UPUTE O NAINU PRAENJA I OCJENJIVANJA VJEROUENIKA U OSNOVNOJ

I SREDNJOJ KOLI _________________________________________________________

Pravilnik o nainu praenja i ocjenjivanja uenika u osnovnoj i srednjoj koli koji je objavljen u "Narodnim novinama", br. 19/92 i 50/95, a koji je propisalo Ministarstvo prosvjete i porta, propisuje nain praenja, provjeravanja i ocjenjivanja uenika tijekom nastavne godine.

Sukladno tim uputama elimo progovoriti o nainima vrednovanja vjerouenikih postignua u kolskom vjeronauku, uvaavajui posebnosti vjeronaune pouke.

Vrednovanje u odgojno-obrazovnom radu integralni je dio njegove organizacije, sadraja i karaktera, ali istodobno rezultat toga rada.

Vrednovanje se sastoji od sustavnoga procjenjivanja postignua uenika u odnosu na utvrene ciljeve uz pomo posebnih mjerila i standarda.

Vrednovati moemo svaki postupak, tijek, proces, rezultat ili ishod kole, uenika i uitelja. U odgojno-obrazovnim ustanovama vrednuje se program, ostvarenje programa i uinci programa. Vrednovanje je zahtjev odgoja. Osnovna uloga vrednovanja je procjena i unapreivanje odgojno-obrazovnoga rada.

Vrednovanje u vjeronauku ostvaruje se primjerenim postupcima za prosudbu postignutih

rezultata vjeronaunih susreta, osobito to se tie ostvarenosti postavljenih ciljeva u komuniciranju s odabranim sadrajima te u doivljajnom, spoznajnom i djelatnom primanju i osobnom prihvaanju odreenih sadraja u svakodnevnom ivotu. Vrednovanje je bitna dimenzija odgojno-obrazovnog procesa.

Ocjenjivanje vjeronaunih postignua vjerouenika jedan je od redovitih i najvanijih naina njihova vrednovanja. To je mogue ostvariti:

a) na kraju nastavne jedinice, b) na kraju nastavne cjeline, c) na kraju tromjeseja, d) na kraju polugodita.

Ocjenjivanje se na podruju kolskoga vjeronauka moe ostvariti na razliite naine: 1. opom ocjenom 2. po pojedinim vidovima uenja 3. opisnom ocjenom 4. brojanom ocjenom

U pogledu vrednovanja kolskog vjeronauka postavljaju se tri temeljna pitanja to, zato i kako vrednovati?

to vrednovati? Prema Planu i programu katolikoga kolskog vjeronauka u osnovnoj koli navode se sljedei elementi vrednovanja: znanje: usvojenost programskih sadraja na: spoznajno - informativnoj razini,

doivljajno - iskustvenoj razini, djelatno - iskustvenoj razini.

stvaralako izraavanje: usmeno izraavanje, pismeno izraavanje, likovno izraavanje, scensko izraavanje, glazbeno izraavanje. zalaganje: ukljuivanje uenika u razne oblike rada, motiviranost na satu,

marljivost u izvravanju postavljenih zadataka, inicijativnost koja pokree nove ideje, ukljuenost u izvankolske aktivnosti. kultura meusobnog komuniciranja: kultura prema svim sudionicima susreta ukljuuje: finou, panju, potovanje, iskrenost, slobodu, kreativnost.

Zato vrednovati?

Kako bi se vjerouenike uinilo osjetljivima za religioznu dimenziju koja na neki nain proima i nadilazi sve dimenzije ovjekova bia. Kako bi se uenik osposobio za otvorenost prema transcendenciji i otvorenost prema Bogu.

Kako bi se uenika osposobilo za razumijevanje najdubljega smisla ovjekova ivota i svijeta u svjetlu Boje objave.

Kako vrednovati?

Iznimno znaajno pitanje je: kako i na koji nain vrednovati i koja sredstva upotrijebiti? Vrednovanje treba biti raznoliko i kreativno.

Brojano ocjenjivanje treba biti saetak kvalitativnog-kreativnog vrednovanja ostvarenog po razliitim oblicima stvaralakog izraavanja. Naini vrednovanja mogu se provoditi kroz: usmenu komunikaciju,

vrednovanje stvaralakog izraavanja, vrednovanje rada u skupini,

vrednovanje kreativnog pismenog izraavanja.

Klasine pismene provjere znanja koje su uobiajene danas u drugim predmetima, u vjeronauku u pravilu treba izbjegavati zbog psiholokih uinaka na vjerouenike, ukoliko se eli ouvati

radosno i poticajno ozraje u vjeronaunoj skupini. Do objektivnih ocjena moe se doi primjerenijim nainima. Rad i napredak vjerouenika treba vrednovati vjerouitelj, sam uenik i vjerouenici iz razreda. Posebno se trebaju vrednovati kreativni samostalni radovi.

Za rad u skupini mogu se primijeniti dva pravila:

- pojedinano, za svaku aktivnost u skupini, - vrednovati rezultate skupine kao cjeline.

Vrednovati znai procijeniti koliko su usvojeni predvieni ciljevi s obzirom na spoznajnu, doivljajnu i operativnu razinu.

KVALITATIVNI OBLICI PRAENJA I VREDNOVANJA VJEROUENIKA

_________________________________________________________

Opisno praenje vjerouenika je sustavno biljeenje zapaanja o razvoju: - interesa, - motivacije, - sposobnosti, - postignua u usvajanju sadraja, - odnosa prema radu i postavljenim zadacima, - odnosa prema odgojnim vrijednostima. to valja uvaavati prilikom praenja napredovanja vjerouenika? - ostvarivanje operativnih zadaa nastave, - uz svako opaanje upisati datum, - upisati zapaanja koja su za vjerouenika karakteristina i po kojima je zapaen u odnosu

na ostale vjerouenike, - naglasiti to je dobro i pozitivno u vjerouenikovu razvoju, - upisati samo provjerene i dokazane tvrdnje, - obratiti pozornost na jasnou zabiljeaka, - izbjegavati uopavanja. Vladanje vjerouenika prati se i ocjenom na temelju odnosa - prema sebi - toan u izvravanju zadataka, ustrajan u radu, vrijedan i strpljiv, ostvaruje

postavljene ciljeve; - prema radu - samostalno obavlja uratke, aktivan, ima osjeaj dunosti, odgovoran u radu,

pozitivan odnos prema uenju, kreativan; - prema drugim vjerouenicima - paljiv, potuje druge, pazi na izraavanje, otvoren i

susretljiv, plemenit i spreman na pomo, pouzdan i dri zadanu rije, iskren i prijateljski pristupa kolegama, gradi pozitivne meuljudske odnose, znade oprostiti, suosjea s drugima;

- prema uenicima i ostalim djelatnicima u koli - uljudan, potuje starije. pristojan u svemu, zna priskoiti u pomo;

- prema kolskoj imovini - ispravno se slui kolskom imovinom, pazi na stvari, ne unitava stvari;

- prema irem drutvenom i prirodnom okruju - zalae se oko ureenja okolia kole. Donosimo neke prijedloge opisnoga praenja vjerouenika prema elementima vrednovanja na satu vjeronauka.

ZNANJE

- Izvrsno usvojio nastavne sadraje, - Veoma dobro povezuje naueno sa svakidanjim ivotom, - Uenik ima sposobnosti dubljega doivljavanja i spoznavanja otajstava i nauka Crkve, - Posjeduje izrazite sposobnosti u interpretaciji biblijskoga teksta, - Istie se u znanju i sposobnostima, - S lakoom usvaja i iznosi sadraje, uspjeno primjenjuje steeno znanje.

- Usvojene nastavne sadraje iznosi logiki i s razumijevanjem, - Veoma sposoban, s lakoom usvaja sadraje i uspjeno ih reproducira u svakom

obliku rada, - Nastavne sadraje, posebno biblijske, izlae s puno detalja, - Uz vie ustrajnog i samostalnog rada mogao bi postii i bolje rezultate. - Vidljiv je napredak, potrebno je ovako nastaviti, - Dobro poznaje osnovne biblijske sadraje, - Tee usvaja gradivo, - Uspjeh postie uz dosta uloenog truda.

STVARALAKO IZRAAVANJE

- Uenik je vrlo uspjean u interpretativnom itanju biblijskih i drugih knjievno-umjetnikih tekstova,

- Istie se u scenskom prikazivanju biblijskih tekstova, - U usmenom izraavanju otkriva se sposobnost zamiljanja, asociranja i logikoga

povezivanja sadraja, - Uenik je uspjean i kreativan u simbolikom izraavanju, - Posjeduje osjetljivost i otvorenost za transcedentno, - Razvijene sposobnosti stvaralakog izraavanja, - Ima lijep pismeni izriaj, - Izrazite sposobnosti za likovno izraavanje, - Izrazito kreativan i komunikativan, - Vrlo uspjean u komuniciranju s raznovrsnim medijima, - Posebne sposobnosti za glazbeni izriaj, - Zalae se u razliitim oblicima stvaralakoga izraavanja.

ZAlAGANJE

- Vr1o aktivan i zainteresiran za rad, - Voli predmet, aktivan tijekom nastavnoga procesa, - Vrijedan i samostalan, redovito prati nastavne sadraje, - Odlikuje se pozitivnim odnosom prema radu, - Iznimno vrijedan i marljiv, - Aktivan na satu, redovito izvrava svoje obveze, - Savjestan i samostalan u radu, - Odgovorno se odnosi prema radu, - Marljivo i aktivno sudjeluje u vjeronaunoj nastavi i aktivnostima, - Posjeduje volju za rad, trudi se postii to bolje rezultate, - Voli rad, ali je nesiguran u svoje znanje pa nije aktivan u radu, - Vie pozornosti posvetiti samostalnom uenju, - Kreativan u skupnom radu, - Uz poticaj postie bolje rezultate, - U radu ga treba ohrabriti i potaknuti na veu samostalnost, - Potrebno je ee poticati i usmjeravati pozornost na rad i sadraje, - Potreban poticaj za intenzivnije ukljuivanje u nastavni proces, - Zalae se u granicama svojih mogunosti.

KULTURA MEUSOBNOG KOMUNICIRANJA

- S ljubavlju pomae drugima,

- Vrlo lijepo surauje s vjerouenicima i vjerouiteljem, - Kod uenika se opaa spremnost ivljenja po vjeri, - Paljiv i ljubazan prema drugima, - Komunikativan i tolerantan, - Uzornim ponaanjem vrlo pozitivno djeluje na ostale uenike, - Uzoran u ponaanju i odnosu prema drugima, - Svoje miljenje izraava korektno i s potovanjem, - Vrlo lijepo surauje s drugima, - Otvoren za suradnju, razgovor i razumijevanje, - Uvaava druge i prihvaa njihove ideje, - Kod uenika treba poticati pozitivnu verbalnu komunikaciju, - Treba ga poticati na pozitivan odnos prema radu i zalaganju na vjeronaunom susretu. - Na kraju ovih Uputa elimo napomenuti da se izbjegava vjerouenicima davati jedinice

kao poticajno i motivirajue sredstvo, ve da se trae primjereniji naini da se uenika zainteresira i ukljui u vjeronaunu skupinu.

- Vjerujemo da e ova prva verzija Uputa biti uskoro dopunjena i razvijana dalje uz pomo sugestija i prijedloga svih vjerouitelja koji e na temelju svojih praktinih iskustava eljeti pridonijeti njihovu poboljanju.

- Zahvaljujemo svim vjerouiteljima koji su nam poslali svoje prijedloge, posebno u vezi opisnoga ocjenjivanja.

Priredile prof Nevenka Lonari-Jelai i s. Beata mr. Prkain