Organizacijska Klima i Kultura - Poglavlje

7/28/2019 Organizacijska Klima i Kultura - Poglavlje

1/21

1. OrganiZacijSka klima i kultura

eVOlucija kOnStrukata

prem Reichersu i Schneieru (1990), znnstven evoucij nekogkonstrukt moe se romtrti kroz tri temejne fze. prv, koju nzivjuuvoom i rouvnjem, ukjuuje izum, otkrie ii osubu oreenog

ojm iz rugog znnstvenog oruj. Nju krkterizirju okujienirnj novog ojm i ngvnj njegove vnosti u integrirnju i/ii rzumijevnju rnijih orenih iej ii nekonzistentnih nz emiri-

jskih istrivnj. Nstoji se okzti novi ojm oisuje fenomen kojioist ostoji, te se ruju rve oercionizcije i rimjenjuju oreenemetoe z njegovo mjerenje.

U rugoj se fzi, nzvnoj rovjer i umnovnje, jvjju rvi kritikiregeni rovi, koji uozorvju n ogrenu koncetuizciju, nee-kvtnu oercionizciju i orene rzutte emirijskih stuij. au-

tori oinju sugerirti moertor vrijbe koje osreuju u objnjvnjukontriktornih rezutt. Usvjju se ogrnienj rnijih koncetunihi emirijskih stuij i jvjju obojne koncetuizcije i emirijske

rovjere. pruju se otvre jeinstvenosti koncet i okzi o rzikovnjuo rugih, njemu sinih ojmov.

Tre i zvrn fz rzvoj konstrukt nziv se uvrenjem i ri-gobom. U njoj kontroverze iezvju, regeni rovi ruju ogovorn itnje to jest, to nije oznto u nveenom oruju. Jen ii vijeenicije konstrukt ostju oe rihvene, sveg nekoiko roceur

oercionizcije ojm ominirju istrivnjim. dobro su oznti uzrocii osjeice isitivnog konstrukt ko i ogrnienj rimjene. pojvjujuse knjige i/ii met nize koje uvruju rethone nze. Obino se

rihvnje konstrukt u ovoj fzi moe vijeti u njegovu ukjuivnjuu oe moee juskog onnj, se rihveni konstrukt jvj komoertor, meijtor ii kontekstuni fktor u moeim o oenitijeginteresa.

Orgnizcijsk kim, z rziku o kuture, im ugu ovijest u orujuinustrijske i orgnizcijske sihoogije. prv referenc u kojoj se ovj

konstrukt eksicitno sominje tir jo iz 1939. goine, k su lewin,


2/21

liitt i White objvii r o ekserimentnom kreirnju socijnih kim

u jekim grum. O t je tj konstrukt oivio mnoge rovjere irekoncetuizcije, u iterturi moemo roni rove iz svke o trinveene rzvojne fze.

Orgnizcijsk se kutur, k, rvi ut sominje u nku koji je 1979.goine objvio petigrew (1979). Reichers i Schneier (1990) rove i knji-ge o ovom konstruktu ktegorizirju u jenu o rve vije rzvojne fze.Tek nkon tog ojvjuju se ubikcije koje bi se, uvjetno, moge svrsttiu treu rzvojnu fzu (nr. Schein, 1990; Hofstee, 1991; Furnhm i Gunter,1993; Trinis, 1994; denison, 1996).

Istrivi orgnizcijske kime nisu se mnogo bvii njenim enirn-jem i eborirnjem, ve su se omh orijentiri n emirijsku rovjeruinternne i eksternne vjnosti konstrukt (nr. litwin i Stringer, 1968;Schneier i Brtett, 1970). Ovkv ristu rezutiro je retivno mim

brojem rov o kimi koji sju u rvu rzvojnu fzu, mnogo veimbrojem rov iz ruge rzvojne fze. Surotno tome, o kuturi je objv-jeno mnogo rov u rvoj fzi, retivno mo u rugoj fzi. Istriviorgnizcijske kuture osvetii su brojne nke i knjige istrivnju

riroe ovog konstrukt, njegovom enirnju i rsrvi o tome n koje

se srje onosi.Ov se rzik u retivnom ngvnju rziitih fz u rzvoju vjukonstrukt, kko zkjuuju Reichers i Schneier (1990), moe riisti

reuzimnju koncet kuture iz rugih znnosti i isciin. Nime, or-gnizcijsk je kim utohtoni sihoogijski konstrukt koji se rzvijo scijem secikcije okoinskih utjecj n motivciju i onnje. Z rzikuo tog, orgnizcijsk je kutur, ko osueni koncet, zhtijevmnogo brijivije enirnje i uvoenje. Ovom objnjenju treb riotii injenicu se kutur i u ntrooogiji, socioogiji i etnoogiji, oke

je koncet ugvnom reuzet i tirn, enir n rziite nine i izrziitih ersektiv (Smircich, 1983; Smircich i Cs, 1987). Tko suKroeber i Kuckhon (1952) ienticiri k 164 enicije kuture. Sinu

je neoreenost ovj koncet zro i u oruju orgnizcijske teorije: Ott(1989) nvoi 73 rijei ii frze uotrijebjenih u enirnju orgnizcijskekuture u 58 rziitih ubikcij.

Uvvjui rikzne rzike u rzvoju nveenih konstrukt u nre-nom e se ijeu uvo ti zsebn rikz osnovnih teorijskih oreenj,imenzionnosti, metoookih sekt te rezutt istrivnj org-

nizacijske klime i kulture.

ORGaNIZaCIJSKa KlIMa I KUlTURa14


3/21

2. OrganiZacijSka klima

Defniranje organizacijske klime

U osjenih je triesetk goin objvjeno vie o esetk regenihrov n temu orgnizcijske kime (nr. Forehn i Gimer, 1964; Tgiurii litwin, 1968; Jmes i Jones, 1974; pyne i pugh, 1976; Ekv, 1987;Rousseu, 1988). Ko to je to suj s veinom sihoogijskih konstrukt,

meu istrivim kime ne ostoji sgnje oko njen koncetunogoreenj.

Brojne su efinicije sugerirne u iterturi, uotrijebjeni su irziiti nini kko ih se ovee u smisene cjeine. Tko Johnnesson(1973) nvoi v temejn rvc u enirnju orgnizcijske kime:objektivistiki ii reistiki i subjektivistiki ii fenomenooki. Tu su o-

jeu ri regeu oercionnih enicij kime zri i rugi utori (nr.pyne i pugh, 1976; Ekv, 1987). prem rvom genju, kim objektivno

ostoji ko io orgnizcijske renosti. Iko je obino enirn omou

tiinih onnj, stvov i osjej u orgnizciji, unutr ove teorijskeersektive kim je orgnizcijski tribut koji egzistir nezvisno o er-cecije njenih nov. Nsurot tome, rem subjektivistikom se ristuuorgnizcijsk kim onosi n ercetivno i kognitivno strukturirnje or-gnizcijske situcije, zjeniko njenim novim. Nime, u orgnizciji

ostoji kontinuirni sije ogj, kcij i roces. pojeinci noviorgnizcije oju ove rziite fenomene i nstoje ih interretirti kko

bi im njihov neosren okoin ost rzumjiv. Oni stvrju osobnekognitivne me koje im omoguvju rivnje znenj ogjim izokoine. U rocesu interkcije s rugim novim orgnizcije ozi ouzjmne rzmjene ovih oivjj i ercecij, ri emu se osobne kogni-tivne me moicirju i ounjvju. N tj se nin stvrju zjenikinini erciirnj i interretirnj orgnizcijskih ogj, to je urvo

bit enirnj kime unutr ovog ristu.

Urvo je subjektivno oercionizirni ristu mjerenju kime obuionjvei interes kko istriv tko i rktir. Ovkv ristu enir-nju i mjerenju kime ominir i ns, se njee u enicijm ovogkonstrukt nze ojmovi sumrne ercecije svih onih sekt rneokoine (ogji, ostuci i rvi) koji su novim orgnizcije

sihooki smiseni, onosno znjni. Iko je teorijski istinkcij izmeu

Defniranje organizacijske klime


4/21

16 ORGaNIZaCIJSKa KlIMa I KUlTURa

objektivistikog i subjektivistikog ristu riino jsn, u emirijskim se

istrivnjim esto mogu ni utori koji vrirju izmeu ov v oge(rem Ekv, 1987).

Jmes i Jones (1974) ruju rege otnjih rov s ovog orujkroz tri ne ssvim rziit ristu enirnju i mjerenju orgnizcijskekime. Ovi ristui restvjju kombinciju objektivistike, onosnosubjektivistike oercionizcije te oimnj kime ko orgnizcijskog,onosno iniviunog svojstv. Z rvi o njih rerezenttivn je enicijForehn i Gimer (1964). Oni oreuju kimu skuom retivno trjnihkrkteristik koje oisuju orgnizciju, rzikuju jenu orgnizciju o

ruge i utjeu n onnje njenih nov. Ovje je kim izjenen skrkteristikm orgnizcije koje se mogu mjeriti n rziite nine, rem tome gotovo svko istrivnje koje se bvi nekom krkteristikomorgnizcije moe biti ukjueno u ire oruje kime. drugim rijeim,kim se u okviru ovog ristu zrvo jvj ko sinonim z orgnizcijskusituciju i ini se nui jev neto vie o semntiki ojivog, iik smo jo jenog sveobuhvtnog i riino neoreenog termin.

U rugu skuinu sju enicije koje kimu i je romtrju ko or-gnizcijsko svojstvo, i je oercionizirju subjektivnim mjerm. Jen

o enicij koj krkterizir ovj ristu oreuje kimu ko sku stvovi oekivnj koji oisuju orgnizcijske sttine krkteristike i erciirnuoveznost onnj i isho tog onnj u orgnizciji (Cmbe isur., 1970). U ovu ktegoriju s i oreenje kime litwin i Stringer(1968) rem kojim je kim sku mjerjivih krkteristik rne okoine

osreno ii neosreno oenih o jui koji ive i re u toj okoini, koje utjeu n motivciju i onnje (litwin i Stringer, 1968).

Trei ristu nstvj triciju subjektivne oercionizcije, i kimune tretir vie ko orgnizcijsko, ve iniviuno svojstvo njenih nov.

Tko Schneier i H (1972) enirju kimu omou iniviunih er-cecij nov o njihovoj orgnizciji koje su o utjecjem interkcijekrkteristik orgnizcije i ojeinc. Schneier ksnije reenir kimungvjui ritom njene kognitivne osnove, i i efekte n onnje:kimu se moe romtrti kroz ercecije ii interretcije okoine koje suz ojeinc znjne, omu mu u shvnju okoine i ruju osnovuz onnje u njoj (Schneier, 1975). Jmes i Ses (1981) enirju kimukroz iniviune kognitivne rerezentcije neosrene okoine, izrene uterminim sihookog znenj i vnosti z ojeinc, koje su nuenekrkteristike ojeinc otorne n romjene. Kim je, rem novijimshvnjim, u veoj mjeri rezutt interkcije osob-okoin, onosno roc-


5/21

17

es koji se ovijju u orgnizciji (Schnier i Reichers, 1983), u mnjoj je

mjeri i smo osreno uzrokovn fktorim strukture orgnizcije, z kojese rnije smtro su osnovne eterminnte kime (pyne i pugh, 1976).Gick (1985) smtr kimu oim nzivom z iroku ktegoriju rije org-nizcijskih nego sihookih vrijbi koje oisuju kontekst iniviunihkcij. Rousseu (1988) nvoi je kim u biti iniviun eskricijsocijnog okruenj ii kontekst kojem ojeinc ri.

Meu brojnim je enicijm orgnizcijske kime, o kojih su ovjerikzne smo neke, otrebno izvojiti brem vije zjenike znjke.One, nime, omoguvju jsno rzikovnje kime o ostih konstrukt,

konzistentno su risutne u veini nveenih ojmovnih oreenj ovogkonstrukta.

prvo, kjun rije veine enicij kime jestpercepcija. Ovje trebnomenuti se nveeni ojm u enirnju orgnizcijske kime ko-risti u smislu doivljaja orgnizcijske okoine. Nime, ojm ercecije

je u znnstvenoj sihoogiji enirn ko sihiki roces ii sihonervnktivnost kojom se zhv i uoznje objektivn renost. percecijomoguuje zhvnje reevntnih krkteristik okonih remet i ojv- njihov rostorni i vremenski rzmjetj, obik, veiinu te kvittivne i

intenzitetne rzike. (petz, 1992, str. 307)drugo, orgnizcijsk kim je deskriptivna . Ri se o osobnimizvjetjim ii oisim koje ruju novi orgnizcije o tome kkodoivljavaju orgnizcijsku okoinu. Ogovor n itnje i iniviunerzike ii situcijski fktori objnjvju vei ii mnji uio vrijnce uovim eskricijm vrir o enicije o enicije, to je, kko nvoiRousseu (1988), vie emirijski nego ojmovni robem. No, ono tosvkko sijei iz ovkvog enirnj kime jest soenost njene strukture,onosno rziito oreenje njene imenzionnosti.

Dzoos ozs

Vjerojtno se urvo injenicom je orgnizcijsk kim osjeic er-cecije orgnizcijskih roces moe objsniti i robem nejenoznnostiu oreivnju imenzionnosti kime. Rezutti istrivnj nime reovito

okzuju rziit sku erivirnih fktor, onosno imenzij kime (nr.Muchinsky, 1976), iko ostoji i vei broj okuj se rone zjenikinzivnik strukturi kime u rziitim tiovim orgnizcij (nr. Moos,

1988). Jen o uitnik kime, vro esto koriten u orgnizcijskim

17Dimenzionalnost organizacijske klime


6/21

istrivnjim i rksi, otjee o litwin i Stringer iz 1968. goine.

Iko ovi utori oze o evet riornih fktor kime, vein ksnijihistrivnj uuuje n mnji broj fktor koji ine strukturu njihov ui-tnik (Sims, lFoette, 1975; Muchinsky, 1976). Njee se u tim ro-vim nvoe sjeeih et erivirnih fktor kime: struktur (osjej kojizoseni imju o ogrnienjim koj roizze iz orgnizcijske strukture ingvnj rvi, normi, rois); ork i toin (erciirn omo i

ork o strne rukovoitej i rugih zosenik te oi osjej o meu-juskim onosim u orgnizciji); rizik (osjej oejnosti reuzimnjrizik u osu i orgnizciji); ientitet (oi oivjj rinosti i ojnosti

zosenik orgnizciji); stnri (erciirn vnost ostvjenih cijevi stnr kvitete i uinkovitosti). Sini su i nzi istrivnj kojirovjervju fktorsku strukturu ovog uitnik, roveenih u sovenskim(Konr i Kine, 1986) i hrvtskim orgnizcijm (Sunj, 1987).

Cmbe i sur., 1970), nkon rege otnje iterture o kimi,zkjuuju se vein emirijski obivenih fktor kime moe grui-rti u etiri skuine: iniviun utonomij, stunj u kojem struk-tur oreuje ooj (rno mjesto), orijentcij n ngre, te ork,toin i otovnje. Ove su temejne imenzije ksnije otvrene u nekim

istrivnjim (nr. Wters i sur., 1974).Moos je (1986), nkon vro osenog emirijskog rouvnj kimeu njrziitijim orgnizcijm i institucijm, rzvio evet sk koje sektegorizirju u sveg tri fktor kime. Ovj je utor ksnije nstojo ok-zti vein ot koritenih instrument z mjerenje kime zhvjuraziite sekte ercecije socijne okoine koji se mogu gruirti urvou te tri iroke ktegorije. On ih nziv imenzijm kvitete meujuskihonos, imenzijm rogrmske orijentcije i imenzijm funkcionirnji orvnj sistem (Moos, 1988). Ovj ristu oreenju imenzion-

nosti kime reuzet je, rovjervn i nounjen imenzijom sociozikeokoine i stvovim rem rvosuu u istrivnjim kime u ennimustnovm u Hrvtskoj (ajukovi, 1990; Buko i Kuenovi, 1993).

Srjno sinu, i etverofktorsku strukturu kime obio je Sunj(2004) nizirjui tentnu strukturu vieg re uitnik nmijenjenogkomrtivnom istrivnju orgnizcijske kime u sovenskim i hrvts-kim ouzeim: 1) organizacijski sustavi (orgnizirnost, krijer,ngrivnje), 2) rukovoenje i odnosi (komunicirnje i informirnje,rukovoenje, unutrnji onosi), 3) odnos prema radu i kvaliteti (inov-tivnost i inicijtivnost, motivirnost i zokujenost, kvitet) te 4)razvojna


7/21

orijentacija (oznvnje misije, vizije i cijev, strun ososobjenost i

uenje, rinost).Temejne fktore kime koji su zjeniki orgnizcijm iz rziitihsektor izvojii su u svojim istrivnjim i deCock i surnici (1986).

Njihov uitnik kime mjeri etiri fktor, koje su utori interretiri u ok-viru Quinnove teorije surnikih vrijenosti (Quinn i Rohrbugh, 1983).Ri se o erceciji orke, inovcije, orijentcije n cijeve i otivnje

rvi. Ovi e ojmovi ksnije biti etjno objnjeni.

U nekim se novijim regeim tkoer nstoje utvriti zjeniki s-ekti kime. Tko Jmes i Jmes (1989) rikzuju etiri emirijski utvren

fktor kime: ork i fciitcij rukovoitej, stres vezn uz uogu ineosttk hrmonije, izzovnost os i utonomij, te kooercij, toini rijtejstvo u rnoj grui. Ti fktori ine osnovu hijerrhijskog mo-e znenj koje jui riju njihovoj orgnizcijskoj okoini, onosnooeg fktor sihooke kime. denison (1996) usoreuje obrneimenzije koritene u istrivnjim kime i kuture te sominje sjeeih

et zjenikih fktor: strukturu, orku, rizik, kohezivnost i orijentcijuna rezultate.

Vein nveenih utor ozi o jenostvne retostvke rem

kojoj je rziit socijn okruenj mogue oisti omou ogrnienogbroj istih ii sinih imenzij ii fktor kime. Tj broj vrir o tri oest temejnih imenzij. Meu njim se, bez obzir n teorijsku osnovu,mogu roni veike sinosti, i i rzike. Rzike u strukturi kime mogu se

riisti, kko orvno zkjuuju Schnier (1975) i Muchinsky (1976),rziitim orgnizcijskim uvjetim i ogjim. Nime s obzirom n to je kim enirn ercecijom rne okoine, teko se moe oekivti ientin sku erivirnih fktor egzistir u rziitoj rnoj okoinigje ostoje osve secini obici orgnizcijske rkse i roces. StogRousseu (1988) ngv otrebu z reciznijom secikcijom i o-ercionizcijom ovog konstrukt. Novij istrivnj, koj ukjuuju tzv.fcetno-secinu kimu (nr. kim koj se onosi n sigurnost os ii n

runje kvitetne usuge), sugerirju nin n koji se tkv reciznost moeostii (rimjerice, Zohr i luri, 2004; Montes, 2003; Ne i sur., 2000).Ov istrivnj su n trgu genj Schneier i Reichers (1983), remkojim je otrebno tono oreiti referentni okvir kime koju isitujemo(kim je z ii u onosu n neto). Ujeno ovj ristu zni omko tricionnog oimnj orgnizcijske kime ko vieimenzionnogkonstrukt koji ukjuuje rziite sekte orgnizcijske okoine.


8/21

m ozs

Orgnizcijsku je kimu mogue mjeriti koritenjem objektivnih i sub-jektivnih iniktor. distinkcij objektivnih i subjektivnih mjer kimezrvo orv v teorijski rziit ristu njenu enirnju (Ekv,1987). S obzirom n to je kim, osebno u rnijim istrivnjim, treti-rn ko objektivn krkteristik orgnizcije, mnogi su utori zgovriobjektivno oercionizirne mjere ovog konstrukt. Zto su, ko osrenumjeru kime, obino uotrebjvi rziite kriterijske vrijbe. Koritenisu oci o zknjvnju, izostncim, boovnjim, nezgom n ru,

uktuciji, ko i tzv. eizoe onnj koje su registriri uvjebni oi(Brker, 1963, rem pyne i pugh, 1976). Ove mjere imju sve renosti

brojenj, onosno neosrenog mjerenj. Ik osnovni je neosttk tose n osnovi tkvih otk zrvo smo osreno zkjuuje o kimi uisitivnoj socijnoj jeinici.

U novije je vrijeme kim enirn ko eskricij orgnizcijskogokruenj, su stog i njee mjere ovog konstrukt subjektivno o-ercionizirne. U rviu se kim mjeri omou uitnik, inventr iisk koje su sstvjene o veikog broj tvrnji koje oisuju rziite

sekte situcije u orgnizciji (ogji, ostuci, rvi, onosi).Ztk je isitnik n reoenim skm rocijeni u kojoj mjerione oisuju njihovu orgnizciju. Ovkv kvntittivni ristu ominiru istrivnjim orgnizcijske kime te je rzvijen veiki broj uitniknmijenjenih mjerenju kime u rziitim ustnovm ko to su vojne

ostrojbe (nr. Moos, 1975), koske institucije (nr. astin i Hon, 1961),kzneno-orvni omovi (nr. Wenk i Moos, 1972), stuentski omovi(nr. Gerst i Sweetoo, 1973), bonice (nr. deCock i sur., 1986), roiz-vone i usune rne orgnizcije (nr. litwin i Stringer, 1968) i sino.

Ovi uitnici rzikuju se s obzirom n to koji eementi, onosno imenzijeii temejni sekti ine kimu jene orgnizcije, o emu je bio vie rijeiu rethonom ogvju. Sinost im je urvo u tome to su orijentirnieskritivno, ne evutivno, buui o isitnik tre oise ogj,

ostuk i rvi u njihovoj orgnizcijskoj okoini.

ORGaNIZaCIJSKa KlIMa I KUlTURa20


9/21

tpov ozs s obzo z z

Metoooki robem koji se jvj ri mjerenju kime onosi se nrzinu ii jeinicu nize, o emu ue vrijeme u iterturi ostoji oemikmeu istrivim ovog konstrukt. Rziit su genj n obivenerzike u rocjenm zosenik iz iste orgnizcijske jeinice, onosnon vei ii mnji stunj iserzije u okztejim kime unutr oreenihorgnizcijskih jeinic. S obzirom n to obino se govori o rziitim ti-

ovim kime koji se mogu gruirti u etiri veike ktegorije: sihook,gregirn, koektivn i orgnizcijsk kim (Rousseu, 1988).

psihook kim restvj negregirne iniviune ercecijesubjektove okoine. Buui su o riroi sihooke i strktne, ove

ercecije ne tretirju se ko orgnizcijske eskricije, ve ko izvjetjio tome kko ojeinci orgnizirju svoje oivjje okoine. U nstjnjuovih oivjj iniviune rzike imju jenko sustncijno znenjeko i eementi neosrene okoine koje je ojeinc ktivni n. Stog je

sihook kim o utjecjem fktor ko to su iniviuni kognitivnisti, znjke osobnosti, kognitivni rocesi i socijne interkcije, to jeu sku s lewinovim oimnjem ivotnog rostor. Ovje se ozi o

retostvke se iniviune ercecije ne morju sgti s onim kojeimju rugi ojeinci u istoj okoini zbog brem v rzog: iniviunneosren okoin zist moe biti osebn (nr. k smo jen osobri oreen oso), te s obzirom n to iniviune rzike igrju su-stncijnu uogu u ovim ercecijm. Ovko oercionizirn kims jene strne ome objsniti neosttk sgnj meu ojeincim iziste orgnizcijske okoine u veini stuij kime. S ruge strne osnovni

ojmovni robem u oercionizciji kime n iniviunoj rzini nizeonosi se n retivno sbu mogunost njen rzikovnj o iniviu-

nog kognitivnog sti. Nime enicije kognitivnog sti esto su gotovoientine enicijm sihooke kime. Tko Gostein i Bckmn (1978)enirju kognitivni sti ko krkteristin nin n koji ojeinc oj-movno orgnizir svoju okoinu, to je vro sino eniciji kime koju nueJmes i Jones (1974). Jein se rzik oituje u retivnom ngvnjustrukture (ko isitivnj kognitivnog sti) u onosu n srj mijenj(ko istrivnj kime).

agregirn kim iniviune su ercecije sjeinjene n nekoj for-mnoj hijerrhijskoj rzini (nr. rn gru, oje, osovni sektor ii

orgnizcij u cjeini). U ovom se suju rzin simnj iniviunih

21Tipovi organizacijske klime s obzirom na razinu analize


10/21

otk ne mor ourti s rzinom eskricije ii ercecije. Rezutti

gregirne kime su temejeni n rinosti ojeinc oreenoj form-noj orgnizcijskoj jeinici ii ojeu ko i n meusobnom sgnju iikonsenzusu u rocjenm. priikom simnj iniviunih otk nvioj rzini ozi se o riorne retostvke se orgnizcijske kime

ojeinih orgnizcijskih cjein (rnih gru ii oje) znjno rzikuju.Moe se rei je tkvo simnje otk isrvno stog to sgnjeu ercecijm orzumijev zjeniko mijenje (Jmes, 1982), ikogotovo i nem istrivnj koje bi neosreno otvrio orvnost ret-

ostvjene veze izmeu gregirnih ercecij i oijejenih (zjenikih)interretcij. agregirn kim je, ke, temejen n sttistiki utvrenimrzikm meu ojeim. Ove se rzike onose n rene situcijske rz-ike koje ovoe o tog se novi unutr oreenog orgnizcijskogoje meusobno su u ercecijm svoje okoine u veoj mjeri negoto se su s novim rugih oje. N tj je nin konstrukt gregirnekime izveen iz sttistike obre iniviunih otk. Iko je zbogtog ovj ti kime nizge metoooki orvniji, znenje konstruktteorijski nije o krj rzjnjeno. Nime, sjee itnj i je ostjuotvoren: mogu i se nek onnj objsniti gregirnom kimom, ne i

sihookom, im i gregirn kim i neko otno znenje koje reziiniviune ercecije te i je s ostim orgnizcijskim vrijbm

ovezn n rugiji nin nego osti tiovi kime.

Rijetk istrivnj nstoje rovjeriti neke o hiotez koj roizzeiz ovih robem. Tko su Moussvi i sur., 1990), usoreujui oveznostkime i zovojstv osom, okzi gregirni oci nemju veu

reiktivnu vrijenost s obzirom n utvreni stunj unutr ojenogsgnj u rocjenm. Istrivnjem nime nije otvren hiotez oveem stunju oveznosti orgnizcijske kime i zovojstv osomu onim odjelima gdje je stupanj slaganja pojedinaca u procjenama klime

vii u onosu n ojee gje je tj stunj nii. N temeju rezutt utorizkjuuju stunj ournosti u oivjju orgnizcijske okoinene zni neohonu osnovu z simnje iniviunih otk n viojrzini. Ovj nz ik nije ovojn rijei oemiku koj se u iterturivoi izmeu tzv. oercionist i reist. Nime, rem rvim stunjsgnj u ercecijm rne okoine zni osnovu, rem rugim tonije nun reuvjet z enirnje kime n rzini vioj o iniviune.

Koektivn kim roizzi urvo iz sgnj meu ojeincim u er-ceciji njihove okoine. Meutim z rziku o gregirne, on se ne mor

ourti s formno oreenim ojeim unutr orgnizcije. Koektivne


11/21

su kime zto restvjene komozitim ojeinc koji n sin nin

oisuju orgnizcijsku situciju (Joyce i Socum, 1984). Nzi ovih utorokzuju iniviune krkteristike (urvjk funkcij, rno iskus-tvo, st n oreenoj oziciji i ob) i situcijski fktori (oruje r,okcij i r u smjenm) n rziite nine oreuju ksterizirnje ini-viunih kimtskih rezutt. Ovje se smtr je socijn interkcijosnov z formirnje sronih ercecij (Joyce i Socum, 1979), iko otome zrvo ne ostoje emirijski oci.

Orgnizcijsk kim i njen oercionizcij ini se orv vtemejn nin rzmijnj koj su ve somenut. Oercionisti smtrju

je ercetivn ournost reuvjet bez kojeg se ne moe govoriti oorgnizcijskoj kimi (ii bio kojem tiu kime n rzini vioj o ojeinc).drugim rijeim, gregirni iniviuni oci imju smis jeino komeu ojeincim ostoji sgnje u erceciji okoine. To zrvo zni se orgnizcijsk kim moe oercionizirti ko gregirn (obinouz omo rosjenih vrijenosti) sihook kim, u kojoj ostoji ovojnstunj sgnj unutr orgnizcije. Zto Jmes i Jones (1974) enirjuorgnizcijsku kimu ko iniviunu erceciju orgnizcijske rksei krkteristik orgnizcije koji uovojvju sttistikim kriterijim zsimnje n toj rzini.

Nsurot tom genju, reisti smtrju ercetivno sgnje nijeotrebn reuvjet z simnje otk n ojenoj ii orgnizcijskojrzini. Gick (1985) tvri je orgnizcijsk kim zrvo orgnizcijskitribut (ko nr. tehnoogij ii struktur) nsurot neem sihookom.U okviru ovog oimnj zoseni se koriste iskjuivo ko informtorio kimi ko renom orgnizcijskom obijeju. N tj nin kognitivnkomonent restje biti bitni io oreenj orgnizcijske kime, tozrvo restvj omk o tricionnog oimnj ovog konstrukt.Teorijsku oemiku n temu moe i se orgnizcijsk kim oercion-izirti omou gregirnih otk o sihookoj kimi ii ne, n nekisu nin rijeii Jmes, Joyce i Socum (1988) u izvrsnom komentru onsovom Orgnizcije ne soznvju. Oni nvoe je riisivnjeznenj okoinskim orjim rezutt kognitivnog rocesirnj infor-mcij te su ojeinci, ne orgnizcije, ti koji imju kogniciju. Stoginiviuni oci gregirni n orgnizcijskoj rzini, uz uvjet sgnjunutr orgnizcije, zne vjnu mjeru orgnizcijske kime. Teorijsk

jeinic kime uvijek je ojeinc, i bez obzir ri i se o orgnizcijskojkimi, kimi oje ii subgrue, sve su kime rvobitno ercetivne i

sihooke o riroi (Jmes, 1982, str. 220). N ovj nin orgnizci-

Tipovi organizacijske klime s obzirom na razinu analize


12/21


jsk kim oercionizirn je jenostvno ko tiino, rosjeno ii

uobijeno genje ojeinc u orgnizciji n njihovu okoinu. Ovjeje jo otrebno ngsiti e rvin uotreb iniviunih otk norgnizcijskoj rzini zhtijevti ojeinci imju jsn, konzistentn izjeniki referentni okvir, tj. orgnizciju u cjeini.

pitnj teorijskog ristu mjerenju i rikne rzine nize ineorgnizciju i evuciju vro osene iterture o orgnizcijskoj kimi

riino tekom. Ik, n temeju ostojeih se soznj mogu izvestioreeni zkjuci. prvo, vein utor riznje ojeinc ko temejnu

jeinicu nize u istrivnjim kime, neovisno o ksnijim rzinm

obre otk. drugo, vein emirijskih stuij koje koriste gregirnejeinice nize (n rimjer orgnizcijsku, ojenu ii koektivnu kimu),utemejen je n iniviunim onjim orgnizcijske rkse i roces.

N rimjer, ercecije n iniviunoj rzini (sihook kim) simnesu tko rerezentirju kimu rnih gru (drexer, 1977), secinerzine (Schneier i Snyer, 1975) ii sektore u orgnizcijm (Jmes iJones, 1974). dok je jeinic nize u ovim stuijm vrir (gru,rzin, sektor), ojeinc je konzistentno koriten ko izvor otk. Zbogtkve rkse jvj se i oreen terminook konfuzij u uotrebi nzivko rziitih tiov kime. Kim neke orgnizcije uvijek se temeji n

ercecijm ojeinc. prktiki svi konceti su sihooki o riroi,neovisno o rzini simnj. Sino tome, buui se sve mjere kimeonose n orgnizcijsku rksu i roceure ko eemente nize, svi kon-ceti kime su zrvo orgnizcijski. I o tome u iterturi ostoji konfuzij

buui se istrivi u svrhu teorijske rsrve oenito osnjju njenostvnu istinkciju izmeupsiholoke i organizacijske klime. Trenutnostnje u istrivnjim i rzvoju znnstvene soznje o kimi sugerir nzivi sihook i orgnizcijsk kim vie nisu rikni. Jvjjuse oreenj koj su negje izmeu i onose se n rnu gruu, oje

ii sektor u orgnizciji, ii k n neke ruge retostvke z simnjeotk, ko to je konsenzus u ercecijm. Svi su ovi konceti, zrvo,istovremeno i sihooki i orgnizcijski.

Nje, neovisno o rimijenjenoj rzini nize, rocjene kime re-stvjju ogovore n eksternne orje koji su o riroi intrinzino

sihooki. Oni zne iniviuno kognitivno rocesuirnje orj izorgnizcijske okoine i riisivnje sihookog znenj tim vnjskim

orjim. Veiki io konfuzije oko tog je i kim iniviuno iiorgnizcijsko svojstvo mo se moe neosreno rijeiti ogovorom

n itnje shv i se kim ko orj ii ogovor. Gick (1985) oito


13/21

25

ge n kimu ko n orj, onosno kim je sm o sebi vnjski

orj. Surotno tome, Jmes i surnici (1988) tvre je kim inter-nni ogovor n eksternni orj.

ko s ozs

Orgnizcijsk kim oenito izrst iz suovnj ojeinc i org-nizcijske okoine. Rutinski ostuci, rvi, roceure, strtegije, oi-tik i zik okoin su sve fktori orgnizcijske situcije koji izzivjurekcije u jui koji su u nju ukjueni. Urvo te rekcije u formi onnj,

osjej i stvov ono su to ini kimu enirnu u okviru reistikogii objektivistikog ristu (rem Ekv, 1987). No ujeno treb imtin umu su i ti jui io orgnizcijske situcije, je stog i interkcijmeu novim orgnizcije vn io kime. prem fenomenookom iisubjektivistikom ristuu, iniviun ercecij orgnizcijskih uvjeti ogj jest ono to ini kimu. Ovje je ngsk n iniviunomninu kojim se riisuje znenje orgnizcijskih ogj i roces, kotemejnom konstituentu kime. Schneier i Reichers (1983) govore o rksi,

roceurm i ogjim ko o uvjetim u orgnizciji koje ojeinci

oju i interretirju u terminim kime. Cmbe i surnici (1970)nvoe kim roizzi iz nin n koji se orgnizcij onosi remsvojim novim i svojoj okoini. pritchr i Krsick (1973) smtrju

je kim rezutt onnj i oitike nov orgnizcije, osebno njenvieg rukovostv. lewin i surnici (1939), ksnije i litwin i Stringer(1968), u svojim su ksinim stuijm ekserimentno mniuiri sti-om rukovoenj i oi romjene u nekim imenzijm kime te efekten stvove i onnje ojeinc. pyne i pugh (1976) rezentirju moetemejnih eterminnti kime, rem kojem su strukturni imbenici n-

jutjecjniji. Nime rem ovom shv-nju kim je neosreno o utje-cjem fktor orgnizcijske strukture (nr. strukturirnosti uog, sustvutoritet i moi, sttusne strukture i sino) i iniviunih krkteristiknjenih nov (nr. imenzij inosti, temejnih otreb, sosobnosti,stvov i cijev). posreno, kimu oreuju jo i orgnizcijski kontekst(veiin, tehnoogij, cijevi, resursi), neosren ojeinev okoin(rni zci, rukovoiteji, surnici, sustv ngrivnj), te ir ekonom-sk i kuturn okoin (ekonomski, oitiko/ieooki i socijni fktori).U istrivnjim koj nizirju objektivne okzteje strukture (veiin,stunj centrizcije, broj hijerrhijskih rzin it.) tkoer je otvren

oveznost s rziitim imenzijm kime, iko t veznije onko visok

Kako nastaje organizacijska klima


14/21


kko bi se to mogo oekivti rem teorijskim remism. Nime rem

jenoj hiotezi, koj stoji u ozini istrivnj ove vrste, vee org-nizcije s ngenijom birokrtskom strukturom roizvoe kimu kojorv konformnost, otuenje, sijeo sijeenje rvi, neovjere-nje,okornost i niu zokujenost osom (Mrch i Simon, 1958). Emirij-skimeutim ov vez ni ribino nije tko jsn i konzistentn, pyne ipugh (1976), nkon rege vie istrivnj zkjuuju rziiti fktoristrukture nezvisno utjeu n socijne rocese i orgnizcijsku kimu. Tnezvisnost efekt jeomino objnjv nekonzistentnost rezutt urziitim istrivnjim.

Rezutti istrivnj oveznosti kime s subjektivnim mjerm org-nizcijske strukture uuuju n ozitivnu oveznost izmeu erciirnogstunj ecentrizcije i sjeeih imenzij kime: kohezivnosti, toine,

brige i orke, inovtivnog onnj, te otvorenosti rem koniktu ireuzimnju rizik (Inkson i sur., 1968; George i Bisho, 1971). Meyer(1968) je usoreio orgnizcijsku kimu u vije roizvone orgnizcijesine jetnosti, i rziitih stiov rukovoenj. Tvornic s rtici-tivnim stiom rukovoenj bi je usjenij o one u kojoj se rimjenjivoirektivni sti rukovoenj. Kim, mjeren litwinovim i Stringerovim ui-tnikom, u rvoj je orgnizciji krkterizirn viim rezuttim n imen-zijm ogovornosti, rizik, stunj ngrivnj, toine i ientitet.

Joyce i Socum (1990) uozorvju n vnost strtekog kontekstko nezobizne eterminnte orgnizcijske kime. prem Schneieru iReichersu (1983) imbenici strukture imju mnji i smo osren utjecjn nstjnje kime, o vee je vnosti interkcij ojeinc i okoine,onosno rocesi koji se ovijju u orgnizciji. Moos (1988) ree moemeusobno zvisnih fktor rnog kontekst, rem kojem su neosreneeterminnte socijne kime u rnim grum fktori svojstv zike irhitektonske okoine (nr. otvorenost ure), imbenici orgnizcijskestrukture i oitike (nr. veiin orgnizcije, oseg kontroe, stunjcentrizcije), te surersonni fktori (sumirne vrijenosti, norme isosobnosti ojeinc). posreno kimu oreuje jo i iri orgnizcijskikontekst. Jmes i surnici (1990) tkoer smtrju je kim viestrukoeterminirn. Oni nvoe je nstjnje kime u funkciji tri grue fktorko i njihove meusobne interkcije. Ri se o rziitim iniviunim(vrijenosti, kognitivne sosobnosti, iskustvo), situcijskim (krkteristikerne okoine) i socijnim utjecjim (socijizcijski rocesi). deCocki surnici (1986) rezentirju moe orgnizcijske kime u kojem su

kuzni fktori kontekst, struktur, krovsk oitik i strtegij urv-


15/21

ljanja.

Sv nveen genj uuuju n zkjuk bi sveobuhvtni moeetioogije kime moro biti ekstremno komeksn. Mnogi i vro rziitiimbenici eterminirju kimu. pore tog, meusobni onos nekih o tihimbenik moe tkoer imti utjecj n kimu. N rimjer, isti stunj (e)centrizcije moe generirti ssvim rziitu kimu u vije orgnizcije sobzirom n rosjenu ob zosenih u tim orgnizcijm (Ekv, 1987).U tkvom bi moeu trebo jsnije secicirti uogu ojeinc ko rti-kutor, kretor ii smo eskritor kime. Sve to nvoi Ekv (1987) zkjui kko bi tkv moe ukjuivo vro rziite imbenike, ko

to su eksternni fktori (tehnoogij, trite, ti vsnitv i osovnje),strteko urvjnje i neosreno rukovoenje, temejne vrijenosti iuvjerenj ojeinc, i i orgnizcije (orgnizcijsk kutur). Bio kko

bio, rktiki ne ostoje emirijsk istrivnj koj bi ukjuiv sveeterminnte kime i eventuno osvijeti robem rzik u vrsti i snziorinos ojeinih imbenik u nstjnju kime. Nime z rziku oovog robem, interes kko rktir, tko i istriv kime bio je uveoj mjeri usmjeren n njene osjeice ii mogue benete o ojeincili organizaciju u cjelini.

Posd ozs

Teorijski, kim utjee n orgnizcijske i sihooke rocese ko tosu komunikcij, rjevnje robem, onoenje ouk, urvjnje konf-iktim, uenje i motivcij. N tj nin kim osreno ii neosrenoutjee n eksnost i rouktivnost orgnizcije, njenu inovtivnost te nzovojstvo osom i ruge stvove rem ru zosenih. Svki oje-ini n orgnizcije o utjecjem je kime, onosno oe sihooke

tmosfere u orgnizciji koj je retivno stbin kroz vrijeme. Niti jenorgnizcijski ogj zsebno nem tko ostojn utjecj n onnje iosjeje nov orgnizcije. Stog je ojm kime o interes i vnosti

ri objnjenju i rzumijevnju orgnizcijskog onnj.

U moeu kime, kuture i rouktivnosti kojeg nue Koemn i sur-nici (1990) kim neosreno utjee n kognitivn i fektivn stnj outrne motivcije ii zovojstv osom i, osreno, n orgnizcijsko

onnje u smisu usjenosti ii izostnk. Sino i pyne i pugh (1976)eborirju moe oveznosti orgnizcijskog kontekst, orgnizcijske

strukture, iniviunih imbenik i neosrene rne okoine ojeinc.prem ovom moeu kim je o utjecjem i utjee n iniviune vri-

27Posljedice organizacijske klime


16/21


jbe (inost, otrebe, vjetine, zovojstvo i cijevi).

U vie istrivnj u osjenjih triesetk goin isitivn je onosizmeu kime i rziitih orgnizcijskih i sihookih vrijbi. Ove sestuije mogu gruirti u vije skuine (Ekw, 1987). U rvu sju onistrivnj ko kojih je niz ocirn n orgnizcijskoj rzini. Ovje seorgnizcijsk kim, oercionizirn obino ko rosjen vrijenost

ercecije ojeinc, usoreuje s rocjenm ii okztejim koji seonose n cijeu orgnizciju, rimjerice rouktivnost, rezutti rojeii izostnci zosenih. U rugoj su skuini istrivnj u kojim je rzinnize ojeinc, iniviune eskricije (ii tkozvn sihookkim) usoreuju se s fktorim ko to su mor, rn usjenost ii

zovojstvo osom. Z obr io konfuzije u iterturi vezne uz o-jm kime ogovorno je urvo neovojno rzikovnje t v ristu.Z iustrciju oveznosti kime s rziitim mjerm orgnizcijskog iiniviunog funkcionirnj bit e nveeni osnovni nzi smo nekihistrivnj iz obje skuine.

pritchr i Krsick (1973) okzi su je kim ovezn susjenou oje u orgnizciji, te s zovojstvom zosenih. abbeyi dickson (1983) su usoreivi kimu u rzvojnim ojeim osm tvrtkieektronske inustrije s nezvisnim mjerm inovtivnosti tih orgnizcij.

Rezutti uuuju n visoku oveznost viju imenzij kime s org-nizcijskom inovtivnou: reuzimnje rizik/eksibinost i ngvnjeusjenosti u sustvu ngrivnj. Ekv (1987) nvoi jeno svojernije istrivnje u kojem su kimu usjenijeg oje u jenoj komnijikrkteriziri vii re-zutti n sjeeim imenzijm kime: izzov,

ork novim iejm, sobo i inmizm, te ovjerenje/otvorenost.ptterson i surnici (2004) su n uzorku o 42 roizvon ouze ot-vrii ozitivnu koreciju ojeinih sekt kime (nr. brig z obrobitzosenik) i rouktivnosti komnije uz meijcijski efekt rosjenog

zovojstv osom.poveznost kime s rziitim sektim iniviunog funkcionirnj

obro je okumentirn u iterturi. Jen o njee isitivnih koretkime n iniviunoj rzini jest svkko zovojstvo osom. Frie-ner i Mrguies (1969) su okzi su rziiti fktori zovojstv(meujuski onosi, ukjuenost u ztk i nreovnje) znjno

ovezni s mjere-nim kimtskim imenzijm. Sine rezutte obiisu i Schneier i H (1973) usoreujui sihooku kimu i et fcetzovojstv osom mjerenih skom Job descrition Inex (Smith i sur.,1969). Umjerene ozitivne korecije obivene su izmeu svih kimtskih


17/21

29

imenzij i sk zovoj-stv, izuzev zovojstv om. Ovkvi su

nzi reoviti ko gotovo svih istrivnj oveznosti zovojstv i kimen iniviunoj (lwer i sur., 1974) i grunoj rzini (Joyce i Socum,1984), vez je to snnij to je referentni okvir erciirne kime nnioj orgnizcijskoj rzini (pyne i pugh, 1976).

K se ri o korecijskim istrivnjim orgnizcijske kime,vrijbi inosti i stvov, ugvnom se otvruje o hiotez remkojoj ournost ojeinc i sreine (person-environment ft) znjnoutjee n stvove i onnje (anrews, 1967; pervin, 1967; Stern, 1970).Uz to rezutti istrivnj u vojnim orgnizcijm ukzuju n znjnu

ove-znost izmeu emocij vojnik u ostrojbi (nksioznost, eresij inerijtejstvo) i erciirnih imenzij kime (Moos, 1975).

Oenito se vjeruje kim utjee i n intenciju z nutnje org-nizcije i uktuciju, Jckofsky i Socum (1988) i emirijski su otvriiovu oveznost. O utjecju kime n mor zosenik i ouku o (ne)nutnju orgnizcije referir i Moos (1988).

Kozowski i doherty (1989) uozorvju n oveznost kime s temej-nim stiovim rukovoenj rem Vdlmoeu vostv (Gren, 1976). Re-zutti okzuju oreeni koji imju kvitetniji onos s rukovoitejem

ozitivnije erciirju kimu, okzuju vei stunj meusobnog sgnj isiniji su svojim rukovoitejim u tim ercecijm o onih zosenikkoji nemju kvitetn onos s neosrenim rukovoitejem.

Ostroff (1993) nezvisno rouv utjecj kime i orijentcije inosti nrziite ishoe: zovojstvo osom, onost orgnizciji, zokujenost

osom, erciirni rni stres, rigobu, uktuciju, izostnke i rnuusjenost. U njegovu istrivnju kim je znjnije ovezn s zo-vojstvom, onosti orgnizciji, rigobom, nmjerom o nutnju iusjenou zosenih.

I novije stuije, koje koriste met-nitiku roceuru, otvruju ov-eznost kime s rnom usjenou, sihookom obrobiti zosenik iizostncim (Crr i sur., 2003) te s stvovim rem ru i motivcijom(prker i sur., 2003).

Nveene stuije osuie su ko iustrcij oveznosti kime s vrorziitim orgnizcijskim i iniviunim imbenicim. Ik sve one imjuogrnienu vrijenost buui smjer oveznosti nije rzjnjen. Nime uveini nveenih istrivnj oisuju se obivene korecije meu mjerenimvrijbm, smo se retostvj kuzni onos rem kojem kim imz osjeicu neki orgnizcijski (n rimjer, usjenost ii inovtivnost) ii


18/21

iniviuni isho (n rimjer, zovojstvo osom ii izostnke). Ik ne

moemo biti sigurni jesu i, rimjerice, rzike u kimi viju orgnizcijutjece n njihovu usjenost ii je usjeh/neusjeh orgnizcij kreirorziitu kimu. Teorijski ostoje rzozi z rihvnje obje hioteze.Stog je ovkve eskritivne stuije otrebno ouniti ekserimentnim iiongituinnim istrivnjim u kojim se romjene u kimi mogu rtitiu funkciji vremen. Jeno o tkvih istrivnj koje se esto sominje uiterturi svkko je s ksin stuij litwin i Stringer (1968). Oni su uekserimentne svrhe stvorii tri umjetne tvrtke i vrirjui sti rukovoenj,kreiri tri rziite vrste kime. Rezutti su okzi rziite efekte usmisu zovojstv osom, inovcije i rouktivnosti. Sine terenskestuije rouvju romjene u kimi uvoenjem novih tehnoogij, ro-grm obrzovnj i sustv ngrivnj, to obino rezutir ovenjem

rouktivnosti i smnjivnjem uktucije (Mrrow i sur., 1967). Uz ovistrivnj oci iz rkse orgnizcijskog rzvoj tkoer uuuju nvnost osreujue uoge kime. Nime brojn su iskustv neusjenostitrening rukovoitej ko u orgnizciji ne ostoji kim koj osjeujeuvoenje romjen. Sino tome, brijivo strukturirni rojekti koritenjiej zosenih kroz tzv. kruoke kvitete nisu imi efekt ko ostojikim neovjerenj i tenzij meu rziitim grum u orgnizciji. Ik

vro esto je vein ovih soznj rezutt rktinog iskustv, ne toikosistemtskih emirijskih istrivnj (Ekw, 1987). U stuijm s eks-

erimentnim ii ongituinnim izjnom kim je teorijski enirnko intervenirju vrijb, to je usku s likertovim (1967) rziko-vnjem kuznih, intervenirjuih i vrijbi krjnjeg rezutt u org-nizcijskim istrivnjim. U kuzne ii nezvisne vrijbe ovj utorsvrstv orgnizcijsku strukturu, oitiku urvjnj, onoenje ouk,

osovnje i strtegije, vjetine i onnje rukovostv. Intervenirjue iimoertor vrijbe ine ojnost, stvovi, motivcij, izvrenje i ercecij

svih nov orgnizcije (kim). Vrijbe krjnjeg rezutt ii zvisnevrijbe su one koje orvju ostignu orgnizcije (rouktivnost,trokovi, zre it.). U novije se vrijeme u nekim istrivnjim kime ko-riste sttistiki ostuci koji omoguuju nizu kuznog onos mjerenihvrijbi. Ov istrivnj ugvnom otvruju hioteze o moerirjuojuozi kime (n rimjer, Gonzes-Rom i sur., 1996; 2002). Iz nveenogse moe zkjuiti je kim osreuju vrijb koj im utjecj nstvove i onnje nov orgnizcije.


19/21

3. OrganiZacijSka kultura

Defnicije organizacijske kulture

Orgnizcijsk kutur noviji je konstrukt u orgnizcijskoj sihoogijikojim se, ko i kimom, nstoji objsniti orgnizcijsko onnje. liter-tur o kuturi obiuje rziitim ristuim njenu enirnju. U okuju ou o uotrebjive rne enicije kuture neki su se utori usmjeriin njene imenzije ii su ngvi njene funkcije. Neovisno o ristuu,o ns ne ostoji konsenzus u enirnju kuture. Ve gotovo vesetgoin istrivi iz rziitih znnstvenih isciin okuvju ogovoritin nizge jenostvno itnje to je orgnizcijsk kutur?.

denicije kuture rimrno se onose ii n nin kko se jui onjuii n nin kko mise (Wiims i sur., 1989). Kutur se enir konin kko ovje rimo (de i Kenney, 1982) ii nin kko ovjemisimo (Geertz, 1973). prem jenom o njjenostvnijih oreenjkutur je niz vrijenosti, normi i uvjerenj (Hny, 1986). Ouchi (1981)

smtr se ri o skuu simbo, ceremonij i mitov koji zosenicimkomunicirju ozinske vrijenosti i uvjerenj orgnizcije. Z Becker iGeer (1970) ri se o skuu zjenikih rzumijevnj izrenih u jeziku.Ouchi (1981) enir kuturu jenostvno ko ozoju koj usmjervorgnizcijsku oitiku rem zoseniku i/ii kijentu.

Neki rugi utori enirju kuturu u terminim i mijenj i onnj.Tko kutur zni zjenik uvjerenj, vrijenosti i krkteristine obrs-ce onnj koji ostoje u orgnizciji (Mrguies i Ri, 1978). Sinotome Meek (1988) ngv internizirn uvjerenj i onjne norme.

Koontz i Weihrich (1990) smtrju se ri o oem moeu onnj,uvjerenj i vrijenosti koje su zjenike novim orgnizcije. Org-nizcijsk se kutur onosi n vei broj secinih eement: zjeniku

osovnu ozoju, zjenike vrijenosti, secine obije i ritue ijsne, rem neformne, rvce komunikcije (de i Kenney, 1982).Gonzez (1987) nvoi je kutur sku simbo i znenj koj juikoriste z orgnizirnje iej, interretciju iskustv, onoenje ouk i,konno, voenje kcij. Hofstee (1991, str. 180), o nogiji s ninom

rogrmirnj komjutor, enir kuturu ko koektivno rogrmirnje

svijesti koje rzikuje nove jene orgnizcije o neke ruge. Kuturu


20/21


orgnizcije ine obrsci mijenj, osjenj i jeovnj, koje Hofstee

nziv mentnim rogrmim. Otu i onsov utorove ruge knjigen temu orgnizcijske kuture Softwre of the Min.

Neke enicije ngvju normtivnu funkciju kuture. Jen ornijih oreuje kuturu obrscim vrijenosti, iej i rugih simboikihsustv koji obikuju onnje (Kroeber i Kuckhohn, 1952). Vn Mneni Schein (1979) enirju kuturu ko vrijenosti, uvjerenj i oekivnjz koj se okzo ih ijee novi orgnizcije. OReiy (1989)vii kuturu ko sustv socijne kontroe koji je utemejen n normm,onosno oekivnjim o tome koji su stvovi i onnj rikni u

orgnizciji, koji ne. Bhtijrevi-iber (1991, str. 202) jo osebnoistie i njenu retivnu trj-nost i stbinost: Kutur je retivno trjn isecin sistem osnovnih obik onnj, vrijenosti, uvjerenj, normii obij koji oreuju orgnizcijsko onnje, mijenje i usmjervsve ktivnosti ojeinc i gru koji ih ine. Schein (1985, 1990) ru

jenu o njkometnijih i njee citirnih enicij kuture, koj kngv nin njen nstjnj: Kutur se moe enirti ko ) obrzctemejnih retostvki, b) koji je izumi, otkri ii rzvi oreen gru,c) ok je ui suovti se s robemim vnjske rigobe i unutrnjeintegrcije, ) koji se okzo ovojno obrim je smtrn vjnim,

stog e) treb (tom obrascu, o. utor) ouiti nove nove ko f)isrvnom ninu erciirnj, mijenj i osjenj u onosu n te rob-eme. (Schein, 1990, str. 111)

Iz nveenih rimjer enirnj vijivo je orgnizcijsku kuturune rti ojmovn jsno i reciznost. Iko bi se mogo rei kognitivn

ersektiv ominir u njenu oreenju, enicije se rzikuju s obziromn uotrebu sreinjeg koncet. On vrir o ieoogije, koherentnogsku uvjerenj, zjenikog mijenj, temejnih retostvki, zjenikihvjerovnj, sku oijejenih osnovnih vrijenosti, vnih shvnj,koektivnih ej o koektivnog rogrmirnj svijesti (rem Sckmnn,1992). N-je, utori koriste ove ojmove n rziite nine i iz rziitih

ersektiv, ime se stvr ojmovn konfuzij i nejsnost. Iko ostojevrijeni okuji se ronu zjenike kjune krkteristike enicijkuture (n rimjer, Rousseu, 1990), ik se moe zkjuiti je, bremu ovom stiju teo-rijskog rzvoj, riino nejsno koji (ii koje kombi-ncije) o nveenih nj-ee koritenih ojmov njboje restvjkuturu. Umjesto , birjui jenu ii neke o ovih enicij, rionesemoovoj ojmovnoj konfuziji, ini se orvnijim ojsniti rzoge z tkvu

rziitost. Njih treb otriti u rziitim teorijskim ristuim utor


21/21

33

u ovom oruju, rziitim sojevim, rzinm ii eementim kuture,

njenoj mutiimenzionnosti, rziitoj meto-oogiji istrivnj i ristu-im mjerenju, viestrukim eterminntm, funkcijm i osjeicmkuture. O tome e vie rijei biti u nrenim ijeovim ovog ogvj.

to ozs

Rzozi nejenoznnog enirnj orgnizcijske kuture mogu se ri-isti i ovijesnom rzvoju oimnj kuture unutr rziitih znnstvenihisciin, onjrije ntrooogije, on i socioogije i sihoogije. Iko

ostoje i terntivne ksikcije (n rimjer aire i Firsirotu, 1984), onkoju je onui Smircich (1983) restvj njire rihven i njeecitirn rege temejnih ko mijenj n oruju orgnizcijske kuture.Ik Smirchich je ogrnii svoje genje n usorebu ksinih komijenj o kuturi koje roizze iz ntrooogije i njim ogovrjuih

ristu u orgnizcijskoj teoriji i istrivnjim. Ienticir je etpristupa poimanju kulture.

dv ristu koji u ntrooogiji restvjju ksinu funkcionistiku

Posljedice organizacijske klime

Documents

Organizacijska Klima i Kultura - Poglavlje