OPĆI DIO

Procjena opasnosti - PRAVILNIK O IZRADI PROCJENE OPASNOSTI (NN br.

48/97, 114/02, 126/03, 144/09)

1. Što je procjena opasnosti? “Procjena opasnosti” je postupak kojim se utvrđuje razina rizika glede nastanka i veličine ozljede na radu, profesionalne bolesti, bolesti u svezi s radom te poremećaja u procesu rada koji bi mogao izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika. Temeljem procjene opasnosti primjenjuju se pravila zaštite na radu kojima se otklanjaju ili na najmanju moguću mjeru smanjuju opasnosti i štetnosti po zaposlenike na mjestima rada i u radnom okolišu za što poslodavac osigurava sva potrebna materijalna sredstva.

2. Tko ima obvezu izrade procjene opasnosti?1) Obvezu izrade procjene imaju poslodavci u djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva, ribarstva,

rudarstva, prerađivačke industrije, opskrbe električnom energijom, plinom i vodom, građevinarstvu, prometu, skladištenju i vezama, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi te u drugim djelatnostima za dijelove radnog procesa u kojima postoji mogućnost nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti te poremećaja u procesu rada koji bi mogli izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika.

2) Obvezu izrade procjene imaju obrazovne ustanove s laboratorijima i radionicama praktične nastave.

3) Obvezu izrade procjene opasnosti imaju i poslodavci čija je djelatnost različita od djelatnosti navedenih u stavku 1. u slučaju ako imaju >50 radnika i od ministra nadležnog za rad traže oslobađanje od zapošljavanja stručnjaka zaštite na radu te samostalno obavljanje poslova ZNR ili ako imaju >250 radnika i od ministra traže oslobađanje od ustrojavanja službe za zaštitu na radu.

Ukratko – svi poslodavci kod kojih postoji mogućnost nastanka ozljede na radu, profesionalne bolesti ili poremećaja koji bi mogao ugroziti sigurnost i zdravlje radnika i sve obrazovne ustanove s laboratorijima i učionicama praktične nastave.

3. Sadržaj procjene opasnosti?Procjena opasnosti sadrži: A) Opće podatke B) Podatke o postojećem stanju C) Analizu i procjenu prikupljenih podataka D) Plan mjera za smanjivanje razine opasnosti E) Priloge (tekstualne i grafičke)1. OPĆE PODATKE – podaci o poslodavcu, objektima i lokacijama namijenjenim za rad, voditelju i

članovima radne skupine, vanjskim stručnjacima, ovlaštenicima, stručnjacima zaštite na radu, povjerenicima zaposlenika koji su sudjelovali u izradi, odnosno podatke o ovlaštenoj ustanovi koja je izradila procjenu (podaci o stručnjacima ZNR)

2. PODACI O POSTOJEĆEM STANJU – opći podaci o poslodavcu, opis tehnoloških procesa po lokacijama i objektima, popis opasnih radnih tvari, analizu radnih mjesta (broj zaposlenih na tom mjestu, je li s posebnim uvjetima rada, radno vrijeme, izloženost opasnostima), analiza ozljeda i profesionalnih bolesti za zadnjih 5 godina

3. ANALIZA I PROCJENA PRIKUPLJENIH PODATAKA – usklađenost sredstava rada sa zahtjevima (opremljenost zaštitnim napravama, zaštita od strujnog udara, osiguranje potrebne radne površine i radnog prostora, osiguranje adekvatnih uvjeta radnog okoliša, osiguranje higijenskih uvjeta), analizu primjene posebnih pravila ZNR, analizu svih težih, smrtnih i grupnih ozljeda, usporedba broja ozljeda

na 1000 zaposlenih u odnosu na dotičnu djelatnost, analizu svih slučajeva profesionalnih bolesti, analizu poremećaja koji su mogli imati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenih, analizu preostalog rizika ozljede na radu/profesionalne bolesti

4. PLAN MJERA ZA SMANJENJE RAZINA OPASNOSTI – popis osnovnih i posebnih pravila ZNR i ostalih mjera koje poslodavac mora primijeniti radi smanjenja rizika na prihvatljivu mjeru, sadrži mjere, rokove i odgovorne osobe za provedbu, radi se za tehnološke cjeline i služi kao smjernica ovlašteniku

5. PRILOZI – tlocrt lokacija s objektima, popis poslova za koje je potrebno provoditi osposobljavanja, popis poslova s posebnim uvjetima rada, popis ORT s naznakama GVI i KGVI, popis strojeva i uređaja s povećanim opasnostima, popis prostora i prostorija za koje se mora provoditi ispitivanje radnog okoliša, popis poslova gdje se moraju koristiti OZS, s naznakom sredstava.

4. Tko može izrađivati procjenu?Procjenu opasnosti može izraditi sam poslodavac za vlastite potrebe, pod uvjetom da je prethodno ishodio ovlaštenje za obavljanje tih poslova od Ministarstva rada i mirovinskog sustava, odnosno može prepustiti te poslove ovlaštenim trgovačkim društvima za poslove izrade procjena opasnosti (čl. 14.-17. Pravilnika PO). Uvjeti za samostalnu izradu procjene: radna skupina od najmanje tri VSS stručnjaka tehničkog smjera, smjera ZNR ili smjera koji odgovara djelatnosti poslodavca zaposleni kod poslodavca, dipl. ing. kemijske tehnologije ili kemije i specijalist medicine rada (mogu biti vanjski suradnici). Voditelj skupine – 5 godina iskustva u struci i položen opći i posebni dio ispita za stručnjaka ZNR, ostali članovi radne skupine: 3 godine iskustva i položen opći i posebni dio za stručnjaka ZNR.Poslodavac koji zapošljava manje od 20 zaposlenika procjenu izrađuje sam bez obzira na to da li ispunjava kadrovske uvjete, ali je dužan izrađenu procjenu dati na provjeru ovlaštenoj ustanovi odnosno trgovačkom društvu, koje posjeduje rješenje ministra rada i mirovinskog sustava o ispunjavanju uvjeta za obavljanje poslova izrade procjene opasnosti (čl. 18. st. 3. Pravilnika PO).

5. Kada se mora obaviti revizija procjene opasnosti?Revizija procjene obavlja se:

nakon svake smrtne, skupne ili teže ozljede, nakon utvrđenog slučaja profesionalne bolesti, nakon poremećaja u procesu rada koji je mogao izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje

zaposlenika nakon izmjena u procesu rada koje utječu na sigurnost i zdravlje zaposlenika, na temelju izvršnog rješenja inspektora rada, najmanje svake dvije godine.

Kada inspektor rada prilikom nadzora kod poslodavca utvrdi da opasnosti i štetnosti utvrđene u procjeni opasnosti ne odgovaraju stvarnom stanju, rješenjem će narediti reviziju procjene opasnosti. Reviziju procjene opasnosti obavlja sam poslodavac ili u suradnji s ovlaštenom ustanovom odnosno trgovačkim društvom za obavljanje poslova zaštite na radu.

6. Što sadrže podaci o postojećem stanju?Podaci o postojećem stanju obuhvaćaju: a) Opće podatke o poslodavcu

početak rada poslodavca djelatnost ili djelatnosti koje obavlja ukupan broj zaposlenih

b) Opis glavnih tehnoloških procesa po lokacijama i objektima uključujući unutarnji transport, pogone održavanja i postupke pri održavanju s naznakom opasnosti po sigurnost i zdravlje zaposlenika koje proistječu iz procesa i nazivom radnih mjesta koja se u dotičnom dijelu procesa nalaze te popis opasnih radnih tvari .

c) Za svako radno mjesto: naziv broj zaposlenika : žena, mladeži (mlađih od 18 godina) i invalida da li se radi o poslovima s posebnim uvjetima rada da li se staž osiguranja računa s uvećanim trajanjem

raspored radnog vremena: dnevni, tjedni, rad u smjenama, rad u turnusu, rad duži od normalnog, skraćeno radno vrijeme zbog otežanih uvjeta rada

izloženost opasnostima po radnim mjestima koju je potrebno utvrditi naročito glede mehaničkih opasnosti, padova i rušenja, električne struje, kemijskih tvari, požara i eksplozije, vrućih ili hladnih tvari, buke, prašine, vibracija, zračenja, mikroklime, rasvjete, fizičkih napora, nefiziološkog položaja tijela, psihofizioloških napora i drugo

izloženost opasnostima i štetnostima za žene i mladež d) podaci za razdoblje zadnjih pet godina:

za svaku godinu: a. broj smrtnih, skupnih i teških ozljeda, b. broj ozljeda na 1000 zaposlenika, c. broj slučajeva profesionalnih bolesti, d. broj slučajeva profesionalnih bolesti na 10000 zaposlenika, e. broj poremećaja u procesu rada koji su mogli izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje

zaposlenika, f. broj ozljeda na 1000 zaposlenika u odnosu na stanje u djelatnosti,g. broj slučajeva profesionalnih bolesti na 10000 zaposlenika u odnosu na stanje u djelatnosti.

7. Definicija radnog mjesta.Radno mjesto je skup poslova koje obavlja zaposlenik na temelju ugovora o radu.Radno mjesto obuhvaća niz radnih zadataka koje izvršava jedna osoba. Radni zadaci mogu varirati u svojoj složenosti pa tako određena radna mjesta mogu biti opasnija od drugih (npr. korištenje opasnih radnih tvari, rad sa strojevima i uređajima s povećanim opasnostima).

8. Što naročito sadržava analiza i procjena prikupljenih podataka?Analiza i procjena prikupljenih podataka obuhvaća naročito:

1) Usklađenost sa zahtjevima kojima moraju udovoljavati sredstva rada kada su u uporabi naročito glede: opskrbljenosti zaštitnim napravama, osiguranja od udara električne struje, sprečavanja nastanka požara i eksplozije, osiguranja potrebne radne površine i radnog prostora, osiguranja potrebnih putova za prolaz, prijevoz i evakuaciju zaposlenika, osiguranja čistoće, potrebne temperature i vlažnosti zraka, ograničenja brzine kretanja zraka, osiguranja potrebne rasvjete mjesta rada i radnog okoliša, ograničenje buke i vibracije u radnom okolišu, osiguranja od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja, osiguranja od djelovanja po zdravlje štetnih tvari i zaštita od elektromagnetskih i drugih zračenja, te osiguranja prostorija i uređaja za osobnu higijenu.

2) Analizu primjene posebnih pravila zaštite na radu s težištem na provedbi radnih postupaka. 3) Analizu svih smrtnih, skupnih i teških ozljeda na radu glede izvora, uzroka, načina, vrste i dr. 4) Usporedba broja ozljeda na 1000 zaposlenih u odnosu na dotičnu djelatnost. 5) Analizu svih slučajeva profesionalnih bolesti. 6) Analizu svih slučajeva poremećaja u procesu rada koji su mogli izazvati štetne posljedice po

sigurnost i zdravlje zaposlenika. 7) Analizu podataka kako bi se procijenio preostali rizik da dođe do ozljede na radu, slučaja

profesionalne bolesti odnosno poremećaja u procesu rada koristeći odgovarajuće metode analize rizika.

8) Analizu svih radnih mjesta na kojima rade malodobnici, a posebno u odnosu na: opremljenost i izvedbu mjesta rada ili radne stanice, prirodu, stupanj i trajanje izlaganja fizičkim, biološkim i kemijskim sredstvima, oblik, opseg i korištenje radne opreme, posebice sredstava, strojeva, uređaja i naprava, te način na koji se njima rukuje, raspored radnih postupaka i operacija i način na koji se oni kombiniraju, razinu obuke i uputa danih malodobnicima.

9. Sudjelovanje radnika u postupku izrade procjene opasnosti?Kada poslodavac procjenu izrađuje sam, iz redova radnika imenuje jednu ili više radnih skupina za izradu procjene opasnosti. Radnu skupinu čine najmanje tri stručnjaka zaštite na radu visoke stručne spreme tehničkog usmjerenja, usmjerenja zaštite na radu odnosno usmjerenja koje odgovara djelatnosti poslodavca. Jedan član radne skupine imenuje se za voditelja. U izradi procjene sudjeluje i specijalist medicine rada na način da procjenjuje mogućnost nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom i veličinu rizika njihovog nastanka. Ukoliko je potrebno izvršiti posebnu procjenu glede poremećaja u procesu rada koji bi mogli ugroziti sigurnost i zdravlje zaposlenika te širi čovjekov okoliš, u izradi procjene sudjeluje i dipl.ing. kemijske tehnologije ili dipl.ing. kemije.

Kada poslodavac izradu procjene povjerava ovlaštenoj ustanovi odnosno trgovačkom društvu, dužan je sudjelovati u radu na procjeni odnosno osigurati sudjelovanje svojih ovlaštenika na svim razinama, službi ili stručnjaka za zaštitu na radu te ostalih službi davanjem informacija, osiguranjem uvida u dokumentaciju i obilaska mjesta rada i dr. Kod poslodavca s više od 20 zaposlenika pri izradi procjene sudjeluje povjerenik zaposlenika za zaštitu na radu, a kod poslodavca s više od 50 zaposlenika odbor za zaštitu na radu, a prije njezinog usvajanja o njoj raspravlja zaposleničko vijeće.

10. Procjena opasnosti i izbor osobnih zaštitnih sredstava.Popis poslova na kojima se moraju upotrebljavati osobna zaštitna sredstva s naznakom sredstava su obvezni sadržaj priloga uz procjenu opasnosti. Poslodavac mora osigurati odgovarajuća zaštitna sredstva i skrbiti da ih zaposlenici koriste pri obavljanju poslova kada nije moguće pravilima zaštite na radu na sredstvima rada ili organizacijskim mjerama otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograničiti opasnosti po sigurnost i zdravlje radnika. Sredstva se dodjeljuju prema opasnostima kojima su radnici izloženi prilikom rada na sredstvima rada te prema opasnim tvarima kojima su izloženi.

11. Što sadrži plan mjera za smanjivanje opasnosti?Plan mjera za smanjivanje razine opasnosti sadrži popis osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu odnosno drugih mjera koje poslodavac mora primijeniti sa svrhom da se opasnosti otklone ili smanje na najmanju moguću mjeru. Plan mjera za smanjenje razine opasnosti mora sadržavati rokove, ovlaštenike odgovorne za provedbu mjera te način kontrole nad provedbom mjera. Plan mjera za smanjivanje razine opasnosti obvezno se izrađuje za tehnološke odnosno organizacijske cjeline i služi kao podloga za postupanje ovlaštenika poslodavca u dotičnom dijelu procesa rada. U planu mjera za smanjivanje razine opasnosti mora biti utvrđena provedba poslova zaštite na radu ovisno o opasnostima koje su utvrđene u procesu rada, mjestima rada i broju zaposlenika.

12. Metode za izradu obične procjene?Za izradu procjene opasnosti primjenjuju se hrvatske metode ili (u njihovom nedostatku) u svijetu prihvaćene metode kao što su AUVA, BG, OZEPA, SME, WKÖ i dr. Metode razvijene u Republici Austriji su AUVA, WKO i OZEPA, u Republici Njemačkoj BG (die Berufsgenossenschaften) te u EU SME metoda za mala i srednja poduzeća (Small and Medium Enterprises). Služe kako bi se procijenio preostali rizik nakon primjene osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu. Moguće je primijeniti u isto vrijeme dvije ili više metoda kako je predviđeno, ali se mora navesti o kojim metodama je točno riječ.

13. Izrada procjene kod poslodavca koji zapošljava do 20 radnika?Poslodavac koji zapošljava manje od 20 zaposlenika procjenu izrađuje sam bez obzira na to da li ispunjava kadrovske uvjete, ali je dužan izrađenu procjenu dati na provjeru ovlaštenoj ustanovi odnosno trgovačkom društvu, koje posjeduje rješenje ministra rada i mirovinskog sustava o ispunjavanju uvjeta za obavljanje navedenih poslova (čl. 18. st. 3. Pravilnika PO).

14. Što je rizik, a što preostali rizik?Rizik je vjerojatnost nastanka štetnih događaja.Preostali rizik je rizik od nastanka ozljede na radu, profesionalne bolesti i poremećaja u procesu rada preostao nakon primjene osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu.

15. Tko može obaviti reviziju procjene opasnosti?Reviziju procjene opasnosti obavlja sam poslodavac ili u suradnji s ovlaštenom ustanovom odnosno trgovačkim društvom za obavljanje poslova zaštite na radu (čl. 22. Pravilnika PO).

16. Metode za izradu procjene za opasne tvari?Pri izradi procjene opasnosti za postrojenja i pogone u kojima se proizvode, prerađuju, koriste ili skladište opasne radne tvari u količinama većim od onih utvrđenih u prilogu Pravilnika PO primjenjuju se metode FMEA, HAZOP, SWIFT, “Što-ako”, “Stablo pogrešaka”, “Stablo događaja” i dr.

17. Što su to opasne tvari?Opasne radne tvari su po zdravlje štetne, zapaljive i eksplozivne tvari. Te tvari se u nekim tehnološkim procesima skladište, prerađuju, koriste ili proizvode. Mogu imati jedno ili više opasnih svojstava, a radi se o kemikalijama razvrstanim kao: eksplozivne, oksidirajuće, vrlo lako zapaljive, lako zapaljive, zapaljive, vrlo otrovne, otrovne, štetne kemikalije, nagrizajuće kemikalije, nadražujuće kemikalije, koje dovode do preosjetljivosti, karcinogene, mutagene, reproduktivno toksične, opasne za okoliš. (Zakon o kemikalijama).

18. Obveze vezano za rad žena i mladeži?Ženama i mladeži poslodavac mora osigurati naročitu zaštitu i utvrditi poslove koje oni ne mogu obavljati. Sukladno Zakonu o zaštiti na radu te dvije radne skupine ne smiju raditi na poslovima koji bi na njih mogli štetno utjecati (npr. rad na visini).

Maloljetnici ne smiju raditi na poslovima s posebnim uvjetima rada, prekovremeno i noćne smjene.Za vrijeme trudnoće žena ne smije obavljati poslove vatrogasca, poslove na visini, raditi u nepovoljnoj mikroklimi, poslove u buci i vibracijama, poslove pri povišenom atmosferskom tlaku, poslove na kojima je izložena štetnim zračenjima ili raditi s opasnim radnim tvarima.U sklopu procjene opasnosti:U podacima o postojećem stanju potrebno je za svako radno mjesto navesti koliko je žena i mladeži (mlađih od 18 godina) te navesti podatak o izloženosti opasnostima i štetnostima za žene i mladež.U analizi i procjeni prikupljenih podataka potrebno je napraviti:Analizu svih radnih mjesta na kojima rade malodobnici, a posebno u odnosu na: opremljenost i izvedbu mjesta rada ili radne stanice, prirodu, stupanj i trajanje izlaganja fizičkim, biološkim i kemijskim sredstvima, oblik, opseg i korištenje radne opreme, posebice sredstava, strojeva, uređaja i naprava, te način na koji se njima rukuje, raspored radnih postupaka i operacija i način na koji se oni kombiniraju, razinu obuke i uputa danih malodobnicima.

19. Koja tri bitna elementa mora sadržavati plan mjera?1) rokove za provedbu mjera, 2) ovlaštenike odgovorne za provedbu mjera,3) način kontrole nad provedbom mjera.

20. Što obvezno sadrže prilozi uz procjenu opasnosti?1) tlocrt lokacije s ucrtanim objektima 2) popis poslova za koje je potrebno provesti osposobljavanje za rad na siguran način 3) popis poslova s posebnim uvjetima rada 4) popis opasnih kemijskih tvari s naznakom GVI i KGVI 5) popis strojeva i uređaja s povećanim opasnostima 6) popis radnih prostorija i radnih prostora za koje postoji obveza ispitivanja radnog okoliša 7) popis poslova na kojima se moraju upotrebljavati osobna zaštitna sredstva s naznakom sredstava

21. Koja je uloga specijaliste medicine rada pri izradi procjene opasnosti?Specijalist medicine rada procjenjuje mogućnost nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom i veličinu rizika njihovog nastanka.

22. Koji je postupak izdavanja ovlaštenja za izradu procjene opasnosti?Poslodavac podnosi ministru nadležnom za rad pisani zahtjev za izdavanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje poslova na izradi procjene opasnosti uz koji prilaže dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 14. i 15. Pravilnika o izradi PO.Trgovačka društva registrirana za obavljanje poslova zaštite na radu podnose ministarstvu nadležnom za rad pisani zahtjev koji mora sadržavati:

navod da se traži ovlaštenje za izradu procjene opasnosti, izvadak iz odgovarajućeg registra, dokaze o vlasništvu odnosno najmu poslovnog prostora, ugovore o radu stručnjaka zaštite na radu s dokazima o stručnoj spremi, radnom iskustvu,

posebnim znanjima i položenom ispitu za stručnjaka zaštite na radu, poslovnik o postupcima, uvjetima i metodama obavljanja poslova izrade procjene opasnosti.

Ministar nadležan za rad donosi rješenje na temelju dostavljene dokumentacije i nalaza tročlane komisije. Ministar odlukom utvrđuje listu ispitivača koji mogu biti članovi komisije. Zahtjev ministarstvo dostavlja komisiji najkasnije u roku od 8 dana od dana primitka zahtjeva. Komisija je dužna najkasnije u roku od 15 dana od primitka zahtjeva izvršiti očevid o ispunjavanju kadrovskih i tehničkih uvjeta. Komisija o očevidu i o ispunjavanju uvjeta za izdavanje ovlaštenja sastavlja zapisnik koji mora sadržavati sve podatke bitne za izdavanje ovlaštenja. Na temelju zapisnika komisija izrađuje nalaz koji je dužna u roku od 15 dana od dana izvršenog očevida dostaviti ministarstvu. Rješenje o izdavanju ovlaštenja objavljuje se u »Narodnim novinama«.

23. Koja je obveza inspektora rada kada utvrdi da procjena ne odgovara stvarnom stanju?Kada inspektor rada prilikom nadzora kod poslodavca utvrdi da opasnosti i štetnosti utvrđene u procjeni opasnosti ne odgovaraju stvarnom stanju, rješenjem će narediti reviziju procjene opasnosti.

24. Koja je obveza poslodavca kada izradu procjene povjeri ovlaštenom trgovačkom društvu?Kada poslodavac izradu procjene povjeri ovlaštenoj ustanovi odnosno trgovačkom društvu, dužan je sudjelovati u radu na procjeni odnosno osigurati sudjelovanje svojih ovlaštenika na svim razinama, službi ili stručnjaka za zaštitu na radu te ostalih službi davanjem informacija, osiguranjem uvida u dokumentaciju i obilaska mjesta rada i dr. Kod poslodavca s više od 20 zaposlenika pri izradi procjene

sudjeluje povjerenik zaposlenika za zaštitu na radu, a kod poslodavca s više od 50 zaposlenika odbor za zaštitu na radu, a prije njezinog usvajanja o njoj raspravlja zaposleničko vijeće.

25. Na kojim se načelima temelji procjena opasnosti?Procjena i mjere za otklanjanje opasnosti moraju se temeljiti na načelima iz članka 17. Zakona o zaštiti na radu.Poslodavac je dužan primjenjivati pravila zaštite na radu na temelju općih načela zaštite:

izbjegavanja opasnosti i štetnosti, procjene opasnosti i štetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na

radu, sprečavanje opasnosti i štetnosti na njihovom izvoru, zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim, davanje prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim, odgovarajućeg osposobljavanja i obavješćivanja radnika, planiranja zaštite na radu s ciljem međusobnog povezivanja tehnike, ustroja rada, uvjeta rada,

ljudskih odnosa i utjecaja okoliša na radno mjesto, prilagođavanja tehničkom napretku, prilagodbe rada zaposlenicima, naročito u svezi s oblikovanjem mjesta rada, izbora opreme te

načina rada i proizvodnje posebice u svrhu ublažavanja jednoličnog rada i rada po učinku, kako bi se smanjio njihov štetan učinak na zdravlje.

26. Kako dokumentacija u procjeni treba biti prikazana?Dokumentacija je uglavnom u tekstualnom obliku, ali može biti dijelom i grafički prikazana, ukoliko se zornije može prikazati uporabom simbola i nacrta. Procjena se vodi na računalu uz zajamčen pristup istoj svim za to ovlaštenim, a jedan ispis procjene opasnosti mora biti postavljen na vidljivo i svima dostupno mjesto.

27. Pravilnik o izradi procjene opasnosti?Pravilnik o izradi procjene opasnosti (NN br. 48/97, 114/02, 126/03 i 144/09)Ovim Pravilnikom utvrđuju se uvjeti koje moraju ispunjavati poslodavci te ovlaštene ustanove pri izradi procjene opasnosti, način izrade procjene opasnosti, sadržaji obuhvaćeni procjenom te podaci na kojima se procjena mora temeljiti. U prilogu pravilnika nalaze se granične količine ORT izražene u tonama. Za postrojenja u kojima se proizvode, prerađuju, koriste ili skladište opasne tvari u vršnim količinama većim od onih utvrđenih u prilogu potrebno je izvršiti posebnu procjenu glede poremećaja u procesu rada koji bi mogli ugroziti sigurnost i zdravlje zaposlenika te širi čovjekov okoliš.

28. Pravilnici korišteni u procjeni?Pravilnik o izradi procjeni opasnosti, Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada, Pravilnik o ispitivanju radnog okoliša i strojeva i uređaja s povećanim opasnostima, Pravilnik o listi strojeva i uređaja s povećanim opasnostima, Pravilnik o uporabi osobnih zaštitnih sredstava, Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu, Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme.

29. Ovlaštene ustanove za izradu procjene - zahtjevi? Ovlaštenje?Za obavljanje poslova izrade procjene opasnosti pravnoj osobi može se izdati ovlaštenje ako ima zaposlena najmanje tri stručnjaka zaštite na radu visoke stručne spreme, s najmanje polovicom radnog vremena.Od toga najmanje dva stručnjaka moraju biti različitog tehničkog smjera, a treći smjera zaštite na radu, odnosno drugog tehničkog smjera. Stručnjaci moraju imati najmanje pet godina radnog iskustva u struci, od čega najmanje dvije godine na poslovima zaštite na radu.Uz kadrovske uvjete pravna osoba mora raspolagati radnim prostorom opremljenim uredskom i računalnom opremom.Pravna osoba mora izraditi poslovnik o postupcima, uvjetima i metodama izrade procjene opasnosti. Nakon ispunjenja tih uvjeta može ministru nadležnom za rad predati zahtjev za izdavanjem rješenja o ispunjenju uvjeta za obavljanje poslova na izradi procjene opasnosti.

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU (NN br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 i 75/09)

30. Obveze, odgovornosti i prava poslodavca pri izvođenju procesa rada?Ukoliko poslodavac sam ne provodi mjere zaštite na radu, dužan je svojim ovlaštenicima dati ovlaštenja za poduzimanje mjera u okviru njihovog djelokruga, kojima se osigurava provedba ZZR i drugih propisa iz zaštite na radu, a naročito za to:

da se na poslove ne rasporedi radnik koji nije osposobljen za rad na siguran način, da se na poslove s posebnim uvjetima rada ne rasporedi radnik za kojeg na propisani način nije

utvrđeno da ispunjava tražene uvjete, odnosno da se radnik koji tražene uvjete više ne ispunjava ne zadrži na poslovima s posebnim uvjetima za rad,

da se malodobnicima, ženama i zaposlenicima sa smanjenom radnom sposobnošću ne dozvoli rad na poslovima koji bi mogli na njih štetno utjecati,

da isključi iz uporabe strojeve i uređaje te osobna zaštitna sredstva koja nisu ispravna, da zaposlenici rade sukladno odredbama ZZR, propisa donesenih na temelju njega, drugih propisa

zaštite na radu, uputa poslodavca, odnosno proizvođača strojeva i uređaja, osobnih zaštitnih sredstava i radnih tvari, te da koriste propisana zaštitna sredstva,

da radniku zabrani rad ako ga obavlja suprotno odredbi iz prethodnog podstavka, da osigura potreban broj radnika osposobljenih za evakuaciju i spašavanje kao i za pružanje prve

pomoći te da im stavi na raspolaganje svu potrebnu opremu, da osigura da se za vrijeme rada ne piju alkoholna pića te uzimaju druga sredstva ovisnosti, odnosno

da zabrani rad zaposlenicima koji su na radu pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti te da ih udalji s rada.

Dužan je čuvati svu potrebnu dokumentaciju i voditi evidencije o zaposlenicima osposobljenim za rad na siguran način, zaposlenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada, uređajima i strojevima s povećanim opasnostima, opasnim tvarima korištenim u radnim procesu, o ozljedama, profesionalnim bolestima i poremećajima te podnositi godišnje izvještaje o ozljedama i slučajevima profesionalnih bolesti inspekciji rada.Poslodavac snosi troškove implementacije sustava ZNR (osposobljavanja, nabavka osobnih zaštitnih sredstava, osiguranja zaštitnih naprava,...).31. Obveze, odgovornosti i prava radnika u svezi sa zaštitom na radu?Radnik je dužan osposobiti se za rad na siguran način kada ga na osposobljavanje uputi poslodavac. Prije rasporeda na poslove s posebnim uvjetima rada i tijekom obavljanja takvih poslova radnik je dužan pristupiti pregledu na koji ga uputi poslodavac. Prije rasporeda na poslove s posebnim uvjetima rada kao i tijekom obavljanja takvih poslova radnik je dužan obavijestiti liječnika o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život i zdravlje drugih radnika.Radnik je dužan obavljati poslove s dužnom pozornošću te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih osoba na radu.Smatra se da radnik radi s dužnom pozornošću kada poslove obavlja sukladno znanjima koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način te uputama poslodavca, odnosno njegovog ovlaštenika i to na način da:

prije početka rada pregleda mjesto rada te o uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika,

pravilno upotrebljava strojeve, aparate, alate, opasne tvari, transportnu opremu i druga sredstva rada,

pravilno upotrebljava propisanu osobnu zaštitnu opremu koju je nakon uporabe dužan vratiti na prikladno mjesto,

pravilno upotrebljava i svojevoljno ne isključuje, ne vrši preinake i ne uklanja sigurnosne naprave na uređaju koje koristi (stroj, aparat, alat, postrojenje, zgrada),

odmah obavijesti poslodavca i ovlaštenika ili stručnjaka ZNR o svakoj situaciji koju smatra ozbiljnom i neposrednom opasnošću za sigurnost i zdravlje radnika, kao i o nepostojanju ili nedostatku uputa koje su dane za takvu situaciju,

posao obavlja sukladno pravilima struke te propisanim uputama, prije napuštanja mjesta rada ostavi sredstva rada u takvom stanju da ne ugrožavaju druge

radnike i sredstva rada,

surađuje s poslodavcem, ovlaštenikom ili stručnjakom ZNR i povjerenikom za zaštitu na radu u rješavanju svih pitanja zaštite na radu.

Radnik je dužan surađivati s poslodavcem, ovlaštenikom ili stručnjakom ZNR i povjerenikom za zaštitu na radu, sve dok mu ne omogući da osigura radni okoliš i uvjete rada koji ne predstavljaju opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, te dok se u cijelosti ne postigne zaštita sigurnosti i zdravlja radnika na radu sukladno zahtjevima tijela nadležnih za provedbu i nadzor zaštite na radu.Radnik je dužan odmah izvijestiti poslodavca ili njegovog ovlaštenika te svojeg povjerenika o svakoj činjenici za koju opravdano smatra da predstavlja neposrednu opasnost po sigurnost i zdravlje kao i bilo kojem nedostatku u sustavu zaštite na radu.Poslodavac, njegov ovlaštenik ili stručnjak zaštite na radu moraju obavijestiti radnika o svim promjenama u radnom procesu koje utječu na njegovu sigurnost i zdravlje. Radnik ima pravo odbiti rad ako mu neposredno prijeti opasnost po život i zdravlje zbog toga što nisu primijenjena propisana pravila zaštite na radu i zbog takvog postupanja ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj. Prava radnika u ovom slučaju uređuju se Zakonom o radu.Radnik koji u slučaju ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti, napusti svoje radno mjesto i opasno područje, ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj zbog svog postupka i mora biti zaštićen od bilo kakvih štetnih i neopravdanih posljedica. U gornjim slučajevima, radnik je dužan obavijestiti poslodavca ili njegovog ovlaštenika te svojeg povjerenika za zaštitu na radu. U slučaju odbijanja rada poslodavac ili njegov ovlaštenik, odnosno radnik ili njegov povjerenik dužni su neodložno izvijestiti inspektora rada, koji je dužan u roku od 48 sati utvrditi činjenično stanje i osnovanost navoda radnika.

32. Zabrana uzimanja alkohola i drugih sredstava ovisnosti?Zabranjeno je uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti prije i tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije i prostore.Poslodavac je dužan prikladnim mjerama provoditi zabranu uzimanja alkoholnih pića i sprječavati zlouporabu sredstava ovisnosti na radnom mjestu. Prikladne mjere u pravilu sadržavaju aktivnosti:

sprječavanja uzimanja alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i provođenje zabrane njihovog unošenja u radne prostorije i prostore,

informiranja radnika o štetnosti sredstava ovisnosti i njihovom utjecaju na radnu sposobnost, izrade i provedbe programa prevencije ovisnosti na radnom mjestu, sukladno utvrđenim

potrebama, uređivanja protokola suradnje i postupanja poslodavca ili njegovog ovlaštenika, stručnjaka za

zaštitu na radu, djelatnika službe medicine rada, povjerenika radnika za zaštitu na radu, u provođenju mjera sprječavanja zlouporabe sredstava ovisnosti,

uređivanja postupka provjere radi utvrđivanja je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti (provođenje postupka uz pristanak radnika, način provjere, vrsta testa ili aparata, način bilježenja i konfirmacije rezultata).

Poslodavac je dužan privremeno udaljiti s mjesta rada radnika koji je na radu pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.Utvrđivanje da li je radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti obavlja se alkometrom ili drugim pogodnim aparatom ili postupkom.Ako radnik odbije pristupiti provjeri, smatra se da je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.Ako radnik odbija napustiti mjesto rada, udaljenje će po pozivu poslodavca omogućiti nadležna redarstvena služba.

33. Obveze poslodavaca u svezi ozljeđivanja radnika?Poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti, na koju ne utječu propisane obveze radnika u području sigurnosti i zdravlja na radu.Iznimno, poslodavac se može osloboditi odgovornosti ako se radi o događajima nastalim zbog izvanrednih i nepredvidivih okolnosti, odnosno više sile, a na koje poslodavac unatoč njegovoj dužnoj pažnji nije mogao utjecati.Poslodavac je dužan organizirati i osigurati pružanje prve pomoći zaposlenicima za slučaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti do njihovog upućivanja na liječenje zdravstvenoj ustanovi i osigurati pozivanje i postupanje javnih službi nadležnih za pružanje medicinske pomoći.Poslodavac ima posebno nakon smrtne, skupne i teške ozljede na radu, utvrđenog slučaja profesionalne bolesti, kao i nalaza nadležnog tijela kojim je utvrđen nedostatak u primjeni pravila zaštite

na radu obvezu izvijestiti povjerenike radnika za zaštitu na radu i zaposleničko vijeće o opasnostima i štetnostima po sigurnost i zdravlje te mjerama koje je poduzeo i koje će poduzeti radi unapređenja sigurnosti i zaštite zdravlja.Za svaku težu, skupnu ili smrtnu ozljedu na radu poslodavac je dužan na uviđaj pozvati povjerenika radnika za zaštitu na radu.Ukoliko ima osnovan odbor zaštite na radu, u slučaju smrtne ili kolektivne ozljede na radu predsjednik odbora dužan je sazvati sjednicu u roku od 48 sati od nastanka ozljede, analizirati uzroke i predložiti odgovarajuće mjere zaštite.Poslodavac je obvezan izvijestiti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada o smrtnoj, težoj ili skupnoj (dva ili više radnika) ozljedi odmah po nastanku događaja, a u daljnjem roku od 48 sati od nastanka događaja dostaviti inspekciji rada propisano pisano izvješće.Poslodavac je obvezan izvijestiti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada o ozljedi na radu koja je za posljedicu imala izostanak radnika s rada tri ili više dana. Smatrat će se da je poslodavac izvršio obvezu ako je u roku od 8 dana od dana nastanka ozljede izvijestio Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.Poslodavac je dužan voditi evidenciju o ozljedama na radu, slučajevima profesionalnih bolesti i poremećajima u tehnološkom procesu koji su izazvali ili su mogli izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje radnika.Poslodavac je dužan podnijeti godišnje izvješće o ozljedama i slučajevima profesionalnih bolesti inspekciji rada, ako je takvih ozljeda odnosno slučajeva profesionalnih bolesti bilo.

34. Obveze poslodavaca prilikom zapošljavanja radnika?Poslodavac je dužan radnika prije početka rada obavijestiti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika vezanim uz obavljanje poslova i osposobiti ga za rad na siguran način.Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova zaposlenicima koji prethodno nisu osposobljeni.Zaposlenicima dok još nisu osposobljeni za rad na siguran način poslodavac mora osigurati rad pod nadzorom radnika osposobljenih za rad na siguran način, ali ne duže od 30 dana.

35. Normativno uređenje zaštite na radu?Prava, obveze i odgovornosti u svezi zaštite na radu ureduju se na izravan i neizravan način i propisima radnog zakonodavstva, mirovinskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite, tehničkim i drugim propisima kojima se štite sigurnost i zdravlje osoba na radu i drugih osoba te kolektivnim ugovorima.Poslodavac je u cilju unapređenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu dužan procjenjivati opasnosti za život i zdravlje radnika radi njihovog sprječavanja ili smanjenja te je dužan izraditi ili posjedovati procjenu opasnosti i u tu svrhu osigurati sva potreba sredstva (čl. 18).Poslodavac je dužan u pisanom obliku utvrditi organizaciju provedbe zaštite na radu, pravila zaštite te prava, obveze i odgovornosti njegovih ovlaštenika i radnika, u dijelu u kojem ta pitanja nisu uređena ZZR i propisima donesenim na temelju njega te kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.Obveza donošenja akta (Pravilnika o organizaciji provedbe zaštite na radu ili Pravilnika o zaštiti na radu) ne odnosi se na poslodavce koji zapošljavaju do 20 radnika.Poslodavac je dužan pisanim uputama osigurati provedbu procesa rada u skladu s propisima zaštite na radu. Upute poslodavca moraju biti istaknute na mjestu rada radi njihovog korištenja.Poslodavac je dužan izraditi Program osposobljavanja radnika za rad na siguran način (čl. 29). Poslodavci mogu programe osposobljavanja za rad na siguran način izvoditi sami ili povjeriti ovlaštenim ustanovama, odnosno trgovačkim društvima za obavljanje te djelatnosti.Poslodavac je dužan utvrditi plan evakuacije i spašavanja za slučaj izvanrednog događaja i s njim upoznati sve radnike.

36. Zaštita nepušača?Poslodavac je dužan prikladnim mjerama provoditi zaštitu nepušača od djelovanja duhanskog dima.Zabranjeno je pušenje na radnim sastancima.Zabranjeno je pušenje u radnim prostorijama i prostorima osim u onim u kojima poslodavac iznimno utvrdi da je pušenje dozvoljeno, o čemu u takvoj prostoriji mora biti istaknut znak mjesta za pušenje (čl.63).

37. Zadaće specijaliste medicine rada? utvrđivanje i procjena rizika od štetnosti za zdravlje na mjestu rada, praćenje činitelja u radnom okolišu i radnom procesu koji mogu ugroziti zdravlje radnika, uključujući

njihov smještaj i prehranu,

savjetovanje poslodavca o planiranju i organizaciji rada, uključujući oblikovanje radnog mjesta, o izboru, održavanju i stanju strojeva i uređaja te o tvarima koje se koriste pri radu,

sudjelovanje u izradi programa unapređivanja načina rada te u ispitivanju i procjeni nove opreme sa zdravstvenog stajališta,

savjetovanje poslodavca o unapređivanju zaštite zdravlja, sigurnosti, zdravstvene ekologije, ergonomiji te osobnim i skupnim zaštitnim sredstvima,

praćenje zdravstvenog stanja radnika u odnosu na rad, a posebno radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada, mladeži, žena i radnika sa smanjenim radnim sposobnostima,

trajno unapređivanje prilagođenosti rada zaposlenicima, sudjelovanje u mjerama stručne rehabilitacije, suradnja u obavještavanju, stručnom osposobljavanju i obrazovanju u oblasti medicine rada, higijene

rada i ergonomije, sudjelovanje u analizi ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, suradnja s tijelima nadzora glede provedbe zadaća iz prethodnih točaka.Specijalist medicine rada mora izvijestiti tijela nadzora o svakom slučaju za koji se osnovano sumnja da se radi o profesionalnoj bolesti.

38. Projektiranje, proizvodnja i uvoz strojeva i uređaja? (čl. 97-99)Projektant ili konstruktor strojeva i uređaja obvezan je prilikom projektiranja primijeniti propise zaštite na radu uz poštivanje odgovarajućih ergonomskih načela.Proizvođač strojeva i uređaja obvezan je ista izraditi u skladu s propisima zaštite na radu tako da se opasnosti i štetnosti koje postoje pri njegovom korištenju otklone ili smanje na najmanju moguću mjeru.Proizvođač strojeva i uređaja dužan je izdati tehničke upute i upute za uporabu u skladu s odredbama zakona.Uvoznik, odnosno trgovačko društvo koje stavlja u promet uvozne strojeve i uređaje dužno je osigurati upute na hrvatskom jeziku.Isprave izdane u inozemstvu priznat ce se pod uvjetima utvrđenim zakonom.

39. Ustanove i trgovačka društva za zaštitu na radu? (čl. 87-92)Određene poslove u svezi s provedbom i unapređenjem zaštite na radu obavlja Hrvatski zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu te druge ustanove i trgovačka društva koja te poslove obavlja kao sastavni dio svoje djelatnosti.Zavod obavlja sljedeće:

prati stanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, istražuje rizike glede ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, utvrđuje kriterije i postupke u

svezi s organizacijom rada prilagođenom zaposlenicima, provodi statistička istraživanja iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu naročito glede

broja i vrste ozljeda na radu i profesionalnih bolesti te njihovih uzroka, vodi registre profesionalno oboljelih radnika te radnika izloženih pojedinim štetnostima,

opasnostima i naporima u slučajevima kada nalažu propisi iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu,

planira, predlaže i provodi mjere za očuvanje i unapređenje zdravlja i sigurnosti radnika, oblikuje doktrinu, standarde i metode rada pri ocjenjivanju zdravstvene sposobnosti i praćenju

zdravstvenog stanja radnika ovisno o uvjetima rada, izrađuje metode ispitivanja te modele za rješavanje problema u svezi sa zaštitom na radu na

temelju podataka dobivenih praćenjem zdravlja i sigurnosti na radu, organizirano provodi specifičnu zdravstvenu zaštitu u cilju prevencije oštećenja zdravlja radnika, sudjeluje u predlaganju programa mjera zdravstvene zaštite i nomenklature dijagnostičkih i

terapijskih postupaka vezano uz specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika te rano otkrivanje i dijagnostiku profesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz rad,

daje prijedloge Nacionalnom vijeću za zaštitu na radu glede unapređenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu,

u okviru svojih nadležnosti surađuje s međunarodnim i nacionalnim organizacijama i ustanovama za zdravlje i sigurnost na radu,

izrađuje stručna mišljenja s područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu za različite subjekte, pruža stručnu pomoć udruženjima poslodavaca, sindikatima, ustanovama i trgovačkim društvima

i fizičkim osobama ovlaštenima za obavljanje poslova zaštite zdravlja i sigurnosti na radu kao i tijelima uprave glede podataka iz svog djelokruga te izrađuje vještačenja iz svog djelokruga rada,

provodi akcije s pojedinih područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu i priprema promidžbene materijale,

održava savjetovanja s područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, ministru nadležnom za zdravstvo predlaže plan i program mjera specifične zdravstvene zaštite

radnika, sudjeluje u dopunskom stručnom osposobljavanju liječnika i stručnjaka zaštite na radu, provodi drugostupanjski postupak po posebnim propisima iz područja zdravstva u okviru svoje

nadležnosti, obavlja i ostale poslove u djelatnosti zaštite zdravlja i sigurnosti na radu sukladno posebnim

propisima, koordinira i stručno nadzire ordinacije medicine rada koje provode specifičnu zdravstvenu

zaštitu radnika na području Republike Hrvatske sukladno pravilniku koji na prijedlog Zavoda donosi ministar nadležan za zdravstvo uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležne komore.

Ovlaštene ustanove i trgovačka društva registrirana za obavljanje poslova zaštite na radu mogu na zahtjev poslodavca izrađivati procjene opasnosti (članak 18.), obavljati osposobljavanje za rad na siguran način (članak 27.), ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (članak 52.), i ispitivanja u radnom okolišu (članak 50.) te izdavati isprave o provedenim ispitivanjima (članak 53.). Prethodno moraju dobiti ovlaštenja za obavljanje pojedinih poslova zaštite na radu.

40. Provedba zaštite na radu?Čl 18 – 30.Za provedbu zaštite na radu odgovoran je poslodavac, neovisno o tome je li u tu svrhu odredio radnika, zaposlio stručnjaka za zaštitu na radu, ustanovio službu zaštite na radu ili ugovorio suradnju s fizičkom ili pravnom osobom ovlaštenom za obavljanje poslova zaštite na radu.Poslodavac je dužan procjenjivati opasnosti i izraditi procjenu opasnosti, u pisanom obliku utvrditi organizaciju zaštite na radu, pravila zaštite na radu i obveze i odgovornosti ovlaštenika i radnika, dužan je napraviti i istaknuti upute za rad na mjestu njihove primjene, osigurati provedbu rada u skladu sa zaštitom na radu, odrediti radnika za ovlaštenika.Poslodavac sa do 50 zaposlenih poslove zaštite na radu može obavljati sam, iznad 50 mora zaposliti stručnjaka zaštite na radu, a ako zapošljava više od 250 ljudi mora ustrojiti službu zaštite na radu.Poslodavac mora stručnjacima osigurati svu potrebnu opremu, ali i pristup dokumentaciji i svim važnim informacijama. Poslodavac i njegov ovlaštenik moraju biti osposobljeni iz područja zaštite na radu. Poslodavac je dužan provesti osposobljavanje svojih zaposlenika za rad na siguran način (teoretski i praktični dio) te držati zapise o provedenom osposobljavanju.

41. Radni postupci? (čl. 44)Poslodavac treba skrbiti da su radni postupci tako pripremljeni i organizirani te da se provode na način da se njima ne utječe štetno na sigurnost i zdravlje radnika. U cilju osiguravanja najboljih uvjeta rada bez opasnosti po zdravlje i sigurnost rada radnika, poslodavac je dužan pri utvrđivanju radnih postupaka pratiti promjene i primijeniti sve ostvarene napretke u području tehnike, medicine rada, ergonomije i drugih znanstvenih i stručnih spoznaja. Radne postupke poslodavac mora tako organizirati da se koliko je to moguće smanje jednoličnost, jednostrano opterećenje, rad s nametnutim ritmom, rad po učinku i na vrijeme.

42. Raspored radnika na poslove s posebnim uvjetima rada? (čl. 34 -36)Poslodavac ne smije rasporediti radnika na poslove s posebnim uvjetima rada ako prethodno na propisani način nije utvrđeno da radnik ispunjava potrebne uvjete (stručna sprema, dob, spol, zdravstveno stanje i psihičke sposobnosti).Na izdvojenim mjestima rada (kuća radnika ili drugi prostor koji nije prostor poslodavca) ne mogu se obavljati poslovi s posebnim uvjetima rada.Malodobnici ne smiju obavljati poslove s posebnim uvjetima rada.Poslodavac dokazuje odgovarajućom ispravom da radnik ispunjava uvjete glede stručne sposobnosti, dobi, spola, zdravstvenog stanja i psihičkih sposobnosti.Radnika raspoređenog na poslove s posebnim uvjetima rada poslodavac upućuje na pregled ovlaštenoj ustanovi, odnosno specijalistu medicine rada u privatnoj praksi s uputnicom (RA-1) koja sadrži podatke o vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja za ocjenu njegove sposobnosti za obavljanje ovih poslova.Prije rasporeda na poslove s posebnim uvjetima rada i tijekom obavljanja takvih poslova radnik je dužan pristupiti pregledu na koji ga uputi poslodavac.

Prije rasporeda na poslove s posebnim uvjetima rada i tijekom obavljanja takvih poslova radnik je dužan obavijestiti liječnika o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život i zdravlje drugih radnika.Poslodavac je dužan radnika, koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, ponovno uputiti na pregled nakon proteka roka utvrđenog Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada( NN br. 5/84) ili kada to ocijeni specijalist medicine rada.Poslodavac ne smije dozvoliti radniku da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ako više ne ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova ili ako ga ponovno ne uputi na pregled nakon isteka vremena u kojem je to bio dužan učiniti.

43. Obveze izvođača radova prije početka radova na privremenom radilištu? (čl. 55-58)Poslodavci koji obavljaju građevinske ili montažne radove na iskorištavanju šuma ili u brodogradilištima, dužni su prije početka radova na privremenom radilištu urediti radilište i osigurati da se radovi obavljaju u skladu s pravilima zaštite na radu.Ako samo jedan poslodavac izvodi radove u trajanju dužem od pet dana isti je dužan u roku od najmanje 8 dana prije početka izvođenja radova dostaviti prijavu radilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada uz dostavu plana izvođenja radova.Poslodavac nije dužan dostaviti prijavu radilišta niti plan izvođenja radova ako radovi na privremenom radilištu traju kraće od 5 dana.Preslika prijave radilišta mora biti vidno izložena na radilištu.Ako više poslodavaca radi na zajedničkom radilištu odnosno obavlja posao na istom mjestu rada, svaki od njih dužan je provoditi zaštitu na radu radi zaštite svojih radnika te organizirati rad i osigurati izvođenje radova tako da njegovi radnici pri izvođenju radova ne ugrožavaju sigurnost i zdravlje radnika drugih poslodavaca.Ako se izvođenje radova zbog prirode procesa ne može organizirati na takav način, poslodavci su dužni radove obavljati naizmjenično prema postignutom sporazumu.Glavni izvođač u djelatnosti brodogradnje i šumarstva je obvezan imenovati koordinatora za zaštitu na radu, odnosno odgovornu osobu za koordinaciju tijekom izvođenja radova.Poslodavci i druge osobe na radu su dužni uvažavati upute koordinatora zaštite na radu.Poslodavac je dužan čuvati na radilištu dokaze o osposobljenosti radnika, dokaze o ispunjavanju uvjeta za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, dokaze o ispitivanju strojeva i uređaja s povećanim opasnostima i ostalu dokumentaciju (procjena opasnosti) potrebnu za izvođenje radova.

44. Zaštita od požara, evakuacija i spašavanje? (čl. 59-61)Poslodavac je dužan u svakom objektu uzimajući u obzir tehnološki proces, tvari koje se u radu koriste, način rada, uskladištene tvari kao i veličinu objekta, poduzeti mjere da do požara ne dođe, a ako ipak do njega dođe, da se opasnost po sigurnost i zdravlje radnika smanji na najmanju moguću mjeru.Poslodavac je dužan odrediti radnika koji će provoditi navedene mjere i osigurati pozivanje vatrogasne službe.Poslodavac je dužan broj radnika koji će provoditi mjere, njihovu osposobljenost i potrebnu opremu, utvrditi ovisno o prirodi procesa rada, veličini poslodavca te ukupnog broja radnika.Poslodavac im je dužan osigurati potrebne zaštitne uređaje i opremu.Poslodavac je u slučaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti po život i zdravlje radnika dužan:

što je prije moguće, obavijestiti sve radnike o nastaloj opasnosti kojoj jesu ili bi mogli biti izloženi, kao i o mjerama koje jesu ili bi trebale biti provedene, kako bi se spriječila ili umanjila opasnost po život i zdravlje,

poduzeti radnje i dati upute o napuštanju radnog mjesta i upućivanju na sigurno mjesto, organizirati nastavak rada tek nakon isteka opasnosti, osim u slučaju postojanja osobito iznimnih

i objektivno opravdanih razloga.Poslodavac je dužan osposobiti sve radnike da u slučaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti po život i zdravlje mogu poduzeti mjere ili provesti postupke u skladu sa svojim znanjem i raspoloživim tehničkim sredstvima, kako bi opasnost otklonili ili smanjili, čak i u slučaju kada o tome ne mogu obavijestiti odgovornu osobu.Radnici u tom slučaju ne smiju biti dovedeni u nepovoljniji položaj, osim u slučaju ako su postupali nemarno ili su propustili postupati uz dužnu pažnju.Poslodavac je dužan utvrditi plan evakuacije i spašavanja za slučaj izvanrednog događaja i s njim upoznati sve radnike.Na osnovi tog plana moraju se provesti praktične vježbe najmanje jedanput u dvije godine.

45. Korištenje građevina namijenjenih za rad? (čl. 42)

Poslodavac je dužan objekte namijenjene za rad održavati u stanju koje ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika i ispitivati pojedine vrste instalacija u rokovima utvrđenim tehničkim propisima.Poslodavac je dužan prestati s radom u objektima namijenjenim za rad na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika.

46. Uporaba osobnih zaštitnih sredstava? (čl. 43)Posebna pravila zaštite na radu obuhvaćaju obvezu i načine korištenja odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava i zaštitnih naprava. (čl. 10)Kada nije moguće pravilima zaštite na radu na sredstvima rada ili organizacijskim mjerama otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograničiti opasnosti po sigurnost i zdravlje radnika, poslodavac mora osigurati odgovarajuća zaštitna sredstva i skrbiti da ih zaposlenici koriste pri obavljanju poslova.Poslodavac ne smije staviti u uporabu osobna zaštitna sredstva ako nisu izrađena u skladu s propisima zaštite na radu i ako nisu ispravna.Poslodavac je dužan osigurati da osobna zaštitna sredstva u svakom trenutku budu u ispravnom stanju. Zbog toga je poslodavac dužan redovito obavljati preglede osobnih zaštitnih sredstava.Poslodavac je dužan isključiti iz uporabe osobna zaštitna sredstva na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika. Poslodavac je obvezan poduzeti potrebne mjere kako bi se osiguralo da pristup područjima s posebnim opasnostima i štetnostima imaju samo radnici koji su dobili odgovarajuće upute i zaštitna sredstva.

47. Povjerenik radnika za zaštitu na radu? (čl. 69-70)Kod poslodavca koji zapošljava više od 20 radnika, radnici između sebe biraju i imenuju povjerenika za zaštitu na radu. Broj povjerenika radnika za zaštitu na radu, izbor i njihov mandat utvrđuje se u skladu s odredbama Zakona o radu kojim su uređena pitanja izbora radničkog vijeća vodeći računa o zastupljenosti svih dijelova procesa rada. (čl. 136. ZOR)Bez obzira na broj radnika povjerenik ce biti izabran svugdje gdje to zahtijevaju uvjeti rada (povećana opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, rad na izdvojenim mjestima i sl.). Za povjerenika zaštite na radu može biti izabrana, odnosno imenovana osoba koja radi u takvim uvjetima odnosno na izdvojenom mjestu rada. U ovom slučaju sindikat ili sindikati mogu imenovati povjerenika za zaštitu na radu ukoliko je to predviđeno kolektivnim ugovorom.Imenovani sindikalni povjerenik za zaštitu na radu u pravima i obvezama u potpunosti se izjednačava s izabranim povjerenikom.Povjerenika zaposlenici biraju na vrijeme za koje se zaključuje kolektivni ugovor. Isti radnik može biti ponovno izabran za povjerenika.Ako je prema propisanim kriterijima kod poslodavca izabrano ili imenovano više povjerenika oni između sebe biraju ili imenuju svog koordinatora.Zadatak je povjerenika da djeluje u interesu radnika na području zaštite na radu, te da prati primjenu propisa i naređenih mjera zaštite u radnoj sredini u kojoj je izabran.Povjerenik ima sljedeća prava i dužnosti:

biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje zaposlenika, primati primjedbe zaposlenika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu, imati pravo uvida i korištenja dokumentacije vezane za sigurnost i zdravlje radnika, izvijestiti inspektora o svojim zapažanjima i zapažanjima zaposlenika čiji je povjerenik,

prisustvovati inspekcijskim pregledima i očitovati se na činjenično stanje koje utvrdi inspektor, pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje zaposlenika, a poslodavac to

propušta ili odbija učiniti, obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanje, pratiti i

prikupljati obavijesti od značaja za njegov rad, staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje, svojim djelovanjem poticati ostale zaposlenike na rad na siguran način, obavještavati zaposlenike o mjerama koje poslodavac poduzima da im osigurava zaštitu na radu i

zdravstvenu zaštitu.O svom radu povjerenik je dužan najmanje svaka tri mjeseca izvještavati zaposleničko vijeće.Poslodavac je dužan osigurati povjereniku uvjete za nesmetano obnašanje te dužnosti, davati sve potrebne obavijesti i omogućiti uvid u sve propise i isprave u svezi sa zaštitom na radu i ne smije ga, tijekom obnašanja dužnosti, bez pristanka zaposleničkog vijeća i sindikata rasporediti na drugo radno mjesto ili k drugom poslodavcu, otkazati ugovor o radu, smanjivati mu placu ili ga na drugi način dovoditi u nepovoljniji položaj niti protiv njega pokrenuti postupak za naknadu štete, ukoliko je povjerenik postupao sukladno svojim ovlastima.

48. Zaštita mladeži, žena i invalida (posebnih kategorija radnika)? (čl. 37, 39-41)Osobita zaštita propisuje se radi očuvanja nesmetanoga duševnog i tjelesnog razvitka mladeži, zaštite žena od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva, zaštite osoba s invaliditetom i profesionalno oboljelih osoba od daljnjeg oštećenja zdravlja i umanjenja njihove radne sposobnosti te radi očuvanja radne sposobnosti starijih radnika u granicama primjerenim njihovoj životnoj dobi. (čl.1)Poslodavac je dužan naročito osigurati zaštitu na radu zaposlenicima malodobnicima, ženama i zaposlenicima smanjenih radnih sposobnosti te u skladu sa zakonom, odnosno kolektivnim ugovorom utvrditi općim aktom poslove koje ne mogu obavljati te skupine radnika.Radnici smanjenih radnih sposobnosti, u smislu ovoga Zakona, su radnici čija je radna sposobnost smanjena zbog starosti, invaliditeta, ozljede, ozljede na radu, profesionalnih ili ostalih bolesti te drugih razloga koji se utvrđuju kolektivnim ugovorom ili općim aktom poslodavca.Za vrijeme trudnoće žena ne smije obavljati osobito poslove vatrogasca, poslove koji se obavljaju na visini, poslove u nepovoljnoj mikroklimi, poslove u buci i vibracijama, poslove u povišenom atmosferskom tlaku, poslove pri kojima je izložena ionizacijskom i mikrovalnom zračenju te opasnim radnim tvarima (dimu olova i njegovih anorganskih spojeva, tetraetilolovu, parama žive i prašini živinih spojeva, prašini i dimovima mangana i spojeva, uranu i njegovim spojevima, fluoru i njegovim spojevima, ugljičnom disulfidu, halogenim derivatima ugljikovodika, benzenu i drugim homolozima, nitro i amino derivatima benzena, kemijskim i drugim tvarima u proizvodnji i preradi umjetnih smola i plastičnih masa, pesticidima na bazi kloriranih ugljikovodika te biološkim agensima i to virusima: hepatitis B, herpes, cytomegalo, varicella, rubella, HIV te bakterijama: listeria, toxoplazma).Za vrijeme dojenja djeteta žena ne smije obavljati osobito poslove pri kojima je izložena prašini, dimu i parama olova i njegovih spojeva, halogenim derivatima ugljikovodika i pesticidima na bazi kloriranih ugljikovodika.Malodobnici ne smiju obavljati poslove s posebnim uvjetima rada, ne smiju raditi noću i u prekovremenom radu.Radnik sa smanjenim radnim sposobnostima, prema posebnom zakonu, ne smije obavljati poslove na kojima postoji opasnost smanjenja njegove preostale radne sposobnosti.

49. Poslovi na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik?Malodobnici ne smiju obavljati poslove s posebnim uvjetima rada, ne smiju raditi noću i u prekovremenom radu, osim u slučajevima utvrđenim u Zakonu o radu.Maloljetnik se ne smije zaposliti na poslovima koji će ugroziti njegovu sigurnost, a ne smije početi raditi na poslovima koji zahtijevaju određenu zdravstvenu sposobnost prije no što prođe liječnički pregled. Inspektor može, u slučaju da posumnja u sigurnost maloljetnika, poslodavcu naložiti da od ovlaštenog liječnika zatraži pregled maloljetnika i procjenu ugrožavanja njegove sigurnosti na radnom mjestu. Na temelju izvještaja liječnika inspektor može poslodavcu izreći zabranu rada maloljetnika na određenim poslovima.Maloljetnom radniku se raspored punog radnog vremena ne smije utvrditi duže od osam sati dnevno. (čl. 46 ZOR)Zabranjen je rad maloljetnika u preraspodijeljenom radnom vremenu koji bi trajao duže od osam sati dnevno.(čl. 47 ZOR)Zabranjen je noćni rad maloljetnika, osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban u djelatnostima koje su uređene posebnim propisima, a punoljetni radnici nisu dostupni, u kojem slučaju isti ne može, u razdoblju od dvadeset četiri sata, trajati duže od osam sati, niti maloljetnik smije raditi u razdoblju od ponoći do četiri sata ujutro. Poslodavac je dužan osigurati da se noćni rad obavlja pod nadzorom punoljetne osobe. (čl. 49 ZOR)

50. Izgradnja građevina namijenjenih za rad? (čl.93-94)Investitor je dužan poštivati načela zaštite na radu u svim fazama projektiranja i pripremi projekta, posebice kada se planiraju različite aktivnosti ili faze rada koje se trebaju izvoditi istodobno ili u slijedu i procjenjuje vrijeme potrebno za dovršenje takvih radova ili faze rada u skladu s planom izvođenja radova.Pri projektiranju građevina namijenjenih za rad projektant je obvezan u glavnom projektu primijeniti odgovarajuće propise zaštite na radu.Investitor, odnosno projektant je obvezan uz glavni projekt dostaviti elaborat zaštite na radu koji obuhvaća i razrađuje način primjene propisa zaštite na radu u glavnom projektu.Elaborat se dostavlja tijelu nadležnom za poslove graditeljstva u postupku izdavanja građevinske dozvole.Elaborat zaštite na radu koji se odnosi na sve pojedinačne projekte kojima se daje tehničko rješenje građevine sadrži naročito:

opasnosti i štetnosti koje proizlaze iz procesa rada i način na koji se te opasnosti otklanjaju, primijenjene propise zaštite na radu koji se odnose na lokaciju građevine, odstranjivanje štetnih

otpadaka, prometnice, radni prostor, pomoćne prostorije i drugo, predvidiv broj radnika prema spolu, ergonomsku prilagodbu mjesta rada ako je na njemu predviđen rad osobe s invaliditetom, tehnička rješenja koja omogućuju pristup osobi s invaliditetom građevini, radne postupke koji imaju utjecaja na stanje u radnom i životnom okolišu, naročito vezano za

sigurno održavanje građevine, popis opasnih radnih tvari štetnih po zdravlje koje se u procesu rada koriste, prerađuju ili nastaju

te njihove karakteristike, popis propisa i naznaku odredaba o zaštiti na radu koje su primijenjene u glavnom projektu.

Investitor za poslove u graditeljstvu, odnosno glavni projektant u brodogradnji mora imenovati koordinatora(e) zaštite na radu tijekom izrade projekta.Koordinator za zaštitu na radu tijekom izrade projekta dužan je:

koordinirati primjenu načela zaštite na radu, izraditi ili dati izraditi plan izvođenja radova uzimajući pri tome u obzir pravila primjenjiva za

dotično radilište te vodeći računa o svim aktivnostima koje se obavljaju na radilištu. Plan izvođenja radova mora sadržavati i posebne mjere ako poslovi na radilištu spadaju u opasne radove.

Investitor odnosno projektant je dužan prije uspostave radilišta osigurati izradu plana izvođenja radova.Imenovanje koordinatora za zaštitu na radu ne oslobađa investitora, odnosno glavnog projektanta od odgovornosti za provedbu zaštite na radu na radilištu.Tijelo nadležno za poslove inspekcije rada, odnosno njezin ovlašteni stručni predstavnik nakon provedenog postupka, odnosno pregleda glavnog projekta, ako su u projektu primijenjeni propisi zaštite na radu izdaje potvrdu o usklađenosti glavnog projekta s propisima zaštite na radu.Tijelo nadležno za izdavanje građevinske dozvole za objekt namijenjen za rad ne može istu izdati prije nego je u prethodnom postupku inspekcija rada odnosno njen ovlašteni stručni predstavnik utvrdio da su u glavnom projektu primijenjeni propisi zaštite na radu.Potvrdu o usklađenosti glavnog projekta s propisima zaštite na radu, odnosno rješenje kojim se odbija izdavanje potvrde, tijelo nadležno za poslove inspekcije rada, odnosno njezin ovlašteni stručni predstavnik dužan je izdati u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva investitora, odnosno projektanta.

51. Isprave i evidencije s područja zaštite na radu? (čl.74-75.a)Poslodavac je dužan čuvati:

glavni projekt iz kojeg je vidljiva primjena osnovnih pravila zaštite na radu za građevinu ili dio građevine u trenutku korištenja,

upute o načinu korištenja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima dok te strojeve i uređaje koristi,

planove uređenja privremenih radilišta dok ta radilišta koristi, isprave o obavljenim ispitivanjima radnog okoliša te strojeva i uređaja s povećanim opasnostima, dokaze o ispravnosti instalacija.

Poslodavac je dužan voditi evidencije o: zaposlenicima osposobljenim za rad na siguran način, zaposlenicima raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada, strojevima i uređajima s povećanim opasnostima koje koristi, opasnim tvarima koje proizvodi, prerađuje ili koristi, ozljedama na radu, slučajevima profesionalnih bolesti i poremećajima u tehnološkom procesu

koji su izazvali ili su mogli izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje radnika.Poslodavac je dužan voditi knjigu nadzora u koju upisuju svoje odluke:

ovlaštenici poslodavca, stručnjak za zaštitu na radu zaposleni kod poslodavca, ovlaštena fizička ili pravna osoba za obavljanje poslova zaštite na radu, inspektor rada.

Poslodavac je dužan podnijeti godišnje izvješće o ozljedama i slučajevima profesionalnih bolesti inspekciji rada, ako je takvih ozljeda odnosno slučajeva profesionalnih bolesti bilo.Te obveze poslodavaca na odgovarajući se način odnose i na rad na izdvojenim mjestima rada.

52. Opća načela zaštite na radu kod poslodavca? (čl.17)

Poslodavac je dužan primjenjivati pravila zaštite na radu na temelju općih načela zaštite: izbjegavanja opasnosti i štetnosti, procjene opasnosti i štetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na

radu, sprečavanje opasnosti i štetnosti na njihovom izvoru, zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim, davanje prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim, odgovarajućeg osposobljavanja i obavješćivanja radnika, planiranja zaštite na radu s ciljem međusobnog povezivanja tehnike, ustroja rada, uvjeta rada,

ljudskih odnosa i utjecaja okoliša na radno mjesto, prilagođavanja tehničkom napretku, prilagodbe rada zaposlenicima, naročito u svezi s oblikovanjem mjesta rada, izbora opreme te

načina rada i proizvodnje posebice u svrhu ublažavanja jednoličnog rada i rada po učinku, kako bi se smanjio njihov štetan učinak na zdravlje.

53. Opasne radne tvari? (čl.45-49)Poslodavac je dužan primjenom manje opasnih i štetnih tehnologija, radnih postupaka i radnih tvari stalno unapređivati stanje zaštite na radu.Poslodavac koji koristi, odnosno prerađuje opasne radne tvari dužan je pri radu s tim tvarima primijeniti pravila zaštite na radu u skladu s propisima i uputama proizvođača i osigurati da su te tvari u svakom trenutku označene na propisan način.Poslodavac je u procjeni opasnosti dužan utvrditi da li su radne tvari koje koristi opasne (štetne po zdravlje, eksplozivne i zapaljive) te s tim u svezi utvrditi pravila zaštite na radu te zaštite životnog okoliša.Opasne tvari smiju se koristiti samo ukoliko nije moguće iste radne rezultate postići primjenom bezopasnih tvari.Ukoliko nije moguća zamjena opasnih tvari bezopasnim ili manje opasnim tvarima, poslodavac je dužan utvrditi da li se primjenom drugog radnog postupka smanjuje opasnost od primjene dotične tvari.Ukoliko koristi opasne radne tvari, poslodavac je dužan pravila zaštite na radu primjenjivati sljedećim redoslijedom:

1. ukoliko je prema vrsti poslova i stanju tehnike moguće, koristiti zatvorene sustave, 2. ukoliko nije moguće spriječiti oslobađanje opasnih plinova, para i aerosola treba ih odvoditi s

mjesta nastanka izvan radnog okoliša na način da ne onečišćuje životni okoliš, 3. ukoliko nije moguće odvoditi opasne plinove, pare i aerosole s mjesta nastanka, onda je

potrebno ograničiti na najmanju moguću mjeru: količinu opasne tvari, broj radnika koji su izloženi djelovanju opasnih tvari, vrijeme izlaganja radnika utjecaju opasnih tvari.

4. ako se pravilima navedenim u točkama 1. do 3. ne može postići zadovoljavajuća zaštita, poslodavci moraju skrbiti da zaposlenici pri obavljanju radova s opasnim radnim tvarima koriste propisana osobna zaštitna sredstva.

Obveza je poslodavca da je koncentracija opasnih radnih tvari u radnim prostorijama i prostorima u obliku plinova, para i aerosola što niža i stalno ispod maksimalno dozvoljenih koncentracija (GVI).Ukoliko se mjerenjem utvrdi da je koncentracija po zdravlje štetnih tvari veća od maksimalno dopustivih poslodavac mora neodložno:

utvrditi razloge prekoračenja granične vrijednosti, na temelju utvrđenih razloga primijeniti i druga pravila zaštite, nakon primjene dodatnih pravila ponoviti mjerenja i tek nakon što je mjerenjem utvrđeno da je

koncentracija ispod maksimalno dopustivih, smije se dozvoliti rad zaposlenicima na tim poslovima.

Poslodavac je dužan osigurati da su opasne radne tvari tako pakirane i označene da prilikom njihove primjene ne postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika.Poslodavac je dužan osigurati da su za opasne radne tvari dani podaci o opasnostima u svezi njihovog korištenja kao i o pravilima zaštite.Kod skladištenja opasnih tvari poslodavac je dužan osigurati primjenu propisanih pravila zaštite s obzirom na svojstva tih tvari.

54. Osposobljavanje za rad na siguran način? (čl.27-29)

Poslodavac je dužan radnika prije početka rada obavijestiti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika vezanim uz obavljanje poslova i osposobiti ga za rad na siguran način.Radnik je dužan osposobiti se za rad na siguran način kada ga na osposobljavanje uputi poslodavac.Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova zaposlenicima koji prethodno nisu osposobljeni.Zaposlenicima dok još nisu osposobljeni za rad na siguran način poslodavac mora osigurati rad pod nadzorom radnika osposobljenih za rad na siguran način, ali ne duže od 30 dana.Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na siguran način i dati mu informacije i upute vezane uz njegovo mjesto rada i poslove:– prije početka rada, – kod promjena u procesu rada, – kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene, – kod uvođenja nove tehnologije, – kod upućivanja radnika na novi posao.Osposobljavanje se mora provesti uzimajući u obzir osobito nove ili izmijenjene opasnosti i štetnosti kojima bi radnik mogao biti izložen, te ga je po potrebi dužan i periodički ponavljati.Ocjena praktične osposobljenosti provodi se na mjestu rada.Zapisnik o ocjeni praktične osposobljenosti radnika za rad na siguran način na pojedinom mjestu rada sastavljaju i potpisuju neposredni ovlaštenik osposobljavanog radnika, radnik i stručnjak zaštite na radu zadužen za osposobljavanje.Poslodavac može utvrditi obvezu povremene provjere znanja iz zaštite na radu za radnike koji su raspoređeni na poslove s posebnim uvjetima rada ili na poslove na kojima učestalo dolazi do ozljeda na radu. Tu obvezu može narediti inspektor rada te biti nazočan takvoj provjeri znanja, ako opravdano pretpostavlja da je za određene poslove nužna povremena provjera.Poslodavac je dužan osposobljavanje radnika provesti tijekom radnog vremena na svoj trošak.Poslodavci mogu programe osposobljavanja za rad na siguran način izvoditi sami ili povjeriti ovlaštenim ustanovama, odnosno trgovačkim društvima za obavljanje te djelatnosti.Uvjeti za samostalno obavljanje osposobljavanja (Pravilnik o uvjetima za osposobljavanje radnika za rad na siguran način čl.5-6):Poslodavcu koji zapošljava do 50 radnika može se izdati ovlaštenje za osposobljavanje ako ispunjava sljedeće uvjete:

1. ako je on ili njegov ovlaštenik položio opći dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu ili ako je on ili njegov ovlaštenik završio najmanje odgovarajuće specijalističko usavršavanje iz područja zaštite na radu kod ovlaštene ustanove odnosno trgovačkog društva,

2. ako je plan i program osposobljavanja izrađen na temelju procjene opasnosti, i 3. ako su programom osposobljavanja obuhvaćene postojeće opasnosti i štetnosti, te načini kako se

iste otklanjaju ili smanjuju.Poslodavcu koji zapošljava više od 50 radnika može se izdati ovlaštenje za osposobljavanje ako ispunjava sljedeće uvjete:

1. ima zaposlenog stručnjaka zaštite na radu s najmanje polovinom radnog vremena koji ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci i osnovna andragoška znanja.

2. ako su plan i program osposobljavanja izrađeni na temelju procjene opasnosti i 3. ako su programom osposobljavanja obuhvaćene postojeće opasnosti i štetnosti, te načini kako se

iste otklanjaju ili smanjuju.55. Procjena opasnosti? (čl.18)

Poslodavac je u cilju unapređenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu dužan procjenjivati opasnosti za život i zdravlje radnika radi njihovog sprječavanja ili smanjenja te je dužan izraditi ili posjedovati procjenu opasnosti i u tu svrhu osigurati sva potrebna sredstva.Procjena je podloga za izradu pravilnika o zaštiti na radu te plana i programa osposobljavanja.

56. Upute za rad? (čl.18)Poslodavac je dužan pisanim uputama osigurati provedbu procesa rada u skladu s propisima zaštite na radu.Upute poslodavca moraju biti istaknute na mjestu rada radi njihovog korištenja.Poslodavac je dužan radniku dati upute vezane uz njegovo mjesto rada i poslove. (čl.28)

Ako znakovi sigurnosti na mjestima rada, na sredstvima rada i pripadajućim instalacijama nisu dovoljni za djelotvorno obavještavanje, poslodavac je dužan trajno postaviti pisane upute o uvjetima i načinu korištenja prostora, prostorija, sredstava rada, opasnih radnih tvari i opreme. (čl.32)Poslodavac je dužan čuvati upute o načinu korištenja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima dok te strojeve i uređaje koristi. (čl.74)Proizvođač strojeva i uređaja dužan je izdati tehničke upute i upute za uporabu u skladu s odredbama zakona.Uvoznik, odnosno trgovačko društvo koje stavlja u promet uvozne strojeve i uređaje dužno je osigurati upute na hrvatskom jeziku. (čl.99)Proizvođač osobnog zaštitnog sredstva i opreme dužan je uz osobno zaštitno sredstvo i opremu izdati tehničke upute i upute za uporabu u skladu sa zakonom.Uvoznik, odnosno trgovačko društvo koje stavlja u promet osobno zaštitno sredstvo i opremu dužno je osigurati upute na hrvatskom jeziku. (čl.101)

57. Svrha provođenja zaštite na radu?Svrha provođenja zaštite na radu je unapređivanje sigurnosti i zdravlja radnika na radu, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zaštita radnog okoliša.Kontinuirano provođenje zaštite na radu dovodi do modernizacije radnog procesa s ciljem povećanja sigurnosti radnika, ali za posljedicu ima i povećanje pouzdanosti i učinkovitosti proizvodnje i smanjenje troškova (npr. troškovi bolovanja zbog ozljede, izbjegavanje troškova plaćanja kazni i sl). Zaštita na radu potiče poslodavce da teže prema primjeni modernih strojeva, tehnologija i proizvodnih procesa kako bi se opasnosti svele na najmanju moguću razinu. Primjer za to je zamjena strojeva (brusilica, glodalica, tokarskih strojeva) modernim CNC strojevima koji kompletnu obradu predmeta vrše u zatvorenom prostoru gdje je pristup radnika opasnim rotirajućim dijelovima onemogućen.

58. Nadzor nad provedbom propisa s područja zaštite na radu? (čl.102)Inspekcijski nadzor obavljaju inspektori rada Državnog inspektorata.U provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu, inspektor rada ovlašten je donijeti rješenje o privremenoj zabrani korištenja sredstva rada, prostora ili instalacija, odnosno o zabrani određenog načina postupanja ili rješenje kojim naređuje poslodavcu da radnika privremeno udalji s obavljanja poslova, u slučajevima kada utvrdi da su izravno ugroženi život ili zdravlje radnika ili drugih osoba.Inspektor rada dužan je za vrijeme inspekcijskog nadzora u području zaštite na radu donijeti rješenje upisom u knjigu nadzora poslodavca kojim će:

narediti poslodavcu da udalji s posla radnika koji radi protivno pravilima zaštite na radu, odnosno koji ne upotrebljava propisana osobna zaštitna sredstva te za kojeg se opravdano može pretpostaviti da je pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava,

narediti poslodavcu da radnika udalji s poslova za koje ne ispunjava uvjete utvrđene pravilima zaštite na radu,

zabraniti uporabu sredstava rada (građevina namijenjenih za rad, instalacija, strojeva i uređaja, skela i površina za rad i dr.) dok se ne otklone nedostaci ili dok traju okolnosti zbog kojih je neposredno ugrožen život, odnosno zdravlje radnika,

zabraniti poslodavcu određeno ponašanje ili postupanje koje je protivno zakonu ili drugom propisu,

narediti poslodavcu otklanjanje utvrđene nepravilnosti.Zabrana uporaba sredstava rada poduzet će se i kad strojevi i uređaji s povećanim opasnostima, instalacije ili radni okoliš nisu ispitani u propisanim rokovima, a opravdano se može pretpostaviti da postoji neposredna opasnost po život, odnosno zdravlje radnika.U svrhu osiguranja provedbe zabrane inspektor rada ovlašten je zapečatiti radne prostorije i prostore, instalacije, odnosno strojeve i uređaje.Žalba izjavljena protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja.Odredbe o nadzoru nad provedbom odredaba ZZR odnose se i na nadzor vezan za rad kod kuće i na izdvojenim mjestima rada.Radi obavljanja nadzora inspekciji mora biti omogućen ulaz u prostorije u kojima se obavlja rad na izdvojenim mjestima rada.Inspektor će zabraniti obavljanje poslova ukoliko:

se ne omogući ulaz u prostorije u kojima se obavlja rad na izdvojenim mjestima rada, se ne izvrši izvršno rješenje inspektora, se poslovi ne obavljaju sukladno propisima zaštite na radu.

Ukoliko inspektor utvrdi da nedostaci u primjeni propisa zaštite na radu ne utječu štetno na život i zdravlje radnika i drugih osoba u prostoru i da se nedostaci mogu ukloniti u roku do 30 dana, izdat će rješenje o otklanjanju nedostataka.Pri obavljanju inspekcijskog nadzora na mjestima rada inspektor će obaviti nadzor i na okolnosti zaštite života i zdravlja drugih osoba koje borave u prostorijama u kojima se obavlja rad na izdvojenim mjestima rada.

59. Vrste kazni predviđene glede kršenja odredaba Zakona o zaštiti na radu (čl.103-112)? Novčanom kaznom od 20.000 do 90.000 kuna kaznit ce se za prekršaj trgovačko društvo koje obavlja

djelatnost projektiranja objekata namijenjenih za rad, strojeva, uređaja i osobnih zaštitnih sredstava. Novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe.

Novčanom kaznom od 20.000 do 90.000 kuna kaznit će se za prekršaj investitor. Novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe.

Novčanom kaznom od 20.000 do 90.000 kuna kaznit će se za prekršaj koordinator zaštite na radu u fazi izrade projekta. Novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe. U slučaju ponavljanja prekršaja kaznit će se poslodavac i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u dvostrukom iznosu.

Novčanom kaznom od 20.000 do 90.000 kuna kaznit će se za prekršaj proizvođač strojeva, uređaja, osobnih zaštitnih sredstava i opreme. Novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe.

Novčanom kaznom od 20.000 do 90.000 kuna kaznit ce se za prekršaj uvoznik odnosno trgovačko društvo koje stavlja u promet strojeve i uređaje. Novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe.

Novčanom kaznom od 20.000 do 90.000 kuna kaznit ce se za prekršaj ustanova, odnosno trgovačko društvo za zaštitu na radu ako obavlja poslove zaštite na radu na temelju ovlaštenja suprotno odredbama ZZR i propisa donesenih na temelju njega. Za prekršaje počinjene drugi put kaznit ce se i zabranom obavljanja djelatnosti u trajanju do 6 mjeseci, a za navedene prekršaje počinjene treći put kaznit ce se pored novčane kazne i trajnim oduzimanjem ovlaštenja za obavljanje djelatnosti iz područja zaštite na radu. Novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe.

Novčanom kaznom od 20.000 do 90.000 kuna kaznit ce se za prekršaj ustanova, odnosno trgovačko društvo koje obavlja poslove zaštite na radu bez propisanog ovlaštenja, odnosno ustanova, odnosno trgovačko društvo koje obavlja poslove zaštite na radu, a ne ispunjava propisane uvjete. Osim toga, kaznit ce se i trajnim oduzimanjem ovlaštenja za obavljanje djelatnosti. Novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 kuna kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe.

Novčanom kaznom od 10.000 do 40.000 kuna kaznit ce se za prekršaj poslodavac ako prekrši odredbe vezane za: uređivanje i provedbu ZNR, obavješćivanje o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu te poslove s posebnim uvjetima rada. Novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe. U slučaju ponavljanja prekršaja kaznit će se poslodavac i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom u dvostrukom iznosu.

Novčanom kaznom od 10.000 do 40.000 kuna kaznit ce se za prekršaj poslodavac ako prekrši odredbe vezane za: zaštitu posebnih kategorija radnika, korištenja sredstava rada i osobnih zaštitnih sredstava te radne postupke, opasne radne tvari, privremena i zajednička privremena radilišta, udaljavanje radnika pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti i dužnosti prema tijelima nadzora. Novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe. U slučaju ponavljanja prekršaja kaznit će se poslodavac i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom u dvostrukom iznosu.

Novčanom kaznom od 10.000 do 40.000 kuna kaznit će se za prekršaj koordinator zaštite na radu u fazi izvođenja radova. Novčanom kaznom od 3.000 do 10.000 kuna kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe. U slučaju ponavljanja prekršaja kaznit će se poslodavac i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom u dvostrukom iznosu.

Novčanom kaznom od 10.000 do 20.000 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac ako prekrši odredbe vezane za: pakiranje opasnih radnih tvari, ispitivanje radnog okoliša te strojeva i uređaja s povećanim opasnostima, zaštitu od požara, evakuaciju i spašavanje, pružanje prve pomoći i medicinsku pomoć, zaštitu nepušača, zabranu uzimanja alkohola i drugih sredstava ovisnosti. Novčanom kaznom od 3.000 do 10.000 kuna kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe. U slučaju ponavljanja prekršaja kaznit će se poslodavac i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom u dvostrukom iznosu.

Novčanom kaznom od 10.000 do 20.000 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac ako prekrši odredbe vezane za: savjetovanje i suodlučivanje radnika, povjerenika radnika za zaštitu na radu, izvještavanje inspekcije rada o izvršenju rješenja, isprave i evidencije, prava radnika i službu medicine rada. Novčanom kaznom od 3.000 do 10.000 kuna kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe.

Novčanom kaznom od 100 kuna kaznit će se za prekršaj na licu mjesta radnik. Za prekršaje koji ne uključuju obavještavanje poslodavca ili ovlaštenika kaznit će se i neposredno nadređena odgovorna osoba novčanom kaznom od 500 kuna.

60. Sredstva rada prema odredbama Zakona o zaštiti na radu? (čl.9)Sredstvima rada smatraju se:

objekti namijenjeni za rad s pripadajućim prostorijama, instalacijama i uređajima, prostorijama i površinama za kretanje radnika te pomoćnim prostorijama i njihovim instalacijama i uređajima (sanitarne prostorije, garderobe, prostorije za uzimanje obroka hrane, pušenje i povremeno zagrijavanje radnika),

prijevozna sredstva željezničkoga, cestovnoga, pomorskog, riječnoga, jezerskog i zračnog prometa,

strojevi i uređaji (osim strojeva i uređaja u užem smislu tu spadaju postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta i alati),

skele i površine s kojih se obavlja rad i po kojima se kreću zaposlenici izvan objekata namijenjenih za rad, te druga sredstva rada koja se koriste prilikom obavljanja poslova.

61. Pravila zaštite na radu (čl.9-11)?Pri obavljanju poslova zaštite na radu prvenstveno se primjenjuju pravila kojima se uklanja ili smanjuje opasnost na sredstvima rada – osnovna pravila zaštite na radu. Osnovna pravila sadrže zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi:

opskrbljenost sredstva zaštitnim napravama, zaštita od udara od električne struje, sprečavanje nastanka požara i eksplozija, osiguranje stabilnosti objekta na statička i dinamička opterećenja, osiguranja potrebne radne površine i radnog prostora, osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i evakuaciju radnika, osiguranje zadovoljavajućih mikroklimatskih uvjeta, rasvjete, razine buke i vibracije, osiguranje od štetnih atmosferskih utjecaja, osiguranje od štetnih djelovanja ORT i štetnih zračenja (elektromagnetska i dr.) te osiguranje prostorija i uređaja za osobnu higijenu.

Ako se opasnosti za sigurnost i zdravlje radnika ne mogu ukloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu, primjenjuju se pravila zaštite na radu koja se odnose na radnike i na način obavljanja radnog postupka (posebna pravila zaštite na radu).Posebna pravila zaštite na radu sadrže uvjete glede dobi života, spola, stručne spreme i osposobljenosti, zdravstvenog stanja i psihičkih sposobnosti, koje moraju ispunjavati zaposlenici pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada.Posebna pravila zaštite na radu sadrže i:

obvezu i načine korištenja odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava i zaštitnih naprava, posebne postupke pri uporabi opasnih radnih tvari, obvezu postavljanja znakova upozorenja od određenih opasnosti i štetnosti, obvezu osiguranja napitaka pri obavljanju određenih poslova, način na koji se moraju izvoditi određeni poslovi ili radni postupci, a posebno glede trajanja

posla, jednoličnog rada i rada po učinku, postupak s unesrećenim ili oboljelim radnikom do upućivanja na liječenje nadležnoj zdravstvenoj

ustanovi.Priznata pravila zaštite na radu su pravila iz stranih propisa ili u praksi provjereni načini pomoću kojih se opasnosti na radu otklanjaju ili smanjuju, ili kojima se sprečava nastanak ozljeda na radu, profesionalnih ili drugih bolesti te ostalih štetnih posljedica za radnike, a primjenjuju se ukoliko ne postoje propisana pravila zaštite na radu.Ukoliko se primjenjuju pravila zaštite na radu utvrđena stranim propisima, primjenjuju se oni koji su povoljniji za sigurnost i zaštitu zdravlja radnika i drugih osoba.

62. Obveze projektanata koji izrađuju tehničku dokumentaciju za građevine namijenjene za rad?Pri projektiranju građevina namijenjenih za rad projektant je obvezan u glavnom projektu primijeniti odgovarajuće propise zaštite na radu.

Projektant je obvezan uz glavni projekt dostaviti elaborat zaštite na radu koji obuhvaća i razrađuje način primjene propisa zaštite na radu u glavnom projektu.Elaborat se dostavlja tijelu nadležnom za poslove graditeljstva u postupku izdavanja građevinske dozvole.

63. Dužnosti poslodavca prema tijelima nadzora? (čl.71-72)Poslodavac je obvezan inspektoru rada na njegov zahtjev dati obavještenja i podatke koji su mu potrebni u obavljanju nadzora.Treba omogućiti inspektoru utvrđivanje činjeničnog stanja u ocjenjivanju je li sve izvedeno u skladu s pravilima i propisima te odrediti svog ovlaštenika koji će mu pomoći pri utvrđivanju činjenica, dati potrebna obavještenja i dati na uvid isprave i predlagati izvođenje određenih dokaza.U roku od 8 dana od isteka roka utvrđenog rješenjem inspektora rada poslodavac mora izvijestiti inspekciju rada o izvršenju rješenja ili o razlozima zbog kojih rješenje nije izvršeno.Poslodavac mora obavijestiti tijela nadzora o svakoj težoj, skupnoj ili smrtnoj ozljedi odmah nakon nastanka ozljede, a u roku od 48 sati dužan je dostaviti pisano izvješće.Dužan je obavijestiti i o svakoj ozljedi koja je uzrokovala izostanak radnika od 3 ili više dana (dovoljno je u roku od 8 dana od nastanka ozljede obavijestiti HZZO).

64. Odbor za zaštitu na radu?Poslodavac sa više od 50 zaposlenih mora osnovati odbor za zaštitu na radu, a poslodavac sa više od 250 zaposlenih i više proizvodnih pogona, odnosno ima pogone na više mjesta izvan sjedišta, mora osnovati središnji odbor ZNR.Odbor sačinjavaju poslodavac ili njegov ovlaštenik (funkcija predsjednika odbora), rukovoditelj službe ZNR ili stručnjak ZNR, specijalist medicine rada i povjerenici radnika (ili njihov koordinator).Odbor se sastaje najmanje jednom u 3 mjeseca. Predsjednik odbora obavještava inspektora rada o sjednicama, a inspektor odlučuje treba li prisustvovati sjednicama. U slučaju teže, grupne ili smrtne ozljede predsjednik odbora mora u roku od 48 sati sazvati sjednicu odbora gdje će se analizirati uzroci ozljede i predložiti korektivne mjere. Ako predsjednik odbora ne sazove sjednicu unutar 48 sati ili propusti dva puta zaredom sazvati sjednicu, onda pravo sazivanja sjednice ima povjerenik radnika ili koordinator povjerenika.Zadaća je odbora planiranje i nadzor primjene pravila zaštite na radu, obavještavanje i obrazovanje iz područja zaštite na radu, vođenje politike sprečavanja ozljeda i profesionalnih bolesti i poticanje stalnog unapređenja zaštite na radu.

65. Strojevi i uređaji s povećanim opasnostima?Strojevi i uređaji s povećanim opasnostima su svi strojevi kod kojih postoji povećana opasnost za sigurnost i zdravlje radnika unatoč primijeni osnovnih pravila zaštite na radu.Poslodavac je dužan na propisani način obavljati ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima u sljedećim slučajevima:

prije njihovog stavljanja u uporabu, najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe, poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog početka korištenja, prije početka korištenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i uređaji premješteni s jednog

mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljeni i ponovo sastavljeni.Pod strojevima i uređajima s povećanim opasnostima smatraju se naročito: dizalice nosivosti preko 10 kN, teretna dizala, industrijski transporteri, vozila unutarnjeg prijevoza na mehanizirani pogon, strojevi za obradu i preradu drveta, metala i sličnih materijala, mehaničke i hidrauličke preše, podizne platforme, kompresori, centrifuge, predtlačne i podtlačne komore, kotlovi za centralno grijanje, parni i vrelovodni kotlovi, strojevi i uređaji koji sadrže posude pod tlakom i drugi uređaji i strojevi sa sličnim opasnostima po sigurnost i zdravlje radnika.Definirani su Pravilnikom o listi strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (NN 47/02).

66. Poslovi koje mogu obavljati trgovačka društva za zaštitu na radu?Ovlaštene ustanove i trgovačka društva registrirana za obavljanje poslova zaštite na radu mogu na zahtjev poslodavca izrađivati procjene opasnosti (članak 18.), obavljati osposobljavanje za rad na siguran način (članak 27.), ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (članak 52.), i ispitivanja u radnom okolišu (članak 50.) te izdavati isprave o provedenim ispitivanjima (članak 53.). Prethodno moraju dobiti ovlaštenja za obavljanje pojedinih poslova zaštite na radu.

67. Poslovi s posebnim uvjetima rada?Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84) definiraju se poslovi s posebnim uvjetima rada i posebni uvjeti koje moraju ispunjavati radnici koji rade na tim poslovima.

Poslovi s posebnim uvjetima rada su oni poslovi na kojima, radi sprečavanja štetnog utjecaja na život i zdravlje zaposlenika, mogu raditi samo one osobe koje ispunjavaju još i uvjete u pogledu:

dobi života, spola, stručnih sposobnosti, zdravstvenog stanja, psihičkih sposobnosti.

Radnik raspoređen na ove poslove mora obavljati redovite liječničke preglede propisane pravilnikom. Ako radnik više ne zadovoljava uvjete onda ne smije više raditi na ovim poslovima.

Radno pravo/Mirovinsko osiguranje/Obvezno pravo

68. Prekovremeni rad?U slučaju više sile, izvanrednog povećanje obujma posla i slično zaposlenik može raditi duže od predviđenih 8 sati dnevno, u iznosu od 8 prekovremenih sati tjedno, 32 sata mjesečno i 180 sati godišnje. Ako prekovremeni rad traje duže od četiri tjedna i prelazi 10% ukupnog radnog vremena potrebno je obavijestiti inspektora rada u roku od 8 dana. Ako inspektor posumnja da prekovremeni rad utječe štetno na zdravlje zaposlenika odredit će rok u kojem poslodavac mora pribaviti nalaz i mišljenje ovlaštenog liječnika, a ako utvrdi da je to slučaj zabranit će izvođenje rada.Maloljetnici ne smiju raditi prekovremeno.Poslodavac mora radnike o prekovremenom radu obavijestiti najmanje tjedan dana ranije, osim ako nije riječ o izvanrednoj situaciji. Za prekovremeni rad radnik ima pravo na uvećanu plaću. Trudnica, roditelj s djecom do 3 godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do 6 godina starosti ne smiju raditi prekovremeno, osim ako poslodavcu ne dostave pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad ili u slučaju više sile.

69. Noćni rad?Noćni rad je svaki rad koji se obavlja između 22 sata navečer i 6 sati ujutro (ili 5 sati ujutro u slučaju poljoprivredne djelatnosti) sljedećeg dana. Za maloljetnike u industriji noćni rad je između 19 sati navečer i 7 sati ujutro idućeg dana, a izvan industrije između 20 sati navečer i 6 sati ujutro sljedećeg dana. Noćni radnik je radnik koji tijekom dana najmanje tri sata radi noćni rad, odnosno noćni rad obuhvaća 1/3 njegovog radnog vremena kroz godinu. Noćni rad ne smije trajati duže od 8 sati dnevno, osim ako kolektivnim ugovorom nije ugovoreno drugačije, ali ne duže od 12 sati. Poslodavac ne može rasporediti trudnicu u noćni rad, osim ako trudnica pristane i ima liječničku potvrdu da takav rad ne ugrožava njezino zdravlje, ali i život i zdravlje djeteta.Maloljetnici ne smiju raditi po noći, osim u izvanrednim slučajevima (hitnosti, nema dostupnih punoljetnih radnika), ali ne duže od 8 sati unutar perioda od 24 sata i između ponoći i 4 sata ujutro.

70. Godišnji odmor?Radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna za svaku kalendarsku godinu. Maloljetnici i radnici koji rade na poslovima gdje ih nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja imaju pravo na najmanje 5 tjedana plaćenog godišnjeg odmora. Blagdani i praznici se ne uračunavaju u trajanje godišnjeg odmora. Radnik nakon šest mjeseci neprekinutog rada stječe pravo na godišnji odmor. Svaki sporazum o odricanju godišnjeg odmora i isplati naknade umjesto odlaska na godišnji je ništatan. Radnik ima pravo na 1/12 godišnjeg odmora za svaki mjesec rada koji je proveo (ako u kalendarskoj godini nije skupio 6 mjeseci neprekinutog rada, ako radni odnos prestane prije isteka šest mjeseci).

71. Obveze poslodavca prema radničkom vijeću?Kod poslodavca s više od 20 zaposlenih radnici imaju pravo sudjelovanja u odlukama vezanih za njihova prava i interes. Bira se radničko vijeće od jednog ili više članova (predstavnika radnika) tajnim glasovanjem. Postupak utemeljenja pokreće se od strane sindikata ili 10% zaposlenih radnika. Broj članova vijeća ovisi o broju zaposlenih: do 75 ljudi – 1 član, 76 – 250 zaposlenih tri člana, 251 – 500 zaposlenih: 5 predstavnika, 501 – 750 zaposlenih 7 predstavnika, 751 – 1000: 9 predstavnika, više od tisuću zaposlenih: dva više za svakih dodatnih 1000 zaposlenih. Ako ima više poslovnica ili pogona na više lokacija može se birati glavno radničko vijeće sastavljeno od predstavnika pojedinih radničkih vijeća. Radničko vijeće bira se na rok od tri godine.

Radničko vijeće štiti i promiče interese zaposlenika, pazi na poštivanje Zakona o radu, pravilnika o radu, kolektivnih ugovora i drugih propisa, brine se o izvršenju obaveza poslodavca poput uplate doprinosa, ne smije sudjelovati u organizaciji štrajka ni miješati se u kolektivni spor između radnika i poslodavca.Obveze poslodavca prema radničkom vijeću uključuju: dostavljanje plana zbrinjavanja viška radnika, omogućiti radnicima izbor predstavnika u radničko vijeće, obavještavanje radničkog vijeća o namjeri otkazivanja određenog ugovora o radu, dostavljanje pisanih razloga i odgovarajućih podataka za namjeravane otkaze, dostaviti podatke važne za donošenje odluke koja može utjecati na položaj radnika, mora radničkom vijeću osigurati prostor, sredstva, osoblje i druge uvjete važne za rad, omogućiti osposobljavanje za rad u radničkom vijeću, nadoknaditi rad u radničkom vijeću u iznosu do 6 radnih sati tjedno.

72. Obveze poslodavca kod zapošljavanja?Prilikom zapošljavanja radnika poslodavac ga ne smije diskriminirati ni po kojoj osnovi. Osoba koja se školovala i prvi put se zapošljava može se zaposliti kao pripravnik kojeg se osposobljava za samostalan rad za zanimanje za koje se školovao. Ugovor o radu s pripravnikom može se sklopiti na određeno vrijeme. Poslodavac je dužan potpisati ugovor o radu ili ugovor o probnom radu s trajanjem od najviše 6 mjeseci. Kod zapošljavanja dužan je upoznati zaposlenika sa svim propisima, radnim procesima i opasnostima koje mu prijete te unutar 30 dana od dana zapošljavanja osposobiti ga za rad na siguran način.

73. Suodlučivanje s radničkim vijećem?Poslodavac može samo u suradnji s radničkim vijećem donijeti odluku o: otkazu članu vijeća, otkazu kandidatu za člana ili otkazu članu izbornog odbora unutar 3 mjeseca od izbora, otkazu radniku s invaliditetom i radniku s profesionalnom nesposobnosti za rad, o otkazu radniku starijem od 60 godina, otkazu predstavniku radnika u organu poslodavca, uvrštavanju osoba u program zbrinjavanja viška radnika, prikupljanju, obrađivanju i dostavljanju podataka o pojedinim radnicima trećim osobama, o imenovanju osobe koja nadzire da li se podaci o zaposlenicima obrađuju i dostavljaju trećim osobama. Ako se vijeće unutar 8 dana ne izjasni o odluci poslodavca (prihvati ili odbije) smatra se da je vijeće suglasno s odlukom poslodavca. Ako vijeće uskrati suglasnost poslodavac može unutar 15 dana tražiti sudsku raspravu ili arbitražu. Sporazumom s poslodavcem mogu se utvrditi i druga pitanja o kojima suodlučuje s radničkim vijećem.

74. Šteta poslodavcu? Naknada štete?Ako radnik namjerno ili zbog krajnje nepažnje poslodavcu prouzroči štetu dužan je istu i nadoknaditi.Ako štetu uzrokuje više radnika onda svaki odgovara za dio koji je učinio, a ako to nije moguće utvrditi onda svi nadoknađuju štetu u istom iznosu.Ako bi utvrđivanje visine štete uzrokovalo nerazmjerne troškove, može se unaprijed za određene štetne radnje predvidjeti iznos naknade štete.Štetne radnje i naknade mogu se predvidjeti kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, a ako je stvarna šteta znatno veća od utvrđenog iznosa poslodavac može zatražiti naknadu stvarno utvrđenog iznosa štete.Ako je radnik namjerno ili krajnjom nepažnjom štetu prouzročio trećoj osobi koju je morao platiti poslodavac, dužan je poslodavcu nadoknaditi iznos štete. Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu mogu se utvrditi uvjeti i način smanjenja ili oslobađanja radnika od dužnosti naknade štete.

75. Načelo objektivne odgovornosti?Objektivna odgovornost je odgovornost za štetu za čiji se nastanak ne zahtijeva krivnja osobe koja je štetu prouzročila. Objektivna odgovornost se objašnjava prema teoriji rizika i teoriji opasnosti. Prema teoriji rizika odgovornost za štetu ne zasniva se na krivnji već na stvorenom riziku – onaj koji ostvaruje dobit treba odgovarati za štetu. Prema teoriji opasnosti objektivnu odgovornost za štetu treba zasnivati na opasnosti određenih stvari i djelatnosti – onaj tko svojim ponašanjem ugrožava okolicu i gospodari opasnošću, treba i odgovarati za štete koje od tuda i proizađu. Npr., ako poslodavac koristi ORT štetne za okoliš i dođe do zagađenja i štete po okoliš (što nije uzrokovano s ciljanom namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika) poslodavac, kao vlasnik ORT, odgovara za nastalu štetu. Poslodavac na isti način odgovara radniku za pretrpljenu štetu uslijed ozljede.

76. Prava radnika na osnovi invalidnosti?Zaposlenici s invaliditetom imaju pravo na profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju, utvrđivanje preostale radne sposobnosti, analizu tržišta rada, mogućnost zapošljavanja i uključivanja u rad, profesionalno informiranje, savjetovanje i procjenu profesionalnih mogućnosti, informiranje i savjetovanje o pomoćnoj tehnologiji u učenju i radu, programe za unaprjeđenje radno-socijalne

uključenosti u zajednicu, tehničku pomoć, podršku, praćenje i procjenu rezultata, informiranje i podršku u izvorima financiranja, razvoj motivacije i osposobljavanje osoba s invaliditetom u korištenju odabrane tehnologije.

77. Zaštita radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad?Radniku koji je pretrpio ozljedu/profesionalnu bolest te je privremeno nesposoban za rad poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu u razdoblju privremene nesposobnosti. Nakon prolaska privremene nesposobnosti radnik ima pravo vratiti se na isto radno mjesto na kojem je bio i prije, a ako je ono u međuvremenu ukinuto onda na drugo radno mjesto. Radnik koji je trajno nesposoban za rad na radnom mjestu na kojem se nalazio mora se premjestiti na drugo radno mjesto gdje mu ne prijeti opasnost od daljnjeg ugrožavanja njihove radne sposobnosti. Radnici koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad imaju pravo na dvostruku otpremninu koja bi im inače pripadala i pravo na prednost pri stručnom školovanju i osposobljavanju.Moraju poslodavcu u roku od najviše 3 dana dostaviti liječničku dokumentaciju u kojoj je navedena njihova nesposobnost za rad ili, ako iz nekog razloga to nisu u mogućnosti, najkasnije tri dana nakon što prestane razlog koji ih je u tome onemogućavao.

78. Vrste prekršaja poslodavca?Prema Zakonu o radu prekršaji poslodavca kategorizirani su na lakše, teže i najteže.Primjeri lakših prekršaja su: ako radniku prije početka rada ne omogući upoznavanje s propisima o radnim odnosima i pravilima zaštite na radu, ako sklopi ugovor o radu koji ne sadrži odredbe Zakona o radu, ako sklopi ugovor o radu u trajanju dužem od dopuštenog.Primjeri težih prekršaja su: zapošljavanje maloljetnika bez odobrenja njegovog zakonskog zastupnika, ako kod postupka odabira radnika za radno mjesto traži podatke koji nisu važni za to radno mjesto, ako sklopi ugovor za privremeno obavljanje poslova koji ne sadrži podatke propisane Zakonom o radu, ako radniku ne omogući korištenje dnevnog, tjednog i godišnjeg odmora sukladno zakonom o radu, ako ne izradi program zbrinjavanja viška radnika, ako onemogući radnike u biranju radničkog vijeća i slično.Primjeri najtežih prekršaja: ako ne vodi evidenciju o radnom vremenu ili vodi, ali ne na propisani način, ako zaposli maloljetnika na poslovima koji ugrožavaju njegovo zdravlje i sigurnost, ako u roku koji odredi inspektor ne pribavi nalaz i mišljenje ovlaštenog liječnika o utjecaju poslova na zdravlje i razvoj maloljetnika, ako sklopi ugovor o radu s radnim vremenom dužim od maksimalno dozvoljenog, ako prekovremeni rad pojedinog radnika traje duže od 32 sata mjesečno, odnosno 180 sati godišnje, ako maloljetniku naredi prekovremeni rad, ako trudnici ili maloljetniku naredi noćni rad i slično.

Pitanja razna

79. Kada radnik može odbiti rad i što mora inspekcija tada obaviti?Radnik može odbiti rad u slučaju da mu na radnom mjestu prijeti neposredna opasnost po život ili zdravlje iz razloga što nisu primijenjena propisana pravila zaštite na radu. U tom slučaju radnik se ne smije dovoditi u nepovoljniji položaj zbog svojih postupaka te ga je potrebno zaštititi od bilo kakvih štetnih i neopravdanih posljedica. Radnik je obavezan obavijestiti poslodavca ili njegovog ovlaštenika i svog povjerenika o svojoj odluci. Poslodavac ili njegov ovlaštenik, odnosno radnik ili njegov povjerenik dužni su neodložno izvijestiti inspektora rada koji mora unutar 48 sati utvrditi činjenično stanje i osnovanost navoda radnika.

80. Prijava ozljede?Svaka teža, smrtna ili skupna ozljeda (ozljeda dva ili više radnika) mora se odmah prijaviti nadležnoj inspekciji rada, dok rok za dostavu propisanog pisanog izvještaja o ozljedi iznosi 48 sati. Poslodavac je dužan prijaviti i svaku ozljedu koja je uzrokovala izostanak radnika s radnog mjesta u trajanju od 3 ili više dana na način da o ozlijedi obavijesti HZZO u roku od 8 dana. HZZO mora u roku od 8 dana obavijestiti nadležnu inspekciju rada o svakom utvrđenom slučaju ozljede ili profesionalne bolesti.

81. Stubišta u radnim prostorijama?Moraju omogućiti što lakši izlazak iz zgrade, a dimenzije ovise o broju osoba koje se njima koriste kako bi se osigurala zadovoljavajuća propusna moć. Ako se stubište nastavlja u podrum ili niže etaže potrebno ih je odvojiti vratima kako bi se jasnije ukazalo na smjer izlaska iz zgrade. Stepeništa moraju biti dobro rasvijetljena (bez bliještanja i zasljepljivanja osoba koje se njime koriste), i bez ukrasa i instalacija ako im to smanjuje propusnost. Korisna širina stepenišnog kraka mora biti minimalno 1,10 m, dužina stepenice od 26 do 36 cm, visine od 13 do 19 cm, od neklizavog materijala. Ako je materijal klizav stavi se

protuklizna podloga. Dozvoljena odstupanja u dimenzijama su 0,5 cm. Dužina odmorišta između dva kraka je minimalno 1,10 m. Stepenišni krak ima najmanje 3, a najviše 18 stepenica. Svako stubište mora bar s jedne strane imati rukohvat na visini od 100 cm od visine poda. Svako stepenište duž otvorene strane mora imati zaštitnu ogradu s rukohvatom, postavljenom kontinuirano po cijeloj duljini kraka stepeništa.

82. Prava invalida?Invalidi na radnom mjestu moraju biti posebno zaštićeni kako se ne bi umanjila njihova radna sposobnost. Radno mjesto predviđeno za rad invalidne osobe mora biti ergonomski prilagođeno takvoj osobi, a objekt mora biti izveden tako da invalidnim osobama omogućava nesmetan pristup njihovim radnim mjestima.

83. Zaštita očiju i lica kod upotrebe ORT (opasnih radnih tvari)?Osobna zaštitna sredstva za zaštitu očiju i lica štite od mehaničkih ozljeda, ali i od nagrizajućih i nadražujućih para, dimova, magle i plinova te od vidljivih i nevidljivih zračenja. Najčešća sredstva su razne vrste zaštitnih naočala te štitnici za oči i lice.Zaštitne naočale s nepropusnim okvirom štite oči od nagrizajućih i nadražujućih tvari u obliku prašina, tekućina, para, plinova i aerosola.Prozirni štitnici za oči i lice služe za zaštitu očiju i lica od kapljica nagrizajućih i nadražujućih materijala uslijed prskanja.

84. R i S oznake?Oznake upozorenja kojima se označavaju opasne kemikalije (tvari i pripravci) upozoravaju na vrstu opasnosti koje te kemikalije mogu izazvati pri korištenju i transportu, a označavaju se velikim slovom R i rednim brojem (npr. R1 - eksplozivno u suhom stanju, R2 - udarac, trenje, vatra ili drugi izvori zapaljenja mogu izazvati eksploziju, R3 - udarac, trenje, vatra ili drugi izvori zapaljenja mogu vrlo lako izazvati eksploziju, R4 - gradi vrlo eksplozivne spojeve s metalima, R5 - zagrijavanje može uzrokovati eksploziju itd.)Oznake obavijesti kojima se označavaju opasne kemikalije (tvari i pripravci) obavještavaju kako kemikaliju treba čuvati, na koji način s njom rukovati, koja osobna zaštitna sredstva pri tom koristiti te u slučaju incidenta kako pružiti prvu pomoć. Oznake obavijesti označavaju se velikim slovom S i rednim brojem (npr. S1 – čuvati pod ključem, S2 – čuvati izvan dosega djece, S3 – čuvati na hladnom mjestu, S4 – čuvati izvan naseljenih područja, S5 – Čuvati uz ove uvjete...).

85. Kemlerovi brojevi?To su identifikacijski brojevi opasnosti ORT. Mogu biti dvoznamenkasti i troznamenkasti. Postavlja se na ploče opasnosti koje se nalaze na vozilima koje prevoze ORT. Prvi broj ima značenje po klasama (npr. 3 – zapaljive tekućine), drugi broj označava vrstu opasnosti (npr. 3 – opasnost od zapaljenja). Služi za brzo prepoznavanje opasnosti prevožene tvari. Ako im prethodi slovo X onda je riječ o tvari koja opasno reagira s vodom što je važno u slučaju gašenja.

86. U kojem članku u Zakonu o zaštiti na radu se spominje zaštita na radu?U članku 2 se prvi puta spominje kada se definira da Zakon utvrđuje subjekte i sustav pravila čijom se primjenom postiže u najvećoj mogućoj mjeri svrha Zakona. U drugom stavku se definira kako se uređuju prava, obveze i odgovornosti u svezi zaštite na radu.Članak 7 u kojem se definira kao organizirano djelovanje koje obuhvaća sustav pravila koji se primjenjuju sukladno Zakonu i drugim propisima, članak 8 gdje se definira zaštita na radu kao sastavni dio organizacije i izvođenja radnog procesa, a ostvaruje se primjenom propisanih, ugovorenih i priznatih pravila zaštite na radu te nadređenih mjera i uputa poslodavca.

87. Procjena opasnosti za rad na računalu?Ako kod poslodavca postoje radna mjesta na kojima se radi duže od 4 sata dnevno za računalom, potrebno je za ta radna mjesta napraviti Procjenu opasnosti za rad na računalu (Pravilnik o izradi procjene opasnosti, Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom). Procjena sadrži: opće podatke o poslodavcu, podatke o ovlaštenicima, stručnjacima i povjerenicima za ZNR, podatke o stručnjacima i članovima radne skupine koji su sudjelovali u izradi procjene, popis radnih mjesta s računalom, odgovorne osobe i rokove za provedbu mjera i analizu radnih mjesta s računalom.

88. Koja su prava radnika kod ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti?U tom slučaju radnik ostvaruje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Poslodavac za štetu radniku uzrokovanu ozljedom odgovara po načelu objektivne odgovornosti i dužan je radniku nadoknaditi pretrpljenu štetu (bolovanje sa 100% plaće).

89. Tko preuzima odgovornost i nadoknađuje prouzročenu štetu?

Odgovornost preuzima poslodavac prema načelu objektivne odgovornosti. Radniku je također dužan nadoknaditi štetu uzrokovanu ozljedom (bolovanje sa 100% plaćom). Iznimno, poslodavac se može ograditi ako je uzrok "viša sila", nepredvidivi i nekontrolirani događaj.

90. Ispitivanje radnog okoliša?Poslodavac je dužan obavljati ispitivanja u radnim prostorijama: - u kojima proces rada koji se u njima obavlja utječe na temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja zraka, - u kojima u procesu rada nastaje buka i vibracije, - u kojima se pri radu koriste ili proizvode opasne tvari, - u kojima pri radu nastaju opasna zračenja, - u kojima je pri radu potrebno osigurati odgovarajuću rasvjetu. Radni okoliš se mora ispitivati najmanje jednom u dvije godine.Neovisno od toga obveza ispitivanja postoji odmah nakon što su nastali uvjeti zbog kojih je ispitivanje obvezno, kao i nakon svake promjene u radnom okolišu koja ima utjecaja na stanje utvrđeno prethodnim ispitivanjem.

91. Plan evakuacije i spašavanja?Poslodavac je dužan utvrditi plan evakuacije i spašavanja za slučaj izvanrednog događaja (elementarne nepogode, požari, eksplozije, ispuštanje opasnih tvari u količinama iznad dopuštenih i sl.) i s njim upoznati sve radnike.Na osnovi tog plana moraju se provesti praktične vježbe najmanje jedanput u dvije godine.

92. Osposobljavanja (za rad na siguran način, ovlaštenik, povjerenik, prva pomoć, poslodavac)?Poslodavac je dužan osposobiti radnike za rad na siguran način prije početka rada, kod promjena u procesu rada, kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene, kod uvođenja nove tehnologije ili kod upućivanja radnika na novo radno mjesto. Također, poslodavac je osposobljavanje za rad na siguran način dužan obaviti u roku od 30 dana od dana zapošljavanja radnika. Ocjena praktične osposobljenosti provodi se na mjestu rada. Na nju se potpisuju poslodavac(ili ovlaštenik), radnik i stručnjak zaštite na radu zadužen za osposobljavanje.Osposobljavanje ovlaštenika poslodavca i poslodavca provodi se iz područja zaštite na radu ako se koriste tehnologije i proizvodni procesi u kojima postoji mogućnost ugrožavanja zdravlja radnika. Ako se radi na više lokacija (poslovnica, gradilišta i sl.) na svakoj lokaciji potrebno je osposobiti jednog ovlaštenika poslodavca.Povjerenik zaposlenika osposobljava se za vrijeme radnog vremena i na račun poslodavca. Povjerenik radnika sudjeluje u nadziranju provedbe mjera zaštite na radu i djeluje u interesu radnika, a biraju ga radnici između sebe.Na svakom radilištu i lokaciji (poslovnici) mora biti barem jedna osoba osposobljena za pružanje prve pomoći na 20 zaposlenih, a zatim još jedna na daljnjih 50 (po smjeni). Osobama osposobljenim za pružanje prve pomoći potrebno je na raspolaganje staviti svu potrebnu opremu (ormarić s priborom za prvu pomoć i potrebno je navesti kontaktne brojeve hitnih službi i osoba osposobljenih za pružanje prve pomoći).

93. Prijava radilišta?Investitor u djelatnosti graditeljstva, odnosno poslodavac u djelatnostima brodogradnje i šumarstva je dužan prijaviti radilište na kojemu je predviđen opseg radova od 500 osoba – dana ili više te u slučaju izvođenja posebno opasnih radova bez obzira na trajanje radova.Investitor odnosno poslodavac je dužan najmanje 8 dana prije početka izvođenja radova na tom radilištu dostaviti prijavu radilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada uz dostavu plana izvođenja radova.Prijavu radilišta dužan je investitor, odnosno poslodavac ažurirati u slučaju promjena koje utječu na rok dovršenja radova, kao i u slučajevima uvođenja novoga izvođača radova ili privremene obustave rada.Investitor ne može svoje obveze propisane ovim Zakonom prenijeti na izvođača/izvođače radova.Ako samo jedan poslodavac izvodi radove u trajanju dužem od pet dana isti je dužan u roku od najmanje 8 dana prije početka izvođenja radova dostaviti prijavu radilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada odnosno drugom nadležnom tijelu uz dostavu plana izvođenja radova.Poslodavac nije dužan dostaviti prijavu radilišta niti plan o izvođenju radova ako radovi na privremenom radilištu traju kraće od 5 dana, niti je dužan izraditi plan izvođenja radova.

94. Skraćeno radno vrijeme?Radnik ima pravo na skraćeno radno vrijeme ako radi na radnom mjestu gdje se, unatoč primjeni svih mjera zaštite na radu, sve opasnosti nisu otklonile. Radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju na zdravlje radnika i radnoj sposobnosti radnika. Radnik na takvim mjestima ne smije raditi

prekovremeno niti se zaposliti kod drugog poslodavca na isto radno mjesto, dok razliku do punog radnog vremena može ispuniti na nekom drugom radnom mjestu. Naknada za rad na poslovima sa skraćenim radnim vremenom iznosi jednako kao i za poslove s punim radnim vremenom.

95.