SMRT FAŠIZMU - SLOBODA NARODUI

Š I B E N I KSrijeda,

3. lipnja 1953. Izlazi tjedno

God. II. Broj 42 Cijena 7 dinara

OR G A N S O C I J A L I S T I Č K O G S A V E Z A R A D N O G N A R O D A ZA GRAD I KOTAR Š I BENI K

Razrez poreza u kotaruN a području našeg kotar& praktično se pristupilo

razrezu poreza za 1952. godinu početkom mjeseca svib­nja. Za ovo vremensko razdoblje od mjesec dana oče­kivali su se, punim pravom, bolji rezultati. M eđutim, pored nekih dobrih primjera, ima i takvih koji očito govore o tome da se nije ozbiljno pristupilo ovom važ­nom poslu, a niti je kod pojedinih općinskih poreskih komisija bilo dovoljno upornosti da bi se rad na odre­đivanju poreske osnovice što pravilnije a i što brže završio.

Općinska poreska komisija, na primjer, u Đevrska- ma uspjela je da samo jedan put radi u punom sastavu, a to je dovelo do toga da je samo dva do tri člana ko­misije obavljalo posao koji nije bio ni lak ni jednosta­van. Naprotiv, pojedine seoske poreske komisije radile su brižljivo i savjesno, a osobito neki njeni članovi kao božo Vojnović , Mićo Žeželj i Tode Ležaić koji su u prvom redu pravilno iznijeli svoje ostvarene prihode u 1952. godini, da nakon toga i ostalim poreskim obvez­nicima realno utvrde poresku osnovicu. U svim m jesti­ma na području ove općine završeno je utvrđivanje po­reske osnovice

U Skradinu je općinska poreska komisija ozbiljno pristupila poslu koji je zaista pravilno obavljala. U svim mjestima ove općine utvrđena je poreska osnovica sa kojom su bili upoznati poreski obveznici na zborovi­ma birača.

Do 25. prošlog mjeseca na području općine Tijesno još nije bio završen rad na utvrđivanju poreskih osno­vica, i ne samo to, u Betini do tog dana rad nije ni za­počeo. U tom selu je u par navrata održan zbor birača na kojem je trebalo imenovati članove komisije za raz­rez poreza, međutim., zahvaljujući neaktivnosti poje­dinih rukovodilaca u mjestu, nije se u tome uspjelo. Po­reski ■ obveznici na zborovima birača u Pirovcu, Jezeri­ma i Tijesnom uglavnom su se složili sa iznijetom po- reskom osnovicom. Dočim zbor birača u Murteru do 25. prošlog mjeseca nije održan.

, Spmo jedan put radila je u punom sastavu općinska poreska komisija u Rogoznici, m eđutim , njeni članovi su bili aktivni u seoskim ko misijama. Općenito se može reći da seoske poreske komisije nisu bile realne u ocje­njivanju prinosa za 1952. godinu, a osobito u tome nije bila realna komisija u Rogoznici. Na području ove op­ćine trebalo bi svakako ubrzati pripreme za održavanje zborova birača, koji do pred desetak dana ni u jednom m jestu nisu bili održani.

Ima čak i pojava da pojedini članovi općinskih po­reskih komisija namjerno prikrivaju stvarne prihode poreskih obveznika s očitom namjerom da im se osigura i dalje nesmetano primanje invalidskog dodatka, penzije, dječjeg dodatka i slično. Tako u Zlarinu, na primjer, oko 1 milijun dinara prihoda od ribolova nije uopće prikazan u već utvrđenoj poreskoj osnovici, a da se i ne govori o prihodima ostvarenim od prodaje mesa, vune, mlijeka i drugih proizvoda.

Slično stanje je u Prviću i Kapriju gdje još nije zavr­šen rad na utvrđivanju poreske ali stvarne, osnovice.

U Tribun ju, na području općine Vodice, također je bilo slučajeva očitog prikrivanja prihoda koji je daleko ispod prosječnog uroda osobito maslina. Za ostale ko­misije u ovoj općini može se reći da su dosta realno oci­jenile prihode.

U novoformiranoj općini Primošten drugovi su shva­tili važnost razreda poreza i najozbiljnije su pristupili poslu. Završen je rad na utvrđivanju poreskih osnovica, a zborovi birača su održani u svim mjestima. Mora se ff staknuti da je ovo jedina općina koja je predvidjela da će do 1. lipnja podijeliti poreske obavijesti.

Velik broj sela i poreskih obveznika na području op­ćine Šibenik-vanjski nije dozvolio da se utvrđivanje o- snovica obavi u određenom roku. Međutim, da su članovi općinske komisije pružil i veću podršku predsjedniku- vjerovatno bi se postigli i bolji rezultati. Odaziv birača na zborovima bio je vrlo dobar. N a njima su poreski ob- vesnici živo raspravljali bez nekih naročitih primjedbi.

Posao oko razreza poreza je obiman a nije niti lak ni jednostavan. On zahtijeva od članova poreskih komisija apsolutnu objektivnost i savjesno obavljanje povjerenog zadatka. Da li je toga bilou dovoljnoj mjeri kod člano­va općinskih i seoskih poreskih komisija?

Potrebno je, u svakom slučaju, postojećim komisija­ma pružiti jaču pomoć i za to je u prvom redu pozvano rukovodstvo kotara a posebno kotarska poreska komisi­ja. Pored toga, za tehnički dio posla oko razreza narodni odbori općina trebali bi osigurati dovoljan broj služ­benika.

Sve to nesumnjivo će ubrzati proces razreza poreza, no samim tim nisu iscrpljene sve naše mogućnosti. Či­njenica je da drugovi na terenu olako prelaze preko ne­kih važnih momenata. Naime, nedostaje jednog siste­matskog političkog rada u narodu, ne objašnjava se lju­dima, barem ne u dovoljnoj mjeri, nužnost ovakve vrsti davanja zajednici. I ukoliko se u čitavom ovom poslu ja­če i potpunije angažiraju organizacije Saveza komunista i Socijalističkog saveza radnog naroda, utoliko će i re­zultati razreza poreza za 1952. godinu biti neuporedivo bolji.

IZABRANA NOVA RUKOVODSTVA OSNOVNIH ORGANIZACIJA SOCIJALISTIČKOG SAVEZA

P r e k o 4 0 0 d e l e g a t a p r i s u s t v o v a t ć e g r a d s k o j k o n f e r e n c i j i

Prošle nedjelje članovi SSRN našega grada birali su nova rukovodstva svojih o- snovnih organizacija, koja su koji dan prije predložena na godišnjim konferencijama o- snovnih organizacija SSRN. Tako su svi članovi SSR'N do­bili priliku da kažu svoju ri­ječ, bko treba da bude član odbora osnovne organizacije i delegat za gradsku konferen­ciju SSRN, a ne samo oni koji su prisustvovali go­dišnjim konferencijama o-snovnih organizacija. Nakonferencijama iz razloga ob­jektivnih (relativno male pro­storije) i subjektivnih (još postojeće olako shvaćanje SSRN i slaba agitacija) nije moguće da prisustvuje većina članova osnovnih organizacija. Zato je prim jenjen način gla­sanja u skladu sa statutom SSRN i težnjama članstva,izraz socijalističke dem okra­cije. Izabrano je ipreko 400 de­legata za gradsku konferen­ciju.

Demokratski način biranja nije kod nas novost. Ali kako je riječ o novoj ulozi, zadaci­ma i radu SSRN to treba i- staknuti osnovne karakteri­stike tih izbora. Glasalo je o- ko 99% članova SSRN. Gla­sači su okruživali imena kan­didata ne po rednom broju, mehanički, već sa razmišlja­njem (tako je postupila veći­na), s tim da su mnogi dopi­sivali imena drugih osoba, ko­ja nisu bila međiu ispisanim imenima kandidata. Tu činje­nicu ne treba precijenjivati, jer izbori za organe osnovnih organizacija s jedne, i rad oj snovnih organizacija s druge strane, nisu isto, ali je treba ozbiljno shvatiti kao siguran znak da je interes za SSRN jak, da je politički utjecaj SSRN neosporan, da su svi uvjeti tu za uspješan rad osnovnih o rg an i^ "” " i grad­ske organizacije kao cjeline.

Kako su protekle godišnje konferencije? U ovom članku nije moguće pojedinačno opi­sati svaku . konferenciju. Cilj je pokušati dati opću sliku, zajedničke crte.

Seminar u MSVOvih dana u organizaciji

Mjesnog sindikalnog vijeća u Šilbeniku započeo je 15-dnevni seminar za članove radničkih savjeta, te predsjednike i ta j­nike sindikalnih podružnica gradskih privrednih poduzeća. Na seminaru bit će proučeno devet tema.

1 7 - r

23. prošlog mjeseca u Ru­pama su smrtno nastradali u- dareni od groma Nikola Zižić i Petar Verović. Pomenutog dana obojica su zajedno sa Stipom Verovićem radili u po- Ijir na okopavanju kukuruza. Malo zatim, da bi se zaštitili od kiše, pošli su sva trojica pod jedno stablo i u jednom momentu udario je 'grom, te na mjestu ubio dvojicu, dok je Stipe Verović bio gotovo za pola sata onesvješten. Ovakav slučaj ne pamte ni najstariji ljudi u Rupama,

Prosječno je na svakoj kon­ferenciji bilo prisutno oko 120 članova. Negdje ih je bilo i- spod 100 (Škopinac), pa se po tome konferencija nije raz­likovala od redovnog sastan­ka.

Svim iizvještajima zajedničko je da ih njima nije pružena de­taljnija slika rada osnovne organizacije i njenog politič­kog utjecaja. Izvještaji su ra­đeni po staroj shemi: politič­ka situacija u svijetu; unu­trašnji razvitak naše zemlje; i na kraju o radu osnovne o r­ganizacije. Osnovna konsta­tacija u izvještajima je: Nije se dovoljno radilo — treba početi raditi u smislu odluka kongresa SK i SSRN.

Drugo što je u manjoj ili većoj mjeri zajedničko u svim izvještajima i diskusijama je, da ima članova SK koji se ne zalažu u radu SSRN, koji ni­su prisutni na konferenciji, niti su djelovali na druge da dođu na konferenciju. Tako je na pr. konferenciji na sek­toru Škopinac prisustvovalo nešto više od polovice ukup­nog članstva osnovne organi­zacije SK. Čuje se poneki gias da se možda i previše kritizi­ra rad komunista. Takva boja­zan je suvišna. Naši ljudi su zreli da razlikuju socijalistič­ku, kritiku od glasa neprijate­

lja. Po srijedi je ovdje dobro­namjerna kritika s točnim o- pažanjima. Nju su i izrekli prije svega sami komunisti, i to oni, koji svakako žele, a i praktično nastoje, da se ak­tivnost SSRN razvija što u- spješnije.

U diskusiji su raspravljane poznate stvari. Svugdje se go­vorilo da treba oživjeti poli­tički rad. Negdje je uz to bilo i riječi o komunalnim i dru­gim pitanjima. Ipak, dobro je i pozitivno je sve to još jedamiput rečeno. Do­kaz da je cilj jasniji! Ne samo cilj, nego u osnovnim cr­tama i pu t do njega. Ostaje sada da se zaista više i bolje radi. A toga treba da se prih­vate novi odbori koji ^su iza­brani, ali tako da ostvare pu­no suradnju s odborima dru­gih organizacija koji su dio osnovne organizacije SSRN, i sa članstvom.

Iako su problemi organiza­cija i SK i SSRN na područ­ju našeg grada manje više i- sti, ipak svaka osnovna orga­nizacija može, a i trebalo bi, da ima svoj lik, nešto po če­mu je ona svoja, u neku ru­ku posebna. Jer ono što jed­nu osnovnu organizaciju čini svojom nije toliko eventual­na razlika na terenu (kako se obično kaže) — t. j. da je negdje više težaka, negdje vi­še radnika ili službenika, da

su negdje osnovni komunalni problemi bolje riješeni (ulicc, kanalizacije i si.) a negdje još nisu dovoljno — već prije svega inicijativa osnovne or- ganižacije, umješnost da se pokreću rješenja onih pro­blema koje je moguće riješiti.

Inicijativa samih osnovnih organizacija je osnovica s ko­je (uz poznavanje općih smjernica i zadataka SSRN) je jedino moguće krenuti na­prijed i postizavati uspjehe u pravcu koji je označen na IV. kongresu SSRNJ. Kad se to bude postiglo u većoj mjeri onda će god^^ie konferencija osnovnih organizacija dobiti svaka svoj pečat.

No i uza svu kritičnost ko­jom promatramo i ocjenjuje­mo dosadašnji rad osnovnih organizacija ispravno je zak­ljučiti da se je otišlo dalje, jer kretanje naprijed vrši se i onda kada nam se čini da ga nema (krajnji pesimisti) ili da je vrlo sporo (oni nervozni koji bi htjeli brzo, namah, preobratiti stvarnost). Tako i sada, kada se u izvještajima nije moglo konstatirati" neki znatniji rad, naše članstvo i SK i SSRN je napredovalo. N ije sve, nisu pojedinci, ali ve­ćina je svakako došla do odre­đenih saznanja, do toga kako treba shvatiti odluke kongre­sa SK i SSRN, i što treba ra­diti.

društvo 1 grad iPred oko dvadesetak ljudi

(?!) održana je u nedjelju 31. svibnja o. g. u prostorijama Mjesnog sindikalnog vijeća o- snivačka skupština Turistič­kog društva u Šibeniku. Inici­jativni odbor, koji je p re t­hodno formiran, razradio je detaljan plan rada novoosno­vanog društva.

Poslije nego je u ime Inici­jativnog odbora Simo Mata- vulj ukazao na razloge posto­janja Turističkog društva u našem gradu, Mate Vukov je pročitao referat, u kojem je iznio ciljeve i zadatke ovog društva kao i koristi koje će Šibenik imati u svom dalj­

njem razvitku do prerastanja u jak turistički centar. Nakon što je pročitan novi pravilnik društva, ovaj je kroz disku­siju pretrpio izvjesne prom­jene te je jednoglasno prihva­ćen.

Za predsjednika Turistič­kog društva izabran je Simo Matavulj, dok su za ostale članove upravnog odbora bi­rani drugovi: Mate Vukov,ing. Milan Lalić, Bruno Un- garo, Jerko Ljuba, Marko Lju'bković, ing. Nikola Ma- kale, Božo Dulibić, Ante Ni- nić, Grgo Radić, dr. Anton Smolčić i Mario Lušić. U nad­

zorni odbor su birani drugovi Petar Rončević, Ante Tamba- ča i Slavko Luštica.

Na kraju je jednoglasno prihvaćen prijedlog Maria Lu- šića da se društvo pripoji Sa­vezu turističkih društava Za­dar kao i da se NO-u gradske općine uputi pretstavka da se u korist društva ubire od tu­rista boravišna taksa od 10 di­nara, koja se inače primije- njuje i u ostalim našim turi­stičkim mjestima. N adalje je zaključeno, da društvo svoj budući rad koordinira sa već postojećim srodnim društvi­ma »Šubićevac« i »Jadrija«.

POGLED N A VISOVAC

Strana 2 »SIBENSKI LIST« Srijeda, 3. lipnja 1953.

R E Z O L U C I J A

1. Organizacije Saveza rat­nih vojnih invalida na po­dručju grada i kotara Šibe­nik, obzirom na današnju političku situaciju u zemlji i inozemstvu, treba da kioz Socijalistički savez radnog • naroda Jugoslavije rade na upoznavanju sa današnjim gorućim pitanjim a kod nas i u svijetu, polazeći sa stano­višta da su članovi naše or­ganizacije u toku Narodne revolucije pokazali svoju vi­soku svijest u borbi za boljii sretniji život naših radnih ljudi.

2. S obzirom na izvršenu reorganizaciju u našem Sa­vezu i osnivanje općinskih odbora Saveza ratnih vojnih invalida, prvenstveni je za­datak 'kotarskogradskog od­bora SRVI-a da poradi na organizacionom učvršćenju organizacije na terenu. Sadaš­nja vezas'kotarskim i grad­skim.'komitetom Saveza ko­munista jmala je povoljnog odraza na rad našeg Save­za, stoga je ovu saradnju po­trebno i nadalje razvijati, jer će. nam ona biti garanci­ja da će se zadaci, koji se budu postavljali pred našu organizaciju, lakše i uspješ­nije. izvršavati.

3. Jedan od najvažnijih za­dataka našeg Saveza u. bu­duće treba da bude pojačana briga za članstvo, a naročito ža djecu palih boraca, vode- ći-ibrigu za poboljšanje nji­hovih životnih pitanja, kao i "za teške ratne vojne invadi- de-i samohrane roditelje. U izvršenju ovih zadataka ko- iarskongradški odbor našeg Saveza treba da uspostavi što tijesniju saradnju s nama najsrodnijom organizacijom: Savezom boraca NOR-a za­

tim organima socijalnog sta­ranja u narodnim odborima i ostalim organizacijama.

4. Kotarsko-gradsiki odbor Saveza ratnih vojnih invali­da treba da se uporno bori protiv pojava nepravilnog otpuštanja ratnih vojnih in­valida iz poduzeća i ustano­va i da u buduće nastoji, da se svi invalidi, koji iz­raze želju za uposlenje, što prije zaposle prema svojim fizičkim i stručnim sposob­nostima.

5. Zadatak je 'kotarsko ­gradskog odbora kao i op­ćinskih odbora SRVI-a da stalno rade na upoznavanju članstva sa Zakonom o ra t­nim vojnim invalidina, te o- stalim uredbama i propisi­ma, koji reguliraju prava na invalidsku zaštitu naših čla­nova. —

6. Angažirati sve naše op­ćinske odbore SRVI-a za stopostotno ubiranje člana­rine i tako poraditi na otkla­njanju nedostataka, koji su se na tom polju u prošloj godini ispoljavali, jer je u- pravo članarina jedino sred­stvo za pokriće svih troško­va, kao i za izdržavanje sa­me organizacije.

7. Provesti agitaciju za ši: ru pretplatu na »Invalidski list« u toku ove godine, na­stojeći da se što veći broj čla'rtstva naše organizacije pretplati na isti, jer će se o- no na taj način najlakše u- poznati sa svim svojim pra^ vima i dužnostima kao i s o- stalim pitanjima iz društve­nog, političkog i ekonom­skog života naše socijalistič­ke domovine. To je jedan od važnih zadataka novih općinskih odbora SRVI-a.

GRADSKO-KOTARSKA S KUPŠTINA RATNIH VOJNIH INVALID,A

Ratni vojni in valid i r a s p r a v l j a l o brizi o r g a n iz a c ije z a s v o je č la n o v e

Vijesti iz PerfcovlćaDiletantska grupa u posljed­

nje ^vrijeme postigla je" dobre rezultate. Skoro svake nedje­lje daje" priredbe u Perkovicu i Slivnom, a nedavno je s u- spjehom gostovala i u Une- Šlću.' Za ovo naročito zasluga imaju učiteljice Tereza Iviče- -Vić i Adelka Nola.i- ̂ ,^ 'K r a je m . prošlog mjeseca

održani su sastanci članova SSRN u selima Perković i Slivno. Na sastancima, koji­ma je prisustvovalo preko 90“/o članova, pretresao se do­sadašnji rad organizacija, iza­brani novi upravni odbori i na kraju donijeto niz veoma ko­risnih zaključaka za budući uspješan rad obiju organiza­cija.

27. svibnja o. g. održana je u prostorijama kina »Tesla« VIII. godišnja skupština Save­za ratnih vojnih invalida za grad i kotar Šibenik. Skupšti­ni su, pored 152, delegata, pri­sustvovali K^enija Škarica u ime ’ Gradskog komiteta SK, zatim Krste Ivas u ime Ko­tarskog komiteta SK, pred­stavnik boraca Josip Šimac, Kreše Alić u ime NO-a ko­tara, te predstavnici društve­nih i masovnih organizacija sa područja grada i kotara.

Predsjednik Saveza RVI za grad i kotar’ Ni/kica Labura podnio je izvještaj o radu i zadacima organizacije. Nakon što je registrirao brojno sta ­nje ove organizacije, osvrnuo se na rad Izvršnog odbora od protekle godišnje skupštine. Sav njegov rad bio je usmje­ren u pravcu vođenja brige o članovima organizacije, boreći se za ostvarenje njihovih pra­va. U cilju poboljšanja rada i učvršćenju osnovnih organiza­cije Izvršni odbor je održao nekoliko savjetovanja sa ru­kovodiocima pojedinih organi­zacija na terenu. Međutim, i pored niza postignutih uspje­ha, i kod njega je postojalo niz slabosti, naročito o,na o nedovoljnoj upornosti i ko- lektivnosti u radu, iz čega je rezultiralo neizvršavanje za­dataka od strane pojedinih osnovnih organizacija. Rad Plenuma osobito je zakazao, za što ga ne mogu opravdati ni pojedini objektivni razloži, koji su uvelike kočili uspješan rad organizacije. Naša organi­zacija, kaže se u referatu, nije u cjelini postigla očekivane re­zultate, jer je ha drugoj stra­ni bilo oko dvadesetak odbo­ra, koji su u priličnoj mjeri zapustili rad oko vođenja bri­ge ’O Članstvu', ubiranju člana­rine, tumačenju novih uredbi i propisa, pretplati na »Inva­lidski list« i dr. Međutim, vri­jedno je istaknuti da je veći­na odbora pravilno shvatila ulogu i zadatke organizacije Saveza RVI i mnogo poradila na učvršćenju Saveza kao cje­line. Naročito su postignuti dobri rezultati kroz međusob­no takmičenje u čast održa­vanja VI. kongresa. ŠK, Da­na Armije.- te izbora za orga­ne narodne vlasti. Ono je u

sklopu Socijalističkog saveza radnog naroda dalo preko 23 hiljade dobrovoljnih radnih sa ti .,

Rad komisije za invalidske dodatke bio je ogroman i od­govoran zadatak što najbolje dokazuje preko 1500 podnese­nih prijava za dobivanje pra­va na ovaj dodatak. Naročito je briga bila vođena o m ateri­jalnim, zdravstenim i životnim prilikama teških ratnih vojnih invalida, kojima je data iz­vjesna novčana pomoć. Isto tako je konstantirano da je velik broj članova koristio u proteklom periodu banjsko i klimatsko liječenje u koju srvhu j e ' utrošeno preko 1,200.000- dinara.

U pogledu zaposlenja čla­nova organizacije, a zahvalju­jući razumijevanju i podršci Biro-a za posredovanje rada, postignuti su također zado­voljavajući rezultati. Među­tim, poslije izlaska nove ured­be o invalidskim prinadlež- nostima, kojom se ukinulo pravo na .novčanu. naknadu i dječji dodatak invalidima od VIII. do IX- grupe: počeo še pojavljivati problem zaposle­nja, ali i taj je u dobroj m je­ri riješen ,'tako da je više ođ polovina njih dobila odgova­rajuće zaposlenje.

P itanje pravovremene na­plate članarine predstavlja još uvijek akutan problem naše organizacije. Pojedine organi­zacije šu malo ili gotoVo niišta poradile da se ona u cijelosti izvrši. To u prvom redu vrije­di za osnovne organizacije Bi­lice, Đevrske, Tribunj, Skra-, din, Varivode, Bratiškovci, Donje Polje i Dubravice koje nisu do danas ništa napravile u tom pogledu.

U posljednje, vrijeme izvr­šena je reorganizacija Saveza RVI za grad i kotar ukida­njem mjesnih i blokovskih od­bora i prijelaza ovih na rad putem općinskih organizacija. Tako će odsada na našem po­dručju djelovati osam općin­skih odbora SRVI i to u T ije­snom, Vodicama, Zlarinu, Primoštenu, Rogoznici, Skra­dinu, Đevrskama i Šibenik- vanjski.

Nakon što J e Mate Lokas podnio izvještaj o završnom računu za 1952. godinu i pri­

jedlog budžeta za 1953. pre­šlo se na diskusiju, u kojoj je učestvovalo mnogo drugova i drugarica. Oni -su iznašali svoja zapažanja na rad orga­nizacije od prošle godišnje skupštine, osvrćući se na j u- spjehe kao i nedostatke koji su se pojavljivali unutar poje­dinih odbora. Također su kroz analizu dosadašnjeg ra­da dali korisne prijedloge i sugestije o kojim a će pojedine organizacije na terenu trebati u buduće posvećivati više paž­nje nego dosada.

Također je usvojen prijed­log Mate Lokasa da se Savez RVI učlani u SSRN. <

N a kraju je uzeo riječ pred­stavnik Glavnog odbora Sa*- veza RVI Hrvatske Božidar Petković, koji je u svom izla­ganju naročito podvukao' da se nije dovoljno brige posve­ćivalo ideološko - političkom prosvjećivanju članstva, kao i cla se malo brige vodilo o po­rodičnim invalidima i djeci palih boraca, kojim a je po­trebno, oko rješavanja njiho­vih problema* pristupati sa mnogo više topline ^razum ije­vanja^ Nadalje je novom od­boru preporučio kao glavni zadatak veću aktivnost i kolektivnost u radu kako'bi sc stanje u organizaciji . znatno poboljšalo.

Zatim je Drago Kovač pro­

čitao Rezoluciju SRVI o na­rednim zadacima, što je član­stvo jednoglasno prihvatilo u cijelosti. Sa skupštine su u- pućena pozdravna pisma pred­sjedniku Republike maršalu Titu, te Centralnom i Glav­nom odboru SRVI.

U novi upravni odbor Save­za RVI za grad i kotar Šibe­nik izabrani su slijedeći dru­govi: Šime Bumbak 114 glaso­va, Krste Ivas 113, Ni'kica La­bura 111, Drago Kovač 107, Mate Lokas 106, Bore Zanino- vić 106, Ljudevit Lušić 105, A nita Juras 105, Živko Jurin 103, Milan Juričev 101, Josip Šimac 100, A nte Antulov 100, Šime Živković 100, Milan Vel- dić 99, Krste Brajković 99, Mi­lan Lalić 99, Marinko Milo­šević 99, Milan Mesić 99, Bo­žo Radovčić 96, Boris Marku- šić 95 i Luka Smolić 90 gla­sova.

U nadzorni odbor su ušli: Alić Kreše 103, Roko Pašara 102 i Marko Bačinić 101 glas.

Za delegate za III. kongres SRVI-a Hrvatske izabrani su:

Krste Ivas 85- glasova, . Ni- kica Labura 80, Mate Lokas 80, Šime Bumbak 70, Anita Juras 66, Drago Kovač; 64, Bo­re ZaninOvić 62, .Kreše Alić 57, Marko Juran 56" Milan Ju­ričev 53, Jure Ivežie 51, Zori- ca Mišurac '49,- Živko Jurin 47, Krste Brajković 44 i Vjeko Graovac 42 glasa.

Uspješan rad Vatrogasnogdruštva tvornice u Lozovcu

Društvo je osnovano prije dvije godine. N a osnivačkoj skupštini izabran je upravni odbor društva, koji je ozbi­ljno , shvatio svoju . dužnost. Društvo je od osnutka do da­nas postiglo vidne rezultate, što se može zahvaliti upravi poduzeća Tvornice glinice i aluminija Lozovac koja je društvo snaibdjela svim potreb­nim sredstvima.

Uprava poduzeća do danas je utrošila za opremu opera­tivne jedinice preko 1,500.00 dinara, a pored toga,- ima u vidu da bi preradila jedan po- luteretni kamion u vatrogasni tip. Operativna jedinica broji

25 članova a ima i 26 potpo- mažućih članova, svi iz tvor­ničkog naselja.

D ruštvo'Se povećava, iz da­na u dan. Uoči dana. rođenda­na druga T ita ono^ je priredi­lo svečanu zabavu. Prethodno je operativna jedinica položila vatrogasnu zakletvu. Tom sve­čanom pinu prisustvovao je načelnik O djeljenja unutraš­njih poslova NO-a kotara Kr­ste Ivas, i predsjednik V atro­gasnog podšaveza Tambača, direktor tvornice Ivo Družić i predsjednik Dobrovoljnog va­trogasnog društva Šibenik Ivo Ninić. .?•

— G dje je onaj .naš. Jifovac? — upita d jed Bare ženu M ariju, šfo je na dvorištu istresala ponošenu vu­nenu suknju sa bezbro j zakrpa. No, po . svoj p rilic i — lo p itan je i n ije b ilo upućeno starici nego snahi M arid i, ko ja ne pazi d ovo ljno na vo ljenog unuka nego mu d ozvo lja ­va da se vrti oko »ornih vragova«, ko ji će- mu, jednoga dana dobrano istresti buhe iz košulje.

— O, N ikola 1 — podviknu sta­rac, vrteći se po d v o r iitu u po tje ri za unukom . Nema ga — pa nema, dodao je živim negodovanjem , sje­dajući na kamenu klupu smještenu u h ladovinu p o d loznicom . Nekad ti dube na nosu kao muha, svim batinama i prijetn jam a ne možeš ga otjera ti, a nekada mu nema traga kao da u zemlju propada.

Starac se nagnu na lijevu stranu— i pruživši naprijed desnu nogu, jauknu b o lno :

— Jo jo jo jo -o h l Kuk moj ne­sretni. Štipa, štipa davali ga štipali.— Bit će stara da je ovo reuma I

Posjedio lako starac neko liko ča­sova na kam enoj k lup i, skupljao i opružao desnu nogu, stenjao i tu ­žio se na bo lov« u kičmi i ko ljenu. A kada mu se p r ib liž io susjedov crn i mačak vješto nanišani štapom i odapne pop u t strije le, dohvativši mačko po ropu, Zatim zatrošta:

— A aaa . . . L ijenčino. M isliš da ću ti ja lo v iti m iševe'

Preplašeni mačak uzvere se na lozovu stab ljiku, sa loznice skoči na krov susjedove potleušice, a o - •tale se glavaoke baci u dvorište.

— Crn mačak, crni fašisti, crna vremena, nespokojno će starac

Opazivši snahu nastavio je s uko­rima:

— Kako kukavice snesu jaja u tuda gnjezda, a d rug i neka se m i­sle kako će se izleći p ilić i . . .

— G leda j ti njega što svega ne izmišlja danas, uzela starica snahu u obranu. Drugi v ide sve p lavo I crveno, on sve crno. M jesto soko­la on v id i gavrana. Stalno trese po isto j vreći . . . Ej, ti starčiću g rgu - ravi palčiću.

Ova babina rugalica često je d o ­vod ila do svađe između n jih dvo je staraca. Pa kako ni ova j put n ije pala u zgodno vrijem e d jed ica p o ­d igne štap p op rije fivš i:

— Nekomu će danas iskočiti čvo­ruga na g lav i. Neka se to zna. A ako se, što bi u da rio d lanom o dlan, kod kuće ne nađe unuk b it će danas svašta. Hoće A n d rije mi ribara.

— Ma nem oj tako bolan stari, blaže će starica-, i nama je on drag kao i te b i; ja b ih m oje oči dala za n jega, a kamoli da na b ih Šta dru­

go. Bif će da pazi na one p rok le t- ni-ke pa to ti je. D rugovi su ga za­duž ili za nekakvu svoiju rabotu. Ne znaš ti n jegova posla.

— Ha! — Tako! O rd inanc neka­kav, kako smo mi to zvali pod Vranjom Josipom. Zato on šiva ne ­kakve p la tnene kesice i p riku p lja cedu ljice . A d jed icu sa crvenim nosom nitko n ije up itao za savjet. M ene se zaob ilazi kao da sam ja la­tinske krvi. Poturica . . . Sve se me­ni č in i stari da će nas, »V e lik i N i­kola« kao i prošle god ine radi o- noga prok le toga, »noštra — kom o- štra« uvesii u ve liku pe tljanc iju . M o j crveni nos ne će iznev je riti . . .

Još bi dugo starac negodovao da toga časa n ije utrčala u dvorište susjeda Kata C v itić , iz ja v lju juć i da dolazi silesija božja onih nesreća perjaša. Razmiliše se preko Raso- maća kao mravi. N igd je im kraja ni konca.

— V idiš s.’arčiću zašlo kod kuće nema »V e likog N iko le« ! — kliknu la je starica. Nanjušio je on njih pa požurio obavijestiti naše.

— Zar je to liko pam eti u njega?] —. u čudu će starac, skrivajući svoj ponos.

— I pušku mu daju na terenu d jede — kao ve likom u. Dragan ga m ilu je kao pravoga ratnika.

— Hej I —• d jedova jo t£ krv,

zanosno x e starac, pokucku juć i šta­pom po kam enoj p loč i. Nisam im ni ja opraštao na Soči i M onte Sa- batino . A da, ko jom srećom i da­nas imam ono što nemam, dvade ­setak g o d ir ia , m anje — A n d rije mi ribara ožegesnj b ih ja n jih pom la tio .

— I puno"'• ih ' veliš Kale? — obra ti- se starica susjedi.- — A tko da ih izbro ji? Rasuli se na sve strane popu t ze len ih skaka­vaca. Ni lista ne će ostati u v in o ­gradima.

— G leda j ti kokošara. O s je tili da ih vo lim o pa. došli da nam - p o ­m ognu ispiti zdravicu.

— Iš -ne • praši, naruga se sta­rac ženama. B olje da požurite p o ­zatvarati vrata i prozore, neka v ide da ih dočeku jem o šutnjom i p rez i­rom , nego što tu m e lje ie g luposti. P ljeve na pre tek a zrnu ni traga.

— Zar nismo izvađal'i zdravo zr­no stari?! K o liko je b ilo m učkova— p reb ro ji ih.

— Tko od to g zrnja p rav i sebi pogaču? Tko? A n d rije mi ribara — ja i ti ne.

— Kad završlno žetvu d o b it će­mo i mi m jesto za sto lom . . .

— Samo da ne postanem o sa­kupljač i mrva p od stolom gavana.

— Da nas p re tvo re u Jobove?— To i ne želim . V o lio b it i

David sa praćkom u ruci . . .Na vratim a dvorišta po ja v io se

mjesni kapovila sa jedn im karabi­njerom . Nešto su prošaputa li, — a zatim kapovila, stupivši u dvorište up ita :

— Jesul’ Bare svi vaši kod ku­će?

— Jesu kapovila , o d g o vo ri sta­rac, ustavši se na noge.

— I »V e lik i Nikola«?— 1 on. Pred tridesetak minuta

upa lio mi je lulu. Evo o v d je p od ovom lozicom . I crnoga mačka je natezao za rep. Još mi se narugao: »G dje , ti je d jed ice , crveni nos.« A ja n jem u: »nestalo vina, nestalo i crvenog nosa.« Ne dadu nam o- b rad iti v inograde pa posta lo sve ja lovo . Tako je b ilo A n d rije mi ri­bara.

— Pazi na unuka »d jed ice sa cr­venim nosom«. Jedinac ti je a n je­mu se d rago vrznati oko kasarne.

— Pazim, kapovila , kao na svoje. A pošto ga nema u dvorištu , p o ­šao je lo v iti kozice. O no ni mre­žice mu nema na zidu. Kozice mu služe za meku pirčicam a i špatima. Nekada u lov i jeg u lju . Masnu. Eh, što se za njom p i'je l A li g d je je vino? Nema ga kapovila .

— A ko unuk ne lov i kozice, g d je bi onda m ogao b ii i Bare? Na oba li nema n ikoga.

E, starac se udari kažiprstom desne ruke po nosu, onda b i mo­gao b iti kod »K rila tog Zmaja«. A ako ni tamo n ije — tada je on i »Krila ti Zmaj« kod »Osvetnika«.

— Tada su sva tro jica . . . Ček- n 'de r g d je bi m o g li b it i . . , šfo ti veliš s'ara? Jesu li se ono juče r d o ­govara li da će danas poć i b ra li buhač?

— Buhač. Dakako, p o tv rd i stari­ca. Još sam mu ja dala vrećicu i za logajac kruha. Jedini što se na­šao u kući.

— Tako je A n d rijo mi ribara I —

razga lam ljeno će starac. Zato ja jutros tragam za onom koricom a n jo j ni traga. Već sam b io m iševe o k riv io radi toga. i mačka sam cr­noga dohva tio štapom po repu. Rekao sam mu: »M isliš da ću ja ra­d i iebe lo v iti miševe«.

— Ti si .jutros tragao za koricom kruha, p rim ije ti kapovila , a ve liš da ti je unuk p red tridesetak m inuta p rip a lio lulu?

— Kako mi n ije p ripa lio? Evo — ovu. Još je ni popušio nisam.

— Tko je onda p rije nestao — u r.jk ili kruh.

— Ja sam mu vrećicu i kruh spre­mila sinoć, je r sam znala da će on jutros p od ra n iti u buhač, umiješa se starica, ne shvaćajući da svojim riječ im a d o v o d i u nezgodan p o lo ­žaj starca.

— Tako, v id iš slara; znači — on je podranio?

— Ne. N ije podran io , ispravi se starica, p rim ije tivš i starčev pokre t glave. Prije svega poikuckao je čav- liće na gumašima. Zatim je zakrpio vrećicu na n eko liko mjesta. Ta ima miševa tko zna ko liko . Sve su p o ­je li.

Kapovila nešto Šanu karabin jeru, ovaj na to zaklim a p o tv rd no g la ­vom , a zatim se obo jica uda lje bez riječ i. Starcu laknu pri duši. Povla­čeći se u kuću, on p rim ije ti:

— Lovio nas je napasnik — ali nas nije, u lov io . Tragaju za unu­kom , . . Hm . , , a on, g d je je? Neka mu stave soli na rep . . .

U selu zapucaše puške i oglasi se galama. To su p risp je li neželjen i gostj, Petar Bilušić

Srijeda, 3. lipnja 1953. SIBENSKI LIST« Strana 3.

O regulaciji i izgradnji Poljane

Interes građana za izgradnju diinu dana to bi bilo preura- Poljane maršala T ita dokazuje njeno — danas se, međutim, njihovu aktivnost u razvoju već radi i na detaljnoj regula- Šibeniika. Potrebno je, da se cionoj osnovi centralnog di- dade ona važnost uređenju jela grada (siti-a), pa su i ov- glavnog trga u Šibeniku, koja dje prikazane skice, prema će omogućiti skladnu izgrad- kojima se izgrađuju pojedini nju težišnog prostora cijelog objekti, izuzete u toku rada. grada. Želimo li shvatiti za- O bjekti se izgrađuju na m je­sto se uipravo tako »izgrađuje« stima, za koja postoji sigur- Poljana, moramo na neki na- nost, da će tako odrediti i ko- čin u našem gledanju približiti načan regulacioni plan. budućnost Šibenika, jer je on Kako je hiatorički nastala danas u fazi naglog razvoja. Poljana »vanka grada«, kako

Mi danas mijenjamo uveli- Se do danas razvijala i kako ke radni sadržaj švoga grada, je u životu grada mijenjala što zahtijeva jaku rekonstruk- svoju funkciju i namjenu, i ka- ciju i nadogradnju postojećeg ko je došlo do toga da je to

Proslava 105-godišnjice Šibenske narodne glazbe

Š I B E N I KK R O Z T J E D A N

Od 5. do 12. srpnja ove go­dine Šibenska narodna glazba svečano će proslaviti 105-go- dišnjicu svog postojanja.

U tu svrhu već je osnovan Odbor za proslavu, koji će navrijeme izvršiti sve potreb­ne pripreme, kako bi naš grad dostojno proslavio godišnjicu osnutka jednog od naših naj­starijih društava. Proslavu će

uzveličati i glazbe iz Trogira, Vodica i JRM iz Šibenika.

U okviru ove proslave pred­viđeno je da se održi i smo­tra Saveza kulturno-prosvjet- nih društava za grad i kotar Šibenik. Detaljan program ka­ko proslave 105-godišnjice Ši­benske narodne glazbe tako i smotre Saveza KPD bit će naknadno objavljen.

grada — možemo kazati da gradimo grad. Mi danas iz­građujemo osnovna radna po­dručja grada — tvornice, o-

. bale, komunikacije, — a tu izgradnju prati stam bena iz­gradnja, kao i izgradnja svih onih poslovnih, servisnih i društvenih objekata, koji sa­činjavaju vrlo složena tijelo, u tehničkom smislu riječi — grad. Tehnička struktura gra-

glavni gradski trg — sva ta pitanja dovela bi nas preda­leko. Ovdje jć dovoljno da u- stanovimo, da se analizom do­šlo do zaključka, da Poljana treba da zadrži i u budućnosti svoju današnju funkciju i da ostane srce gradskoga života. Ako to znamo, a to vidimo da znamo, treba da u tome smislu razvijemo to srce grad­skog života za grad budućih

G r a đ e v n a d je la t n o s t u g r a d u

Doiotouljena obala na galu UmijeUipravo su ovih dana zavr­

šeni radovi na obnovi istoč­nog dijela gata Vrulje na u- kupnoj dužin i od 134 metra.Radovi na ovom dijelu zapo­čeli su početkom ove godine.Tako je šibenska luka dobila preko sto m etara nove ope-

da i njegova ljuska, u kojoj dimenzija, zadržavajući pri građani stanuju i žive, odraz totne sve one odlike i karak- je momentane strukture živo- tenstike Poljane, kao »Siben- ta građana. Povijest nas uči, ske Jfoljane«. da svaka izgradnja u stopu Sto to znači? To znači, da prati i odražava ono društveno budući Šibenik u svom cen- urfeđenje, način života i obi- tralnom prostoru grada — a- Čaje, i onaj standard života ko- ko se to poistovjeti sa onom ji karakterizira određenu vre- površinom koju danas zapre- mensku apohu. Izgradnja oz- ma sama Poljana, — ne će mo-

riapore i ' postignuća ći tpo prostoru udovoljiti onimzahtjevima koje na centralni — gradski p rostor postavljaju potrebe savremenog grada, konkretno veličina i način ži­vota budućeg Šibenika.

Uvdje treba da se osvrnemo na ostale sredovječne grado­ve, koji su gotovo u pravilu

.>& . . . . naedvajedne epohe, vremena i gene­racije, ona ostaje.

Misao prethodi radu, a pla­novi i nacrti ostvarenju zami­sli. Kod rada na planovima potrebna je aktivnost građa­na, da bi se život u njegovoj biti mogao što potpunije o-buhvatiti, i da b i se što efi- imali, trg »vanka grada«, iz- kasnije mogao razviti program van zidina ili još točnije, pred i odrediti realizacije. Mi da- ulazom u grad. Ti gradovi su nas ne želimo da živimo sti- u svom razvojnom putu prešli hijom koja se odrazila u iz- fazu uključivanja u savreme- gradnji naših gradova u ovo- ni život ovoga stoljeća. Iz stu- me vijeku, a jednako tako i u dije svih takovih gradova vi- predratnom Šibeniku — ulici- dimo, da su svi trgovi na tak- ce, skaline, kućice bez reda, vim mjestima danas nestali bez uređaja, obori i si. — sve u onom smislu riječi »trg na bez ikakvog sređivača i bez kome žive građani«. Svi takvi ikakvoga plana. Danas mi trgovi, vjerovatno bez izuzet- znamo mnogo više, a i može- ka, postali su žrtvom saobra- mo mnogo više. Mi možemo čaja, »apsorbirao« ih je sao- ostvarivati savremene regu- braćaj, a čovjek je sa takvog lacione osnove koje nepreki- trga »izbačen«. Da se zadrži- nuto sadrže smjernice razvoja mo samo na poznatijima: Z a­grada, što u tehničkom smi- grebački Trg Republike, ili slu znači sređenu izgradnju, britanski, ili Ljubljanski He- Šibenik se nalazi danas pred stni trg i t. d. Ne smijemo se završetkom svih predradnji prevariti današnjim stanjem, potrebnih za izradu regulaci- u ki me nemamo još dovoljno one osnove: snima se ej doku- vozila u Šibeniku, jer bi nas no područje Šibenika, prove- takvo gledanje dovelo do zak- dene su analize svih podataka, ljučka, da je Poljana dovoljno i već su postignuti jasni zak- sigurna od saobraćaja. Napro- ljučci u osnovnim područjima tiv, ona je sm ještena na izra- strukture grada: u području žito saobraćajnom čvoru, i u rada — industrijskom, prome- vrlo opasnom prostoru. Po- ta — željezničkom, obalskom stoje i drugi gradovi, koji u i cestovnom — pa i u stam- takvom prostoru »vanlka gra- benim područjima. Postoje o- da« nisu nikada ni uspjeli for-

Građani pišu

i još 250 DinProšlog tjedna posjetili

smo Slapove Krke. Da bi što bolje sproveli ovaj iz­let, ponijeli smo janje. T a­mo ga je trebalo ispeći pa smo se u tu svrhu sporazu­mjeli sa tamošnjim gostioni­čarem. On nam je rekao: »Moja drva i rad stoji 300 dinara. »Međutim, mi smo sakupili drva i sami pekli janje, a gostioničar ga samo posolio, i dva puta došao da vidi ide li posao u redu. No, kad je janje bilo ispečeno, odrezao je za sebe preko 1 kg mesa, rekavši nam na kraju: »Još imate dati 250 dinara.« ?

Pitamo se sada: Par zarmi nismo i sa kilogramom janjetine i previše dali, i po­red naših drva i našeg ra­da oko pečenja janjeta.

Učenici VI. a razreda gimnazije

rativne obale, na kojoj će mo­ći pristati još jedan prekooce­anski brod.

Polažu se kocke od Niminca pre­

ma gimnazijiOvih dana započelo se s

postavljanjem kocki na dijelu puta koji od Miminca vodi prema zgradi gimnazije. P ret­hodno u ovoj ulici izvršeni su zamašni radovi na njenom re-

| guliranju, zatim postavljanju I novih vodovodnih cijevi i ’ka- nalizacione mreže, tako da je ovaj dio grada dobio sasvim drukčiji izgled. Pokockavanje se vrši u gornjem dijelu ove ulice.

Proradio gradski satKonačno je ponovno, nakon

zastoja od gotovo mjesec da­na, proradio gradski sa t ispred perivoja Ivana Gorana Kova- čića. Naime, ovaj je bio dje­lomično oštećen. NO gradske općine sm atrao je za potreb­nim da ga prije nastupa turi­stičke sezone ponovno ospo­sobi. Tako je ovih dana po­stavljena izvanjska staklena ploča, a navečer sat je u do­voljnoj m jeri rasvjetljen.

Ovom prilikom potrebno je ukazati građanima da posve­te više pažnje kako bi se ovaj jedini javni gradski sat saču­vao od eventualnih oštećenja od strane neodgovornih lica, tim više baš zato što nam je on neophodno potreban.

Narodno kazališteČETVRTAK, 4. VI. — FAUN — ko­

m edija od Knoblauch-a.p e t a k , s. v i . — Č a r o b n i z v o n ­

č ić i — predstava P ionirskog ka­zališta. Početak predstave u 18 sali.

SUBOTA, 6. VI. — RIBARSKE SVA­ĐE — kom edija od G o ldo n ija .

NEDJELJA, 7. VI. — FAUN — ko­m edija od Knoblauch-a.

KinematografiTESLA: prem ijera am eričkog filma

— NA OTOKU S TO BOM — Do­datak: Filmske novosti br. 17. (do 4. VI.)Premijera am eričkog film a — SMRT TR G O VAČ KO G PUTNIKA— Dodatak: V ječ ita borba.

SLOBODA: prem ijera am eričkog fi l­ma — JUČER ROĐENA — Doda­tak: Filmske novosti br. 18. (do 7. VI.)A m eričk i film u p rirodn im b o ja ­ma — HILJADU I JEDNA NOĆ — D odalak: Sa p red vo jn ičke obuke.

Šibenik — gradski perivoj

kako je to priloženom foto- montažom prikazano — i to nikako rie u »Šimatoriju«, ne-

snovni planovi na mnogim po- mirati trg takvog sadržaja kao go pretežnim dijelom na po­dručjima, koji su usklađivani što je Poljana jer ih je saobra- dručju »preparandije«. Sadr- s direktivam a urbanističkog ćaj u njihovom postanku već žajno, taj objekat uključuje u elaborata, na kojemu se stalno progutao. Prim jera ima bez- izgradnji osim poslovnih pro­ra d i | .j brojno mnogo.

A ko želimo odgovor na pro- Konstatacije, izvedene iz šireno pitanje: »zašto se u- takvih studija i uočavanja, pravo tako izgrađuje Poljana, dovele su do originalnog rje- kako će ona izgledati u onoj šenja u »prostoru Šibenske etapi svog postojanja koju Poljane«: — »odvajanje« po- možemo sagledati i kako će stojeće Poljane od onoga pro- Poljana izgledati dogodine«, stora koji treba da služi sao- — moramo obuhvatiti i sve braćaju, može jedino »saču- one utjecaje koji se odrazuju Vati« sve karakteristike i od-

Poljani, a koji proizlaze iz like Poljane. — »sačuvati Po- p7av“ilno zahvaćena? ka d 7 ne zaključaka o strukturi grada, ljanu pješaku — građaninu«, bi obim etapama, i u onoj do- Time ce postati razumljivije N a temelju takvog »odvaja- godine, i u onoj u doglednoj zašto se do danas nije moglo nja« Poljane od saobraćajnog budućnosti, sačinjavala svo- preći na sređenu izgradnju u prostora, smještena je i zgra- jom izgradnjom jednu . »zavr- »^redištu grada«. Još pred go- da Narodne banke na mjestu, ženu«; cjelinu, Prostatom , na

storija u katu i hale u prizem­lju, još i 14 stanova u gornja dva sprata,

Prema do sada razrađenim planovima uređenja Poljane, objekat banke zauzima polo­žaj, koji se može sm atrati ko­načnim u svim fazama i eta­pama izgradnje Poljane. Po­ljana ne bi bila urbanistički

kome se danas nalazi crkva i onaj provizorij građen pred 30 godina (preparandija), proći će nova saobraćajna magistra­la Šibenika. Upravo taj pro­stor bit će namijenjen budu­ćim potrebama rastućeg kapa­citeta kolnog saobraćaja u Ši­beniku. Kod toga se i još ka­ko pazilo na vrlo delikatno pitanje uređenoga parka u po­dručju »Šimatorija«. Regula­cija je sa svim »obzirima« o- stavila danas taj park netak­nut do u fronti crkve, a kod buduće izgradnje saobraćajne magistrale, i uređenja prosto­ra današnjeg kina, taj će se uređeni park još i povećati i spojiti zelenim pojasom svo do mora.

Sveuč. doc. ing. D. Boltar ( N a s t a v i t će * e )

Dežurna ljekarnaSlužbu vrši II. narodna ljekar

na — ulica Borisa Kidriča.

iz m a t ič n o g u r e d aROĐENI

Davorka, kći M iliv o ja i M ilk e U- roda ; 2 iva na, kći Petra i Sm iljane Vuković^, Marta, kći Josipa i A le k ­sandre Bu:kić; Biserka, kći S lavkova i A nkice M e h ić ; Iris, kći Evgenija i N ed iljke Jović; D inko, sin M auric ija

: i Zorke Đ ond ić ; M iliv o j, sin A n te i Oršule Škalabrin; M a jda, kći A n to ­na i Danice K ram berger; Dragan, sin Petra i M ilke S iadović; Duško, sin S lavom ira i M a rije Rodin; M ilka , kći M iroslava i Dume Bogdanović i A d e lk a ( kći N iko le i Jele Lokas.

VJENČANI Z ivko v ić N iko, zem ljo radn ik —

L jub ić Kata, dom aćica; Franić A n ­te, zem ljo radn ik — Skroza Antica , dom aćica; Lonić A nđe lo , kap. I. kl.

NOVI VOZNI RED

V l a k o v i Polazak iz Š ibenika

Putnički za S p lii u 2.36 sali Ubrzani za Zagreb (veza Sp i't) u

8.56 sati sPutnički za Zagreb u 15.18 sali Brzi za Zagreb (veza Sp lit) u 18.43

satiUbrzani za Zag reb (vio 3 ihać) u

22.39 sa li.

Dolazak u Š ibenik

Putnički iz Splita u 1.21 sat Brzi iz Zagreba u 6.20 sati Putnički iz Zagreba (veza S p lit) u

12.50 sati Putnički iz Splita u 17.35 sali Ubrzani iz Zagreba (veza S p lii) u

21.19 sati.P a r a b r o d i (brza p ruga )

Polazak iz Šibenika

Za Rijeku p o n e d je ljko m , utorkom i

petkom u 21.20 sati, s rijedom i ned je ljom u 21.40, subotom u21.20 sali.

Za SpIH— D ubrovn ik p o n e d je ljk o m i srijedom u 3.50 sali, u to rkom i subotom u 3.45, če tvrtkom i ne­d je ljo m u 2.50, petkom u 3.50 sati.

Dolazak u Š ibenik

Iz Rijeke p o n e d je ljko m i srijedom

u 3.40 sati, u to rkom i subotom u 3.35J če tvrtkom i n e d je ljo m u 2.40, pe tkom u 3.4C

Iz Splita p on e d je ljko m , utorkom i petkom u 21.10 sati, s rijedom i n e d je ljo m u 21.30, subo tom u 21.10 sati.

JRM — Aras Zora, dom aćica i Br- nadić Jere, m anuelni radn ik — Kal- p ić Tona .monuebia. radnica...

UMRLIšeged in Jaka 'pok . M arina, stara

32 god.;. Čelar Vice, star 68 g od .; G e lineo V jera rođ. Plančić, stara 46 g o d .; Brešan V inko pok. Ivana, star 47 g od .; Juras Jerka ud. Ive, stara 68 god . i V rljevac Josip pok. Kr­ste, star 74 god .

Potreba za koncertnom dvoranomU prošloj a naročito u toku

ove godine učestala su u na­šem gradu gostovanja mnogih ekipa iz Zagreba, Beograda, Sarajeva i drugih gradova, a koje su održale niz koncera­ta. Ovi su bili izvedeni u N a­rodnom kazalištu, koje zbog više razloga ne odgovara za davanje priredbi ovakove vr­sti. U svim većim pa i u ma­nje poznatim kulturnim cen­trima diljem naše zemlje po­

stoje za to posebne koncertne dvorane. U tom pogledu ni naš grad ne bi smio zaostaja­ti. Budući se novim građevin­skim planovima predviđa po­dizanje dviju novih kino dvo­rana (obje na obali) to bi tre­balo jednu od ovih urediti i- sključivo za davanje koncert- nih priredbi. Vremena za to još ima, a na mjerodavnima je da o tome donesu konačnu odluku.

J a v n e z a h v a lePovodom smrti m oga nepreža lje ­

nog druga i supruga Vin-ka Breša- na( d irekto ra Škole učenika u p riv ­redi, zahvalju jem m nogobro jn im drugovim a i p rija te ljim a ko ji su, na b ilo ko ji način p ruž ili pom oć i u tjehu — kako m o jo j o b ite lji — tako isto i poko jn iku za života.

Napose pak za h v a lju je ^ dr. N i­ko li Ivanoviću, šefu in te rnog o d je ­ljen ja O pće bo ln ice u Šibeniku, ko ji se nesebično zauzimao da ga spasi i olakša n jegove teške patn je . Isto lako zahvalju jem učenicima i nastavnicima Škole učenika u p r iv ­redi, a posebno d rugov im a Juri Ka- radžo li i Josi Roši, k o ji su svojom pažnjom , kao i posje tim a p o k o jn i­ku olakšavali teške bo love . Hvala

O baviještavam sve rođake, p r ija ­te lje i znance da će se u ned je lju 7. lipn ja u 9.30 sati o. g. izvršiti p r i­jenos kostiju poko jn ika u vlastitu g robn icu u Zablaću

A n io los A n te Lovrina maturanta rođ. 1920.

p rem inu log 20. IX. 1944. i

A n to los Kate ud. pok. A nte rođ. 1866.

p rem inu le 9. IV. 1952. Ožalošćeni o tac i sin A n to lo ; Lovra

i onima ko ji su mi u p u tili, usmenim ili p ism enim putem , svoja ^oMČeSća.

O b ite lj pok. Vin'ka Brešan a

Povodom sm rti moje ljub­ljene supruge Vjere izjavlju­jem toplu zahvalnost liječni­cima: dr. Gurduliću, dr. Iva­noviću, dr. Zaninoviću, prof. dr. Hahnu. docentu dr. Rado- ševiću i dr. Beritiću, koji su sve poduzimali da bi milu po­kojnicu u životu održali. Isto tako zahvaljujem: I. Šariću, G. Zu'boviću, S. Lučevu, I. Ćula­vu i V. Katiću, drugovima mo­je djece, elektrorađioni tvor­nice u Crnici, obitelji M. Bla- ževića, T. Vukorepa, A. Bara- nović i R. Zaninović, što su svojim doprinosima uljepšali n jen ispraćaj.

Zahvalan sam također obi­telji D. Radeljak što se je po­kojnici u danima njene bolesti nalazila pri ruci, kao i dr. G. Lavčeviću na njegovom in te­resiranju za njeno liječenje u Zagrebu. Ne manja zahval­nost neka je prijateljim a i građanima Šibenika, kao i u- čenicima Osmogodišnje škole, koji su pokojnicu ispratili do vječne kuće.

Ivan Gelinto

Strana 4 »SIBENSKI LIST« Srijeda, 3. lipnja 1953.

Šumske štete - zapreka obnove šumaŠumske štete su jedna od najve­

ćih zapreka u obnovi šuma svugdje, a najviše kod nas u Dalmaciji. Ši­benski kolar, kao jedan od najkrše- v i li j ih kolareva Dalmacije nažalost o b ilu je šumskim štetama. Prim jeri­ce u 1951. god in i je podneseno 890 prijava za šumsku Sletu u v r ije d ­nosti od 386.093.— dinara, dok u 1952. g od in i ih je podneseno 627 prijava u vrijednosti od 1,155.399.— Din. (vrijednost veća u 1952. god. prema 1951-, jer je šumsko-ošlelni c ijen ik za 1953. god . os je tljivo po ­većan). A ko se i ovom e doda još izvjesni d io šumskih šleta nastalih od nepoznatog šumoštetnika, onda se može zak ljuč ili, da su Šumske štete, ko liko po bro ju , to lrko i po vrijednosti još uv ijek m nogobro jne na područ ju našega kofaia.

Šumske štete, ko je nastaju b ilo nedozvoljenom ispašom b ilo nedo­puštenom sječom vrlo se neg-ilivno odrazuje na obnov i i onako zakr­žlja lih šuma. O petovanjem odnosno povećanjem tih šteta i onako v e li­ke površine g o le ti b i sa još više proširile , dok površine šuma c d -

m m m ♦ pouka ♦ / ami mu i v o s hNJEMAČKI RATNI ZLOĆINCI

Zapadne sile drže još po zatvo- šteni kućama, a li da se u SSSR-u još rima 854 njemačka ratna zločinca, nalaze tisuće Nijemaca zadržanih U pos ljedn je 2 god ine pušteno 'je kao rafali z ločinci, na s lobodu 2758 ratnih zločinaca. M edu 854 njemačka ratna zločin- N ije poznato ko liko njem ačkih rat- ca, ko ji su još po zatvorima za- n ih zločinaca ima u ruskim zatvori- Pfldnih sila, nalaze se: 15 generala,

„ , . . . . . . . . 2 admirala (Doenifz 1 Raeder, 26$ma. Posljednja v ijest o tom e daiira . ,pripadnika Gestapoa, 257 čuvara

još od p rije 2 god ine , kada je pu- biv5ih z|o g |asnih n jem ačkih |ogora(

tem radio M oskve jav ljeno da su 134 p ripadnika vnjske, zrakop lov- svi njemački ratni zarob ljen ic i pu- stva i m ornarice i 181 član S. S.

MOST DUG 3 KM.Nedavno je p redsjedniku oblasti na donjem b i imale b it i postavljene

S ic ilije dat na proučavanje pro jekt tračnice za že ljezn ički saobraćaj, đ inovskog mosta ikoji b i spajao Si- dok bi na gorn jem bila izgrađena c iliju sa .kontinentom. Ovaj b i se cesta širine 11 metara. Ovaj đ in o v - most protezao od Mesine do rnje- ski most b i prema kalkulacijam a ko­šta V ili« San G iovanni. M osl b i se šlao 55 m ilja rd i lira (27 m ilja rd i d i- prolezao u d u ljin i od 3 km, a sa- nara), stojao bi se od 3 arkade, od ko jihb i srednja b ila duga 1524 m, a dv ije krajn je od po 726 m svaka. Most b i stajao na 2 centralna po lona ko ji b i im ali 120 m svaki I. j. od m or­skog dna do razine mora. Nad o - vima b i se d iza li če ličn i p ilo n i v i-sitne 230 m. Dakle, raspon između novio je da ima ukupno 1727 kiva- dub ine i visine iznoso bi 350 m, što fific iran ih profesija . One su p o d ije - je više nego E iffe lov toranj u Pari- ljen je u 283 ka tegorije , zatim u 44 zu. Ovaj most b i imao 2 »sprata«: g rupe i na koncu u 8 g lavn ih grupu

TRAMVAJSKA LUTRIJA U Gjaikarfi, g lavnom građo Indo- dan član uprave .tramvaja došao je

nezije, uprava tramvajske mreže na ide ju da tramvajskim kartama da našla se je u v rlo nezgodnom fi- o b ilje ž je lu trijsk ih karala. U tu svr- nanciljskom položa ju ko ji je p rouz- hu su određene i dnevne prem ije, rokovan jednim čudnim običa jem Ideja se pokazala v rlo korisnom, tamošnjih stanovnika da izb jegava- tako da je ubrzo uprava tramvaja

financij-ju da pla te tramvajske karte. Da bi p reb rod ili financijske poteškoće, je -

PRIZOR IZ »MASNE« ULICE

Furešf: Nisam znao da oni s p rozo­ra misle da sam ve lika riba, pa rrvi bacaju g lave od srdela.

M a li:' Ne, ne šjor, on i ne bacaju nego- brumaju.

nosno degrad iran ih šuma-šiknra bi o g rijevn o g drveta i pašnjačkih se smanjile. površina, ali d je lom ice nažalost > to

Od c je lokupne šums'ke površine više nastaju porad i nesavjesnog kotara Š ibenik otpada preko 2/3 na speku la tivnog i neprav ilnog odnosa hrš i gole). Gorn ja granica krša i p o je d in ih lju d i prema o vo j držav- g o le ti našeg kotara je davno pre- noj im ovin i. M nogo pufa p o je d in c i, koračena, te se više ne smije ni u nep rija te lji šume imaju u v idu samo kom slučaju povećavati. Stoga je svoje lične interese i trenutno do - zb ilja kra jn je vrijem e, da se lim bro, ko je nastaje izvršenjem tih šumskim šfetama stane na kraj. šumskih šleta. Na budućnost ko liko

Postojala je stoljećima trad ic ija svoju, to lik o svo jih budućih poko - kod nas u Dalm aciji, da se seljaku ljen ja uopće ne g leda ju . G lavno kad god usfreba drva ide sjeći, pa da je n jim a danas dob ro , a sutra g d je stigne i što dohvati. Isto tako kako bude.je b ilo i sa ispašom, pošto je stoka A ko bi se samo čas sjetio i raz- vršila ispašu pustopašice, na no- m islio kaikvu štetu radi sječom tek madski način t. j. bez pastira. Pos- o bn ov ljene šume ili pak ispašom Ijedića toga je uništenje ogrom nih stoke u tek o b n o v lje n o j ili n o v o p o - šuma i p retvaranje istih n a jp rije u šum ljenoj površ in i, onda ne bi imao šikare, a na kraju u go le t. Poslije sm jelosti da to č in i. N epravilan i os lobođen ja naša narodna vlast :e neprija te ljsk i odnos prema šumi kroz pošla drug im putem , f. j. počeo se prošlost doveo ih je u takvo stanje, je postepeno uspostavljati rad u da sada mi svi osjećam o posljed ice šumama, odnosno šikarama, Llspje- te devastacije. A ko bi se tom de- lo se je doduše dosta prem a ono- vestacijom iu šumama nastavilo, a me, kako je b ilo , ali je još da leko što bi bez da ljn jega i b ilo , kada bi od onoga što bi treba lo b it i. se č in ile šumske štete i da lje , onda

Šumske štete su d je lom ice nužno bismo u još gore stanje d ove li i o- zlo, ko je nastaju uslijed oskud 'ios li nako loše šume. To b i osje tila p r­

venstveno sadašnja generacija , ali dakako još više iduće generacije .

P rim jedbe, da ovakav odnos pre­ma šumi mora b iti, ako se nam jera­va održati stočni fond i seljaka osi­gurati potrebn im ogrijevom , su sa­svim netočne. To ve le oni, k o ji p o ­jed ine p riv redne grane g leda ju u- skogrudno odnosno oni, ko ji b i že­lje li da jednu p rivrednu granu p o d i­žu isk ljuč ivo na štelu d ruge. Šu­marstvo, p o ljo p riv re da i stočarstvo su usko povezani m eđusobno. I jedno i d rugo i ireće m ogu a i m o­raju nap redova ti m eđusobno para­le lno . N ikako ne jedno p ro tež ira ti a d rugo zapostavljati. Ravnoteža mora posto ja ti, ako se misli na o p ­će dob ro našeg seljaka. M ože se reći, da baš specija lno kod n a s . u Dalmaciji o bn ov ljeno šumarstvo je tem elj obnove odnosno povećanja kako stočarstva, iako i p o ljo p r iv re ­de. Bez šumarstva i obn o v lje n ih šu­ma, a tim e pašnjaka nema obnove odnosno povećanja stoke. Bez stoke i n jihovog gno jiva nema obnove i povećanja p o ljo p riv re d e , a naročito ind iv idua ln ih domaćinstva.

Da bi se ta ravnoteža između šu­marstva i p o ljo p riv re d e postigla, po irebne su dakako momentalne žrtve. Treba raciona lno iskorištavati posto jeće šume b ilo to ispašom ili sječom ogrijeva . B ranjevine o d ­nosno šumske površine, ko je se tre ­baju p rirodno ili um jetno obn o v iti treba poštiva ti. Stoku bez pastira n ikako ne puštati n i na d o zvo lje ­nim površinam a za ispašu, da na nomadski način pase po pašnjacima. Racionalno odnosno postepeno po d ije lo v im a koris titi pašnjačke p o v r­šine, pa ne će doći do oskudice tra­ve i tim e do hajke na branjevine. Žrtve su doista, ope tovano rečeno poirebne . Drva pak ko ris tit i najnuž­n ije i sjeći u određeno vrijem e i na određeno vrijem e i na određenim površinama p o d stručnim nadzorom. B ilo b i po trebno da bi veća seoska domaćinstva prešla sa upotrebe o t­vorenih ognjišta na zatvorena f. j. š tednjake (špahere), je r b i tim e u- trošak o grijeva b io za skoro 2/3 manji, nego što je sada. Baš ima­jući to u v idu , 'kao i d ruge p redno ­sti, 'koje bi se d o b ile uvođenjem štednjaka u naša sela, treba lo bi to što više p ropag ira ti kod naših se­ljaka.

Ističe se, da n ijedna privredna grana n ije to lik o spora u svojem razvoju i obnov i kao što je baš šu­marstvo. Šuma se brzo uništi, a vrlo teško i sporo obnov i odnosno p o ­d iže. Potrebna su čaik i stoljeća za njezinu obnovu u pravom smislu.

O dbacivan je šumskih šteia i o b ­nova šuma se uz malo vo lje može dosta lako poslići. Trebaju učestvo­vati uz lugare i N O -i, naročito op - ćinski-posebno odb o rn ic i kako o p ­ćina tako i kotara, a na kraju oso­b ito stanovnici sela, ko ji isu najviše zainteresirani za obnovu šuma. Šu- m oštetnike moramo odvrraća li od n jihov ih loših navika uvjeravanjem , ili ako to ne ide onda podnašanjem prijava, nakon čega će N O -i posli je donašanja rješenja brzo ubira ti štete. Ovim načinom će se zaista postići brza i nužno očekivana kao i po treb ita obnova degrad iran ih šuma i šikara.

1727 PROFESIJA Za m lađe, k o ji fraže da oda­

beru buduće zvanje, posto ji ve lik i izbo r istih. »II Bureau Internacional du Travail«, pos lije više god ina ra- ra, u ko jem su sudje lova li eksperti za

rad i profesije iz č ita vog svijeta ušla.

u G jakarfi popravila svoj ski po loža j.

O B A V I J E S T Stavlja se do znanja gra­

đanstvu da P i l a n a i t v o r ­n i c a s a n d u k a - Šibenik raspolaže dovoljnom količi­nom pilotine za loženje, koju potrošačima nudi besplatno.

Preporučamo potrošačima da se navrijeme snaibdije po­trebnom količinom pilotine, a od Vožen je se može vršiti pre­ko cijelog dana.

LJprava poduzeća Pilana i tvornica sanduka —

Šibenik

I Z S P O R T S K O G Ž I V O T A

K i n a n a k o ta ruBETINA: engleski film —

BRAUNINGOVA VERZI­JA — Dodatak Pod slobod­nim nebom! (6.—7. V I.'

K.ORNAT (M urter): američki film — TISUĆU I JEDNA NOĆ — Dodatak: Sa pred- vojničke obuke. (6.—7. VI.)

SKRADIN: francuski film — IĆI ĆEMO U PARIZ — (6. do 7. VI.)

PRED NASTUP VESLAČA „KRKEu Zapadnoj Njemačkoj

M i stariji se d o b ro sjećamo p o b ­jeda »Krkin ih« veslača izm eđu dva rata. No te p ob je de nisu nastajale »preko noći«. O ne su b ile p lo d u- po rnog zalaganja veslača i članova uprave »Krke«, upornog i svestra­nog razvijanja svih poz itivn ih sna­ga — u prona lažen ju zd ravog p o d - m latka i financijskih sredstava — neophodno potrebn ih za prav ilan i svestran razvoj k luba .

Prilikom veslačkih utakmica u Ši­beniku b od ren je veslača »Krke« od strane simpatizera — b ilo je tako spontano, bučno. »N aprijed Krka I« o d je k iva lo je od oba le do obale. »Upri Krka I . . .« h iljade glasova b o d rilo je svoje m iljen ike . Puna luka čamaca, jed rilica m olorina i

do lačk ih gaje ta, sa bezb ro j o d u - n eko liko god ina veslački sport u ševljen ih građana. Sve je b ilo u p o - Š ibeniku je u opadan ju , a to samo kretu. Sve je sa napregnutom paž- zato što se o v o j sportsko j d .sc ip lin i n jom p ra tilo razvoj borbe . »M ur- n ije obra tila ona pažnja, n ili p ru- gaš« je b io zvijezda na p lavom ž ile one m aterija lne m ogućnosti — morskom nebu. »N jegov« osmerac neophodno po trebne za n jegov b io je trn u oku svim p ro tiv n ic i- razvoj.ma. N jegovu po javu dočekivao b i frenetičan p ljesak. On je značio si- gurhu pob je du . . .

Tako je b ilo do rata. No ra t- je don io sobom i stagnaciju. Žrtve.

Dobro poznati glas trenera »Ri- dulina« — ■■ dug o vremena n ije o d ­jek ivao našom lukom , našim Kana­lom . A čin i se da ne ćemo p re tje ­rati ako ustvrd im o da je baš »Ri-

Ruševine. To je neizostavno p o g o -' du linov« glas, kao i- n je g o vo poz-d ilo i veslački sportski k lub »Kricu« sa svim n jenim rekviz itim a ’.

Šibenik, je samo po veslačima »Krke« postao veslački sportski cen­tar, sa ko jim su m orali račuhafi svi n jegov i p ro t iv n c i. No pos lje dn jih

U X V I . k o lu H r v a t s k o - s l o v e n a č k e lige

Drugi pora z u proljetnom dijelu

p rve n stva .Rezultati XVI. ko la : Zagreb : M e ­

talac — Slavija 1:1, R ijeka: Kvarner — Ze ljecn ičar 4:2, V araždin: Tek-stilac — Šibenik 1 :0, L jub ljana: O - d red — Pro le ter 3:2 i M a ribo r: Branik — Rudar 2:1.

VARAŽ-DIN — Igralište »Tekstilca«. Vrijeme oblačno, teren veoma klizak. Prven­stvena utakmica Hrvatsko- slovenačke lige. Gledalaca oko 1000. Sudac Kranjc iz Zagre­ba dobar.

TEKSTILAC: Cerovečki,Borovec, Roža, Kuhar, Per- haj, Krleža, Čop I., Zajec, Ja- nušić, Plesniear, Lampelj.

ŠIBENIK: Basic, Iljadica,Fri'ganovič, Tambača, Erak II., Bego, Zorić, Erak I., Đurić, Tedling, Jelenković.

Strijelac: Čop I. u 80. mi­nuti.

U nedjeljnoj utakmici, ko­ja je bila neobično važna za obje momčadi, sastala su se dva izjednačena protivnika. '>Tekstilac« je imao izvjesnu prednost u toliko što je igrao pred svojom publikom. Prvo poluvrijeme proteklo je u ravnopravnoj igri, ma da je »Šibenik« u pfvih deset minu­ta bio nešto premoćnija mom­čad. U čitavom tom dijelu obje momčadi imale su niz po­voljnih prilika da postignu zgoditak, ali uspješne inter­vencije vratara obiju momča­di onemogućile su realizira­nje.

Odmah u nastavku »Šibe­nik« silovito napada, ali bez­uspješno. U 3. minuti

sljednjih pet minuta ove u- takmice domaći vrše snažan pritisak na vrata »Šibenika«, ali im uza sve to ne uspijeva povećati rezultat. Najbolji kod »Tekstića« bili su desni half Kuhar i centarhalf Per- haj, dok se je kod »Šibenika«

navanje tehn ike veslanja, b io jedan od neophodn ih uslova za d a ljn ji uspon i razvoj »Krke«.

Uz a g iln o g predsjedn ika »Krke« lv.su Baranovića, k o ji se svestrano

* zalaže za razvitak svoga kluba — i »R idulin« — .'svojim naporim a p o ­maže (uz ostale »Krkaše«) da se »Krka« o bn o v i '

Četverac »Krke« p u tu je za ko ji dan u Zapadnu N jem ačku, g d je će na poz iv veslačkog saveza Zapad­ne N jem ačke nastupiti kao gost. Veslači ovoga četverca „ tren ira ju svako ju tro dva sata (od šest do osam), a zatim od laže na svoje re do v ite pos love u razna p oduze ­ća. N jim a b i treba lo om og u ć iti da' tren ira ju više -r r i da se za ovo vrlijeme os lobode od b ilo kakvog napornog fiz ičkog rada u p oduze ­ćima kako b i sa što više uspjeha zastupali veslački sport naše soci- ja ls fič k e dom ov ine . P. B.

istakla uža Krakom II.

zajedno

PROLETER

ODRED

TEKSTILAC

ŠIBENIK

KVARNER

BRANIK

METALAC

ŽELJEZNIČAR

RUDAR

SLAVIJA

Ta b l i c a 16 12 2

16 11 0

16 9 3

1616161616

16

16

9 2

8 2

7 3

3 5

3 3

2 48:1 š ,26 Nedavno je u Perkoviću na 5 41:18 22 inicijativu organizacije Na-4 29-21 21 roc n̂c omladine osnovan no­

gometni klub »Omladinac«.5 36:24 20 A kdv NO-e i članovi SSRN6 27:25 1 8 obavezali su se da će dobro- 6 25:31-17 voljnim radom izgraditi igr£- 8 .17:25 1110 16:38 9

4 0 12 21:43 8 2 4 10 18:38 8

liste i pružiti materijalnu po­moć za potrebe društva. U o- vaj novoosnovani klub bit će učlanjeni omladinci Perkovi- ća i Slivna.

Prvi ispi t - s lu h o v iPovodom Dana Jugoslaven- za padobrance za koje je- o-

skog -ratnog zrakoplovstva sposobljesno 55 omladinaca. U -održana je prošlog tjedna sje- toku je još jedan tečaj za pa- dnica »Aerokluba« Šibenik, dobrance, a uskoro će započe- kbjoj su, pored predstavnika ti radom i tečaj iz modelar- privrednih poduzeća iz grada i stva za koji se prijavilo oko kotara, prisustvovali sekretar 60 omladinaca većinom iz •Kotarskog komiteta SK . Pere gradskih srednjih i stručnih Škarica i sekretar Gradskog škola. Za ove tečajeve klub

»Tek- .komiteta SK živojin Bulat. koristi stručno osoblje iz zra- stilac« izvodi protunaipad i u ■ Nakon isrpnog referata o kcplovnog centra za Dalma-. tom momentu Erak II. napra- • razvitku zrakoplovstva u na- oiju iz Splita i Sinja, vio je prekršaj nad Januši- • šoj zemlji, a posebno o radu Novi aerodrom, koji še u- ćem, a dosuđeni jedanaesterac »AcroJđuba« u Šibeniku, kroz pravo sada nalazi u izgradnji, Borovec ne uspijeva realizira- - diskusiju, koja je zatim na- bit će dovršen . do sredine

stala, najviše se tretiralo pi^ mjeseca lipnja. Aerodrom će tanje prostorija i potrebnih imati dimenzije 1400/600 a financijskih sredstava za što moći će g l koristiti i »Aero- skorije dovršenje aerodroma klubovi« iz Drniša i Knina, na Pokrovniku. Također je * * *pokrenuto p itanje odvajanja kluba od Narodne tehnike, kao što s u . slično zatraižili i

ti. Sve do postignutog zgo­ditka »Šibenik« vrši nekoliko prodora prema protivničkim vratima, ali navalna petorka ne uspijeva ništa učiniti. U istom razdoblju i »Tekstilac« izvodi nekoliko navala, koje razbija solidna obrana »Šibe-

ca«. U 79. minuti Šibenčani ostali centri na području Dal-prodiru s lijeve strane, prim­ljenu loptu Erak I. nabacuje pred vrata gdje nastaje guž­va, iz koje jedan igrač »Tek­stilca« loptu sprovodi u svoj vlastiti gol. Međutim, sudac, koji se u tom momentu na­lazio nekih 30-tak metara uda­ljen od vratiju, na znak po­krajnjeg sudije, nije priznao regularan zgoditak. Minutu kasnije »Tekstilac« postiže preko Čopa I. zigoditak i time dva dragocjena boda. Sa ne­kih 25 metara domaći su izveli slobodan udarac i dobivenu loptu desno krilo je iz nepo­sredne blizine neobranjivim u- darcem pogodilo mrežu. Po-

macije.

Nakon dvogodišnjeg zastoja

Šibenski padobranci vrše op­sežne priprem e za prvi javni nastup, koji će biti održan od 15. do 20. lipnja o. g. na Po­krovniku. U skokovima će Sudjelovati oko 60 padobra­naca, a bit će izvršeni iz avio-

u radu kluba, ove godine žabi-. na »Višesjed« SČ-2 koji će u lježena je jača aktivnost u svrhu biti dopremljen iz

postojećim sekcijama. Zagreba. Za prvi nastup ši­benskih padobranaca, a što je

svimDosad, su završila radom dva tečaja: jedan za motorne pi­lote i jedriličare, a drugi

R a s p o r e d X V I I . k o la

1 razum ljivo, vlada u našem gradu velik interes. T ih dana bit će om ogućeno i građanim a da posm atraju ovaj aerom i: ting. :

Ova se godina može zaista U XVII. ko lu sastaju se ov i pa- okarakterizirati godinom u-

ro v i: u R ijeci: KVARNER VHj> ŠIBE- spjeha šibenskog »Aeroklu- NIK, u V araždinu: TEKSTILAC — ba«, čime su mnogo pridonije- ODRED, u T rbov lju : RUDAR — li pripadnici šibenskog Garni-METALAC, u M aribo ru : BRANIK — zona, koji SU naročito oko u- PROLETER i u Karlovcu: SLAVIJA ređenja aerodroma dali znat-— ŽELJEZNIČAR. nu materijalnu pomoć;

Izdavač: Gradski i kotarski odbor SSRN ši benik — Uredništvo, Miminac (Radnički dom) — Telefon broj 2—43. — Odgovorni urednik: Nikola Bego — Pretglata tromje­sečno 60.— diiMNi gologodltoja 120«-* di nwa 1 godišnji 240.— disat* — XcknH soćus kad Narodna haaka a libanlbs hr. 53b— X •— 292