os-plorini-sali.skole.hros-plorini-sali.skole.hr/upload/os-plorini-sali/images/... · Web viewGrupno ili samostalno izvođenje pokusa, promatranje promjena tijekom izvođenja pokusa,

Mjesečni planovi iz kemije u 8. razredu za 2017./2018. godinu

Mj.Nastavne teme

Nastavne jediniceKljučni pojmovi Obrazovni ishodi Aktivnosti za učenike

Suodnos s drugim

predmetima

RU

JAN

I. KEMIJSKI ELEMENTI I NJIHOVI SPOJEVI

1. -2.Uvodni sat -ponavljanje

3Svojstva nemetala- Sumpor

4. Spojevi sumpora – sumporov(IV)oksid i sumporasta kiselina Spojevi sumpora – sumporov(VI)oksid i sumporna kiselina

5. Sličnost među spojevima nemetala

6. Kiseline

7. Ponavljanje i vježbanje nastavnih sadržaja – nemetali, spojevi sumpora, sličnost među spojevima nemetala

8. Svojstva metala – kalcij

opća svojstva nemetala

kiseline

vodikov (oksonijev) ion

opća svojstva metala

zemnoalkalijski metali

• izvesti pokuse i obrazložiti jednadžbama kemijske reakcije sumpora s kisikom te nastalih oksida s vodom

• izvesti pravilno razrijeđivanje koncentrirane kiseline vodom

• ispitati električnu vodljivost kiselih otopina

• prikazati kemijskim jednadžbama nastajanje oksonijevog iona

• prikazati kemijskom jednadžbama nastajanje kiselina

• obrazložiti nastajanje kiselina i kiselih kiša

• odrediti univerzalnim indikatorskim papirom pH kiselim otopinama i razvrstati ih prema jakosti kiselosti

• navesti i napisati neke osnovne kiseline i njihove formule: dušična, klorovodična, sumporna, ugljična i sumporasta

• usporediti svojstva alkalijskih i zemnoalkalijskih metala

• prikazati kemijskim jednadžbama reakcije nastajanje oksida zemnoalkalijskih metala (žarenjem karbonata i gorenjem metala na zraku)

Grupno ili samostalno izvođenje pokusa, promatranje promjena tijekom izvođenja pokusa, promatranje demonstracijskog pokusa, uočavanje promjena tijekom pokusa, bilježenje rezultata pokusa, rasprava o rezultatima pokusa u paru, donošenje zaključka.

Pisanje kemijskih jednadžbi, rješavanje radne bilježnice, rješavanje problemskih zadataka, rješavanje zadataka za ponavljanje i vježbanje iz udžbenika, prijepis plana ploče, pisanje domaćeg rada.

Izrada plakata ili prezentacija, izrada modela, samostalno izlaganje uz plakat, prezentaciju ili model.

• geografija – klima, biljni svijet, ekološki problemi, kisele kiše, zaštita geološke baštine

1

Mj.Nastavne teme


Suodnos s drugim

predmetima

LIST

OPA

D

9. Spojevi kalcija

10. Željezo

11. Sličnost među spojevima metala – hidroksidi

12. Hidroksidi i lužine

13. Soli

14. Važniji postupci dobivanja soli

15. Ponavljanje za I. pisanu provjeru znanja

16. I. Pisana provjera znanja – KEMIJSKI ELEMENTI I NJIHOVI SPOJEVI

hidroksid

lužina

željezo

kemijske formule i imena soli

hidratne soli

neutralizacija

• dokazati pokusom i jednadžbom reakcije da zemnoalkalijski metali i njihovi oksidi s vodom daju lužine (gašeno vapno)

• obrazložiti razliku između hidroksida i lužine

• odrediti pH lužnatim otopinama univerzalnim indikatorskim papirom

• izvesti pokuse i obrazložiti jednadžbama kemijske reakcije vezanje žbuke, topljivost kalcijeva karbonata u oborinskim vodama, nastajanje špiljskih ukrasa, te taloženje i otapanje „kamenca”

• istražiti pokusom i obrazložiti uvjete korozije željeza u vodi i predložiti načine zaštite željeza od korozije

• ispitati pokusom svojstva vodenih otopina soli

• izvesti pokuse i upoznati postupke dobivanja soli

• napisati jednadžbe reakcija nastajanja soli i obrazložiti reakcije

• dokazati pokusom prisutnost kristalne vode u hidratnim solima




Pisanje izvještaja istraživačkog mini projekta (ispitivanje korozije željeza).

Pisanje pisane provjere znanja.

• fizika – elektricitet

• biologija – probava u želudcu

• geografija – Jadransko more, reljef Hrvatske

• fizika – masa

• matematika – omjeri, postotak, jednadžba s jednom nepoznanicom

2

Mj.Nastavne teme


Suodnos s drugim

predmetima

STU

DEN

I

17. Analiza pisane provjere znanja i refleksija učenika;

18. Maseni udio elementa u spoju

19. Određivanje formule spoja

20. Ponavljanje i vježbanje za I. kartku pisanu projeru znanja – OSNOVE KEMIJSKOG RAČUNA

II. UGLJIK I UGLJIKOVI SPOJEVI

21. Ugljik i 1. kratka pisana provjera znanja (15ꞌ)

22. Anorganski spojevi ugljika – ugljikovi oksidi; analiza 1. kratke provjere znanja

23. Anorganski spojevi ugljika – ugljična kiselina i karbonati

24. Kruženje ugljika u prirodi

maseni udjeli elemenata u spoju

alotropske modifikacije ugljika

oksidi ugljika

ugljična kiselina

karbonati

stanično disanje

fotosinteza

kruženje ugljika u prirodi

• objasniti povezanost formule spoja i masenog udjela elementa u spoju

• izračunati maseni udio elementa u spoju i odrediti formulu spoja

• izračunati empirijsku i molekulsku formulu spoja jednostavnije građe

• razlikovati svojstva grafita i dijamanta kao posljedicu njihovih različitih kristalnih struktura

• navesti načine povezivanja ugljikovih atoma i objasniti da je ugljik jedinstven među kemijskim elementima

• izvesti pokus dobivanja ugljikovog(IV)oksida i ispitati njegova svojstva

• povezati opasnosti i posljedice trovanja ugljikovim(II)oksidom i ugljikovim(IV)oksidom

• prikazati jednadžbama i objasniti nastajanje ugljikovih oksida, ugljične kiseline i špiljskih ukrasa

• opravdati pokusom uklanjanje kamenaca u kućanstvu

• opisati najvažnije procese koji omogućuju kruženje ugljika u prirodi

• prikazati kemijskim jednadžbama procese fotosinteze, staničnog disanja

• povezati povišenje temperature na Zemlji s povećanom emisijom ugljikova(IV) oksida u atmosferi (klimatske promjene-ekološki otisak)



Pisanje kratke pisane provjere znanja.


Pisanje izvještaja istraživačkog mini projekta (uklanjanje kamenca u kućanstvu).

• biologija – školjkaši, disanje

• geografija – reljef primorske i gorske Hrvatske

• fizika – masa

• matematika – omjeri, postotak, jednadžba s jednom nepoznanicom, tetraedar

3

Mj.Nastavne teme


Suodnos s drugim

predmetima

PRO

SIN

AC

25. Fosilna goriva

26. Organska kemija

27. Kvalitativni sastav organskih spojeva

28. Ponavljanje za II. pisanu provjeru znanja – UGLJIK I UGLJIKOVI SPOJEVI, sistematizacija gradiva

29. II. Pisana provjera znanja – UGLJIK I UGLJIKOVI SPOJEVI

30. Analiza II. pisane provjere znanja

pougljenjivanje ili karbonizacija

suha destilacija

frakcijska destilacija

ugljen i nafta kao izvori organskih spojeva

organski spojevi

organska kemija

kvalitativni sastav organskog spoja

• nabrojati temeljne činjenice o postanku fosilnih goriva

• izvesti pokus suhe destilacije drva

• navesti karakteristike fosilnih goriva i načine njihove preradbe, transporta, skladištenja i uporabe te prosuditi o njihovu utjecaju na okoliš

• navesti zajednička svojstva organskih spojeva

• izvesti pokuse dokazivanja C, H, S, N i halogenog elementa u tvarima organskog podrijetla

• predložiti razlike tvari organskoga i anorganskog podrijetla

• povezati opasnosti i nezgode pri radu i skladištenju tvari organskog podrijetla





• biologija – školjkaši, disanje, fotosinteza, stanično disanje, fosilni ostatci

• biologija – školjkaši, disanje, fotosinteza, stanično disanje, fosilni ostatci

• geografija – reljef primorske i gorske Hrvatske, vulkani

4

Mj.Nastavne teme


Suodnos s drugim

predmetima

SIJE

ČA

NJ

III. UGLJIKOVODICI

31. Ugljikov atom u organskim spojevima

32. Građa alkana

33. Imenovanje i strukturni izomeri alkana

34. Svojstva i uporaba alkana

zasićeni ugljikovodici ili alkani

sažete strukturne i molekulske formule

homologni niz

trodimenzijska građa molekula

• dokazati pokusima kemijsku stabilnost zasićenih ugljikovodika i reaktivnost nezasićenih ugljikovodika

• osvjestiti da je u organskim spojevima ugljik uvijek četverovalentan i da se njegovi atomi mogu međusobno povezivati u lance, razgranate lance i prstenove

• navesti da se ugljikovodici najjednostavniji organski spojevi sastavljeni samo od atoma ugljika i vodika

• prikazati načela građe molekula ugljikovodika simbolima, odnosno pisanja pripadnih molekulskih formula

• predložitit nomenklaturu jednostavnih alkana,te njihove strukturne, sažete strukturne i molekulske formule

• povezati strukturnu formulu s oblikom molekule u prostoru

• povezati pojam zasićenosti ugljikovodika s prisutnošću samo jednostrukih veza u molekuli

• sastaviti ili izraditi modele molekula jednostavnijih alkana

• napisati jednostavne kemijske reakcije supstitucije (zamjene)



Izrada plakata ili prezentacija, umnih mapa, izrada modela, samostalno izlaganje uz plakat, prezentaciju ili model.

• biologija – ozljede, prva pomoć pri opeklinama

• matematika – tetraedar, geometrijska tijela

5

Mj. Nastavne teme


Suodnos s drugim

predmetima

VELJ

AČ

A

35. Ponavljanje i vježbanje nastavnog sadržaja – alkani

36. Alkeni

37. Alkini

38. Aromatski ugljikovodici

39. Ponavljanje i vježbanje nastavnog sadržaja za II. pisanu provjeru znanja − UGLJIKOVODICI

40. III. pisana provjera znanja – UGLJIKOVODICI

41. Analiza pisane provjere znanja i refleksija učenika

IV. ORGANSKI SPOJEVI S KISIKOM

42. Građa i svojstva alkohola – imenovanje

nezasićeni ugljikovodici – alkini

aromatski ugljikovodici

funkcijska skupina

hidroksilna skupina

alkohol

alkoholno vrenje

• povezati pojam nezasićenosti s prisutnošću dvostruke i trostruke veze

• navesti nomenklaturu jednostavnih alkena i alkina te njihove strukturne, sažete strukturne i molekulske formule

• prikazati građe molekula alkena i alkina simbolima, odnosno pisanja pripadnih molekulskih formula

• sastaviti ili izraditi modele molekula jednostavnijih alkena i alkina

• napisati jednostavne kemijske reakcije supstitucije adicije

• dokazati pokusima kemijsku reaktivnost nezasićenih ugljikovodika – alkena i alkina

• napisati strukturnu formulu benzena i prepoznati benzensku jezgru u spojevima

• navesti da su spojevi sa sljubljenim benzenskim jezgrama kancerogeni te da su pare mnogih organskih spojeva otrovne

• navesti da svi alkoholi sadržavaju hidroksilnu skupinu (funkcijska skupina) te znati načela pisanja molekulskih, strukturnih i sažetih strukturnih formula metanola, etanola, propanola i butanola

• navesti fizikalna svojstva i kemijska svojstva alkohola





• biologija – osjetila, kancerogene tvari, otrovne tvari

• matematika –geometrijski likovi

6

Mj.Nastavne teme


Suodnos s drugim

predmetima

OŽU

JAK

43. Dobivanje i uporaba alkohola

44. Ponavljanje i uvježbavanje nastavnih sadržaja – alkoholi

45. Građa i imenovanje karboksilnih kiselina

46. Dobivanje i svojstva karboksilnih kiselina

47. Ponavljanje i vježbanje nastavnih sadržaja − karboksilne kiseline

48. Esteri

49. Ponavljanje i vježbanje nastavnog sadržaja za IV. pisanu provjeru znanja − ORGANSKI SPOJEVI S KISIKOM

50. IV. pisana provjera znanja – ORGANSKI SPOJEVI S KISIKOM

hidroksilna skupina

alkohol

alkoholno vrenje

karboksilna skupina

karboksilne kiseline i njihove soli

više masne kiseline

ester

esterifikacija

hidroliza estera

nazivi jednostavnijih estera

• izvesti pokus dobivanja alkohola alkoholnim vrenjem otopine meda ili prezrelog voća te dokazati da osim alkohola alkoholnim vrenjem nastaje i ugljikov dioksid

• obrazložiti fiziološko djelovanje alkohola (ovisnost, alkoholizam)

• prikazati molekulskim, strukturnim i sažetim strukturnim formulama metansku, etansku, propansku i butansku kiselinu te ih naučiti imenovati

• obrazložiti dobivanje octene kiseline (octeno-kiselo vrenje) i njezinu uporabu

• ispitati pokusom kemijska svojstva octene kiseline

• navesti prirodne izvore nekih organskih kiselina

• objasniti građu, nazivlje i uporabu soli karboksilnih kiselina

• predložiti estere reakcijom alkohola i kiseline i napisati pripadne jednadžbe reakcija

• prepoznati estere kao skupinu spojeva s karakterističnom funkcijskom skupinom te naučiti imenovati jednostavnije estere

• navesti neke estere koje nalazimo u prirodi (mirisi voća; jabuke, kruške, banane)





• biologija – alkoholizam (utjecaj alkohola na mentalno i fizičko zdravlje), alkohol kao dezinfekcijsko sredstvo; osjetila, probava i organi za probavu, povezivati znanja o mastima i uljima stečena u nastavi biologije s iskustvima i znanjima stečenima u nastavi kemije

7

Mj.Nastavne teme


Suodnos s drugim

predmetima

TRA

VAN

J


V. BIOLOŠKI VAŽNI SPOJEVI

52. Građa i dobivanje masti i ulja

53. Svojstva i uporaba masti i ulja

54. Ugljikohidrati

55. Monosaharidi – glukoza i fruktoza

56. Disaharidi

zasićene i nezasićene masne kiseline

glicerol

trigliceridi

katalitičko hidrogeniranje

emulzija

ugljikohidrati

monosaharidi

Trommerov reagens

Fehlingov reagens

saharoza

• navesti i objasniti svojstva, biološko i tehničko značenje, prirodne izvore te strukturu i uporabu masti i ulja

• razlikovati nezasićene i zasićene masne kiseline (oleinska i stearinska)

• obrazložiti važnost nezasićenih masnih kiselina u prehrani

• obrazložiti važnost nezasićenih masnih kiselina u prehrani

• navesti primjere emulzija koje se upotrebljavaju u svakidašnjem životu

• prikazati najjednostavnijom sumarnom jednadžbom fotosintezu i stanično disanje te primijeniti postojeća znanja o fotosintezi i staničnom disanju

• navesti prirodne izvore, kemijski sastav i podjelu ugljikohidrata

• obrazložiti važnost ugljikohidrata u prehrani i naučiti da su monosaharidi najmanje strukturne jedinke ugljikohidrata

• prikazati molekulske formule glukoze i fruktoze (shematski prikaz strukturne formule glukoze i fruktoze)

• objasniti dobivanje, uporabu i kemijski sastav saharoze




• biologija – povezati nastavne sadržaje o mastima, ugljikohidratima i bjelančevinama sa znanjima stečenima u nastavi biologije; piramida pravilne prehrane

• geografija – uzgoj uljane repice i suncokreta; uzgoj šećerne repe i trske

8

9

Mj.Nastavne teme


Suodnos s drugim

predmetima

SVIB

AN

J57. Polisaharidi

58. Ponavljanje i vježbanje nastavnog sadržaja – masti, ulja i ugljikohidrati

59. Aminokiseline i bjelančevine – građa

60. Dokazivanje i svojstva bjelančevina

61. Enzimi

62. Ponavljanje i vježbanje za V pisanu provjeru znanja – BIOLOŠKI VAŽNI SPOJEVI

63.V pisana provjera znanja – BIOLOŠKI VAŽNI SPOJEVI ;


VI. SINTETIČKI VAŽNI SPOJEVI

65. Sapuni

66. Sapuni i detergenti

škrob

celuloza

glikogen

prirodni polimer

prirodni polimer

amino-skupina

peptidna veza

dipeptid, polipeptid

koagulacija bjelančevina

enzim ili biokatalizator

aktivno mjesto u enzimu

supstrat

sapun i saponifikacija

detergent

hidrofilni i hidrofobni dio molekule

• navesti načela međusobnog povezivanja molekula glukoze u škrobu, glikogenu i celulozi

• dokazati i izolirati škrob iz različitih namirnica i ispitati njegova svojstva

• izvesti pokus kiselinske hidrolize škroba i dokazati prisutnost reducirajućeg šećera

• navesti da molekule aminokiselina sadržavaju amino-skupinu i karboksilnu skupinu i da se povezuju peptidnim vezama u polipeptide

• navesti da samo 20 različitih aminokiselina izgrađuje sve bjelančevine (proteine) i da esencijalne aminokiseline unosimo hranom

• pokusom dokazati bjelančevine u različitim uzorcima te samostalno ispitati i uočiti promjene do kojih dolazi kad se otopina bjelanca jajeta zagrije ili joj se dodaju kiseline, lužine ili soli teških metala

• izvesti samostalno pokus i obrazložiti hidrolizu škroba enzimima

• navestida su enzimi proteini i da kataliziraju samo jednu kemijsku reakciju ili više srodnih te poznavati ulogu enzima u organizmu i procesima vrenja

• prikazati shematski građu molekula sapuna i detergenata

• izvesti pokusom reakciju saponifikacije

• usporediti pokusima svojstva sapuna i detergenta u mekoj i tvrdoj vodi te razumjeti mehanizam pranja

• procijeniti samostalno kojom je vrstom nečistoća zaprljana odjeća i odabrati odgovarajuće sredstvo za pranje

• upotrebljavati smisleno




Pisanje provjere znanja.

• biologija – povezivati znanja o ugljikohidratima, aminokiselinama, bjelančevinama i enzimima stečena u nastavi biologije s iskustvima i znanjima stečenima u nastavi kemije

• biologija – povezivati znanja o enzimima stečena u nastavi biologije s iskustvima i znanjima stečenima u nastavi kemije

10

Mj.Nastavne teme


Suodnos s drugim

predmetima

LIPA

NJ

(4)

67. Prirodni polimeri

68. Sintetički polimeri

69. Ponavljanje i vježbanje − SINTETIČKI VAŽNI SPOJEVIIzborna tema: Sapuni nekad i danas

70. Zaključivanje ocjena i analiza uspjeha

polimeri i polimerizacija

plastomer

duromer

elastomer

• objasniti značenje pojma polimer

• razlikovati i usporediti građu prirodnih polimera (npr. celuloza, škrob, bjelančevine) i građu umjetnih polimera (npr. polieten)

• primijeniti već stečena znanja o prirodnim polimerima (škrob, celuloza, glikogen, proteini) za razumijevanje svojstava sintetičkih polimera

• pokusima istražiti mehanička svojstva folija od umjetnih polimera

• raspravljati o fizikalnim i kemijskim svojstvima različitih vrsta polimera na temelju njihove molekulske strukture (lanci, mreže, preferirana orijentacija molekula itd.)

• raspravljati o problemu gomilanja plastičnog otpada, njegovu prikupljanju, spaljivanju i recikliranju




• tehnička kultura – sintetički polimeri

• biologija – prirodni polimeri, zaštita okoliša i razvrstavanje otpada

11

Documents

os-plorini-sali.skole.hros-plorini-sali.skole.hr/upload/os-plorini-sali/images/... · Web viewGrupno ili samostalno izvođenje pokusa, promatranje promjena tijekom izvođenja pokusa,