ORIJENTACIJA PO POJAVAMA U PRIRODI Strane svijeta možemo, ne uvijek s potpunom sigurnošću, odrediti i prema nekim znacima u prirodi, odnosno na zemljištu.

Po panjevima: godovi su uži (gušći su) na

sjevernoj, a širi na južnoj strani panja;

Po mahovini: na sjevernoj strani stabla su, u pravilu, jače obrasla

mahovinom nego na južnoj; Po kori stabla: pored toga što je više obrasla mahovinom, kora

na sjevernoj strani drveća je hrapavija i tamnija, često i puna

različitih gljivica, dok je južna strana glatka i svjetlija;

Po krošnjama: krošnje drveća su na južnoj strani obično bujnije nego na sjevernoj;

Po snijegu: snijeg uvijek brže kopni na južnim obroncima, a dulje

se zadržava na sjevernoj strani;

gljive: gljive koje žive na drveću bolje rastu sa sjeverne strane jer

tamo ima više vlage;

zidovi: zidovi i krovovi zgrada su sa sjeverne strane hladniji i tamniji i s te strane su obrasli gljivama i mahovinom;

drveće: na vazdazelenom drveću se sa južne strane pojavljuje

znatno više smole nego sa sjeverne;

mravi: mravi prave mravinjake s južne strane panja, drveta ili grma; južna strana mravinjaka je blažeg nagiba od sjeverne;

trava: proljetna trava je veća, gušća i zelenija s južne strane

velikog kamenja, drveća, šume. Obratno je kada je dugotrajna

suša: tada je trava dulje zelena sa sjeverne strane; crkve: kod katoličkih crkava oltar je na zapadu, a ulaz na istoku;

križ na kupoli, kod svih crkava, je postavljen u pravcu sever-jug

Ovakvi načini orijentiranja nisu sigurni stoga je potrebno biti oprezan.