Orieta Lubiana_Velolučki Govor

UDK 811.163.42'282(497.5 Vela Luka)Izvorni znanstveni lanak

Rukopis primljen 29. IX. 2008.Prihvaen za tisak 15. XII. 2008.

Orieta LubianaSveuilina knjinica RijekaDolac 1, HR-51 000 [email protected]

VELOLUKI GOVOR (klasifikacijske odrednice i fonologija)

Rad predstavlja prvi potpuniji opis govora Vele Luke na otoku Koruli, uinjen na temelju vlastitih terenskih istraivanja provedenih u kolovozu 1993. godine. Jezini materijal, snimljen na magnetofonsku traku, fonetski je transkribiran i akcentuiran, te potom razvrstan prema dijalektolokim razlikovnim kriterijima. Prikazuje se vokalizam, akcentuacija, konsonan-tizam te najvanije morfoloke i ostale dijalektoloki razlikovne znaajke. Radu su pridodani ogledi govora.

1. Vela LukaOtok Korula je najjuniji u srednjodalmatinskoj otonoj skupini i velii-

nom esti otok na naoj obali (276 km2). Od otoka Hvara razdvaja ga petnaest kilometara irok Korulanski kanal. Na kraju zapadnoga dijela otoka, u najve-em zaljevu dugom est kilometara, lei mjesto [Vla Lk] du uvala [Luce], [Bda] i [Bobvita] s jedne strane, te uvale [Kle] s druge. Moe se podije-liti na predjele: [Vrnc], [Kli], [Pnski Rt], [Dolc], [Knenske Lze], [Mrk Rt], [Bd] i [Bobvite]. Mjestu pripadaju i otoii svjetionici [Kmenjk] i [Prozd] kao i nenastanjeni poljoprivredni zaseoci [Bbinji Lzi], [esvnova], [Grad na], [Humt], [Malntica], [Prpatna], [Prhnja] i [Stinva].

Pred samim se mjestom usidrio otoi Ojak, koji se zbog bujne vegetacije, kao prirodna rijetkost, nalazi pod zatitom Konzervatorskoga zavoda za Dal-maciju.

Vela Luka je najmlae naselje na otoku, a prva isprava koja je spominje opinski je zakonik Korule u zemljiniku opinskih dobara, koji je uredio zastupnik otoka 2. svibnja 1427.

HRVATSKI DIJALEKTOLOKI ZBORNIK 16 (2010)

125

126

Hrvatski dijalektoloki zbornik, knj. 16, 2010, str. 125156

Ime mjesta esto je napisano vrlo raznoliko, a ispravno je Vela Luka (G [Vle Lke], D [Vloj Lc]). Stanovnik mjesta naziva se Veloluanin, a u lokal-nom se govoru uje i skraeno [Lnin] i ime mjesta [Lk].

Podrobnije podatke o postanku i naseljavanju mjesta donosi Marinko Gjivoje. Da bi osigurao carinska prava na rakiju, korulanski je knez Angelo Barbaro kratko vrijeme prije pada Mletake republike, 17. listopada 1795., izdao nalog da se popiu svi koji u Veloj Luci imaju kotao ili rakiju. Iz isprava koje se odnose na ovaj predmet razaznaje se da je 1795. godine u Veloj Luci svoje konobe imalo jedanaest Blaana (dva Bosnia, dva uvele, Gugi, Bai, Vlai, Padovan, Ostoi, Kunjai i Petkovi) (Gjivoje 1968: 358).

I prema upskoj matici proizlazi da je u to vrijeme samo jedanaest obite-lji gotovo stalnoga boravka u Veloj Luci, od kojih su etiri obitelji uvela, tri Vlai, Dragojevi, Barot, Surjan i Miroevi-Dubaj). Ove su obitelji stano-vale u Veloj Luci uglavnom radi ribanja i pae, a u Blatu su imale kue s po-sjedima.

Od 1800. pa nadalje nastanile su se u Veloj Luci druge obitelji, najvie njih iz Blata, a zatim i iz drugih mjesta uglavnom trgovci i obrtnici iz Istre, Rije-ke, Kopra, Splita, Makarske, tajerske, Italije i s Hvara, te neke obitelji koje su prije stanovale u okolici mjesta bojei se nastaniti u njemu samom zbog stalne gusarske opasnosti. Danas u Veloj Luci najvie obitelji nosi prezimena uve-la, Dragojevi i Oreb (Gjivoje 1968: 359).

Kateli su u mjestu graeni s magazinima uz obalu, a bili su vlasnitvo korulanskih knezova i plemia. Najstariji, katel obitelji Ismaelli s uklesanim grbom i godinom 1490., potjee iz XV. stoljea. Grb je uniten 1944. godine. Sredinom XIX. stoljea katel je preao u vlasnitvo obitelji Jokovi. Pripadala mu je i oblinja crkvica Sv. Vicenca, takoer vlasnitvo Ismaellija, a kasnije obitelji Tuli. Sagraena je 1589. godine i u njoj se do gradnje upne crkve Svetoga Josipa 1848. godine obavljala sluba Boja. O tome svjedoi hrvatski natpis postavljen na proelju iznad vrata, a glasi: 1589 SERGIJE PLEMICH// ZMAIKO SAGRADI// OD SASTAVE KAPELANIJE// 1819 DO SAGRADE// CERKVE SVETOGA JOSIPA// 1848 LUANOM ZA// BOGOTOVLJE SLUILA JE.

Mlai su kateli Koloriev (danas anti) iz XVI. st. (1520.) i Kanaveliev (danas Petkovi-Kova s grbom Nicchini s Hvara). Kateli su raznim nado-gradnjama i adaptacijama promijenili nekadanji izgled.

Novija je, i jedna od najljepih graevina u mjestu, upna crkva Svetoga Josipa sagraena 1848. sa zvonikom sagraenim 1871. u oblicima zakanjelo-ga baroka.

U staroj je palai Franulovi-Repak danas smjeten Centar za kulturu s i-

127

Orieta Lubiana: Veloluki govor (klasifikacijske odrednice i fonologija)

taonicom i bibliotekom u prizemlju, te muzejskom zbirkom, a na katu je me-unarodna poklon-galerija slika i skulptura.

Mjetani njeguju svoju puku tradiciju i ve su 1893. osnovali Narodnu glazbu koja i danas djeluje, a 1909. godine Pjevako-tamburako drutvo Hum (danas KUD Hum).

Veloluani su naroito su ponosni na svoju klapsku pjesmu, tako da djeluju mnogobrojne klape: Ojak, Greben, Vela Luka, a folklorna skupina Manfrina i danas uva i izvodi stare pokladne plesove: Tanac, Manfrinu, Vrtajicu, Trepa-vicu i druge (Kalogjera 1985).1

Veloluani su se oduvijek bavili poljoprivredom (najvie vinogradarstvom i maslinarstvom) te ribarenjem, a danas su zaposleni i u brodogradilitu Greben, Zavodu za medicinsku rehabilitaciju Kalos i u turizmu, u nekoliko hotela: Adria, Posejdon, Jadran, Dalmacija. Naalost, posljednih se desetljea ugasilo nekoliko tvornica u kojima je bio zaposlen veliki broj mjetana: tvornica ribljih preraevina Jadranka, tvornica ambalae Vela Luka, tvornica Elektronika.

Mjesto ima osnovnu i srednju kolu, djeji vrti, dom umirovljenika, lje-karnu, zdravstvenu stanicu, nekoliko banaka, potu, matini ured, ugostitelj-ske objekte i trgovine.

Prema posljednjem popisu stanovnitva iz 1991. godine, u Veloj Luci ivi 4438 stanovnika i nakon Maloga Loinja najnaseljenije je mjesto na naim otocima. Broj se stanovnika 1991. godine najvie pribliio onom iz 1921. godine, kada je mjesto imalo 4995 stanovnika (Luko libro 1993: 45, 48). Taj se broj 1931. godine smanjio na 4038, a 1937. izvan mjesta ivjelo je 1177 stanovnika. Najvei odljev stanovnika dogodio se od 1921. 1937. godine, jer su mnogi Veloluani zbog posljedica Prvoga svjetskoga rata i propasti vinograda unitenih filokserom otili u dijasporu. Najvie ih je u Junoj Americi (Brazil, Argentina), Australiji, na Novom Zelandu, neto u Kanadi i Junoafrikoj Republici. Prilikom odlaska obiavali su pjevati ovu pjesmu: Zbogun moja Bobovia vala / Kad san kanta sva si odavala / Druga mladost kad bude kantati / valo moja nemoj odavati!

U naoj zemlji najvie Veloluana ivi u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Zadru.

2. Literatura o velolukom govoru

Budui da nema prethodne literature koja se bavi iskljuivo govorom Vele Luke, literaturu rabljenu u istraivanju i ovom opisu MGVL2 prikazujem kronolokim slijedom.

1 Monografija iz koje su preuzeti podatci nema numeracije.2 Ova se kratica u daljnjem tekstu rabi za oznaavanje mjesnoga govora Vele Luke.

128


Prvi je o jednom korulanskom govoru pisao dijalektolog Marcel Kuar u raspravi o govoru mjesta Lumbarde na otoku Koruli (1895: 323338). Neke sam od znaajki lumbardskoga govora koje autor navodi utvrdila i u mjesnom govoru Vele Luke.

Srpski dijalektolog Milo Moskovljevi objavio je 1950. godine rezultate istraivanja korulanskih govora pri emu je izloio i neke jezine crte MGVL (1949: 155221). U ovom e radu biti prikazane i injenice koje se ne podudaraju s Moskovljevievima, to e biti posebno istaknuto. Njegovi kriteriji nisu vodili ovaj rad, budui da mi je nakon uvida u saetak Petra imunovia o govoru otoka Korule (Olesch imunovi 1983: 101) preostalo jedino zakljuiti da su mu podatci nepouzdani. Saetak je, naime, izraen samo na temelju Moskovljevievih istraivanja, jer druga ne postoje.

Ivo Katropil (1970: 8690) iznio je neke znaajke govora Blata i Vele Luke, ali budui da i sam pie da podatci nisu dublje znanstveno valorizirani, upo-trijebljeni su u ovom radu samo djelomice.

Pri odreivanju kriterija za razvrstavanje jezinih injenica vrlo su se kori-snima pokazali neki Boidara Finke u Naputku za ispitivanje i obraivanje a-kavskih govora (1973: 576) i Dugootokim akavskim govorima (1977).

Glavnina jezinih injenica komentirana je u ovom radu kriterijima izlo-enim u knjizi Milana Mogua akavsko narjeje (1977) i kriterijima usvoje-nima tijekom studija kroatistike na Filozofskom fakultetu u Rijeci na kolegi-jima Dijalektologija i Povijest hrvatskoga jezika.

Jezine injenice MGVL koje navedenim kriterijima nisu mogle biti obuhvaene, analizirane su prema onima Dalibora Brozovia u knjizi Jezik, srpskohrvatski / hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski (1988).

Uporite za objanjenje nekih injenica akavske akcentuacije i akavskoga sloga su u knjizi Ive Lukei akavski ikavsko-ekavski dijalekt (1990).

Knjiga Vesne Zeevi Fonoloke neutralizacije u kajkavskom vokalizmu (1993) posluila je za objanjenje nekih fonolokih injenica MGVL.

3. Prikupljanje jezinoga materijala o mjesnom govoru Vele Luke

Kolegij Dijalektologija na treoj godini studija kroatistike otvorio mi je mogunost da opiem mjesni govor Vele Luke, to mi je bila elja od poetka studija to vie to sam, prouavajui ispitnu literaturu, uoila da on jo nije opisan u cijelosti.

Dodatna mi je motivacija bila injenica da sam i sama govornica junoa-kavskoga ikavskoga dijalekta, koji mi je bio prvi materinski jezik, budui da sam prvih pet godina ivota provela u Veloj Luci i emotivno sam vezana za taj

129


kraj, govor i ljude. Sve me to potaklo da opiem mjesni govor Vele Luke i tako ga, na neki nain, kao u svojevrsnom portretu, sauvam od zaborava.

Istraivanju je bio cilj prikazati jezine znaajke govora Vele Luke koje ga odreuju kao akavski sustav, a zadatci sljedei:

prikazati obiljeja fonolokoga sustava i neke crte morfolokoga susta-va MGVL;

dopuniti i korigirati podatke iz literature o korulanskim govorima i opisati MGVL koji jo nije opisan u cijelosti;

priloiti dijalektolokoj literaturi akcentuiran primjerak suvremenoga govora Vele Luke.

Svoje sam istraivanje zapoela u kolovozu 1993. u Veloj Luci na otoku Koruli.

Na magnetofonsku traku najprije sam snimila monolog svoga djeda Kre-imira Padovana-Kantara roenoga 1923. godine u Veloj Luci gdje i sada ivi, a zatim dijalog izmeu svoje bake, pok. Katarine Padovan-Kantar, roene u mjestu 1925., i roaka Tomislava Padovana-Kantara roenoga 1929. godine takoer u Veloj Luci, gdje ivi i danas. Kreimir Padovan bavi se maslinar-stvom i vinogradarstvom, a Katarina Padovan bila je domaica.

Te sam govornike odabrala jer se u njihovu govoru, s obzirom da pripa-daju starijoj generaciji, bolje uvaju znaajke MGVL nego u govornika mla-e generacije.

Budui da pravoga prethodnoga opisa MGVL nema, usredotoila sam se na snimljeni materijal koji sam obradila metodom fonetske transkripcije. Potom sam iz njega u dogovoru s mentoricom izluila injenice koje su razlikovne prema kriteriju akavskih i tokavskih alijeteta i alteriteta te ih prenijela na listie. Provela sam analizu teksta prema kriterijima Milana Mogua (1977), i onima usvojenima tijekom studija na predavanjima iz Dijalektologije i Povijesti hrvatskoga jezika te nekima Dalibora Brozovia (1988) i Boidara Finke (1977: 7178). Nakon analize slijedi komentar, tj. rasprava o rezultatima istraivanja.

Svi navedeni primjeri preuzeti su iz ogleda govora, a samo u iznimnim sluajevima iz zbirke pjesama Izvora Oreba Lanterna na koju3 i iz spjeva ime Vuetia Kunma Mandina u po ovega vika4. Budui da sam i sama izvorni govornik, sluila sam se i osobnim iskustvom5.

3 Takvi su primjeri stavljeni u zagradu i posebno oznaeni I. O.4 Takvi su primjeri stavljeni u zagradu s oznakom . V.5 Takve primjere u zagradi oznaila sam s O. L.

130


4. Prikaz rezultata istraivanja Po odabranoj dijalektolokoj literaturi temeljni su dijalektoloki kriteriji za

utvrivanje pripadnosti organskih idioma akavskom narjeju akavski alije-teti i alteriteti.

4.1.Alijeteti6

4.1.1. Zamjenica a

U MGVL nije potvrena prisutnost zamjenice a, ve se u znaenju upitno-odnosne zamjenice za neivo rabi upitno-odnosna zamjenica to i ostali njeni oblici. U MGVL postoji i neodreena zamjenica nito za znaenje neto, koja se javlja u hrvatskim ikavskim tokavskim i junoakavskim govorima.

Postojanje zamjenice to i njezinih izvedenica potvruju ovi primjeri:

...da bi togod doni... nita nego na... ostali bez ita... to si moga... svata smo pro-vali... za to vie posla.

Postojanje zamjenice nito potvruju primjeri poput [nto u ti][r]... O. L.Potvrde uporabe upitno-odnosne zamjenice igov / igova / igovo ovi su

primjeri:

[iguv je] [tu] [ps]? O. L. [igva je] [tu] [ka]? O. L. [igvo je] [tu] [dt]? O. L.

Odreujui kriterije za kartu akavskoga narjeja, Milan Mogu i Boidar Finka ubrojili su MGVL u govore koji nemaju a ni za, a imaju akavsku akcentuaciju i akavski refleks jata. Pokuat u dokazati primjerima da se jezino stanje danas poklapa s tom konstatacijom.

Dalibor Brozovi zakljuuje da se upitno-imenika zamjenica a, genitiv najee esa: to, quid danas vie ne govori na cijelom podruju akavskoga narjeja: na najistonijim akavskim otocima Koruli i Lastovu, na akavskom dijelu Peljeca i na mnogim odsjecima uskoga akavskoga obalnoga pojasa u Dalmaciji govori se to (ta). (1988: 80).

Bez obzira na tu injenicu, akavtina obuhvaa u prvom redu sve otoke od Cresa do Lastova i Korule. (1988: 57).

4.1.2. Pojave vezane uz akavsku tendenciju pojaane vokalnosti

U MGVL potvreni su primjeri nepreventivnih vokalizacija slaboga polu-glasa, koji se javljaju samo u akavskim govorima.

6 Oni podatci koji su prisutni u govoru obraeni su najvie prema kriterijima Milana Mo-gua iz knjige akavsko narjeje, osim zamjenice a, koja nije prisutna u govoru Vele Luke.

131


Takva je vokalizacija va < *v u prefigiranoga glagola vazest. Milo Moskov-ljevi je ovu injenicu zanemario, tvrdei da korulanski govori mesto starog v imaju u. (1949: 159).

Takvi su primjeri toponim [Malntica] izveden od oblika malin potvrenoga u akavaca ve u XIII. st. (Mogu 1977 : 21) i leksemi [zmaj] i [pas] (Mogu 1977: 24).

Vokalni je inventar MGVL zahvaen tendencijom jake vokalnosti, tj. uve-an zbog tendencija diftongacije, zatvaranja vokala, ali i mogunosti nazaliza-cije vokala te redukcije.

Ovim se pojavama, meutim, ne proiruje vokalni sustav, ve su sve one alofonske inaice vokalnih fonema, jer se ne moe utvrditi da bilo diftonzi, bilo zatvoreni ili nazalizirani monoftonzi ulaze u fonoloke opozicije, dakle nemaju razlikovnu funkciju i stoga nisu fonemi. Tako se vokalni inventar MGVL sastoji od pet fonema koji tendiraju diftongaciji ili zatvorenosti, nazalizaciji i redukciji:

i u

e o

a

Ovom inventaru pripada i slogovno //, koje moe biti i dugo i kratko, i na-glaeno i nenaglaeno.

Nazalizacija vokala [], [], [], [], [] u literaturi se ovako objanjava: Vo-kal ispred konsonantske skupine u kojoj je prvi konsonant (C) nazalni glas (nC, mC) ili na kraju rijei ispred nazala (n, m) izgovara se kao nazal. (Fin-ka 1973: 15).

Kada su slogovi zatvoreni nazalima, ti se nazali reduciraju, ali u MGVL ima sluajeva da se vokali nazaliziraju i kada im ne prethodi ili ne slijedi nazal, vjerojatno kao rezultat analogije.7

Nadalje: Sve nazalne varijante vokalnih ostvaraja u stvari su alofoni dva-ju fonema: odgovarajuega vokalnoga fonema i konsonantskoga fonema n. (Finka 1973: 41).

esto se nazalizirano mogu ostvariti [], [] i [], a rijetko, svega u nekoliko zabiljeenih primjera i to u neposrednoj blizini nazala u dugu slogu [] i [].

Alofoni se [], [] i [] realiziraju gotovo uvijek u dugu slogu, bilo da je on nenaglaen ili naglaen, uzlazan ili silazan, ali i u kratkom slogu, premda rijetko.

7 Usp. Olesch imunovi 1983: 99. [] (a je bilo koji vokal) oznaava nazaliziranu varijan-tu vokala, a znak [] oznaava alofon konsonanta n iza nazaliziranoga vokala.

132


Primjeri su za nazalizaciju u MGVL: Nazalizirani je vokal ispred konsonantske skupine u kojoj je prvi kon-

sonant (C) nazalni glas (nC, mC): knvoj, izvnka, Lnka, (na) tnce, dalmatnska, Vnka, vnka, bnka, Talijnci, Tnica, lnpar, lnbrela.

Na kraju rijei ispred nazala /m/ i /n/ : sn, (s) tovarn, (s) mazgn, (s) tetn Lucn Pelinicn, (s) Principesn Mafaldn, govorn, odlun, nakn, plisn, (s) posln, dn, pln, medutn, nisn, (za) sprovodn, kamn, jedn, (s) babn starn, pn, n, slobodn, (u) petn, (s) konopn, poetkn, stotn, (s) tebn, pokojn, znn.

Nazalizirani je vokal iza nazala /m/ i /n/ : mli, mlega, m, zanta, dont, n, Mte.

U primjerima kad nije u blizini nazala: t, j, mld.Vokal /i/ je pod kratkim silaznim akcentom, obino meu konsonantima,

reduciran, pa se ostvaruje kao alofon []. No, ponekad je mogu takav ostvaraj i kada /i/ nije naglaen kratkim silaznim akcentom [nsto], a pod kratkim se silaznim moe ostvariti i /i/ : [brgu], [sgr], [nazem] itd.

Primjeri su u MGVL: [smlo], [hodt], [recmo], [hodli], [kolko], [ovk], [priprmt], [korsti], [nosla], [lto], [krt], [sadt].4.1.2.1. Diftongacija

Diftong (dvoglas) se definira kao sloeni glas koji nastaje neprekinutim klizanjem iz poloaja jednog vokala u poloaj drugog u istom slogu. (Mogu 1977: 25).

Drugi je dio diftonga obino dulji.

Kao i u veini mjesnih govora akavskoga narjeja zahvaenih diftongaci-jom, u MGVL diftongiraju tri duga vokala, bilo da su u naglaenu ili nenagla-enu slogu, u prednaglasnom ili zanaglasnom poloaju: srednji vokal prednje-ga niza //, srednji vokal stranjega niza // i donji niski vokal //.

Primjeri u MGVL su:

> ie : [kvalit iet], [pomod irnu], [ iste], [t iga], [zije]. > uo : [br ud], [dudes], [dut], [gotuv], [G ubica], [koprifug], [nut],

[pomurska], [put], [putat], [sp ur], [k ula], [taku], [tu], [turkul], [suol], [zatu].

> oa : [mr oa], [otorkul o], [p ora].4.1.2.2. Zatvaranje dugih vokala

Vokali //, //, // dakle diftongiraju u zatvornom pravcu bez obzira da li se dugi vokal nalazi u zatvorenom ili otvorenom slogu. Duljina je utjecala na

133


promjenu boje vokala: = ee > ie; = oo > uo ; = aa > oa. Zbog toga dvoglasi mogu i alternirati s monoftonki zatvorenijim izgovorom osnovnoga vokala sasvim slobodno (Mogu 1977: 28).

U MGVL dugi su vokali //, // i // poprimili zatvoreniju artikulaciju8:

> : [brba], [Bok], [dobv], [do], [drgo], [dv], [dvdeset], [im], [i], [it], [k], [Mrko], [mt], [mg], [mr], [ost], [posl], [potrv], [rdni], [stri], [svk], [sveg], [vaj], [zv].

> : [dkle], [motr], [sezn], [sl], [tak]. > : [priprmt], [zmu].[] se obino realizira u dugom slogu, izuzetno rijetko u govoru kao kra-

tak glas i ostvaruje se u naglaenu [posl] i nenaglaenu poloaju [trv], [trb]. Pri izgovoru toga glasa jezik je podignut i povuen natrag, tako da se reali-zira kao poneto stranji glas (u usporedbi s izgovorom knjievnoga a). (Fin-ka 1977: 3536).

[] se takoer uvijek realizira u dugu slogu. Ostvaruje se u naglaenu [tak] i nenaglaenu poloaju [sl]. Poloaj je jezika pri izgovoru toga glasa isti kao u [], pa se [] u usporedbi s knjievnim realizira kao zatvoreniji glas.

[] se uvijek realizira u dugu slogu i ostvaruje u naglaenu [zmu] i nena-glaenu [priprmt] poloaju. Poloaj jezika pri izgovoru toga glasa isti je kao u [] i [], pa se u usporedbi s knjievnim realizira kao zatvoreniji glas.

Posljedica je diftongaciji i pojavi zatvorenih vokala poveanje vokalnoga inventara za onoliko jedinica koliko ih je zahvaeno promjenom. Budui da se uklapa u trend pojaane vokalnosti, predstavlja akavski alijetet. Pravilo kada se u MGVL javlja diftong, a kada zatvoreni vokal, trebalo bi biti predmet no-voga istraivanja.

4.1.3. Refleksi protojezinoga vokala *Prijelaz protojezinoga * > /a/ prema formuli j, , + * > ja, a, a temelj-

na je akavska odlika, tj. akavski alijetet. Ta je pojava u akavaca imala dvije faze: staru s prijelazima *j, *, * > ja, a, a i noviju s refleksom * > /e/.

U MGVL je potvren stari prijelaz * > /a/ u leksemima: zajat, ujat, dojat (se) < *jti.

M. Moskovljevi nije zamijetio navedenih primjera, zakljuivi da u kor-ulanskim govorima postoji samo jedan primjer mesto j ima je, izuzev u pri-jat (Moskovljevi 1949: 59).

8 Vidjeti legendu znakova na kraju lanka.

134


4.1.4. Prijeglas * > /a/ u leksemu prama Prijeglas * > /a/ u leksemu prama veoma je stara pojava iz vremena prve

protojezine palatalizacije: Cpal. + 1 = Cpal. + /a/ pm- > prama.

4.1.5. Akcentuacija

U MGVL je prema novijim klasifikacijama9 stari troakcenatski sustav (, , )10 s nenaglaenim duljinama () i krainama ().

Nenaglaene duljine mogu biti:

prednaglasne (bez obzira na duinu naglaenoga sloga koji slijedi), kao u primjerima: [vlo], [drtv], [nastv], [ns], [prlku], [priprmt], [sdt], [vk], [zabravli], [zapoljva], [ps], [mt] itd.;

zanaglasne: [dobv], [drg], [grz], [izdbno], [napn] prez., [nastv], [ns], [obrd], [s], [pznto], [pt], [sgr], [svk], [trb], [] itd.

Arhainost se akcenatskoga sustava, osim injenice da je stari preteno ju-noga tipa, oituje i u ouvanju zanaglasnih duljina i u zadravanju prasla-venske proklize (ujednaenoga prijenosa siline unutar akcenatske cjeline), to se moe uoiti na ovim primjerima: [bznkoga], [nsto], [nsrdu], [mre], [znikoga].

Prema literaturi (Lukei 1990: 34) kratki se akcent ( ) u govorima sa sta-rim i starijim akcenatskim sustavima realizira:

na starim distribucijskim mjestima: na iskonski kratkim vokalima /e/ i /o/ koji se nisu nali u uvjetima za produljenje na kojima kontinuira praslavenski kratki akcent, u MGVL: [rk], [sel], [slbodno];

na iskonski dugim vokalima /i/, /u/, /a/, /e/ kao kontinuanta pokraeno-ga psl. akuta, u MGVL: [mst], [rba], [sikra], [elzo];

na iskonski kratkim vokalima nastaloga prijenosom siline pri ranim dezoksitonezama, u MGVL: [bst], [mst].

Dugi se silazni akcent ostvaruje na distribucijskim pozicijama dugoga silaznoga, ali ponekad i na mjestu akuta na vokalima koji su u sjevernim akavskim govorima poloajno produljeni u slogu zatvorenu sonantom (Lukei 1990: 36), u MGVL: [oficr], [pakl], [posl], [sMafldn], [stetn].

S obzirom na poziciju u rijei, akut u MGVL moe stajati i na inicijalnom slogu (koji moe biti i jedini), i na medijalnom i finalnom slogu, dakle zadr-ao je sve tri pozicije.

9 Mogu 1977, Lukei 1990: 3233.10 Znak a ovdje stoji namjesto bilo kojega vokala.

135


Primjeri su za akut:

na inicijalnom (ili jedinom) slogu: [bli] gl. pridj. radni, [bre], [br ud], [cli], [va], [dkli], [gr], [Gubica], [lpo] prilog, [mli], [m], [nprn], [nbooga], [n], [p], [pta], [pn], [rvu], [skla], [spur], [stli], [sv], [st], [t], [znsko];

na medijalnom slogu: [boksta], [dobva], [dvaest usme], [izdbno], [jedna], [nemu te], [obrdu], [odrden], [pomurska], [Tuturno], [zanta];

na finalnom slogu: [dont], [gotuv], [gub], [iz], [kil], [konopn], [mazgn], [odvt], [on], [sto].

Akut stoji i u slogu zatvorenu sonantom u ovim primjerima: [Dalmatnska], [lrgo], [mndel], [nprn], [nemute], [nbooga], [pomurska], [Potrnu], [pn], [skonopn], [smazgn], [spur], [stvrno], [sv], [Tarnta], [n], [znsko].

Iz literature je poznato da se akavski sjever i akavski jug razlikuju kvalitetom akcenta produljenog pred sonantom u zatvorenu slogu.11 U slogu zatvorenom sonantom (unutarnjem i vanjskom) u junim akavskim govorima stoji dugi silazni akcent, a u sjevernima akut. U govoru Vele Luke u toj kategoriji alterniraju, preklapajui se, znaajke akavskoga sjevera i akavskoga juga.

Pred sonantima u zatvorenu slogu kratki se vokal dulji. Kvaliteta produ-ena akcenta alternira:

ostvaruje se dugosilazni ( ) akcent: [posl], [postl], [vnka] itd. ostvaruje se akut ( ): [Dalmatnska], [smazgn], [znsko]. Ostali su akcenti s obzirom na poziciju u rijei ovako smjeteni:

Kratkosilazni ( ) moe stajati na:

inicijalnom slogu: [dma], [drgih], [ksnie], [mr], [nkud], [rta], [rka], [smli], [t], [tda];

medijalnom slogu: [hodli], [kolko], [melo], [recmo], [zabraivli]; finalnom slogu: [hodt], [nsm], [televze].Dugosilazni ( ) moe stajati na:

inicijalnom (i jedinom) slogu: [b], [blo], [dn], [im], [p], [pln], [sm], [stt];

medijalnom slogu: [mod irnu], [normlno], [Talijnci]; finalnom slogu: [dogn], [koprif ug], [ko], [na], [priprm], [zabv].

11 I. Lukei (1990) saimlje tu problematiku ocjenom po kojoj o razlici u kvaliteti akcenta pri duljenju pred sonantom u zatvorenom slogu najiscrpnije govori rasprava Zvonimira Jurko-via Prilog za suvremenu akavsku dijalektologiju, akavska ri, sv. 1, Split, 1973., str. 737.

136


S obzirom na to da MGVL ima stari akcenatski inventar i staru distribu-ciju, ne poklapa se s opisom korulanskih govora Miloa Moskovljevia, koji je zakljuio da se dobro jo uvaju stari akcenti i akavski akut, ali sve vie prodire nova, tokavska akcentuacija... koja je izazvala veliki poremeaj u kor-ulanskoj akcentuaciji ukoliko je nije potpuno zamenila. (Moskovljevi 1949: 158159).

4.1.6. Konsonantska obiljeja

4.1.6.1. Konsonantski inventarKonsonantski inventar MGVL ine 22 konsonantska fonema. Po mjestu

tvorbe mogu se podijeliti na:12

dvousnene (bilabijalne): /p/, /b/, /m/; zubnousnene (labiodentalne): /f/, /v/; alveolarne: /l/, /r/; zubne (dentalne): /t/, /d/, /n/, /c/, /z/, /s/; nepane (palatalne): //, //, //, //, //, //; mekonepane (velarne): /k/, /g/, /h/.Konstatacija Milana Mogua da se u akavskom narjeju prvotno nisu raz-

vile zvune afrikate // i // moe se primijeniti i na MGVL. U konsonant-skom inventaru nema fonema // i u takvim se poloajima u primjerima iz standardnoga jezika u MGVL realizira // (na mjestu jednaenja po zvuno-sti ili u primljenica): ep, emper, svidoba.

U MGVL nije nastao ni fonem // jer se jotovanje psl. skupine *d i novije skupine dj < *dj u MGVL reflektiralo kao starije akavsko // : grozje, meja, porojenje, ili kao recentnije akavsko /d/ : dode, dovidea, naredee.

Milo Moskovljevi previdio je ovu jezinu injenicu jer je zabiljeio da Mesto prasl. *dj ima j ali ga sve vie potiskuje koje se u isto knjievnim ri-jeima jedino i upotrebljava. tokavsko sve vie potiskuje j od *dj. (Moskov-ljevi 1949: 157, 159).

4.1.6.2. akavsko /t/

Konsonant /t/ ima u veini govora akavskoga narjeja specifinu realizaciju, na to su upozoravali gotovo svi dijalektolozi. M. Mogu je opisuje s fonetikoga stajalita ovako: Izgovor akavskoga /t/ opisao je fonetiar Damir Horga ovako: Kod akavskog vrh jezika se upire u donje alveole ne dodirujui donje zube. Mjesto dodira jezika s nepcem je gotovo palatalno.

12 Prema: Bari i dr. 1991: 27.

137


U tvorbi okluzije i tjesnaca uestvuje srednji dio jezika. Neznatno je slabija zrana struja i jo labavija opa artikulacija. (Mogu 1977: 65).

Isti je izgovor ovoga glasa i u MGVL, a od toga odudara jedino Moskovljeviev opis korulanskih govora, u kojem tvrdi da se suglasnik izgovara s jasnim spirantskim elementom, kao i u tokavskom dijalektu. Samo sam triput zabeleio isto nepano tj. t: kuta B(lato) i (ara), retina S(mokvica), prute (rnovo) (Moskovljevi 1949: 158).

MGVL ne daje elemenata za ovu Moskovljevievu tvrdnju, jer se uvijek jasno razlikuju glasovi // i /t/ a izgovor /t/ ima akavsku realizaciju.

Ovi su primjeri u MGVL: [btinu], [dut], [mt se], [mogtnosti], [njveta], [nt], [putat], [pvte], [srta], [ttac], [ukti], [vrta].4.1.6.3. Konsonant //

Konsonant // nije jedinica konsonantskoga inventara MGVL. Na njego-vim etimolokim mjestima javlja se /j/. Pojava se provodi u govorima du jad-ranske obale, pa pripada onima koje Dalibor Brozovi naziva adrijatizmima (1988: 84). Primjeri su u MGVL: ejadi, divji, famija, grobje, jubi, judi, juto, li-pje, najboje, nastavjaju, nevoja, podebje, posteja, prijatejica, skupje, kakjat, koj, uje, vajalo, zdravje, zeje, zemju.

Pojedinani primjeri u kojima se na mjestu // > /l/ su valda, Velko, elko, poznati i u drugim zapadnim akavskim govorima.

Sljedovi /l/+/j/ unutar rijei izgovaraju se nesliveno, tj. svaka se jedinica ar-tikulira odvojeno: hiljadu, Kriljani, ljudi, poljana, zapoljavaa.

M. Moskovljevi je, nasuprot tome, ustvrdio da se svako // izgovara kao /j/, ali se pod uticajem tokavskog izgovora ipak moe uti, za to moj materijal o MGVL ne daje elemenata.

4.1.7. Asimilacije u novim konsonantskim skupinama u akavskom narjeju izazvane novom slogovnom strukturom

U MGVL se realiziraju opejezine promjene poetnih netipinih konso-nantskih skupina: reducira se prvi lan u skupinama strukturiranim od oklu-ziva i afrikata: pela > ela, te od okluziva i frikativa: penica > enica.

Osim ovih, u MGVL vrlo su izraene i posebne promjene unutar konsonantskih skupina unutar rijei koje pripadaju redu akavskih alijeteta, a odnose se na promjene prvoga lana u novim skupinama umnika, nastalim na granicama nekadanjih unutranjih slogova u starojezinom razdoblju nakon redukcije poluglasa u poloaju izmeu dvaju umnika.

Pojava je registrirana u dijalektolokim opisima akavskih idioma, od naj-

138


starijih u 19. stoljeu do suvremenih.

Slabljenje napetosti moe se i u MGVL pratiti na vie stupnjeva i svrstati u nekoliko kategorija.

A. Slabljenje za jedan stupanj, unutar iste kategorije umnih konsonanata:

afrikat se zamjenjuje frikativom: *vrku > *vrku > vrku; *gnjaka > *gnjaka > gnjaka; *kuka > *kuka > kuka; *luki > *luki > luki; *maka > *maka > maka; *mrtvaka > *mrtva-ka > mrtvaka; *razprkat > *rasprkat > rasprkat; *smokviki > *smokviki > smokviki;

okluziv se zamjenjuje frikativom: *lakti > *lakti > lahti (analogijom prema ovom obliku i N jd. lahat);*nogti > *nogti > nohti (analogijom prema ovom obliku i N jd. nohat).

B. umni konsonant koji zatvara slog slabi za tri stupnja i zamjenjuje se naj-manje napetim sonantom // : *lakti > *lakti > lajti; *lutka > *lutka > lujka; *nogti > *nokti > nojti.

C. umni se konsonant koji zatvara slog potpuno reducira:*gradski > *gradski > graski; *hrvatski > *hrvatski > hrvaski; *prasc - > *pra - > praevina *Prihodnja > *Prihodnja > Prihonja; *rotkva > *rotkva > rokva; *susdstvo > *susdstvo > susidstvo.

D. Rubni se umnik na doetku vanjskoga sloga potpuno reducira: bom-bardirat > bombardira; digod > digo; kad > ka; kogod > kogo; pak > pa; pet > pe; po > po; put > pu; est > es.

4.1.8. Status doetnoga slogovnoga -l Zavrno slogovno -l koje se u jezinoj povijesti javilo nakon gubitka

poluglasa u imenica i pridjeva na doetku unutarnjega i vanjskoga sloga, te na doetku vanjskoga sloga u jednini m. r. glagolskoga pridjeva radnog, u organskim idiomima hrvatskog jezika moe imati dvojak alteritetni status: u jednima se zavrno slogovno -l uva bez izuzetka u svim gore navedenim kategorijama, a u drugima se zavrno slogovno -l ostvaruje samo u imenica i pridjeva i na kraju sloga, ali ne i u kategoriji glagolskoga pridjeva radnog, gdje podlijee promjenama. Unutar potonjega statusa u akavskome se narjeju javlja alijetetni, samo akavskim govorima svojstven otklon od tokavskih i kajkavskih rjeenja, s -l > - u kategoriji glagolskoga pridjeva radnog.

U MGVL je upravo takva situacija. U imenica i pridjeva starojezino je zavrno slogovno -l neizmijenjeno kao u primjerima: debel, feral, javal, matil, posal, sol, topal, val, vrtal, zal, a neizmijenjeno je i na kraju unutarnjega sloga: mulci, palci.

139


U glagolskoga pridjeva radnog u jednini m. r. reducirano je kao u primjerima:13 bubnu, u, govori, izi, je bi, je doivi, je poginu, je rodi, opari, opa-ri se, rodi, sazdri, si bi, si se zabavi, slomi se, uini, vidi, a supstituirano s /i/ ne-posredno iza slogotvornoga /r/ : umri, upri; ako je infinitivna osnova zavrava-la vokalom /a/, -l > /a/, a oba su se vokala potom stegnula u dugo /a/: bi ubra, dobiva, dogn si, im si, ia sn, je im, je ia, je iaa, je mora, je osta, n da, n im, sn reka, se zva, si ia, si moga, si mora, si naa, si se zabavi, uteka.

4.1.9. Osobit oblik pomonoga glagola biti u kondicionalu: bi, bi, bi, bimo, bite, bi

Morfoloki je alijetet akavskoga narjeja poseban prezentsko-aoristni ob-lik pomonoga glagola biti za tvorbu kondicionala : 1. l. jd. bin / bih, 2. l. jd. bi, 1. l. mn. bimo / bismo, 2. l. mn. bite / biste.

Neki od tih starih oblika zadrani su i u MGVL:

Primjeri su za 2. l. jd.: BI: ...da bi za no doa doma... da bi do dana doa... da bi ima vrimena... da bi nito moga pobrat; za 1. l. mn.: BIMO: Bili bimo ili u tuji svit za prihranit se. O. L.; za 2. l. mn.: BITE: I ki arbul bili bite dreti. I. O.

4.2. Alteriteti

4.2.1. Refleksi *Razliit razvoj * ostavio je traga tako da su meu akavskim govorima na-

stale etiri zone njegovih refleksa (e, i / e, i, je), ali sve akavske reflekse * ka-rakterizira dosljednost zamjene jata jednom jedinicom, ili dvjema prema po-sebnoj zakonitosti i pravilu (Mogu 1977 : 37).

Refleks * u MGVL dosljedno je ikavski i u leksikim i u nastavanim morfemima. Ikavski refleks * u MGVL rezultat je, dakle, zakonitosti zamje-ne * a ne vanjskoga utjecaja na govor, kao to zakljuuje Moskovljevi: Ikav-ski izgovor, po mome miljenju, takoe je u dalmatinske akavske govore do-net iz tokavskog. (Moskovljevi 1949: 159).

Ikavski refleks * akavski je alteritet14, jer ga imaju i neki tokavski govo-ri. Prema Daliboru Brozoviu, ikavski je autohtoni akavski predmigracijski juni dijalekt: Junoakavski ili ikavskoakavski dijalekt sveden je na svom prvotnome kopnenom prostoru na uzak i isprekidan pojas uz more, od Novi-grada i privlake do ua Cetine. Glavnina je toga dijalekta na otocima od Pa-mana na zapadu do Korule i Visa na istoku, a pridruuje im se i akavski dio

13 Zbog razumljivosti najee navodim primjer u perfektu.14 ALTERITET = drugost od dvojice. Taj termin rabi Milan Mogu u akavskom nar-

jeju, uz napomenu da ga preuzima od arka Muljaia; usp. Mogu 1977: 20.

140


poluotoka Peljeca (1988: 88).

Ikavski refleks * potvren je u snimljenom materijalu MGVL: A. U leksikim morfemima (osnovama rijei): bolila, cidilo, cilo, ovk, dica, donit, hotila, izist, lipo, lto, miseca, mliko, mrie, msta, nedija, niki, otudi, plisan, posli, potribu, priko, prinoili, prominu, razdilit, smlo, sria, sridu, Sti-pe, svia, svidoke, svita, vrie, vrimena. B. U gramatikim morfemima:

-i (< *-) u D i L jd. . r. imenica . r. i osobnih zamjenica: meni, ruci, se-stri, strani, tebi, vojsci;

u L mn. m. i sr. r. -h: (u) Luanih, (po) selih; -in (< *-m) u L i I jd. m. i sr. r. pridjevske deklinacije: (u) desetn, (u)

petn, sotn (u) zadnjn ; -ih (< *-h) u G mn. pridjevske deklinacije: (od) lipih, drugih, svih; -ima (< *-ma) u L mn. pridjevske deklinacije: rnima; -iji u komparativu na -ji > iji / ija: biliji, blaija, rveniji.C. U tvorbenim morfemima s jatom:

-ij (< *-- u tvorbenom morfemu *-l): kudija, nedija; -in (< *- u tvorbenom morfemu *- n-): kolino, korin; -ir (< *- u tvorbenom morfemu *- r): kosir; -i- (< *-- na doetku infinitivnih osnova te osnova glagolskoga pridje-

va radnog): hodit, letit, eli, elila, elilo, ivi, ivila, ivilo; -i- (< *- u prezentskih osnova s kontrahiranim morfemom): smin,

umin;

-i (< *- na doetku priloga i brojnih imenica): di, doli, dokli, dotli, dovli; dvi, gori, lani, nigdi, obi, svugdi;

-i (< *- u prefiksu *n- i *pr-): niko, niki, nikoliko; nimamo, prihranit se, prinoili, pritoit.

4.2.2. Konsonantska skupina jd u prezentskoj osnovi glagola *id-tiKonsonantska skupina jd u prezentskoj osnovi glagola *id-ti, akavsko-kaj-

kavsko-starotokavski alteritet, prisutna je u MGVL: dojdn, izajdn, najdn, projdn.

U prezentskoj osnovi glagola *id-ti ostvaraj konsonantske skupine jd je al-teritet: dojde, izajde, najde, projde;

/d/ je noviji akavski ostvaraj u primjerima: dode, prede, naredenje, dovidenja.

141


4.2.3. Prijelaz -m > -nU MGVL potvren je prijelaz -m > -n u nastavcima, a /n/ je pritom ne-

to reduciran. U novije je vrijeme utvreno da je rije o fonetskoj (artikulacij-skoj) neutralizaciji fonemske komponente, pri emu se artikulacijski zadrava samo nazalnost, a potiru se ostala artikulacijska obiljeja. Primjeri u MGVL:

u glagola na doetku nastavka 1. l jd. prez.: (j) sn, (pak) nisn ; na doetku nastavka u I jd. imenica m., ., i sr. roda: m. r.: (s) didn, (s)

posln, (s) tovarn, . r.: (s) babn, (s) mazgn, (s) Prncipesn Mafaldn, (s) tetn Lucn Pelinicn; sr. r.: (s) ditetn ;

na doetku nastavaka u zamjenica, pridjeva i brojeva: (prid) sobn, (prid) tebn, (s) tn, (su) nn, (u) desetn, (u) petn, starn.

Pojava zahvaa i doetak nekih nepromjenjivih rijei: glavnih brojeva se-dan i osan, te priloga doin. Na doetku osnove u leksikim morfemima u MGVL -m ostaje neizmijenjeno: dim, lakom, lim, sam.

4.2.4. Konsonantske skupineKonsonantske skupine u akavskom narjeju su stare i nove (Mogu 1977:

83).Stara praslavenska skupina *d realizirala se u MGVL kao stariji akavski

ostvaraj // u primjerima: gospoja, meja, mlaja, mojani, porojenje, itd. Isti je refleks sekundarne starojezine skupine *d: grozje, rojin.

Praslavenska skupina *t realizirala se u MGVL kao /t/ : kuta, mete, not, pot, potat, povrte, prinotit, sit, srita, svita, trete, vrita itd.

Sekundarno *t imalo je isti refleks: brata, cvite.Skupina *t u MGVL ima dvostruko podrijetlo: od skupine st u novijim primljenicama: betija, betimat; od psl. skupine *t: poten, potenje. Strana skupina sk kao k u primljenicama: katula, kina, kovacera, ostala

je neizmijenjena u leksemima: skalat, skale, skula. U rijeima slavenskoga podrijetla k > k: vrku, gnjaka, Grka, kuka,

luki, maka, mrtvaka, smokviki.Strana skupina sp realizirala se kao p: paher, porkat, porko, ostala je neiz-

mijenjena u leksemima: spijat, spiza.Praslavenske skupine *st i *sk realizirale su se kao t : batina, Bobovite,

godite, guterica, itat, krtanski, kupalite, Malintica, nate, prietivat, putat, tap, teta, tipat, Stretinica, tucat, tuk, utipak.

142


Govore s ostvarajem t dijalektolozi ubrajaju u akavske, a izvorni su a-kavski govori odreda akavski (Mogu 1977: 83).

Stara se skupina *r u MGVL uva: ripnja, rivo, rjen, rn, rnac, rno, rpat, rv, rvi, urjenilo, urnit.

Ove se potvrde u MGVL protive tvrdnji Miloa Moskovljevia da se sta-ra grupa r uva, ali se vrlo esto zamjenjuje sa cr. Naporedo sa r govori se i cr. (1949: 157, 159).

Konsonantska skupina gn > gnj: gnjoj, gnjojit.

4.2.5. Depalatalizacije

Milan Mogu navodi da depalatalizacija na akavskom tlu zahvaa dva konsonanta, // i // koji su vrlo slini po svom poloaju pri artikulaciji (1977: 90-91).

Depalatalizacija // > /l/, u manjem broju leksema lokalna ili arealna pojava u akavtini, zabiljeena je u MGVL u primjerima: valda, Velko, elko.

Depalatalizacija // > /n/ u MGVL samo starije: badn, lnsko, ogn.

4.2.6. Promjene srednjih vokala pred nazalima

Vokal /e/ se moe zatvoriti do /i/ kada je ispred nazalnoga konsonanta koji zatvara slog u sredini ili na kraju rijei: rjn, kamn, pen, nska.

U istim se poloajima na kraju rijei vokal /o/ zatvara u /u/ : (s) menn, (s) tebn, (s) enn, (vazmi) sobn, ali ostaje reduciran: [n], [n].

4.2.7. Asimilacija na daljinu

U MGVL asimilacija na daljinu zahvaa konsonant /s/ pod utjecajem pala-tala // u nekom od slogova iste rijei (prema: Brozovi 1988) /s/ > //: ua, u-ilo, uit.

4.2.8. Promjene -ro, -ra > -reProtojezina promjena vokala u sekvencijama -ro, -ra > - re u korijenu iste

rijei, uestalija u govorima junoga areala, potvrena je u MGVL u primje-rima: narast > narest, rast > rest, grob > greb, (ali grobje) i u imenice repak (vra-bac).

4.2.9. EpentezaU konsonantskoj skupini zr javlja se epentetsko /d/: sazdrit, zdrak, zdrca-

lo, zdril, zdrilo.

143


Skup dr moe prijei u zdr: zdraa (draa), zdrucat.

4.2.10. Metateza

U MGVL je prisutna metateza slogova u leksemima: varaju < vraaju, kuundida< ukundida, manjiga < maginja, evara < erava.

4.2.11. Zamjeniki likovi nastali kontrakcijom

U MGVL je lik osnove upitno-odnosne zamjenice za znaenje ivo u sva tri roda nastao kontrakcijom, kao i u veini akavskih govora:

m. r. psl. *k+i > *kyi > kii > ki, [K je] [tu] [vrg]? O. L. Ki lnpar se lipi. . V.15

sr. r. psl. *ko+e > koe > ko . r. psl. *ka+a > kaa > ka, [K ti] [brga]!

4.2.12. Disimilacije

U MGVL je prisutno razjednaenje nosnih sonanata u skupini mn: gu-mno > guvno.

Tipina je za akavce i disimilacija likvidnih konsonanata.

U MGVL se likvid /r/ mijenja u /l/ (ali ne i obrnuto): frizerka > flizerka, re-bro > lebro.

4.3. Ostale znaajke MGVL16

4.3.1. Fonoloke pojave

Zamjene konsonanata: /g/ > /k/ : galeb > kaleb, /v/ > /b/ : vrime > brime (ra-guzeizam).

Konsonant /v/ stoji u intervokalnoj poziciji: levut.Poetno se /v/ u konsonantskoj skupini moe reducirati: repak (vrabac). U nekim konsonantskim skupinama konsonant /v/ otpada: gvozje > gozje.Skup st moe metatezom (ts) dati /c/: caklo.Leksem usta, pokazne zamjenice ovo i ono, te vremenski prilog opet u

MGVL imaju protetsko //: jono, jopet, jovo, justa. Analoka palatalizacija velara /k/ /g/ /h/ zahvaa i osnovu glagola u 3. l. mn.

i ispred nastavka -u: mou, peu, vru.15 Ki u znaenju kao i kada se upotrebljava u poredbenim reenicama: Ki da je Uskrs oli

ishodnji dn. .V.16 Prema Boidaru Finki (1977) i Daliboru Brozoviu (1988).

144


Jednina m. r. pokaznih zamjenica glasi: ovi, ti, oni. Iza prijedloga s zamjeni-ca ti dobiva protetsko /o/: s otn.

4.3.2. Morfonoloke pojave

Neutralizacija alomorfa

U N jd.17 sr. r. pridjeva i zamjenica ostvaruje se neutralizacija prijeglasnoga /e/ > /o/ poslije nepanih konsonanata:

loo (vino), nao (uje)... kojo je izdubano... staro nao, tujo (libro), vruo (lito).Rije je o gubljenju palatalnosti na razini distribucije vokala, kojoj je poslje-

dica gubljenje protojezinih alomorfa, u ovome sluaju u N jd. sr. r. pridjeva i zamjenica, odnosno opstanak istoga nastavka iza nepanih i nenepanih kon-sonanata.18

Zanijekani prezent gl. biti 3. lica jd. glasi n: n bilo.

4.3.3. Morfoloke pojave

U MGVL se uvaju svi oblici imperfekta glagola biti:

1. l. jd.: j bi l. mn.: m biemo2. l. jd.: t bie l. mn.: v biete3. l. jd.: n bie l. mn.: oni biu.MGVL pripada skupini onih akavskih govora u kojima se ne uvaju obli-

ci imperfekta svih glagola, nego samo imperfekt glagola biti, i to s nastavcima u svim oblicima. Taj imperfekt glagola biti ima prezentske nastavke (Menac-Mihali 1989: 88).

Kao i u drugim akavskim govorima koji uvaju taj oblik, imperfekt je u MGVL izgubio vremensko znaenje i poprimio modalnu funkciju izricanja elje, mogunosti, naina, npr. bie kupit sa znaenjem: mogao je kupiti, trebao je kupiti. U strunoj je literaturi imperfekt u takvoj slubi nazvan imperati-vom prolim.19

Za tree lice prezenta glagola u MGVL generalizira se nastavak -u: ...tamo se kupu masline... da se neka prominu... govorie da govoru... kad puno

stoju... tamo se obradu masline.

17 U ostalim padeima ta se neutralizacija ne ostvaruje pa ostaje: G loega, G vruega, D naemu, D kojemu, D tujemu.

18 Neutralizacija fonolokih opreka u osnovi je fonemskih zamjena. U slabim poloajima (poloajima neutralizacije) razlikovna obiljeja funkcioniraju s ogranienjima, to dovodi do uki-danja nekih opreka po odreenom obiljeju. Usp. Zeevi 1993: 21.

19 Menac-Mihali 1989: 102.

145


Javlja se specifina jugoistonoakavska znaajka tvorbe iterativnih prezen-ta (Brozovi Ivi 1988: 86) kao u primjerima: [pokr] : pokriva, [svu] : svlai, ali i [svca], [zal] : zalijeva, [obu] : oblai, ali i [obca].

Infinitivni je doetak apokopiran, zavrava samo na -t / -: leat, lovit, tr-cat, pe, re, ue.

U G, D, L, A jd. u zamjenica, pridjeva, rednih brojeva generalizira se na-stavak -ega / -emu. Takvim je ujednaenjem nastavka i gubljenjem alomorfa -oga / -omu sustav rastereen. Primjeri su: ...da bi posija, koristi od tega... kako sn jubi jednega oficira... da neka znaju jedan za drugega... je se n spominje tega?... meni je mater imala pjesmicu od tega... na temu uje gubi kvalitetu... oni su rekli je-dan drugemu... ovega mlega to je bi... radnega, onemu, temu... to ti je osi potresa dubrovakega... u zadnju etvrtega.

Za G mn. rabe se ovi nastavci:

stariji: -, -i / -ih; noviji: -, preteno u primjerima preuzetim iz struke, npr. obrada ma-

slina, puno brodova.U MGVL ovi su primjeri: ...nakun nikoliko dn... od drugih materijali... od

es uri... trideset godin... bilo je Luani desetak... drugih prilika nsi ima... dva para skala... jo su nn davali po malo dinari... ni bilo dinari... ni bilo pe kili... pe metri... pe es kili... proces obrade maslna je gotov... sa ve ima materijalih... vria mindeli.

Oblik A izjednaava se s oblikom L20 : ...uva se u kamenu posudu... u Lasto-vu smo prinoili... n je bi u jednu kamaru... bila je borba u Blato... bila je na rivu ovaka trava... na nike brodove... nai su sve radili u kuhinju... nosila je mlu na ruke... sn se zaposlila u kuhinju.

Posvojna zamjenica ima oblik njiha; [njha] [sn]. O. L.U G jd. . r. dri se stari nestegnuti lik posvojne zamjenice njeje (stcsl. jej):

[njj] [kmara] O. L. I jd. ujednaen je za sva tri roda i glasi n: koncn, s babn starn, s konopn,

s mazgn, s poetkn, s posln, s Principesn Mafaldn, s tebn, s tovarn, veinn su.

Za broj etiri upotrebljava se oblik etire u . r.: [Kd smo] [il ta], [ble su][tire] [re]. O. L.

U m. i sr. rodu taj oblik glasi etira: etira godia, etira pasa. O. L.Dual se u m. r. uva uz broj 3 i 4: dva rogaa, tri vala.

20 Ovu pojavu D. Brozovi ubraja u adrijatizme izazvane romanskim utjecajem (neutra-liziranjem akuzativa i vokativa).

146


Jednoslone imenice m. r. imaju kratku mnoinu: didi, krovi, pasi, brodi21.Hipokoristici m. r. s doetkom na -e proiruju osnovu morfemom -et u

svim padeima osim N i V jd.: Iveta, Jureta, Mteta, Stipeta.U promjeni pridjeva provodi se 2. palatalizacija: jednaki > jednaci, jednakih

> jednacih, jednakima > jednacima. Pridjevi kojih se (jednoslona) osnova za tvorbu komparativa zavrava na

labijalne konsonante, imaju nastavak -ji u komparativu: dubok dubji, lip li-pji, a za takvim se tvorbama povode pridjevi: lak lagji, mek mekji.

4.3.4. Sintaktike pojave

Imenica dica sintaktiki funkcionira kao N mn. m. r., to je vidljivo po obli-ku glagolskog pridjeva radnog: ...dica su ostavali unde.

4.3.5. Leksike posebnosti

Karakteristini su leksemi koji daju posebnu boju MGVL: grina (odla-zim), iskle (odakle), ilaa (otila je), poat (otii)...

4.3.6. Oblici nepromjenjivih rijei

Prilozi dobivaju navezak -ka: danaska, doleka, goreka, jutroska, undeka, vanka, veeraska.

Prilog svud ima oblik usud. Prijedlog od s G imenice zamjenjuje poredbeni prilog, kao i N imenice:

[in] [mte od] [ldih]. O. L.Uz genitiv se rabi prijedlog mjesta u: u mene, u moje matere, u njega, u tebe. Ako se izrie relativno superlativno znaenje, najobinija pomona rije

je jadno i vele: jadno bolestan, jadno gladan; vele ti su uinili nai didi I. O. (jako mnogo su napravili...)

Znaenje ili izrie veznik oli: [li] [zj], [li] [vzi]. O. L.Znaenje pa izrie se oblicima pa / pak / paka : [Njprn se] [mj] [p te

se] [bt]. O. L.Znaenje niti izrie veznik nijanci: [N] [blo] [njnci] [krha za] [kpt].

O. L. Oblik prijedloga jer obino je jerbo: [Nsn] [z] [obd] [jrbo mi je] [bl]

[pra]. O. L. 21 Imenica brod u MGVL ima kratku mnoinu brodi, G mn. brodi, brodih. Govornici koji

u G mn. za tu imenicu rabe nastavak -a u G mn. brodova, preuzimaju ga iz standardnog jezi-ka. V. opasku u zakljuku ovoga rada o nastavku -a u G mn.

147


5. Zakljuak Istraivanje potvruje da je MGVL akavski sustav, to dokazuje 9 akav-

skih alijeteta i 13 akavsko-tokavskih (ili akavsko-kajkavskih ili akavsko-kajkavsko-tokavskih) alteriteta u njemu.

Alijeteti su u MGVL:

akavska tendencija jake vokalnosti vidljiva u prefigiranoga glagola vazest (va < *v), toponimu Malinica i leksemu zmaja;

Povean broj samoglasnikih fonema pod utjecajem diftongacije i za-tvaranja vokala te nazalizacije;

Dvojaki refleksi vokala * > /a/ u leksemima: zajat, ujat, dojat (se); Stari troakcenatski inventar i distribucija s prednaglasnim i zanagla-

snim duljinama, te zadravanjem praslavenske proklize;

Jotovanje praslavenske skupine *d i novije skupine *dj reflektiralo se kao starije akavsko // i recentnije akavsko /d/;

Specifina akavska fonetska realizacija fonema /t/; Mijene u novim konsonantskim skupinama, nastale zbog posebnosti

akavskoga sloga;

Redukcija doetnoga slogovnoga -l u jednini m. r. glagolskoga pridje-va radnog;

Osobit oblik pomonoga glagola biti u kondicionalu: bi, bi, bi, bimo, bite, bi.

Alteriteti su:

Refleks * > /i/ u osnovi rijei i u gramatikim morfemima; Konsonantska skupina jd u prezentskoj osnovi glagola *id-ti; Prijelaz -m > -n u nastavcima, pri emu je /n/ neto reduciran; Neizmijenjeno zavrno slogovno -l u imenikih rijei i na doetku

unutarnjega sloga;

uva se psl. skupina *r; Praslavenske skupine *st i *sk realizirale su se kao t; Supstitucija // > //; Depalatalizacija // > /l/ i // > /n/ u ogranienom broju primjera; Neutralizacija, asimilacija, epenteza, prijevoj, metateza i kontrakcija; Oblik akuzativa izjednaava se s oblikom lokativa; U genitivu plurala rabe se stari nitini nastavak - i -i /-ih;

148


Upotrebljava se zamjeniki pridjev vas; Infinitiv zavrava samo na -t /-, /i/ je apokopirano.Rezultati ovoga istraivanja MGVL pokazuju postojanje u njemu akav-

skih alijeteta i junoakavsko-zapadnotokavskih alteriteta, u velikoj mjeri po-dudarnih s onima u otonim govorima junoga akavskoga dijalekta. Daljnja bi istraivanja, koja bi u polazitu imala postojee rasprave o tim govorima,22 vjerojatno potvrdila zakljuak ove rasprave.

6. Ogledi govora

Fonetski zapis 23

I. dio

K. P. n se smlo hodt nkud/ jerjeb koprifug// ns sm hodt/ Talijncisu zabravli recmo s ri ds/ ns sm nndi put/ negosimr stt dma/ ituje blo tda// kje drgo t blo/ nsm smli put nkud/ tusn ti rk// natncesmo hodli p ksnije/ za rta/ kje blo slbodno// tuje bla jedna zbava/ n blo nitelevzj/ n blo rdija pno/ negosii natnce/ tsise zabvi/ imsi jedn drtv kojsi tmo na/ zapu zabvjse// fatigloseje normlno// svki rdni dn jeb svj pln ispnt spsln// fatiglose kolkose mogl/ abloje svta zafatigt// ovk bezkvalifikcije izantaje im odrden posl/ fziki// vajloje put vnka kopt/ rt// priprmt zimju dabiposj/ korsti otiga/ adrgo tsi mg int/ drgih prlk n blo// ksn j b mld / n blo mogtnosti zapoljva// umslinese hodlo// svk seznje nosla svj posl// ltoje blo zart/ kt // priprmt zmju zasdt lzu/ pvte // pje dol jemtva// tu mlo tje blo grzj/ tuje vlo dont dma/ adnlose stovrn ilimazgn/ kje im tovra// tglose/ pse tmo nalc msta mlo umatl idnlo dma ukonbu// onolko kolkosi im dognsi dma zapriprmt vn// mslineseje kplo dkle ns priprm zabre// on tje plo nazemj trbloje skpt/ jerk pno stoj msline nazemj/ propdju/ izih plsn inatmu je gub kvalitt// vajih dont dma/ stvtih mre/ iskpit kolku koliin m// m mmo takv prlku/ zatujersmo blz mra/ stvmoih ujedn psudu/ kcu/ mje zovem lmbk/ itmose kpu/ iknno kse napni/ ilikak ovk m prlku zaobrdtih/ m rmo otorkultih/ otorkulose/ odnesse naturkul/

22 Junoakavski govori jo nisu opisani u cjelovitoj sintetikoj raspravi. Izuzetak su govo-ri otoka Hvara, Braa i Visa, vrlo iscrpno obraeni u raspravi Petra imunovia na njemakom jeziku. v. imunovi, P. Einfhrung (u: Hraste imunovi Olesch 1979: XII-XLVII.)

23 Prema Boidaru Finki (1977: 5355) i skupina autora (1990: 14, 37). Zbog lakega razu-mijevanja teksta biljeim velika slova iako to u fonetskoj transkripciji nije uobiajeno.

149


pomodirnu druliku/ itmose obrdu msline// dobj je i odnes dma// akoma vk// mega prodt/ akonens dma// sotnje procs brd mslna gotv / pse nastvjju drg pslovi// jese v ukmen psudu/ mjh zovem kmenice// tuje otkmena/ korto kmen/ kojje izdbno psebno zaje drt// tuje oddavnin pznto/ stro na// izumlisu tu jerb n blo drg mogtnosti/ psud ocakl/ ilidrgih materijli// dvo n dobr zaje/ zatu tse dvo napn ja ipta/ akmnje sgr b nda// sje vt drg/ savt m materijlih// svk gdinu vk j koj m ukti trb pritot/ takudaga svk gdnu stv nsto// kse je taku neb vlo ivodlo brgu odmu/ ndabise mogl pokvrt/ ponu starnsku reen/ usllobise/ dobv jk mris/ nebse mogl zaint rba lo ilizije/ natu je// kje im vnka btinu/ onje blz i zaubrt msline// on kojje lrgo im/ lrgoje mor put// na famjaje imla svgdi lrgo/ m poru/ ru ip hodt pjke/ stovrun pdvi re// put tmo dv re/ idv re hodt zdoma// tubi izgub tr etri re njbojoga rdnog vrmna// mrsi pt taku rno/ dabi ddna do/ nalc msta/ stt dklise vdi/ uznsko dba doetr p re// zatusi mroa zvnka rno put dma/ dabi znt do dma// jutrosi kbi b msc i ranje/ dabiim vrmen podn/ zat ve psla// btnoje t ve bt natern kolo msln// posl n fziki tak/ lije spur// zatu trba pno vrmen izgubt/ dabinto mg pobrt// psbno akonsu dobr rodle msline/ nda mroa pno vrmena izgubt/ dabitgod dn dma/ datin i dn taku znita// kbi tuklo brt msline/ ndabise organizrlo/ stvlobise skl/ bje jedn muk ilidv/ stvibi dv pora skla nastabl/ sto rbu/ takozvne brle/ danepdj pozemj/ trv/ ngo dapdj prvo naon rbu/ taku dalkoih skp//

II. dio

T. P. tu v daon znj/ dasehodlo umsline kak mli/ kse zavi kla/ ilisib donedje/ ipti lpo d kficu dakp/ iveti dv rog onmo ps mtri dje/ k dude doh/ pteih izst// li dv tr smkve// nevja vlk//

Ka. P. blismo mli// n blo zakpt// msmo ostli bezca/ zbbn strn smi// n blo dnar zakpt// v put sl// ijutrose dgnt klo dv re/ tr iptt nd naodrdeno msto// ksi do tmo/ vti trct jerb nsi b sm/ negojhje pritbn/ ngo dri k bje me/ mj snko// akbi bl dol ov/ kakse r/ pmurska stra//

T. P. finnci// finnci//

Ka. P. vlobitise blo sprmt/

T. P. / tuje b mnopl/ slje bl mnopl/ hodt sl/ tjue blo

150


zabreno//

Ka. P. p dut/ brte/ skpt ps kil/ blo destk/ primatmu// ksije skp/ usk odvrt//

Tn. P. jesecdlo/ m//

Ka. P. drto kroskonl uguzcu/ iptt peta//

T. P. iiz sl/ oprse/ zn//

Ka.P. ptt t izZklpatc/ kakse zov t vla t/ isTrsten ptt prko sveg ta rta/ dut uPotrnu/ itmo p dgosmo ostl/ dgo nsmo/ adgosmo lita dma// tot ri moj/ tutije blo taku poclo lto// clo lto tkad svi skla/ psmo kpli dodaj// nsm prodvli/ ngo zasvoj ptribu smo imli/ jerbje svk kp nsm smo m// svkje kp/ jerbje svk b unevji//

O. L. tbije pokjn otc b it/ kolkosi imla gdit//

Ka. P. dv godta//

O. L. pje b it inkn kolkoje pogn/ Ka. P. dv godta tkadj it//

O. L. ansvn nkad rekl kak/ kakje n tub i// Ka. P. azaprihrntse/ do// tmosu bli on il sPrincpesn Mafldn/

brd seje zv// O. L. askleje i t brd//

T. P. izDubrvnka mr bt b i/ pn boksta/ rude// nje iz vnka/ valdje b stri brd// mnije mter imla pjsmicu otiga// tusu bli stri brdovi/ doje naon vlike vle/ on tr vla/ iostje nsrdu vla/ krm i prva ostla przna/ islomse// kaksi on rekl dasezv//

Ka. P. Prncpesa Mflda//

T. P. atakuje/ takuje//

K. P. bloje Lni destk namu/ jojednje dov// jjedn stri brba Mrko Gubica/ nje b ondar mli// n zn niplvat//

Tn. P. jese n spome tiga// K. P. ij/ kakne//

Ka. P. ni Lnisu ovko rkli/ nkose nemujte vt// nekse mt kak k zn/ jerb komte rt nemetse//

T. P. k nezn totse/ me dogodt//

K. P. tje blo pr sttin jdi//

Ka. P. nkose nemette/ jertusu bli navlli morsk psi/ Tme/ tudaje

151


blo sv mre ucrvnlo dklesuse on ndrli/ iksuse ndrli/ reterli suse/ iov nisuse pk vgli//

T. P. v ov lpo/ reterli// zn t tu zni// uklonli//

Ka. P. uklonli/ / ipk su ostli vi// ivga mlega tje b vzliga skonopn i potzli/ daostne v//

T. P. tutije os ptrsa dbrvakga njveta luos uDubrvnku bil ikolici/ tusu bli skro sv Dubrvani//

Ka. P. eBe mj//

K. P. tuje blo hljadu dvesto dvdeset iiste/ sdme/ usme// Ka. P. tuje blo dvdeset isdme/ isdmesmo lita// K. P. bbaje imla dv godta//

T. P. tno/ tno//

K.P. dvaestsdme/ mda ukrju dvaestsdme ilipoetkn dvaestusme/ kncn dvaestsdme ilipoetkn dvaestusme/ dtum s m prczno nznmo/ li ljudisu tu imli zapsno dasezn kje tu blo//

T. P. dobr/ tegdine la// usto dba sgurno//

Ka. P. nznn/ nznn kojje tu blo godte// nje i tmo uMntevido// nje uin tmo nta ngo godte po// indasu il ovko// bje n i brba Stp Zlkt//

K. P. stri Bojk nt// Ka. P. nje b ukmaru/ brba Stp iotc/ jedn//

K. P. dobr/ alisuzjedno dol tmo//

Ka. P. ajes skpa// ionsu rekl jedn drgemu/ t dv dnra tsu imli/ danka znj jedn zadrgga// tususe on dv povjrili jedn drgemu// idolje dba dajeov n pokjn otc db jedn msto zaput/ j b nznn koju/ zaborvlasn// abrba Stp drgo/ aov drgo mstoje blo zapu poprvjt cste/ nko gzjesu vkl itu// iov govri dasenek promnu// promnlisuse// pokjn n otcje i namsto brbe Stpet/ abrbaje Stp i naegvo// ibrbaje Stp ost v/ apokjn otcje pogn// karoserjaseje odvojla odong motr/ iil uprovalju in// psu bli jvli/ jr tmoje blo nga svta/ atrdset gdnse/ Tme/ vd v/ n pokjn otc// ksmose il razdlt lsmo nasd/ ipokjn otc v// ngdi n b dajemri// pkje vlo tu nt svidok ito n// nta ngo n// svtasmo m prvali//

O. L. kste bli il ul t/ kakste tu bli il//

Ka. P. lpo/ partkuleti/ kakse gr//

T. P. mje snce bje rt/ ksu etrdest ipv dol Talijni/ idrg//

152


blismo poTalijnma psu dol etrdest ietvte mci/ kncn etrdest itrte gdine/ ipeli strt/ nevja/ datesv zaklt/ datesv ubt/ ij znn mu brtje do uns/ govrite dagvor dabivlo ptt/ ad/ dan nzn/ datesept puItlije// ajlismo ogte/ jje ostla ulncu// iiltsmo onmo dijesad bnk/ uon zgrdu// tje bla poljna jedn/ ovko blo stmo itsmo stli/ tsunn rekl nek kmo dk sv vjsk prde// tmosu vkl brdvi puVs//

K. P. puLstova//

T. P. itsmo stli popdn oetri re// j kaksn jb jdnga oficr dameukrc strh/ zasce Issovo//

K. P. kje b uvjsc/ uvjsc/ akje b slbodn tje i// dic/ strisu vetnn il//

T. P. idkje vjsk prol/ tu je blo vt tr/ etre re ujutro uptn misc/ zpravo uzdn etvtga// idje nk/ ke nrde mj nemese ukrct ngo j st jdi// zasce Issovo// tuje navllo narvu tmo/ nga nkoga// ab jdn brd ost pn muncije// j kaksn jdnga jb dameukrc// past Rdmilu/ t Lvora/ bba/ mt/ zapartkulu//

Ka. P. dtije svh odvt//

T. P. eda jedn/ sto oficr// ke// nrde mj/ nemese/ ndekje sto muncija/ nastrdtete im iv/ tnse nrd neme krct// mamjko moj/ dtemo sd// smi uti// dli dv trabkula Krljni/ nkad nt zaborvit// bje brba nt iSkar Novk/ obadv brta// zmalo dansm dol naHvr// blisu uHvr mci/ krbini snovi// phloje ilko/ namcenas odvel ov Krljni// insma/ odLk doHvr iuLstovo clu nt// iuLstovosmo prinotli// idol narede daseukrcmo zaVs// mj Kro/ dv on avijn// kgose mt mre/ kgose mt grmje/ isvk utk// ikseje smklo ukrclismose pt nanke brdove trabkule inaVs// tamn zor// blno/ s m govrmo kakte bombardr Vs/ kaktemo sv pognt// srta/ daloje/ bl magl/ itsmo stli doveri li nesvk// nk grpese ukrcle naon invazone/ on borbne vlike/ pt Snta Marje/ Snta Kre/ Snta Lucja// obal sv doTarnta/ t nsm/ Tuturno iizTarntasmose ukrcli/ ablesu prtupodmrnike mre/ vloje izhvat/ mnno sv// ndasmo tudi ilit/ idlsmo naGku blz Krte// avijondate bombardr knvj/ jerbje i knvj// n tu i jedn brd/ ije knvj// svtije Dalmcija bl/ kolica benka/ Zdra/ Bkovica//

K. P. Dalmatnska zgora/ Bokovo iotci// T. P. doDubrvnka// tmosmo stli gdinu p// kje dol narede

dademo dma/ pkovali sv/ poslli sv prsobn/ pke isv istuj// ostli j dv msca bzita/ bziega// vldje blo takvu rtno ste/ takvu

153


narede/ ipsmo dol etrdest ipte udestn mscu narvu// blje narvu ovk trv//

Ka. P. tmosmo bli utorima/ lpo greje b tr/ adleje bl pina// illismo njprn tak/ apsunn dli nkn nkoliko dn postje/ psmo krli nma cimnat tsu zhod inli prkodna/ aponot pu ukrst zapocimentt mlo tr//

T. P. tutije bl snzcija ksu bli Englz/ ssn vt it/ grnta// s rije//

Ka. P. p t//K. P. gr zsprovodn//

T. P. la bg/ dovida/ stjtemi dobr//

Ka. P. / ovu gr zsprovodn// ajes uin posl koj//T. P. n//

Ka. P. madli//

T. P. nbi tu Bug// isn jedn jtro/ datuseiskrct// Lvr lov ttac/ pk nisn//

Ka. P. nekti rn// Ivnica dasumupbrli cli on dvi mndel tje b// neIvnica/ ngo Per nko//

K. P. naIvniino on dvi mndel// dajebr dv irke vrte// T. P. tu le// on najdvi mndelje grak kak ps/ anaon drgi n blo

pkil//

K. P. rkje dajenadvi blo dobta vrta mndeli/ dajen jboje rod// T. P. neme bt// dajesv tu blo gre st/ nebiblo tolko vrta// bg//

Ka. P. jsn bl utekl sm bznkoga// tet Vnkase bl udl/ j n pokjn m d put jerb n im ca// im je mter/ im je bbu stru//

K. P. n b dlun zaput//Ka. P. n n d j put// anmaje rekl tet Marja dateon put// rklaje

Kte/ paritjse ptemo put// medutn/ blje brb uBlto/ ubloje nma jedn tet uBlto/ ndrji iMtet mter// ndrjaje b mli/ pje bl Mlka/ Mtje b vd snma imlu Marju dv godtasu imli// iksuje ubli/ vloje put tet vazst uBlto// nacivresuje dovel/ mtvu// ksuje dovel/ tet Marjaje t mlu nosla nruke douLk// imlaje dv godta// ion mni govri// Kte/ t hod/ aj ntu/ komtu ostvt ogtu/ komtu ostvt vcu// aj govrn/ v nemjte nko/ aj grnta// ijsn ilat stetn Lucn Pelincn// idicsu bli mla/ Mtje b mli/ da n hotla ngoje ostla sbbn iddn amsmo ilit/ ipslije tet Lc ostla uTrubatu/ ajsn ilata ufriku jerbje frika bl ve vrt/ toplja/ ngo Trubat/ psu dca

154


ostvli nde dijebl mlo blaja klma/ itakusmo ostli godte ip dn// psnse lpo zapslila ukhiu/ tmosn fatigla// nisu sv rdli ukhiu itoti n// itakusmo uinl godte ip dn iblonnje lpo// onmu k n im nkoga ovmo/ kog n bolla glv znikoga tmuje blo lpo// gldni nsm stvrno bli itoti// ijsunn dvli pomlo dnari//

Legenda znakova

vokalne varijante obino oznaava realizaciju /a/ u dugom slogu. Dolazi u naglaenom

[posl] i nenaglaenom poloaju [trb], [trv]. Jezik je pri izgovoru toga glasa poneto podignut i povuen natrag, tako da se realizira po-malo kao stranji glas (u usporedbi s izgovorom knjievnoga /a/).

oa oznaka diftonke realizacije vokala tipa a . obino oznaava realizaciju /o/ u dugom slogu. Dolazi u naglaenom

[tak] i nenaglaenom [sl] poloaju. Poloaj jezika pri izgovoru isti je kao u [] pa se [] u usporedbi s knjievnim /o/ realizira kao zatvo-reniji glas.

oznaka diftonke realizacije vokala tipa o. obino oznaava realizaciju /e/ u dugom slogu. Dolazi u naglaenom

[zmu] i nenaglaenom poloaju [priprmt]. oznaka diftonke realizacije vokala tipa e. znak za uvjetovanu realizaciju vokala /i/ gotovo uvijek pod kratkim si-

laznim akcentom.

znak za alofon fonema /e/ reducirani glas pod kratkim silaznim akcen-tom.

nazalne vokalne varijante, , , , izgovor vokalnih varijanata biljei se potpisanim znakom za

nazalnost ispod grafema za pojedine vokale.

konsonanti, palatalni lateralni sonant i palatalni nazalni sonant

l palatalizirano /l/ znak se koristi u fonetskom zapisu ogleda govora zvuna palatalna afrikata

zvuna pretpalatalna afrikata

t bezvuni palatalni ploziv

zvuni palatalni ploziv

155


bezvuni palatalni frikativn alofon fonema /n/ (znak se rabi za djelomino reducirani izgovor alofo-

na fonema /n/ iza nazaliziranoga vokala) neakcenatski znakovi za fonoloku transkripciju

/ intonacijska pauza

// kraj reenice (u pravopisu toka)

LiteraturaBari, EugEnija i dr. 1990. Gramatika hrvatskoga knjievnog jezika. Zagreb:

kolska knjiga. Brozovi, daliBor PavlE ivi 1988. Jezik, srpskohrvatski / hrvatskosrpski,

hrvatski ili srpski. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Kr-lea.

Finka, Boidar 1977. Dugootoki akavski govori. Hrvatski dijalektoloki zbornik 4, Zagreb, 7178.

Finka, Boidar 1973. Naputak za ispitivanje i obraivanje akavskih govora. Hrvatski dijalektoloki zbornik 3, Zagreb, 576.

gjivojE, Marinko 1968. Otok Korula. Zagreb: Vlastita naklada.kalodjEra, duan 1985. Otok Korula i Peljeka rivijera. Zagreb: Grafiki za-

vod Hrvatske.katroPil, ivo 1970. Neke znaajke govora Blata i Vele Luke. Zbornik otoka

Korule, Zagreb, 8690. kuar, MarcEl 1895. Lumbaradsko narjeje. Nastavni vjesnik 3, Zagreb,

323338. lukEi, iva 1990. akavski ikavsko-ekavski dijalekt. Rijeka: Izdavaki cen-

tar Rijeka.Luko Libro, 1994. godinjak Drutva Vela Luka br. 1, str. 45. i 48. Zagreb:

Drutvo Vela Luka.MEnac-Mihali, Mira 1989. Glagolski oblici u akavskom narjeju i u hr-

vatskom knjievnom jeziku. Filologija 17, Zagreb, 81109.Mogu, Milan 1977. akavsko narjeje. Zagreb: kolska knjiga.MoskovljEvi, Milo 1949. Govor ostrva Korule. Glasnik SANU 1/3, Beo-

grad, 155221.olEsch, rEinhold PEtar iMunovi 1983. akavisch deutsches Leksi-

kon. III Teil. akavische Texte. Slavistische Forschungen 25/3, Kln/Wien: Bhlau - Verlag.

orEB, izvor 1990. Lanterna na koju. Zagreb: CBD Centar.iMunovi, PEtar 1979. Einfhrung (u: hrastE, MatE PEtar iMunovi

156


rEinhold olEsch 1979. akavisch deutsches Leksikon. I Teil. Slavistis-che Forschungen 25/1, Bhlau - Verlag, Kln Wien, str. XII-XLVII.)

vuEti, iME 1972. Kuma Mandina u po ovega vika. Forum, XI/12/24, 960974.

zEEvi, vEsna 1993. Fonoloke neutralizacije u kajkavskom vokalizmu. Za-greb: Zavod za hrvatski jezik Hrvatskoga filolokog instituta.

The Vela Luka Subdialect: Classification and Phonology

Summary

This paper provides a description of the speech of Vela Luka, on the Island of Korula, based on the authors own field research carried out in August 1993. There is no real previous description of the Vela Luka subdi-alect. The material previously taped has been transcribed and accentuated, so the description is based on the phonetic transcription method. The vowel system has been presented both synchronically and diachronically, together with accentuation, consonant system, and the major features of morphology. Speech samples are also provided.

Kljune rijei: hrvatska dijalektologija, akavski, ikavski, Vela Luka

Key words: Croatian dialectology, akavian, Ikavian, Vela Luka

Documents

Orieta Lubiana_Velolučki Govor