Organizacija analitičkog knjigovodstva

8/18/2019 Organizacija analitičkog knjigovodstva

1/47


2/47

2

Anal. imovina ipotraživanja

P6 3

Pojedina "na ili analiti "ka knjigovodstva

Obuhva " aju:

knjigovodstvo dugotrajne imovine,

knjigovodstvo potra ž ivanja,

knjigovodstvo obveza,

knjigovodstvo zaliha,

knjigovodstvo pla #a,troškovno knjigovodstvo,

kreditno knjigovodstvo.


P6 4

Pojedina "na ili analiti "ka knjigovodstvaOrganizacijsko ustrojstvo:

Iako su izdvojena kao samostalne evidencije, analiti "ka seknjigovodstva u pravilu organizacijski svrstavaju u financijskora ! unovodstvo

analiti "ko knjigovodstvo kredita i sve pomo #ne bilješke ofinancijskom poslovanju biti svrhovitije voditi u sklopufinancijske funkcije

analiti "ko knjigovodstvo sirovina i materijala, zbog kontroleraspolaganja, vodi u financijskome ra "unovodstvu, ali #e sepomo #na evidencija voditi u sklopu komercijalne (nabavne)funkcije. Isto je i s analiti "kim knjigovodstvom gotovih proizvodai trgova "ke robe.


3/47

3


P6 5

Pojedina "na ili analiti "ka knjigovodstvaAnaliti "ko knjigovodstvo dugotrajne imovine uvijek je u sklopu

financijskoga ra "unovodstva

Pomo #ne evidencije o dugotrajnoj materijalnoj imovini, osobitoo vrstama sredstava s obzirom na njihova tehni "ka obilje ž ja, "esto#e biti ustrojene u sklopu tehni "ke funkcije, a ponekad, zbogposebnih uvjeta "uvanja i skrbi nad imovinom, u sklopu funkcijeza administrativne i op #e poslove.

Analiti "ko knjigovodstvo potra ž ivanja u pravilu se vodi ufinancijskome ra "unovodstvu, no u praksi #emo nai #i na slu "ajeveda je organizacijski ono smješteno u prodajnu funkciju (npr. uelektroprivredi), a pomo #ne knjigovodstvene bilješke o spornim(utu ž enim) potra ž ivanjima – u pravnoj funkciji.


P6 6

# . Knjigovodstvo dugotrajne imovine

Zada #e knjigovodstva dugotrajne imovineotvaranje poslovnih knjiga,preuzimanje knjigovodstvenih isprava,razvrstavanje isprava,provjera postojanja likvidature i ra "unovodstvena kontrola,

provjera po "etnog i naknadnih mjerenja imovine,kontiranje,knji ž enje nabave i drugih oblika pribavljanja imovine(investicija u tijeku),uskla ! ivanje evidencije o investicijama u tijeku s tehni "kimevidencijama u slu ž bi za investicije (nadzorni in ž enjeri),


4/47

4


P6 7

# . Knjigovodstvo dugotrajne imovine – zada " e (2)

prinavljanje imovine,uskla ! ivanja vrijednosti imovine,potpora popisivanju imovine,knji ž enje razlika utvr ! enih popisom,obra "un amortizacije,knji ž enje ispravka vrijednosti,povla "enja i likvidacija imovine,ra "unovodstveno izvješ #ivanje o stanju i promjenamaimovine,godišnji zaklju "ak poslovnih knjiga,odlaganje i pohranjivanje knjigovodstvenih isprava iposlovnih knjiga.


P6 8

Pojam i vrste imovine

Op #enito se pod imovinom podrazumijevaju one ekonomske stavkekoje su rezultat prošlih (obvezuju #ih) doga ! aja i za koje je vjerojatno:

da ih subjekt kontrolira, što zna "i da su u vlasništvu subjekta ili da je dobiveno pravo na njihovo vlasništvo odnosno gospodarskaprava iz vlasništva,

da #e ekonomske koristi od njih pritjecati i u budu #nosti te

da se mogu pouzdano izmjeriti.

Imovina resursi


5/47

5


P6 9

Pojam i vrste imovineS obzirom na vrijeme povrata ulaganja u imovinu, te na zakonskuobvezu bilan "nog iskazivanja, sva se imovina razvrstava u dvijeglavne podskupine:

dugotrajnu ili stalnu imovinu i

kratkotrajnu ili obrtnu imovinu.

Predmet je ovoga knjigovodstva samo dugotrajna imovina


P6 10

Dugotrajna imovinaDugotrajna imovina mo ž e imati razli "it stupanj uporabljivosti :

u pripremi,

u uporabi i

izvan uporabe

tri vrste evidencije o dugotrajnoj imovini


6/47

6


P6 11

Dugotrajna imovinaDUGOTRAJNA

IMOVINA

IMOVINAU PRIPREMI

(Investicije u tijeku)

IMOVINAU UPORABI

(Radna sredstva)

IMOVINAIZVAN UPORABE

(Nepotrebna imovina)


P6 12

Dugotrajna imovinaNa bilan "noj stavci investicija u tijeku iskazuju se:

izdatci za pribavljanje i gra ! enje stalne imovine,besplatno primljena stalna imovina,primljene dr ž avne potpore u obliku stalne imovine,stalna imovina uzeta u financijski najam za koju suugovorena korištenja gospodarskih i nekih drugih prava izvlasništva teviškovi stalne imovine utvr ! eni popisom.


7/47

7


P6 13

Oblici dugotrajne imovineOBLICI DUGOTRAJNE

IMOVINE

OBLICI STVARNIHSREDSTAVA

PRIJELAZNI OBLICIIMOVINE

NEMATERIJALNAIMOVINA FINANCIJSKAIMOVINA

MATERIJALNAIMOVINA POTRA

ŽIVANJA


P6 14

1.2.1. Nematerijalna imovinaNematerijalna imovina obuhva #a izdatke za stjecanje istra ž iva "ko-razvojnih saznanja ili nekih prava od kojih #e se u budu #nostiostvarivati koristi, i to za:razvoj,zaštitne znakove,trgova "ka imena, oznake i publiciraju #e nazive,aplikativne softvere,

licencije, franšize i koncesije,vlasni "ka, zaštitna i poslovna prava,recepte, formule, modele, dizajne i prototipove teiznose pla #enih troškova stjecanja drugih pravnih osoba iznadiznosa njihove fer vrijednosti (tzv. goodwill iz poslovnih spajanja).

Korištenje prava i ostvarivanje koristi prote ž e na razdoblje koje je du ž eod godine dana.


8/47

8


P6 15

1.2.2. Materijalna imovinaMaterijalnu imovinu "ine nekretnine, postrojenja i oprema teostala imovina, kao:

zemljišta,gra ! evinski objekti,postrojenja i oprema,krupni alati,pogonski i uredski inventar,

transportni ure!

aji,zgrade i stanovi,višegodišnji nasadi,osnovno stado iostala materijalna imovina


P6 16

1.2.2. Namjena materijalne imovine

Namjenamaterijalne

imovine

Za znajmljivanjedrugima

Za obavljanjedjelatnosti

Uadministrativne

svrhe


9/47

9


P6 17

1.2.2. Ostali pojavni oblicimaterijalne imovine

Obilje ž je dugotrajne imovine imaju i sljede #i pojavni slu "ajevi:

sredstva pribavljena prema ugovoru o financijskom najmu poduvjetom da su ugovorom rizici i koristi iz vlasništva u cjelini ilive #im dijelom preneseni na najmoprimca i da se trajanje najmaodnosi na ve #i dio korisnog vijeka trajanja sredstva,

veliki pri "uvni dijelovi i pomo #na oprema, koji su potrebni zaodr ž avanje funkcionalne ispravnosti stalnih sredstava ineprekinutosti radnoga procesa,


P6 18

1.2.2. Ostali pojavni oblicimaterijalne imovine

dani predujmovi za materijalnu imovinu te svi drugi izdatci usvezi sa stjecanjem imovine do njezina dovo ! enja u radnostanje za namjeravanu uporabu (investicije u tijeku),

nekretnine, postrojenja i oprema koji su, iz bilo kojih razloga,povu "eni iz aktivne uporabe, do trenutka njihova otu ! enja ililikvidacije (dugotrajna imovina izvan uporabe).


10/47

10


P6 19

1.2.3. Financijska imovina

Pod dugotrajnom financijskom imovinom podrazumijevaju senov "ana ulaganja u:

vlasni "ke vrijednosne papire - dionice,

otkup vlastitih dionica,

stjecanje udjela u drugim subjektima tedane zajmove, pologe i druga davanja.


P6 20

Kao dugoro "na potra ž ivanja iskazuju se prodaje na zajam sodgodom pla #anja preko godine dana, i to:

potra ž ivanja za prodaje povezanim društvima,

potra ž ivanja za prodaje ostalima,

potra ž ivanja za prodaje imovine,potra ž ivanja za prodaje stanova fizi "kim osobama i sl.

Poseban oblik dugoro "nih potra ž ivanja su koncesijskapotra ž ivanja

1.2.4. Potra živanja


11/47

11


P6 21

1.3. Ra ! unovodstvene podlogeknjigovodstva dugotrajne imovine

Poslovne knjige

Knjigovodstvene isprave

Tehnike i na "in knji ž enja i ra "unalni program


P6 22

1.3.1. Poslovne knjige

Za vo ! enje pojedina "nih stanja i promjena na dugotrajnoj imoviniuporabljuju se sljede #e poslovne knjige:

dnevnik,

analiti "ka knjiga,

knjiga inventara ipomo #ni popisi inventara.


12/47

12


P6 23

1.3.1.1. Dnevnik

slu ž i za vo ! enje kronologije i kontrolu knji ž enja u analiti "komeknjigovodstvu dugotrajne imovine. Ve #e zna "enje ima u ru "noj istrojnoj tehnici knji ž enja, gdje je osnovno pomagalo za otkrivanjepogrešaka u knji ž enju i glavna spona analiti "koga s glavnimknjigovodstvom.

U ra "unalnoj tehnici uloga je dnevnika svedena na kontrolnu vezu

sa sinteti"kim kontima u glavnoj knjizi.

za vo ! enje analiti "kih bilje ž aka o investicijama u tijeku i o zalihamainvesticijskoga materijala i opreme vode posebni dnevnici.


P6 24

1.3.1.2. Analiti ! ka knjiga

Analiti "ka knjiga dugotrajne imovine skup je analiti "kih kontnihkartica koje slu ž e vo ! enju stanja i promjena pojedina "nihimovinskih predmeta i predstavljaju analitiku konta glavne knjige.

Kontne se kartice sre ! uju prema na "inu koji #e udovoljitizahtjevima razvrstavanje imovine i zahtjevima za obra "un

amortizacije. Zato naj "eš #e nailazimo na sre ! ivanje prema vrstamasredstava i unutar toga prema amortizacijskim skupinama(stopama), koje su propisane Pravilnikom o amortizaciji na temeljukojega se obra "unava porezno priznata amortizacija.


13/47

13


P6 25

1.3.1.3. Knjiga inventara

je pomo #na knjiga za kronološki popis imovine, redoslijedomnjezine nabave i davanja na uporabu.

Upisom u knjigu inventara, svaki imovinski predmet dobiva rednibroj, koji se naziva inventarski broj

U knjizi inventara za imovinske se predmete vode raznovrsnipodatci: naziv sredstva, naziv dobavlja "a, nadnevak nabave,nabavni trošak, naknadno ulaganje, godina i iznos revalorizacije,djelomi "an otpis i druge pojedinosti, sve do podatka o kona "nojlikvidaciji i isknji ž enju iz uporabe.


P6 26

1.3.2. Knjigovodstvene isprave

Knjigovodstvene isprave na temelju kojih se obavljaju knji ž enjau analiti "kom knjigovodstvu dugotrajne imovine sagledat #emoprema podru " jima rada odnosno knji ž enja, a odnose se na:

otvaranje poslovnih knjiga,

promjene na imovini,obra "un amortizacije i ispravak vrijednosti,

uskla ! ivanje vrijednosti i popisivanje imovine i

zaklju "ak poslovnih knjiga.


14/47

14


P6 27

1.3.2.1. Isprave o otvaranju poslovnih knjiga

Za knji ž enje otvaranja poslovnih knjiga ru "nom i strojnomtehnikom upotrebljavaju se unutarnje knjigovodstvene isprave –temeljnice ili nalozi za knji ž enje. U pogledu kontiranja, one suinverzne temljnicama za knji ž enje zaklju "ka poslovnih knjiga uprethodnoj poslovnoj godini (potra ž ne stavke iz zaklju "nogaknji ž enja dugovne su stavke u knji ž enju otvaranja knjiga iobrnuto).

Kod ra "unalne tehnike knji ž enja otvaranje je knjigaautomatsko pa je nalog za knji ž enje sadr ž an u instrukcijama zakorištenje ra "unalnog programa.


P6 28

1.3.2.2. Isprave o promjenama na imovini

Na imovini mogu nastajati razli "ite poslovne promjene. Takoimamo:

pribavljanje imovine,

stavljanje imovine na uporabu i

povla "enje iz uporabe.


15/47


16/47

16


P6 31

1.3.2.2. b) Isprave o stavljanju/povla "enjuimovine na uporabu/iz uporabe

Nakon završetka postupka pribavljanja, konto nabave odnosnoinvesticija u tijeku potrebno je obra "unati i sredstvo dati nauporabu (aktivirati). Obra "un se sastavlja u obliku posebnogizvještaja (elaborata) ili obrasca za prinavljanje sredstva.Izvještaj sastavlja mjerodavna slu ž ba za investicije (nadzorniin ž enjer).

U izvještaj o sredstvu unose se svi podatci predvi ! eni za

vo!

enje u analiti"kom knjigovodstvu: to

"an naziv sredstva skratkim opisom tehni "kih i drugih obilje ž ja, tehni "ka šifra,

koli "ina i jedinica mjere, ukupan nabavni trošak, nadnevakpo "etka uporabe, organizacijska jedinica, smještaj i šifrauporabe, inventarski broj i druge zahtijevane pojedinosti.


P6 32

1.3.2.2. b) Isprave o stavljanju/povla "enjuimovine na uporabu/iz uporabe -nastavak

Ako je rije " o privremenom povla "enju iz aktivne uporabe, nalogza povla "enje daje mjerodavna osoba odgovorna za korištenjeimovine, a o va ž nijim povla "enjima i uprava. Nalog za povla "enjeosnova je za ispostavljanje naloga za knji ž enje.

Kada se radi o trajnom povla "enju imovine iz aktivneuporabe, u knjigovodstvu se nalog za knji ž enje ispostavlja natemelju odluke vlasnika odnosno njegova predstavnika(nadzornog odbora ili drugog upravlja "kog tijela). U odluci opovla "enju naj "eš #e je rije " o rashodovanju imovine, zatimprodaji, darovanju i drugim razlozima povla "enja.


17/47

17


P6 33

1.3.2.3. Isprave o obra "unu amortizacije iispravcima vrijednosti

Obra "un amortizacije je ra "unski postupak koji se obavlja premara "unovodstvenim politikama subjekta. Na temelju izra "unasastavljaju se temeljnice za knji ž enje amortizacije u analiti "komknjigovodstvu troškova i protuknji ž enje na kontu ispravkavrijednosti u knjigovodstvu dugotrajne imovine.

Kod ra "unalne tehnike knji ž enja obra "un se sre ! ujeprema odgovaraju #im analiti "kim kontima amortizacije i ispravkavrijednosti i time osigurava podloga za automatsko knji ž enje.Obra "un je u stvari temeljnica za knji ž enje.


P6 34

1.3.2.4. Isprave o uskla ! ivanju vrijednosti ipopisivanju imovine

Uskla ! ivanje vrijednosti imovine obavlja se u skladu sra "unovodstvenim politikama za koje ne postoji posebna izvornaisprava; odgovorna osoba za uskla ! ivanje sastavlja temeljnicuza knji ž enje kojoj prila ž e dokaznice za opravdanost primjenepojedine ra "unovodstvene politike (tr ž išna cijena, fer vrijednost,te "ajna lista i sl.).

Za uskla ! ivanje knjigovodstvenoga stanja sa stvarnim stanjemtako ! er se ispostavlja temeljnica za knji ž enje. Uporište joj je uodluci mjerodavnoga upravnog tijela o na "inu likvidiranja razlikakoje su utvr ! ene prigodom popisivanja imovine.


18/47

18


P6 35

1.3.2.5. Isprave o zaklju "ku poslovnih knjiga

Za zaklju "ak se ispostavljaju posebne temeljnice, koje #e uinverznom obliku poslu ž iti za sastavljanje temeljnica zaotvaranje poslovnih knjiga u idu #oj godini.

Poslovne knjige koje se vode pomo #u ra "unalazaklju "uju se automatski, pa ne postoj posebna pisanatemeljnica. Me ! utim, i ovdje u šifri i opisu knji ž enja mora biti

jasno istaknuto da se radi o stavci zaklju "noga knji ž enja.


P6 36

1.3.3. Tehnike i na "in knji ž enja i ra "unalniprogram

Tehnike knji ž enja u analiti "kim knjigovodstvima, tako i u ovome,iste su kao i u glavnome knjigovodstvu. Me ! utim, danasprevladava ra "unalna tehnika gdje su podaci u bazama podataka

Zahatjevi za ra $unovodstvene programe i kriteriji kakvo " e:

prvi uvjet kod kupnje programa mora biti da isporu "itelj unjega mo ž e ugraditi tra ž ene specifi "nosti, ali ga i neprestanodora ! ivati u skladu s promjenama propisa i novim zahtjevimasubjekta

uklapanje programa za vo ! enje analiti "kog knjigovodstvadugotrajne imovine u ra "unalni program za vo ! enje glavnogknjigovodstva i uop #e u informacijski sustav subjekta.

vrsta baze podataka koja podr ž ava program


19/47

19


P6 37

1.4. Ra "unovodstveno mjerenje imovine

Mjerenje imovine - na "in utvr ! ivanja financijskoga iznosaimovine prema kojemu #e biti proknji ž ena u poslovnim knjigamai iskazana u financijskim izvješ #ima.

MRS definiraju kako pojedinu vrstu imovine treba po "etno(prilikom pribavljanja) mjeriti, te u kojim slu "ajevima i na kojina "in treba naknadno uskla ! ivati proknji ž enu knjigovodstvenuvrijednost s realnom vrijednoš #u.


P6 38

1.4.1. Mjerenje nematerijalne imovine

Nematerijalna imovina koja se pribavlja od drugih treba bitiiskazana prema trošku nabave ili drugom iznosu koji zamjenjujenabavnu cijenu.

Ako se nematerijalna imovina pribavlja u vlastitoj izvedbi, brutoknjigovodstveni iznos iskazuje se prema troškovima

proizvodnje, koje "ine: pla #e i ostali troškovi zaposlenika,potrošeni materijal, usluge drugih, amortizacija postrojenja iopreme i razmjerni dio op #ih troškova nastalih u timaktivnostima.


20/47

20


P6 39

1.4.2. Mjerenje materijalne imovine

a) Po "etno mjerenje- sukladno s MRS

Bruto knjigovodstveni iznos materijalne imovine koja sepribavlja od drugih po "etno se mjeri prema trošku nabave,koji obuhva #a:

za gra ! evinska zemljišta: kupovnu cijenu prema ugovorui sve izravne izdatke (takse, nepovratni porezi, provizije i

druge pristojbe) koji su u svezi s ovjerom ugovora,uknji ž enjem vlasništva i pripremom gradilišta (za rušenje,poravnavanje, isušivanje, "iš #enje), kao i troškovi ure ! enjazemljišta (za kanalizaciju, pristupne ceste, staze, rasvjetu,parkirališta) koje treba proknji ž iti na posebnom kontugra ! evinskog zemljišta, jer imaju ograni "en vijek uporabe ipredmet su amortiziranja


P6 40

1.4.2. Mjerenje materijalne imovine-nast. #

za gra ! evinske objekte, zgrade i stanove: kupovnu cijenuprema ugovoru i sve izravne izdatke u svezi s dovo ! enjemgra ! evinskog objekta u uporabno stanje, kao: nepovratneporeze, takse za potrebne suglasnosti, za tehni "ke preglede,za uporabne dozvole, izdatke za priklju "ke na infrastrukturu,kamate na kredite za razdoblje do po "etka otpla #ivanja(interkalarne kamate) i dr

za postrojenja i opremu: kupovnu cijenu s nepovratnimporezima, carinama, provizijama i drugim pristojbama, te svedruge izravne izdatke u svezi s dovo ! enjem postrojenja iopreme u radno stanje za namjeravanu uporabu, kao:prijevozne i druge troškove isporuke i rukovanja, troškovepripreme mjesta i demonta ž e ranijeg sredstva, monta ž netroškove, troškove instaliranja, naknade stru "njacima i dr.


21/47

21


P6 41

1.4.2. Mjerenje materijalne imovine-nast. 2

za prijevozna sredstava: kupovnu cijenu prema ugovoru,kupovnu cijenu za dodatno ugra ! enu opemu, carine i drugeuvozne pristojbe, mo ž ebitne poreze, prijevozne troškove i dr.

za krupni alat, pogonski i uredski inventar: kupovnu cijenukoja sa svim drugim izravnim izdatcima prelazi propisaniiznos (trenuta "no je to pojedina "no 2.000,00 kuna) i odre ! enunamjenu.


P6 42

1.4.2. Mjerenje materijalne imovine-nast.3

Bruto knjigovodstveni iznos materijalne imovine koja seizra ! uje u vlastitoj izvedbi obra "unava se prema troškovimaproizvodnje (internoj cijeni) koju "ine:

vrijednost utrošenoga materijala,

prijevozni troškovi u vlastitoj re ž iji obra "unati prema internimcijenama prijevozni "kih usluga,

vrijednost rada obra "unata prema internoj cijeni sata izradbe,kojom su uklju "eni svi izravni i neizravni troškovi u svezi sizradbom u vlastitoj izvedbi


22/47

22


P6 43


Naknadni izdatci na ranije ste "enim ili izgra ! enim sredstvimaimaju osobine investicijskih ulaganja samo u slu "ajevima kad#e se time postignuti:

produ ž etak procijenjenoga korisnog vijeka uporabeukupnoga sredstva,

pove #anje kapaciteta i stabilnosti sredstva,

bitnije poboljšanje kvalitete proizvoda proizvedenih timsredstvom, ili

bitnije smanjenje prethodno procijenjenih troškova rada togsredstva.


P6 44


Troškovi posudbe koji mogu biti predmet kapitaliziranja jesu:

kamate na posu ! ena financijska sredstva,

pomo #ni i sporedni troškovi u svezi s posudbom (provizije,naknade),

financijski troškovi u svezi s financijskim najmom stalne

imovine ite "ajne razlike koje su proizašle iz valutnih posudbi zainvesticije.


23/47

23


P6 45


Troškovi posudbe se pripisuju bruto knjigovodstvenojvrijednosti imovine od trenutka:

po "etka tehni "kih i administrativnih poslova koji prethodepo "etku izgradnje (isho ! enje raznih dozvola i suglasnosti),

nastanka izdataka za imovinu (po "etka investiranja) i

nastanka troškova posudbe;

a prestaju se pripisivati imovini u trenutku:

kada su dovršene bitne aktivnosti na investiciji (kada jeimovina spremna za uporabu) i

kada su dovršene bitne aktivnosti na dijelu investicije koji semo ž e zasebno koristiti.


P6 46


b) Naknadno mjerenje

Na kraju svake godine, s nadnevkom sastavljanja bilance, trebaocijeniti postoji li neki pokazatelj na temelju kojega bi trebaloumanjiti vrijednost pojedinoga predmeta dugotrajne imovine.Ti pokazatelji jesu:

znatnije smanjenje tr ž išne vrijednosti pojedinoga sredstva,

smanjenje korisnosti pojedinog sredstva koje je posljedicatehnološkog zastarijevanja, ošte #enja tijekom uporabe,mo ž da nedovoljnog teku #eg odr ž avanja ili drugih ekonomskih"imbenika,


24/47

24


P6 47

1.4.3. Mjerenje financijske imovine

Vlasni "ki se vrijednosni papiri procjenjuju i knji ž e premametodi troška nabave, koji uklju "uje kupovnu cijenuvrijednosnog papira i sve popratne troškove u svezi s tomnabavom, kao što su: brokerske provizije, bankarskenaknade, pristojbe, honorari i sl.

Otkup vlastitih dionica knji ž i se prema nominalnoj vrijednosti.

Stjecanje udjela u drugim društvima pomo #u kojih seostvaruje potpuna kontrola ili znatan utjecaj na poslovne ifinancijske politike društva, procjenjuje se i knji ž i premametodi udjela. Prema ovoj metodi po "etno se ulaganjeiskazuje u visini troška udjela, a nakon toga se uskla ! uje zaiznose promjena neto imovine zajedni "ki kontroliranogsubjekta.


P6 48

1.4.4. Mjerenje potra ž ivanja

Dugotrajna se potra ž ivanja bilanciraju u nominalnimaiznosima koji su proizašli iz poslovne transakcije. Osim toga,ako je ugovoreno pla #anje kamate, za obra "unati iznospotrebno je uve #ati potra ž ivanje, ali se to "ini na posebnomanaliti "kom kontu.


25/47

25


P6 49

1.5. Vrijednosno uskla ! ivanje i iskazivanjedugotrajne imovine u hiperinflacijskimuvjetima

Hiperinflacija je pojava kada kumulativna stopa inflacije tijekomtri godine dostigne razinu od najmanje #00%.


P6 50

1.5. Vrijednosno uskla ! ivanje i iskazivanjedugotrajne imovine u hiperinflacijskimuvjetima# .5. # Vrijednosno uskla ! ivanje imovine

! injenica je da su svi oblici imovine neprekidno izlo ž eniopasnostima gubitka na vrijednosti ili smanjenja njezinekorisnosti u budu #nosti; nadoknadivi se iznos procijenjuje natemelju neto prodajne cijene ili na temelju vrijednosti uuporabi ako je ova viša, dakle, na isti na "in kao kodnaknadnog mjerenja

# .5.2. Revalorizacija imovine

Da bi se u financijskim izvješ #ima odstranio utjecajhiperinflacije, provodi se postupak revalorizacijenematerijalne i materijalne imovine, "ime se financijskaizvješ #a na dan bilance prepravljaju na teku #u mjernu jedinicui tako postaju usporediva. Revalorizaciju treba obavljati da bise uskladio knjigovodstveni iznos s fer vrijednosti sredstava.


26/47

26


P6 51

1.6. Uporaba i amortizacija dugotrajneimovine

Kako je svako ulaganje u dugotrajnu imovinu zapravoodgo ! eni trošak, glavno je pitanje kada i u kojem iznosu ondospijeva na obra "un

Za korištenje imovine koja u radnom procesu sudjelujevišekratno i postupno se troši, troškovi teku #ega razdobljaterete samo s razmjernim dijelom izdataka koji su u "injeni zanjezino pribavljanje


P6 52

1.6.1. Amortizacija imovine

Amortizacija - Obra "unski trošak korištenja imovine

Utvr ! uje se:

prema o "ekivanom fizi "kom trošenju u procijenjenom vijekuuporabe, i/ili

prema ekonomskom trošenju sredstva.

Osnovicu za obra "un amortizacije "ini ukupni trošak kupnjepojedine imovine, ili bruto knjigovodstveni iznos imovineumanjen za rezidualnu vrijednost (iznos procjenjenevrijednosti koja se za imovinu može dobiti)


27/47

27


P6 53

1.6.1. Amortizacija imovine -nast. # .

Amortizacija se obra "unava za svu dugotrajnu nematerijalnu imaterijalnu imovinu:

za koju se o "ekuje da #e se koristiti dulje od jedne godine,

koja ima ograni "en vijek trajanja i

koja se koristi za obavljanje registriranih djelatnosti.

Metode za obra"un amortizacije :

linearna ili ravnocrtna metoda,

metoda u "inaka ili funkcijska metoda i

metode opadaju #ih iznosa ili degresivne metode.


P6 54

1.6.1.1.L inearna ili ravnocrtna metoda

naj $eš " e je primjenjivana metoda. Prema njoj se amortizacijaobra $unava razmjerno vremenu korištenja u utvr ! enomvijeku uporabe, tako da se u svakom razdoblju uporabeiskazuje isti iznos troška amortizacije. Zato se naziva još imetoda konstantne amortizacije

Budu " i da neki subjekti, osobito u djelatnostima proizvodnje te

ugostiteljstva i trgovine, dugotrajnu imovinu upotrebljavajuintenzitetom duljim od jedne smjene, uobi $ajeno je da selinearne stope amortizacije pove " avaju, i to:

za 25% – ako intenzitet uporabe odgovara radu u dvije smjene(dulje od 2.200, a kra " e od 4.000 sati godišnje), i

za 50% – ako intenzitet uporabe odgovara radu u tri smjene(dulje od 4.000 sati godišnje).


28/47

28


P6 55

1.6.1.2. Metoda u ! inaka%eš " e je primjenjuju proizvodni subjekti

Amortizacijska se stopa izra $unava dijeljenjem nabavnog troškaimovine s planiranim brojem jedinica outputa, aamortizacijski se trošak izra $unava množenjem prora $unanestope s ostvarenim brojem jedinica outputa

Pr. Nc = #00

Plan. Koli $ ina = #000

Ostvarena koli $ ina/ # god = 200

Amort. Stopa a= #00*200/ #000 = 20%

Primjenjuje se kao stopa iscrpljivanja prirodnih i rudnihbogatstava


P6 56

1.6.1.3. Metode opadaju " ih iznosa

Metode opadaju " ih iznosa ili degresivne metode polaze odpretpostavke da se imovina više upotrebljava i troši u ranijimgodinama uporabe, jer je novija i nema mnogo zastoja patime ni troškova održavanja, a sve manje u kasnijimrazdobljima, u kojima " e biti više zastoja i više troškovaodržavanja.

Naj $eš " e se primjenjuju dvije degresivne metode:metoda zbroja godina imetoda opadaju " e osnovice ili dvostruke stope.


29/47

29


P6 57

1.6.1.3. Metode opadaju " ih iznosa – nast.1

Metoda zbroja godina

Primjer: za amortizaciju koju treba obra $unavati 5 godina zbrojgodina iznosi #5 (5+4+3+2+ #), pa " e se u prvoj godiniosnovica množiti s razlomkom 5/ #5, u drugoj godini srazlomkom 4/ #5, u tre " oj godini s 3/ #5, itd. Zbroj godina možese izra $unati i prema formuli:

Z = Gx(G+ #)/2 ili Z = (G+G 2)/2gdje Z ozna $ava obra $unski zbroj godina, a G je vijek uporabe

izražen u godinama.Osnovica je vrijednost prethodne godine (po $etka razdoblja)

umanjena za amortizaciju prethodnog razdoblja.


P6 58

1.6.1.3. Metode opadaju " ih iznosa - nast. 2

Metoda opadaju " e osnovice ili dvostruke stope:

amortizacijska se stopa dobivena ravnocrtnom metodomudvostru $uje, a osnovicu za obra $un amortizacije $ iniknjigovodstvena neotpisana ili sadašnja vrijednost imovine (uprvoj godini to je nabavna vrijednost). .


30/47

30


P6 59

1.6.2. Namjena amortizacijeKada se dovrši preobrazba materijalnog u nov "ani oblik,istekne i knjigovodstveni vijek uporabe imovine, a ako jepravilno procijenjen, istekne i fizi "ki vijek

Amortizacijski multiplikator:

Reinvestiranje amortizacije multiplikativno djeluje naproširenje radnih kapaciteta. Takvo proširenje nije rezultat

dodatnih kapitalnih ulaganju, ve#

transformacije postoje#ihsredstava.

Postavlja se pitanje koliki je u "inak pove #anja kapaciteta izreinvestirane amortizacije?


P6 60

1.6.2. Namjena amortizacije –nast.

Konstantni amortizacijski multiplikator za svakuamortizacijsku stopu mo ž e se izra "unati prema formuli

m =2/( #+a/ #00) (B. Horvat)

gdje je:

m = konstantni amortizacijski multiplikator

2 = najve #i raspon multiplikatora

a = godišnja stopa amortizacije.


31/47

31


P6 61

1.7. Ispravak vrijednostidugotrajne imovineIskazivanje po $etnog stanja = nabavna vrijednost

Upotreba = trošenje smanjivanje vrijednosti

Knji ž enje: na neizravan na "in, ne na kontu imovine, ve # naposebnom korektivnom kontu, tzv. kontu ispravka vrijednosti.

Iznos za koji se ispravlja vrijednost imovine odgovara iznosuobra "unate amortizacije


P6 62

1.7. Ispravak vrijednosti dugotrajneimovine

Analiti "ko knjigovodstvo dugotrajne imovine:

obavlja obra "un amortizacije,

Knji ž enje: u glavnome knjigovodstvu odnosno prethodno uanaliti "kome knjigovodstvu troškova, dok je konto ispravkavrijednosti koji se vodi u analiti "kom knjigovodstvu imovine

protukonto konta troškova amortizacije, ali i korektivni kontonabavnog troška imovine.

Svaki analiti "ki konto imovine ima svoj analiti "ki kontoispravka vrijednosti. Na njemu se tijekom uporabe osiguravapodatak o obavljenom ukupnom ispravku vrijednosti, a tozna "i i o ukupno obra "unatoj amortizaciji, pa se još naziva ikonto akumulirane amortizacije.


32/47

32


P6 63

1.8. Privremena i trajna povla ! enjadugotrajne imovine

Imovinu koja iz bilo kojih razloga privremeno nije u uporabitreba preknji ž iti s konta imovine u uporabi na poseban kontoimovine izvan uporabe

Dugotrajnu nematerijalnu i materijalnu imovinu koja je trajnopovu "ena iz uporabe ili otu ! ena (prodana) treba isknji ž iti izposlovnih knjiga (rashodovati i likvidirati). Isknji ž enje seobavlja protuknji ž enjima na kontu imovine i kontu ispravkavrijednosti, a bilje ž i se i u knjizi inventara


P6 64


Imovinu koja iz bilo kojih razloga privremeno nije u uporabitreba preknji ž iti s konta imovine u uporabi na poseban kontoimovine izvan uporabe

Dugotrajnu nematerijalnu i materijalnu imovinu koja je trajnopovu "ena iz uporabe ili otu ! ena (prodana) treba isknji ž iti izposlovnih knjiga (rashodovati i likvidirati). Isknji ž enje seobavlja protuknji ž enjima na kontu imovine i kontu ispravkavrijednosti, a bilje ž i se i u knjizi inventara

Ako imovina koja se trajno povla "i iz uporabe nije u potpunostiamortizirana, neamortizirani se iznos nakna ! uje na teretrashoda razdoblja u kojem je sredstvo povu "eno iz uporabe


33/47

33


P6 65


U"inak prodaje sredstva, kao razlika izme ! u prihoda odprodaje umanjena za troškove prodaje i za iznos neotpisaneknjigovodstvene vrijednosti sredstva, priznaje se kao prihodili kao rashod teku #eg razdoblja.


P6 66

1.9. Organizacijska strukturaknjigovodstva dugotrajne imovine

Kod vrlo malih subjekata i onih koji imaju malo poslovnihpromjena na dugotrajnoj imovini, pa nu ž nu analitiku imovinevode u sklopu glavne knjige, ne strukturira se posebnaorganizacijska jedinica

Kod nešto ve #ih i srednjih subjekata i subjekata s višeposlovnih promjena na dugotrajnoj imovini Ta je jedinica diostrukture financijskog ra "unovodstva ili jedna od dijelovaorganizacijske jedinice za analiti "ka knjigovodstva

Kod velikih i osobito vrlo velikih subjekata, kapitalnointenzivnih, s mnogo poslovnih promjena na stalnimsredstvima (elektroprivreda, telekomunikacije, ž eljeznica idruge infrastrukturne djelatnosti), organizacijska je strukturaovoga knjigovodstva razgranana.


34/47

34


P6 67

1.10. Radna mjesta u knjigovodstvudugotrajne imovineU praksi se "esto nailazi na slijede " e tipiziranje radnih mjesta,kao npr. voditelj knjigovodstva # , 2, 3; ekonomist # , 2, 3;knjigovo ! a # , 2, 3. Brojevi ozna "avaju kategoriju radnog mjestas obzirom na slo ž enost i vrijednost poslova radnoga mjesta.

Za svako radno mjesto treba na "initi popis poslova. Popisomtrebaju biti obuhva #eni:

zada #e koje se trebaju izvršavati u sklopu poslova radnogmjesta, i

redoviti, povremeni i izvanredni poslovi pojedinog radnogmjesta,

kontrolni postupci koji se trebaju provoditi pri izvršavanjuposlova i zada #a radnog mjesta.


P6 68

1.11. Popis poslova i zada ! a


35/47

35


P6 69

2. KNJIGOVODSTVOPOTRAŽIVANJA I OBVEZA(saldakontna knjigovodstva)

Zajedni "ka obilje ž ja saldakontnih knjigovodstava :

Gledaju #i na dospije #e, u bilanci se potra ž ivanja i obvezerazvrstavaju na dugotrajna i kratkotrajna

Pri knjigovo ! enju svi primitci iz okoline (inputi), štete u "injeneokolini ili neke druge obveze prema okolini imajuprotuknji ž enje na kontima obveza, a izdatci okolini (outputi),

pretrpljene štete od okoline ili neka druga prava premaokolini iskazuju se na kontima potra ž ivanja

Zajedni "ka je zna "ajka ovih izdvojenih knjigovodstava da supromjene na analiti "kim kontima svakodnevne, ali su istotako svakodnevne i potrebe za podatcima i informacijama onjihovu stanju i promjenama


P6 70

2. KNJIGOVODSTVOPOTRAŽIVANJA I OBVEZA(saldakontna knjigovodstva)

Zajedni "ka obilje ž ja saldakontnih knjigovodstava :

U analiti "kim se knjigama za svakog komitenta (kupca odnosnodobavlja "a) otvara poseban analiti "ki konto

Kako se u knjigovodstvu stanje na pojedinom kontu dobije takoda se od dugovnog prometa oduzme potra ž ni, dakle, da se za

svaki konto izra "una njegov prite "ak ili saldo, ova seknjigovodstva nazivaju još i saldakontnim knjigovodstvima.

Prilikom odlu "ivanju o kojim #e se vrstama potra ž ivanja i obvezavoditi analiti "ko knjigovodstvo treba voditi ra "una ozahtjevima koji proizlaze iz zakonskih propisa, iz odnosa skomitentima i radi vlastitih potreba. Prakti "ki se to rješava ve #pri izradi kontnoga plana.


36/47

36


P6 71

2.1.KNJIGOVODSTVO POTRA ŽIVANJA(saldakonti kupaca)Potra ž ivanja su u najve #em broju slu "ajeva posljedica

kupoprodajnih transakcija, pa su me ! u potra ž ivanjima najvišezastupljena potra ž ivanja od kupaca

Potra ž ivanja mogu biti posljedica i ostalih poslovnih aktivnosti,nekih zakonskih propisa ili izvanrednih doga ! aja, ara "unovodstvo je i o njima obvezno osigurati odgovaraju #eknjigovodstvene i pomo #ne bilješke.


P6 72

2.1.1. Pojam potra živanjaPotra ž ivanje je pravo da se za neku "inidbu dobije novac i

predstavlja jedan od pojavnih oblika imovine. Tako, prodajomrobe, dok se ne dobije novac, u knjigovodstvu isporu "iteljaroba poprima oblik potra ž ivanja

potra ž ivanje kao pojavni oblik robe, usluge ili druge "inidbe,treba biti samo privremeno stanje. Radi nastavka poslovnihaktivnosti potra ž ivanje mora u ugovorenom ili drugomnajkra #em mogu #em roku biti pretvoreno u novac ili nekisurogat novca (lako unov "ivi vrijednosni papir).

Potra ž ivanja iz poslovnih aktivnosti naj "eš #e su u svezi sostvarivanjem prihoda pa je trenutak nastanka potra ž ivanja ina "in procjene njihove vrijednosti identi "an kao i za prihode


37/47

37


P6 73

2.1.2. Zada " e knjigovodstvapotra živanja

Glavna je zada #a analiti "kog knjigovodstava potra ž ivanja dasvakodobno osigura podatke o stanju i promjenama napojedina "nim kontima potra ž ivanja.

Uz glavnu zada #u, ovo knjigovodstvo ima i brojne prate #ezada #e, kao što su osiguranje podataka:

••• • o vrstama potra ž ivanja s obzirom na vrste prihoda, vrstekomitenata ili zemljopisna podru " ja,

••• • o vremenu dospije #a potra ž ivanja,••• • o nadnevku nastanka vjerovni "kog posla,••• • o rokovima potra ž ivanja prema razdobljima otpisa,


P6 74

2.1.2. Zada " e knjigovodstvapotra živanja

o suglasnostima salda iskazanih potra ž ivanja,

o primljenim predujmovima iz vjerovni "kog posla,

o spornim potra ž ivanjima (sumnjivim, utu ž enim i u ste "aju),

O procjeni i ispravku njihove vrijednosti ako nisu napla #ena uodgovaraju #em roku.


38/47

38


P6 75

2.1.2. Zada " e knjigovodstvapotra živanja- nastavak

Osiguravaju #i takve podatke u knjigovodstvu saldakontamogu #e je na "initi izvješ #a i raznovrsne preglede za potrebe:

vo ! enja i upravljanja poslovnim odnosno radnim procesom,

vo ! enja financijske politike i upravljanja financijskimsredstvima,

posebnog upravljanja potra ž ivanjima,

pokretanja postupka sudske naplate i zastupanja subjekta usudskim sporovima,

redovitog i izvanrednih popisa,

temeljnih i drugih financijskih i poslovnih izvješ #a,

financijske kontrole i revizije poslovanja.


P6 76

2.1.3. Razvrstavanje potra živanjaRazvrstavanje potra ž ivanja uglavnom se poklapa s na "inomrazvrstavanja prihoda

Našim je Zakonom o ra "unovodstvu poduzetnicima propisanoda u Ra "unu dobiti i gubitka moraju iskazati posebne pozicije:za prihode od prodaje, za prihode na temelju uporabe vlastitihproizvoda, roba i usluga, za ostale poslovne prihode, zaizvanredne prihode, za financijske prihode, za prihode odsudjeluju #ih interesa s povezanim i odvojeno s nepovezanimpoduze #ima, za prihode od ostalih ulaganja i zajmova izokvira stalne imovine s povezanim i odvojeno nepovezanimpoduze #ima, za prihode od ostalih interesa i sli "nih prihoda spovezanim i odvojeno s nepovezanim poduze #ima.


39/47

39


P6 77

2.1.3. Razvrstavanje potra živanjaU analiti "nom se knjigovodstvu mogu voditi pojedine vrste

odnosno konta sljede #ih potra ž ivanja:

od kupaca za dugotrajnu imovinu,od kupaca za proizvode,od kupaca za usluge,od osiguravaju #ih organizacija za štete za osigurane rizike,

od povezanih poduze#a,

od nepovezanih poduze #a,potra ž ivanja u zemlji,potra ž ivanja u inozemstvu,potra ž ivanja od dr ž avnih tijela,ostala potra ž ivanja.


P6 78

2.1.3. Razvrstavanje potra živanjaZa pojedinog komitenta mo ž emo imati više vrsta potra ž ivanja:

potra ž ivanja iz protekle godine,teku #a potra ž ivanja ili potra ž ivanja iz teku #e godine,dospjela potra ž ivanja,potra ž ivanja za prodaju na kredit,

potra ž ivanja za kamate,sporna potra ž ivanja,potra ž ivanja u ste "ajnom postupku, teotpisana nenapla #ena potra ž ivanja.


40/47

40


P6 79

2.1.4. Ra ! unovodstvene podlogeknjigovodstva potra živanja2. # .4. # . Poslovne knjige

2. # .4.2. Knjigovodstvene isprave u saldakontima potra ž ivanja

2. # .4.3. Tehnike i na "in knji ž enja i ra "unalni program


P6 80

2.1.4.1. Poslovne knjigeOd poslovnih knjiga u knjigovodstvu potra ž ivanja koriste se:

dnevnik,

analiti "ka knjiga, i

pomo #ne bilješke.


41/47

41


P6 81

2.1.4.1. Poslovne knjigeDnevnik:

Dnevnik u svim knjigovodstvima ima istu funkciju: kronološku ikontrolnu

Kod ra "unalne tehnike i dnevnik i kontna kartica su bilješkeizvedene iz iste baze podataka, pa po obliku nu ž no ne morajubiti posve isti, ali im sadr ž aj mora biti isti.


P6 82

2.1.4.1. Poslovne knjige -dnevnici

dnevnik otvaranja kontnih kartica (rasknji ž avanje po "etnogsalda),dnevnik za knji ž enje izlaznih ra "una (tere #enja komitenata),dnevnik za knji ž enje uplata putem ž irora "una (odobrenjakomitenata),dnevnik za knji ž enje gotovinskih uplata,dnevnik za knji ž enje naplata vrijednosnim papirima ( "ekovi,mjenice, obveznice i sl.) i putem namirivanja (kompenzacije,cesije, asignacije i dr.),dnevnik za knji ž enje temeljnica (o zateznim kamatama, oraznim popustima, o uskla ! ivanju, o preknji ž avanju s karticena karticu, o ispravcima, o preknji ž avanju na spornapotra ž ivanja, o otpisivanju, o isknji ž avanju i dr.),op #i dnevnik za knji ž enje poslovnih doga ! aja koji ne #e bitiobuhva #eni posebnih dnevnicima,dnevnik za knji ž enje godišnjeg zaklju "ka.


42/47

42


P6 83

2.1.4.1. Poslovne knjige -Analiti ! kaknjigas gledišta knjigovodstva potra ž ivanja ona je glavna evidencija.Na neki na "in, kod svih se vrsta potra ž ivanja radi o posebnim

analiti "kim knjigovodstvima potra ž ivanjara "unalna tehnika knji ž enja omogu #uje ustrojavanje baze

podataka prema višestrukim kriterijima. U tu se svrhu zasvako obilje ž je prema kojem se ž eli formirati datotekakomitenata mora na "initi poseban šifrarnik i prema njemuunositi podatke u ra "unalo.

Iako se danas u saldakontima mimo analiti "ke knjige, u pravilu,

ne vode druge pomo#ne knjige, napomenut

#emo da se zakontinuirane (svakodnevne) isporuke za koje je ugovoren

mjese "ni ili ispodmjese "ni obra "un i pla #anje, mo ž e ustrojitievidencija takvih potra ž ivanja u posebnim pomo #nimknjigama i time izbje #i preopširnost analiti "ke knjige. Naj "eš #eto "ine mljekare i klaonice za svakodnevne isporuketrgovinama mesnih i/ili mlije "nih proizvoda mesnicama,bolnicama, vojnim i dje " jim ustanovama i sl., koje sefakturiraju dekadno, polumjese "no ili mjese "no.


P6 84

2.1.4.1. Poslovne knjige -Pomo " nebilješkeOd pomo #nih bilje ž aka u knjigovodstvu potra ž ivanja vodi se

abecedni registar (indeks, šifrarnik) komitenata temeljemkojega se brzo i lako mo ž e pristupiti kontnoj kartici pojedinogkomitenta.


43/47

43


P6 85

2.1.4.2. Knjigovodstvene isprave usaldakontima potra živanjaU saldakontima potra ž ivanja zadu ž enja se knji ž e temeljem

izlaznih ra "una, dakle vlastitih isprava koje ispostavljaprodajna slu ž ba. Zato one po obliku i sadr ž aju trebaju bitiprilago ! ene i potrebama knji ž enja u ovome knjigovodstvu

Osim toga, zadu ž enja se mogu knji ž iti i temeljem:

obra "una zateznih kamata,

isprava o pla #enim troškovima sudskih sporova,

naloga za knji ž enje uskla ! ivanja potra ž ivanja, i

temeljnica koje se ispostavljaju za provo ! enje tehnikaknji ž enja.


P6 86

2.1.4.3. Tehnike i na ! in knji ženja ira ! unalni programPrilikom korištenja ra "unalne tehnike pojedina "ni podatci s

knjigovodstvenih isprava unose se u bazu podataka, gdje sesre ! uju prema programiranim zahtjevima i algoritmomra "unalnog programa prenose na analiti "ka kontapotra ž ivanja i istodobno ili u odre ! enim razdobljima (dnevno,tjedno i sl.) u zbrojnim iznosima na sinteti "ka konta glavneknjige.

Programom trebaju biti predvi ! ene ne samo raznovrsnemogu #nosti knji ž enja s jednostavnim pristupom ipretra ž ivanjem baze podataka i kontnih podataka pojedinogkomitenta, ve # i mogu #nosti sastavljanja brojnih izvješ #aprema svim zna "ajnijim kriterijima. Tako ! er je vrlo va ž no dase ra "unalnim programom mogu obra "unavati kamate naodgo ! ena i zakašnjela pla #anja.


44/47

44


P6 87

2.1.5. Uskla " ivanje stanjapotra živanja

To "nost knjigovodstvenoga stanja potra ž ivanja u analiti "kojevidenciji potvr ! uje se uskla ! ivanjem s komitentima, spomo #nim knjigovodstvenim bilješkama, sa stvarnim stanjemi s glavnim knjigovodstvom. Vrlo je va ž no da se provedu svaova uskla ! ivanja, jer samo u tom slu "aju mo ž emo biti sigurniu knjigovodstvene podatke razli "itih evidencija


P6 88

2.1.5.1. Uskla " ivanje s komitentimaTo "nost knjigovodstvenoga stanja potra ž ivanja u analiti "kojevidenciji potvr ! uje se uskla ! ivanjem s komitentima, spomo #nim knjigovodstvenim bilješkama, sa stvarnim stanjemi s glavnim knjigovodstvom. Vrlo je va ž no da se provedu svaova uskla ! ivanja, jer samo u tom slu "aju mo ž emo biti sigurniu knjigovodstvene podatke razli "itih evidencija


45/47

45


P6 89

2.1.5.2. Uskla " ivanje s pomo " nimbilješkamaAko se neka od potra ž ivanja vode u pomo #nim bilješkama, npr.

potra ž ivanja u ste "ajnom postupku, otpisana nenaplativapotra ž ivanja i dr., prije uskla ! ivanja s glavnimknjigovodstvom potrebno je uskladiti pomo #nu s analiti "komevidencijom.


P6 90

2.1.5.3. Uskla " ivanje s glavnimknjigovodstvomAko se neka od potra ž ivanja vode u pomo #nim bilješkama, npr.

potra ž ivanja u ste "ajnom postupku, otpisana nenaplativapotra ž ivanja i dr., prije uskla ! ivanja s glavnimknjigovodstvom potrebno je uskladiti pomo #nu s analiti "komevidencijom. U tu svrhu:

sastavljaju se (kod ru "ne i strojne tehnike) odnosnoizlistavaju (kod ra "unalne) posebni iskazi stanja i prometaanaliti "kih kartica prema kontima glavne knjige,

iskazi se uspore ! uju sa stanjem i prometom odgovaraju #ekontne kartice glavnog knjigovodstva,

na "ini se rekapitulacija iskaza analiti "kih kartica i uspore ! ujesa sinteti "kim kontom potra ž ivanja u glavnoj knjizi


46/47

46


P6 91

2.1.5.4. Uskla " ivanje sa stvarnimstanjem – popis potra živanjaPopis obavljaju popisna povjerenstva, tako što, u pravilu, za

svakog pojedinog komitenta i za svako pojedino potra ž ivanjeutvr ! uju:

je li u knjigama iskazano na temelju vjerodostojne isprave, i

postoji li za njega pisana suglasnost komitenta (ovjereni izvadakotvorenih stavaka).


P6 92

2.1.6. Vrijednosno uskla " ivanjepotra živanjaPopis obavljaju popisna povjerenstva, tako što, u pravilu, za

svakog pojedinog komitenta i za svako pojedino potra ž ivanjeutvr ! uju:

je li u knjigama iskazano na temelju vjerodostojne isprave, i

postoji li za njega pisana suglasnost komitenta (ovjereni izvadak

otvorenih stavaka).


47/47


P6 93

2.1.8. Radna mjesta u knjigovodstvupotra živanjaBudu #i da su poslovi ovoga knjigovodstva vrlo sli "ni poslovima

analiti "koga knjigovodstva obveza i da ih "esto, pogotovokod manjih poslovnih subjekata, vode iste osobe.

Documents

Organizacija analitičkog knjigovodstva