4
OPIS USVOJENOG NAČINA IZGRADNJE MOSTA 1. Obalni stubovi Uvjetovano samom konfiguracijom terena kao riješenje za obalni stub izabran je masivni AB upornjak građen klasičnim postupkom. 2. Srednji stubovi Srednji stubovi temeljeni su na obalama rijeke pri čemu se nosivo tlo nalazi cca 3,0 m ispod dna korita rijeke. Zbog samog položaja nosivog tla te prisustva vode primjenjeno je duboko temeljenje na bunarima dimenzija 5,0x5,0 m u osnovi te visine 3,0 m. Samo postavljanje bunara na površinu terena rađeno je nasipanjem djela korita rijeke te je bunar spuštan na tlo uz pridržavanje dizalicom pri istovremenim mašinskim iskopom tla ispod dna bunara. Zbog prisustva podzemne vode korištene su pumpe kojim se omogućavao nesmetan iskop. Srednji stubovi su rađeni u sektorskoj oplati visine 4 m, skica izrade prikazana je na slici 1. Nadglavna greda je rađena na taj način da je armatura konstruisana na terenu te dizalicom postavljana na odgovarajuće mjesto, dok je oplata za nadglavnu gredu rađena na stubu pomoću skele ( slika 2. )

Opis usvojenog načina izgradnje mosta

Embed Size (px)

DESCRIPTION

mostovi, nacin izgradnje, tipovi izgradnje, gredni polumontazni

Citation preview

Page 1: Opis usvojenog načina izgradnje mosta

OPIS USVOJENOG NAČINA IZGRADNJE MOSTA

1. Obalni stubovi

Uvjetovano samom konfiguracijom terena kao riješenje za obalni stub izabran je masivni AB upornjak građen klasičnim postupkom.

2. Srednji stubovi

Srednji stubovi temeljeni su na obalama rijeke pri čemu se nosivo tlo nalazi cca 3,0 m ispod dna korita rijeke. Zbog samog položaja nosivog tla te prisustva vode primjenjeno je duboko temeljenje na bunarima dimenzija 5,0x5,0 m u osnovi te visine 3,0 m. Samo postavljanje bunara na površinu terena rađeno je nasipanjem djela korita rijeke te je bunar spuštan na tlo uz pridržavanje dizalicom pri istovremenim mašinskim iskopom tla ispod dna bunara. Zbog prisustva podzemne vode korištene su pumpe kojim se omogućavao nesmetan iskop. Srednji stubovi su rađeni u sektorskoj oplati visine 4 m, skica izrade prikazana je na slici 1. Nadglavna greda je rađena na taj način da je armatura konstruisana na terenu te dizalicom postavljana na odgovarajuće mjesto, dok je oplata za nadglavnu gredu rađena na stubu pomoću skele ( slika 2. )

Slika 1.

Page 2: Opis usvojenog načina izgradnje mosta

Slika 2.

3. Rasponska konstrukcija

Zbog nepristupačnog terena za mehanizaciju izabran je način postavljanja glavnih nosača pomoću lansirnih prenosila pri čemu su glavni nosači dopremani do početka mosta. Oprema se sastoji od lansirne konstrukcije raspona 30 m sa konzolnim kljunom dužine 14 m, dva gradilišna portala, dva stupna portala, dva viša nogara, dva niža nogara, četiri Walter vagoneta i osam diferencijalnih koturova, jednog elastičnog vitla za navlačenje i dvije hidraulične dizalice.Skica gradnje pomoću lansirnih prenosila data je na slici 3. Proces monteže glavnih nosača pomoću lansirih prenosila sastoji se u sljedećem :

Lansirna konstrukcija navlači se u prvo polje i oslanja na kraće nogare koje su na glavama stupova. Pomoću viših stupova razvoze se i montiraju dva stupna portala. Nosač se utovara sa dva gradilišna portala na Walter vagonetu i centralnim kolosjekom prevozi u prvo polje. Preko diferencijalnih koturova i kolica stupnih portala vrši se dizanje, bočni transport i spuštanje nosača u definitivan položaj. Isto tako se montiraju preostali nosači prvog polja. Stupnim portalima diže se lansirna konstrukcija, polažu pragovi na srednje, već montirane nosače i postavlja kolosjek. Zatim se lansirna konstrukcija spušta i oslanja na vagonete. Duži nogari koji se kreću po kolosjeku lansirne konstukcije služe za poduhvatanje i demontažu stupnih portala i njihov prevoz na kraj konstrukcije gdje u fazi lansiranja lansirnom konstrukcijom u drugo polje služe kao protuteg. Na kljun konstrukcije obješen je kraći nogar, koji se lansiranjem prebacuje u novi položaj. Gradilišni portali se po kolosjeku lansirne kontrukcije navlače u novi položaj i opisane operacije se obavljaju do potpunog završetka.

Page 3: Opis usvojenog načina izgradnje mosta

Slika 3.