vanrednesituacije ( CZ, policija, vatrogasne brigade, prva medicinska pomoitd.).

Statistika analiza rizika zasnovana je na matematikim teorijamavjerovatnoe i naunim metodama za identifikovanje uzronih vezaizmeu razliitih vrsta rizinih aktivnosti i rezultirajuih nepovoljnih

posljedica.


28/67

Analiza rizika se sastoji od tri posebna proceduralna koraka:

Identifikacija rizika koji e se vjerovatno pretvoriti u katastrofu koji suto rizini dogaaju koji se mogu dogoditi?

Procjena rizika takvih dogaaja koja je vjerovatnoa takvog

dogaaja? Procjena drutvenih posljedica iz izvedenih rizika koji je to gubitak

to je prouzrokovan svakim dogaajem?

Proces koji se koristi za odreivanje prioriteta rukovoenja rizicimaputem procjenjivanja i uporeivanja nivoa rizika sa predodreenimstandardima, prihvatljivim nivoima rizika ili drugim kriterijima, naziva seprocjena rizika.


29/67

Rukovoenje u rizinim situacijama, sistematska je primjenarukovodnih politika, procedura i prakse na zadacima identifikovanja,analize, procjenjivanja, tretiranja i monitoringa rizika.

Rukovoenje rizikom obuhvata formalnu, kvantitativnu procjenupotencijalnih povreda ili gubitaka kroz odreeni period vremena, iliperspektivu budueg nepravilnog funkcionisanja sigurnosnihsistema. U sluaju vanrednih situacija ili prirodnih katastrofa, to jemjera dogaanja i teina gubitaka iz nekog rizika.


30/67

Rukovoenje u katastrofama

Svaka manifestacija opasnosti ne predstavlja katastrofu,podrazumjevajui da je katastrofa stanje u pogoenom regionu nakonmanifestacije opasnosti. Sposobnost i mogunost izbjegavanja situacijekatastrofe ovise o nainu na koji zajednica odgovara tokom udarne faze

opasnosti ili odmah nakon nje. Ukoliko je odgovor adekvatan i uspjean,efekti e biti reducirani na one najdirektnije. S druge strane, ukoliko jeodgovor neadekvatan i bezuspjean, posljedice mogu biti neprihvatljive,u stvari katastrofalne, ak i u slabim udarima opasnosti.

Ispoljavanje opasnog dogaaja koje zahtjeva organizaciju i odgovor

van uobiajenih uslova naziva se vanredna situacija. Jo detaljnije,vanredna situacija je bilo koje ispoljavanje (opasnosti) koje trai trenutanodgovor i uobiajeno se njime moe rukovoditi na lokalnom nivou.


31/67

Definicija Svjetske zdrastvene organizacije (WHO, 1995) jasnodoputa da vanredne situacije budu prouzrokovane dogaajima kojinisu katastrofe. Takoe se pretpostavlja da je katastrofa (kompleksnavanredna situacija) poseban aspekt hitne situacije (ili rukovoenje

hitnim situacijama) koji implicira nemogunost borbe, na organizovannain, sa prirodnim prijetnjama ili prijetnjama prouzrokovanim ljudskimdjelovanjem.


32/67

VANREDNA SITUACIJA KATASTROFA

Mali broj ljudi Veliki broj ljudiNema poremeaja sveukupnog drutvenogsistema.

Odreeni poremeaj sveukupnog drutvenogsistema.

Minimalna teta/poremeaj transporta,komunikacija i ostalih komunikacija

Velika oteenja/poremeaj

Koncencentrisani na kapacitete za odgovor ulokalnoj zajednici.

Proces oporavka moe promjeniti sveukupneprioritete zajednice na nekoliko godina, i potranjaznaajnih vanjskih ulaganja.

Odgovor uglavnom pruaju profesionalci hitnihslubi.

Trenutan (i efikasan) odgovor pruaju neprofesionalci.

Openito poznati zadaci i procedure za hitneslube.

Nepoznata situacija: potreba za fleksibilnou iprilagodljivou od strane profesionalaca.

Tabela 3.-Karakteristine osobine vanredne situacije i katastrofe


33/67

Rukovoenje u vanrednim situacijama sastoji se od ogranizovaneanalize, planiranja i donoenja odluka i dodjeljivanja dostupnihresursa radi ublaavanja (smanjivanja efekata ili prevencije),pripremanja, odgovaranja i oporavka iz efekata svih opasnosti.

Krajnji ciljevi rukovoenja u vanrednim situacijama su:

spaavanje ivota,

prevencija rtava (smrtnih sluajeva i povreda)

zatita imovine i okolia ukoliko doe do vanredne situacije


34/67


35/67


36/67

Mjere i aktivnosti prije dogaaja katastrofe

1. PrevencijaPrevencija se definie i obuhvata mjere koje su usmjerene nablisko dogaanje katastrofe i/ili prevencije da takav dogaaj imatetne efekte na zajednice ili na kljune instalacije.

Kao preventivne mjere uobiajeno se klasificiraju:- Izgradnja brane radi kontrole poplavnih voda tako da ove vode nemogu tetno uticati na ljude, zgrade i ostale instalacije, stoni fond,sredstva za proizvodnju i preivljavanje itd.

- Kontrolisano sagorijevanje u podrujima koja su podlonapoarima prije sezone sa visokim rizikom od poara. Ova akcija

moe odstraniti potencijalno gorivo i u stvari sprijeiti paljenje vatre, iliukoliko je ona zapaljena, sprijeiti je da ne dostigne velike razmjere- Neki oblici zakonodavstva se takoe smatraju prevencijom. Takvi

primjeri obuhvataju regulativu o koritenju zemljita koja osigurava ipropisuje da zajednicama nije dozvoljeno da se razviju na osjetljivimlokacijama, kao to su podrujapodlona katastrofama od poplava unizinama, ili na strmim terenima podlonim klizanju u normalnim iliseizmikim uslovima.


37/67

Prevencija bi se trebala razumjeti u kontekstu slijedeihaspekata:

Planiranje dravnog razvoja

Politika rukovoenja u dravnim vanrednim situacijama

Zakonodavstvo o vanrednim situacijama/katastrofama

Planiranje protiv katastrofa Posebne opasnosti vezane za vanredne situacije u kojima

posebna dravna sredstva mogu biti pod rizikom


38/67

2. Ublaavanje

Djelovanje unutar ovog segmenta uglavnom uzima formuposebnog programa namjenjenog za smanjenje efekatakatastrofe po dravu ili zajednicu. Postoje raznovrsne definicijeublaavanja katastrofe, a jedna od najrasprostranjenijihpodrazumjeva:mjere usmjerene na smanjenje udaraekoloke (prirodne ili one prouzrokovane ljudima)katastrofe po dravu ili zajednicu. Osnovna premisa uz ovudefiniciju je da i pored toga to je mogue sprijeiti neke efektekatastrofa, drugi efekti e oigledno nastaviti da postoje, ali seoni mogu izjeniti ili smanjiti uz uslov da se preduzme

odgovarajua akcija.


39/67

Aktivnosti ublaavanja se ugrubo dijele na:- Mjere strukturalnog ublaavanja- Mjere nestrukturalnog ublaavanja

Tipine mjere strukturalnog ublaavanja su: Izgradnja objekata koji e biti otporni na sile generirane ekolokim

opasnostima (zemljotrese, jake vjetrove, poplave, itd.) Ojaavanje postojeih struktura da bi ih uinili jo otpornijim na sile

ekolokih opasnostiStrukturalne mjere bi se trebale razviti na osnovu:

Adekvatnog planiranja lokacije Procjene sila nastalih potencijalnim ekolokim opasnostima Planiranja i analiza mjera da bi se odolilo takvim silama Dizaj i odgovarajui detalji strukturalnih komponenata Izgradnja prikladnim materijalima Dobra vjetina pod adekvatnom supervizijom


40/67

Tipine mjere nestrukturalnog ublaavanja su:

razvoj/unaprjeivanje zakonskog okvira

Podsticaj/vladini grantovi ili subvencije usmjerene napromovisanje mjera ublaavanja, tehniku pomo, beneficije

osiguranja, itd. Obuka i obrazovanje

Svjesnost javnosti

Izgradnja institucija

Razvoj/instaliranje sistema za upozoravanje itd.


41/67

Jednostavni primjeri tipinih mjera ublaavanja su: Primjenjivanje propisa za izgradnju, usvajanje propisa i kontrola za

koritenjezemljita radi ograniavanja aktivnosti u podrujima visokog rizika Sigurnosni propisi koji se tiu visokih zgrada, kontrole (koritenja,

transporta, rukovanja) opasnim supstancama Sigurnosni kodovi koji reguliu kopnene, vodene i zrane sisteme transporta Ekonomska raznolikost, tj. kompenzacija gubitaka u jednom sektoru kroz

poveanu proizvodnju u drugim sektorima Programi usmjereni na smanjenje posljedica opasnosti za poljoprivrednu

proizvodnju (proizvodnju hrane) Jaanje zgrada kako bi se uinile otpornijim na udar prirodnih opasnosti Razvoj/izgradnja sistema za zatitu kljunih instalacija, kao to su izvor

energije i kljune komunikacije Razvoj u infrastrukturi, kao to je odreivanje marute novog autoputa iliregionalnih transportnih puteva udaljenih od podruja podlonihkatastrofama.


42/67

3. Pripravnost

Pripravnost je definisana kao mjere koje omoguavaju vladama,organizacijama, zajednicama i pojedincima da odgovore brzo iefikasno na vanredne situacije.Pripravnost obuhvata uspostavljanje vlasti i odgovornosti za vanredna

djelovanja i sakupljanje resursa radi pruanja podrke istim, tako danadleni moraju imenovati ili regrutovati osoblje za dunostirukovoenja u vanrednim situacijama i odrediti ili nabaviti objekte,opremu i ostale resurse radi izvravanja dodijeljenih dunosti.

Mjere pripravnosti ne bi trebale biti improvizovane ili upotrebljavane na

ad hoc osnovi. Kljuni element pripravnosti je razvoj planova kojipovezuju mnoge aspekte privrenosti nadlenih za rukovoenje uvanrednim situacijama.


43/67

Efikasna pripravnost obuhvata: Jasnu i sveobuhvatnu dravnu politiku, Adekvatnu i vrstu legislativu, Jasnu i funkcionirajuu dravnu strukturu, Dravnu strukturu rukovoenja u vanrednim situacijama, Pouzdane procjene za aktivnosti pripravnosti u vanrednim

situacijama,

Okvir za planiranje,

Taan i auran inventar resursa koji e se koristiti, Visok nivo koordinacije pripravnosti i napora u operacijama u

vanrednim situacijama, Operativne objekte i sisteme

Opremu i zalihe,

Obuku,

Svjesnost javnosti i obrazovanje,

Uzimanje u obzir pritiska krize i kompenzacijskih mjera itd.


44/67

Kljuna problematina podruja u pripravnosti su:

Organizacija i planiranje /neadekvatni smjerovi politike za sveukupnorukovoenje u vanrednim situacijama, nedostatak odgovarajuih ilizastarjelost planova vezanih za katastrofe, prevelika koncentracija omjerama odgovora i/ili oporavka, itd./

Resursi/mali resursi ili nejasna raspodjela uloga i odgovornosti

organizacija koje prave zalihe/ Koordinacija/neadekvatna koordinacija, razliiti nivoi pripravnosti ili

razliiti prioriteti ukljuenih organizacija, fikcija ili nedostatak saradnjeizmeu organizacija povezanih sa katastrofama/

Spremnost /nedostatak dravnih ili centralnih operativnih centara

situacije (EOC), mala pripravnost EOC-a, nedostatak komunikacijskeopreme, itd./

Obuka i svjesnost javnosti/nedostatak odgovarajue obuke,neadekvatna ili mala svjesnost javnosti i informacija/.


45/67

Tipini primjeri mjera pripravnosti su: Formulisanje i odravanje validnih i auriranih planova vezanih za

katastrofe koji se mogu koristiti kada god zatreba

Posebna odredba za hitnu akciju, kao to je evakuacija stanovnitva ili

njegov privremeni pokret u sigurna podruja Obezbjeivanje sistema za upozoravanje Hitna komunikacija

Javno obrazovanje i svjesnost

Programi obuke, ukljuujui vjebe i testove, itd.


46/67

Pojedini ciklusi rukovoenja u vanrednim situacijama dijelepripravnost na podsegmente kao to su: upozorenje, opasnost,predostronost.

4. Spremnost

Mogue slabosti u pripravnosti mogu znaajno uticati na efektivnosti efikasnost operacije odgovora u vanrednim situacijama, pa ak ih upotpunosti i sputati. Da bi se osigurala adekvatna i pravovremenapomo u vanrednim situacijama, WHO (1995) je promoviralaspremnost kao stanje koje povezuje efikasnu pripravnostsa

efikasnom pomoi.


47/67

Spremnost je praktino stanje trenutnih kapaciteta i sposobnostipojedinih humanitarnih agencija i slubi, kao to su NVO i UN, kao idravnih civilnih zatita, ambulanti i vatrogasnih slubi itd. da brzo iefikasno odgovore na sve vanredne situacije.

Shodno tome, WHO definie stanje spremnosti (za odgovor uvanrednim situacijama) kao organizovanje postojeih tehnikihkapaciteta pojedinog sektora, institucije ili organizacije, uzimajui uobzir da je pripravnost razvoj novih i dodatnih kapaciteta tako da bislijedei odgovor bio bolji nego prethodni.


48/67

Elementi spremnosti su: Obuka za usavravanje Sistemi ranog upozoravanja Specijalizovani komunikacijski sistemi Baze podataka

Pravljenje zaliha Zalihe za ublaavanje posljedica Vjebe simulacije Proslijeivanje auriranih tehnikih informacija vezanih za

pojedine hazarde.


49/67

Mjere i aktivnosti poslije katastrofe

1. OdgovorMjere odgovora su one mjere poduzete odmah prije ili poslijekatastrofe. Takve mjere su usmjerene ka spaavanju ivota i zatitiimovine i suoavanju sa trenutnom tetom prouzrokovanom napoetku katastrofe.Efikasan odgovor na udar katastrofe je kljuan, uglavnom da bi se:

Ograniio broj nastradalih Olakale tekoe i patnje Povratili osnovni sistemi potrebni za ivot i sistemi zajednice Ublaile dalje tete i gubici Obezbjedio temelj za oporavak koji slijedi.


50/67

Glavni aspekti odgovora u vanrednim situacijama su:- Spaavanje : spasiti osobe koje bi mogle biti zarobljenje u

zgradama ili pod ruevinama, izoliranih vodom, ili potrebaspaavanja bilo koje druge osobe.

- Tretman i njega stradalnika: ukoloniti mrtve, pruiti prvu pomo,

osigurati identifikaciju nastradalih sa karticama sa podacija,identifikovati potrebe u smislu medicinskog tretmana, hospitalizacijei medicinske evakuacije i izvravanje poslova, u skladu s tim.

- Evakuacija: utvrditi da li osobe trebaju biti evakuirane iz pogoenogpodruja ili e se takva potreba iskazati kasnije

- Smjetaj (krov nad glavom): obezbjediti smjetaj za stradale ijesu kueunitene ili su neupotrebljive. Ovo moe obuhvatiti slijedee(hitna popravka nekih kua, davanje atora, cerada i/ili kontejnerakako bi se obezbjedio privremeni smjetaj, smjetaj u drutvenezgrade kao to su: kole, sportske hale itd).


51/67

- Hrana: organizovati i distribuirati hranu rtvama katastrofe i radnicima koji rade zahitne slube, procjeniti tetu prehrambenog fonda, procjeniti rezerve hrane koje u naraspolaganju.

- Komunikacije: Ponovno uspostaviti radio, telefonske, teleks, faks i informatike veze- Raiavanje i pristup: Oistiti kljune saobraajnice, aerodrome i luke kako bi se

omoguio pristup vozilima, avionima i otprema, kao i da se pripreme lokacije zaslijetanje helikoptera,

- Snabdjevanje vodom i strujom: Ponovna uspostava snabdjevanje vodom, strujom,

ili napraviti trenutne aranmane za njih. Obezbjeivanje pitke vode je esto teko,posebno u ranim fazama nakon udara. Oprema za preiavanje vode mora senabaviti i/ili se moraju koristiti tablete za preiavanje.

- Privremene ivotne namirnice: Obezbjediti stvari, kao to su odjevni predmeti,oprema za katastrofe, pribor za kuhanje i plastina posteljina kako bi se stradalnicimaomoguilo da preive u svom podruju i na taj nain pomoglo u smanjivanju potrebeza evakuacijom.

- Zdrastvo i sanitarije: Preduzeti mjere da bi se ouvalo zdravlje ljudi u pogoenompodruju i odravanje razumnih sanitarnih objekata.

- Javno informisanje: drati pogoenu zajednicu informisanom o tome ta bi onitrebali uraditi, posebno u smislu samopomoi, a koje bi im akcije trebale pomoi da bise sprijeile pekulacije i glasine vezane za budue situacije.


52/67

- Sigurnost: odravati red i mir, posebno srjeavatikrae i nepotrebne tete;ograniiti prilaz teko oteenim zgradama nesigurnim za bilo kakvuupotrebu.

- Uslovi izgradnje: Procjeniti uslove popravke i zamjene visoko prioritetnihzgrada: ukloniti nestabilne elemente zgrade koji predstavljaju direktnuopanost za stanare ili pjeake; unititi tekooteene zgrade ijineoekivan

kolaps moe ugroziti ljude ili druge zgrade u blizini.- Upitnik o situaciji stanovnika u katastrofi: Napraviti aranmane za

rukovanje dravnim i meunarodnim upitnicima vezanim za situaciju u kojojse nalaze graani i stanovnici, ukljuujui pronalaenje nestalih osoba iponovno spajanje porodica

- Odravanje javnog morala: U zavisnosti od kulturnih i ostalih lokalnih

okolnosti, napraviti aranmane za savjetovanje i duhovnu pomo pogoenezajednice. Ovo moe obuhvatiti religijska tijela, socijalne, organizacije i ostaleprikladne organizacije.

- Ostali uslovi: U zavisnosti od pojedinanih okolnosti, mogu proistei ostaliuslovi pored prethodno navedenih.


53/67

Karakteristike koje se odnose na napore pri odgovoru nakatastrofu su:

Vrsta vanredne situacije i period upozoravanja,

Jaina i obim udara,

Mogunost preduzimanja akcije prije udara, Sposobnost i kapaciteti za odrive operacije,

Identifikacija vjerovatnih zahtjeva na odgovor


54/67

iroko meunarodno iskustvo je pokazalo da efikasan odgovor uosnovi zavisi od dva faktora: informacije i resursi

Bez ove dvije vitalne komponente i najbolji planovi za vanrednesituacije, aranmani rukovoenja, eksperno osoblje itd. praktinopostaju beskorisni.

Shodno tome, glavni uslovi za efektivan i efikasan odgovor su: ope generalne informacije o pripravnosti (pravci politike,

planiranje, organizacija i obuka)

spremnost organizacija sa resursima

aktiviranje sistema odgovora

komunikacije

pregled i procjena

menadment informacija

evakuacija.


55/67

Neprikladno produenje vanredne situacije esto se smatranepoeljnim kako bi se izbjeglo:

Prevelika ovisnost o pomoi u vanrednim sutuacijama /posebnohrane/

Nepovoljni efekti na lokalnu ekonomiju i komercijalni sistem

Nepotrebno odgaanje u povratku ka normalnom ivotuzajednice


56/67

2. Oporavak

Oporavak jeproces kojim se pomau zajednice i drava u povratku njihovogodgovarajueg nivoa funkcionisanja nakon katastrofe. Proces oporavka semoe otegnuti , vjetovatno na 5 do 10 godina, pa ak i vie. Tri glavne kategorijeaktivnosti se uobiajeno smatraju kao dijelom segmenta oporavka a to su: sanacija,

rehabilitacija rekonstrukcija

Karakteristine aktivnosti obuhvataju:

Sanacija kljunih slubi

Sanacija domova koji se mogu popraviti i ostalih zgrada/instalacija Obezbjeivanje privremenog smjetaja Mjere koje pomau u fizikoj i psiholokoj rehabilitaciji osoba koje pate od

efekata katastrofe Dugorone mjere rekonstrukcije, ukljuujui zamjenu zgrada i infrastrukture koja

je unitena u katastrofi.


57/67

3. Razvoj

Segment razvoja prua vezu izmeu aktivnosti vezanih za katastrofu i dravnirazvoj. Njegovo ukljuenje u ciklus rukovoenja vanrednim situacijamauraeno je s namjerom da se osigura da se rezultati katastrofe efikasnoreflektuju u buduim politikama u interesu dravnog napretka.Na primjer da se

dobiju najbolje mogue koristi kroz: Uvoenjeunaprijeenih i moderniziranih sistema i programa gradnje, Koritenjemeunarodne pravne pomoi, Primjenjivanje iskustva iz katastrofa u buduim programima istraivanja i

razvoja,

Koritenje bilo kojih drugih sredstava prikladnih za pojedinu situaciju.

U isto vrijeme, ova veza bi se trebala koristiti kako bi se osiguralo da dravnirazvoj ne stvori dalje probleme katastrofe, niti da pogorapostojee.


58/67

Proces rukovoenja vanrednim situacijama, u irem smisluznaenja ovog termina, oznaava kontinuiranu implementacijuakcija prije katastrofe da bi se smanjili efekti prirodnih opasnostikada se oni dogode.

Termin proces rukovoenja vanrednim situacijama odnosi sena irok obim politika i mjera koje se mogu podstai: od fizikih

i proceduralnih (kao to su izgradnja jaih zgrada, ili primjenastandardnih tehnika za inkorporiranje procjena opasnosti uplaniranju koritenja zemlje), do efektivne pripravnosti ispremnosti koje su odgovorne za planiranje efektivnog iefikasnog odgovora od strane drave, regonalne i opinskevlade, organizacija, zajednica i pojedinaca.


59/67


60/67

U svakoj zemlji i svakom regionu, vrste prirodnih opasnosti kojepostoje su razliite.

Razumjevanje prirodnih rizika obuhvata poznavanje:

Fizikih mehanizama destrukcije

Uzroka na koji nain dolazi do opasnosti Izvora, vjerovatnoe dogaaja i jaine

Posljedica udara

Elemenata koji su najranjiviji na njihove posljedice


61/67

Poznate su mnoge tehnike za ublaavanje katastrofa, a njohovarelevantnost za zemlje koje ih trebaju je jasna. Meutimepidemiologija katastrofa sistematska nauka o tome ta sedeava tokom katastrofe pokazuje da se one u velikoj mjerimogu sprijeiti. Postoje mnogi naini da se smanji udarkatastrofe i da se ublae efekti mogueg rizika ili nesree.

I dok e karakteristike, priroda i obim efekata varirati u skladu sapojedinim prirodnim opasnostima i pojedinim fizikimkarakteristika pogoenog podruja, veina protivmjera iposebno problematinih podruja za rukovoenje ukatastrofama su nekako generalni (tabela)


62/67


63/67


64/67


65/67


66/67


67/67

Documents

Prirodne opasnosti