Oslobođenje [broj 23686, 21.11.2012]

7/30/2019 Oslobođenje [broj 23686, 21.11.2012]

http://slidepdf.com/reader/full/oslobodenje-broj-23686-21112012 1/64

OSLOBO\ENJESRIJEDA, 21. 11. 2012. Godina LXIX • Broj 23.686Cijena: 1 KM/6 KN

BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www .os lob odj enj e.b a

DANAS PRILOG

KUPOVINA VREMENA

ZA PONI[TENJE IZBORA

CIKBiH odbio novo otvaranje vre}a sa listi}ima iz Srebrenice

5. strana

MIR ZA GAZU!

Protest podr{ke u Sarajevu

8. strana

F o t o : D ` e n a n

K R I J E [ T O R A C

Hitna rekonstrukcija

vlasti u Federaciji2-3.

strana

Mostar: Lideri noveparlamentarne ve}ine



OSLOBO\ENJEsrijeda, 21.novembar/studeni 2012.2

U @I@I

VIJES

TI

FÜLE U BiH 27. NOVEMBRAEU nije odustala

Evropski komesar za pro{irenje [tefan Füle doputo-vat }e u BiH 27. novembra kada }e s bh. politi~kim li-derima u Sara jevu odràti sastanak u okviru druge run-de visokog di jaloga u vezi s ispunjen jem uvjeta BiH zapriklju~en je Evropskoj uni ji, potvrdio je za Fenu PeterStano, portparol [tefana Fülea.

Rekao je da }e razgovor i}i u smjeru analize ispu-njen ja rokova ko je je BiH preuzela na prvom sastan-ku na visokom nivou ko ji j e u j unu 2012. odràn uBruxellesu.

- Fokus }e biti na uvjetima iz Mape puta te }e se raz-govarati o na~inima na ko je BiH moè ubrzati napre-dak na putu ka integraci ji u Evropsku uni ju, precizirao je Stano.

Upitan da prokomentira raspoloènje zvani~nogBruxellesa prema BiH, naro~ito u ovom trenutku kada je vi{e nego o~igledno da BiH, uprkos svim nasto janji-ma zvani~nika EU da je vrate na pravi put, zaosta je zasusjedima, Stano je kazao da }e na ta pitanja u Sara- jevu odgovoriti sam Füle.

- Me|utim, odlu~nost i namjere EU spram BiH su vrlovidljive iz poruka ko je je politi~arima i gra|anima BiH

uputila visoka predstavnica Evropske uni je za vanjskeposlove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton, kazao je Stano.

Podsje}amo, Ashton je istakla ~vrstu opredi jeljenostsvih 27 zemalja ~lanica EU da prihvate BiH u svo ju za- jednicu. Naglasila je da je budu}nost BiH u EU te da bh.

politi~ki lideri mora ju preduzeti sve neophodne kora-ke da EU postane realnost za bh. gra|ane ina~e }e ovazemlja zaostati za zemljama u regionu. Ashton je ka-zala da nema vremena za tro{enje na neproduktivnerazgovore te podsjetila da BiH mora implementirati pre-sudu Suda za ljudska prava u slu~a ju Sejdi} - Finci dabi SSP stupio na snagu. S ovom ocjenom saglasan je,tvrdi Stano, i zvani~ni Bruxelles.

Bosna i Hercego vina morausposta viti efkasan sistem pre-

venci je-spre~a vanja nastanka ko-rupci je, jer je to sistemski problem~i je suzbi janje je jedino mogu}eputem kombiniranja mjera, uklju-~u ju}i pokretanje kri vi~nih, disci-plinskih, prekr{ajnih i upra vnihpostupaka, kao i reafrmaci ja mo-ralne odgo vornosti, zaklju~eno

je na ju~era{njem radnom sastan-ku u Sara je vu gla vnih tu ilaca uBiH o temi “Procesuiranje pre-dmeta organizo vanog kriminalai korupci je”.

Malo sredstavaPredsjednik Visokog i sudskog tu-

ìla~kog vi je}a BiH Milorad Nov kovi} je kazao da se za jedni~komakci jom i dobro koordiniranimakti vnostima tuìla{ta va i policijskihagenci ja moè odlu~no i spremnoodgo voriti na sve oblike organizo-

vanog kriminala i korupci je te na tajna~in u 2013. bitno promi jeniti sa-dràj iz vje{ta ja o napretku BiH u di-

jelo vima ko ji se odnose na organi-zo vani kriminal i korupci ju.

- Ovakvu odlu~nu akci ju od naso~eku ju i na{i evropski partneri, aod na{eg uspjeha u borbi protiv ove

vrste kriminala za visit }e i brzina na-{eg pristupanja evropskim inte-graci jama, poru~io je Nov ko vi}.

Mahmut [vraka, gla vni tuìlacRepublike Srpske, kazao je da je uRS-u stanje korupci je i organizo va-nog kriminala na zado volja va ju}emni vou, uva a va ju}i ~injenicu s ka-kvim kapacitetima raspola u u po-gledu policijskih agenci ja ko je ihprate i materi jalne obezbi je|enos-ti tuìla{ta va da bi mogli procesu-irati ova kri vi~na djela.

- Kriminal i korupci ja se otkri vai procesuira na temelju istra`nih ra-dnji i te{ko je raditi s malim sred-stvima, jer onda nema ve}ih rezul-tata u borbi protiv ovih po{asti,napomenuo je [vraka te kazao dau BiH ima kandidata za procesuira-nje, a pripadnici su politi~kog mi-ljea, ali i dodao da je problem u po-

liti~koj volji da se takvi slu~a je vi rje-{a va ju jer “za procesuiranje tako-zvanih velikih riba potrebna je po-liti~ka volja. Tuìla{tvo ne moè daiznese sav teret, potrebna je podr{kaiz vr{ne vlasti.”

Prema ri je~ima Zdrav ka Kne-è vi}a, gla vnog ederalnog tuì-oca, slu~aj Ive Sanadera je dokaz da

je prav da mogu}a.- Mi smo u proteklim godinama

procesuirali ne koliko visokih du-`nosni ka i podrà vamo akti vnos-ti drà vnog od vjetni{tva u Hrvat-skoj. Nasta vit }emo sa istim tem-pom i arom da procesuiramo vi-soke du`nosnike u BiH ko ji po~inekri vi~no djelo jer isti zakon vaì zasve i ne vidim razloga za{to bi biloko bio izuzet od toga. Tu odlu-~nost di jele sve mo je kolege, jer e-limo da se borimo protiv svih vido-

va organiziranog kriminala i korup-ci je, istakao je Kneè vi} te dodao dabi politi~ka volja trebala biti ve}a.

“Da ima ve}e podr{ke tuìla-{tvima, sigurno bi i rezultati bili i pokvantitetu i kvalitetu ve}i”, kazao jeKne e vi}.

Suo~avanje s dokazimaNa pitanje {ta je konkretno bio

problem u predmetima ko ji su vo|eni protiv visokih politi~kihzvani~nika, a za vr{ili su osloba|aju-}im presudama, iako su bile upi-tnog karaktera, Kneè vi} je nagla-sio da je zadatak tuìla{tva da do-ti~nog po~inioca kri vi~nog djela op-tuì i optu`nicu dosta vi sudu.

- Tek na sudu tuìlac ima prili-ku da se suo~i s dokazima ko jepredo~a va optu`ba i ti dokazimogu uticati da ne do|e doubje|enja da su dokazi tuìteljstvado voljno jaki da se optuèni pro-glase kri vima i zbog toga dolazi doosloba|aju}ih presuda. U njimanema politi~kog utjeca ja, rekao jeKne e vi}, napomenuv {i da se ni-kada ne zna ko je }e dokaze optu-èni predo~iti u cilju dokazi vanjasvo je ne vinosti.

L. RIZVANOVI]

Tuìoci traè

podr{ku

Lideri HDZ-a BiH, HDZ-a 1990,SDP-a, SBB-a, SNSD-a i SDS-a,stranaka no ve {estorke, potpisali su

ju~er u Mostaru izja vu o principima

za jedni~kog sudjelo van ja u vlasti.Bo o Ljubi}, predsjednik HDZ-a1990, doma}in ovog susreta, nakonsastanka je rekao kako su lideripostigli dogo vor o pitanjima ko ja bitrebala pokrenuti europski put BiH.No va {estorka se, rekao je Ljubi}, ob-

vezu je da }e pristupiti izradi i dono-{enju usta vnih rje{enja ko ja }e osi-gurati punu usta vnu i institu ci-onalnu jednakopra vnost sva trikonstituti vna naroda i pripadnikaostalih, odnosno gra|ana ko ji se neizja{nja va ju kao pripadnici konsti-tuti vnih naroda.

Uskla|ivanje s presudom- To uklju~u je i uskla|ivanje Us-

ta va BiH s presudom Sejdi} - Fincina na~in ko ji }e osigurati izbor le-gitimnih predsta vnika u Predsjedni-{tvo i Dom naroda BiH, tj. da pripa-dnici jednog naroda ne bira ju pred-sta vnike drugog naroda. Stranke{estorke, tako|er, potpuno reafrmi-ra ju rani je dogo vorene i preuzeteob veze, poput dogo vora ko ji supostigle stranke iz Federaci je oizboru izaslanika u domo ve naro-da. Prioritet instituci ja vlasti na ra-zini BiH je harmonizaci ja zakono-dav stva sa standardima EU i iz-

vr{a vanje ob veza iz Mape puta, te

ùrna izrada modela koordinaci jeprego vora sa EU u okviru akti vnos-ti ko je ve} vodi Vi je}e ministara, re-kao je Ljubi}.

Tako|er, dogo voreno je da }e seùrno pristupiti rekonstrukci ji izvr{ne vlasti u FBiH, vode}i ra~unao kompatibilnosti parlamentarnih

ve}ina na razli~itim razinama. Lju-bi} je kazao i kako je {estorka dogo-

vorila da se treba osigurati da nadle-

`ne instituci je realizira ju ve} potpi-sane politi~ke dogo vore i rje{enjaglede pitanja nepokretne vojne idrà vne imo vine iz oùjka 2012.

- Potrebno je osigurati uvjete zapro vedbu nu`nih ekonomskih isoci jalnih reormi u cilju zaustav -ljan ja negati vnog ekonomskogtrenda, izlaska iz gospodarske kri-ze, te stvaranja zakonskog okvira za

po voljno ekonomsko okruènjeko ji }e jam~iti ekonomsku stabil-nost i ra vnomjeran razvoj svih di-

jelo va BiH. Naglasak treba biti na

inrastrukturnim i energetskimpro jektima, a posebno na korido-ru 5c. U tom smislu treba defnira-ti roko ve za vr{etka pro jekta i fnan-cijske konstrukci je za realizaci jusvakog neizgra|enog LOT-a. Stran-ke {estorke smatra ju kako je spo-

razum SNSD - SDP zna~a jan do-prinos pobolj{an ju ekonomskesituaci je u BiH i ja~anju instituci-onalne efkasnosti te }e za jedni~kipristupiti realizaci ji i dogradnjirje{enja kroz zakonoda vnu proce-duru. Tako|er, stranke {estorkepo drà va ju izbor predlo enih kan-didata iz SBB-a i SDP-a u Vi je}uministara, a kao princip prihva}a-

Lideri nove parlamentarne

Usvojen princip da pripadnici jednog naroda ne biraju predstavnikedrugog naroda Stranke {estorke smatraju kako je sporazum SNSD- SDP zna~ajan doprinos pobolj{anju ekonomske situacije u BiH i ja~anju institucionalne efikasnosti

ôvi}: Jo{ se mora dogovaratiPredsjednik HDZ-a BiH Dragan ôvi} je rekao kako je {estorka potvrdila

principe za postizanje dogovora o izboru izaslanika u domove naroda, dok se oko izbora ~lanova Predsjedni{tva BiH jo{ mora dogovarati.

- Dogovor SNSD - SDP nema zna~ajni jih primjedbi od ove {estorke. Mo-ramo posti}i {iroki konsenzus kako bismo stabilizirali politi~ke odnose u ze-mlji, a to je pretpostavka za ekonomsku i soci jalnu stabilnost BiH. Uvjerensam da ono {to smo danas dogovorili, bez obzira kako }e to tko doìvjeti,ne}e biti prepreke da se to realizira. Klju~ni je dogovor, {to se hrvatske stra-ne ti~e, da predstavnici jednog naroda ne mogu drugom narodu birati ~la-nove Predsjedni{tva ni domova naroda. Tako|er, ùrno treba uspostaviti iz-vr{nu vlast u FBiH na na~elima ove {estorke, rekao je on.

HITNA REKONSTR

VLASTI U FEDERA

Procesuiranje organizovanogkriminala i korupcije

Dobro koordiniranim aktivnostima tuìla{tavai policijskih agencija moè se odlu~no i spremnoodgovoriti na sve oblike organizovanog kriminala

Foto: D. ]UMUROVI]



U @I@IOSLOBO\ENJE srijeda, 21.novembar/studeni 2012. 3

MVPBiHNorve{ka sna`no podràvaeurointegracije

Ambasador Bosne i Hercegovine u KraljeviniNorve{koj Emir Poljo sastao se ju~er sa ministricomodbrane Norve{ke Anne-Grete Hjelle Strom-Erichsen.

Na sastanku je bilo ri je~i o uzvratnoj posjeti mi-nistrice Strom-Erichsen Bosni i Hercegovini, kao iintegraci jama BiH u NA TO, kao jednom od priorite-tnih ciljeva spoljne politike u BiH.

Ambasador Poljo ~estitao je ministrici Strom-Eric-hsen na imenovanju na mjesto ministra odbrane Nor-ve{ke, te je upoznao o zna~a ju pristupanja BiH NA -TO-u, istaknuv{i da je to jedan od prioriteta bh. spo-ljne politike, te da na{e ~lanstvo u NA TO-u ne}e sa-

mo doprini jeti miru i stabilnosti u BiH nego i u ci je-loj regi ji, pa tako i u Evropi.Tako|er, Poljo je zahvalio na podr{ci Norve{ke za

svu pomo} ko ja je do sada pruèna BiH na putueuroatlantskih integraci ja. Ambasador Poljo jeovom prigodom izrazio zadovoljstvo {to su se ste-kli uslovi da se realizu je uzvratna posjeta ministraodbrane Norve{ke Bosni i Hercegovini.

Ministrica Strom-Erichsen informisala je amba-sadora Polju da je njena uzvratna posjeta Bosni iHercegovini planirana za novembar ove godine pri-vremeno odgo|ena, te da je ova posjeta trebala bi-ti realizirana i rani je, ali da je smjena ministara u

Vi je}u ministara BiH doprini jela pomjeranju datu-

ma posjete.Govore}i o integraci ji BiH u NA TO, istakla je da Nor-ve{ka, kao i druge zemlje ~lanice, ulaù ogromnenapore kako bi na{a zemlja {to pri je mogla po~etiproces pristupanja, te da }e se ova podr{ka nasta-viti i ubudu}e. S tim u vezi istakla je da o~eku je dapoliti~ke stranke provedu u djelo odluku ko ju su na-~elno doni jele o vojnoj imovini.

NIK[I] - INZKO BEVANDA - BRIEGER

Borba protiv korupcijeGlavna tema ju~era{njeg razgovora premi jera FBiH

Nermina Nik{i}a i visokog predstavnika me|unaro-dne za jednice Valentina Inzka bila je borba protiv ko-rupci je, ko ju su sagovornici oci jenili jednim od pi-

tanja od ~i jeg rje{avanja uveliko ovisi izgradnja eko-nomski ja~eg i soci jalno pravedni jeg dru{tva. Kadaje ekonomi ja u pitanju, Nik{i} je kazao kako su se,dono{enjem Zakona o koridoru 5c, stekli uvjeti dase, prema planovima, sljede}e godine krene u ve-liki investicijski zamah na ovom infrastrukturnomobjektu. Na taj na~in bio bi osiguran posao za 12 do15 hiljada ljudi.

Oruàne snage garant sigurnosti

Izraziv{i podr{ku produènju mandata EUFOR-ugeneral-bojnik Robert Brieger izjavio je da je BiH ve-oma blizu ta~ke kada misi ja EUFOR-a vi{e ne}e bi-

ti potrebna. - Va{e Oruàne snage su dovoljno ka-pacitirane, motivirane i profesionalno obu~ene damogu dati potreban doprinos stabilnosti i sigurnos-ti BiH, ali i globalni doprinos svjetskom miru putemsudjelovan ja u mirovnim misi jama, kazao je zapo-vjednik EUFOR-a Brieger predsjedatelju Vi je}a mi-nistara BiH Vjekoslavu Bevandi, ko ji ga je primio uopro{tajnu posjetu.

ju stav da }e pozici ju ko ja pripadaodre|enoj stranci ostali sudioniciparlamentarne ve}ine podràti,rekao je Ljubi}.

Promjene u RAK-u

Predsjednik SNSD-a Milorad Do-dik je, pak, izja vio kako je zado voljan~injenicom da se krenulo pono vno ra-diti na pitanjima ko ja su va na za BiH.

- Podràli smo rje{enja ko ja ima-mo na ni vou FBiH a ko ja se ti~u izbo-ra ~lano va domo va naroda kao diopri~e u realizaci ji presude Sejdi} -Finci. Konstato vali smo kakvi susta vo vi po jedinih stranaka o izboru~lano va Predsjedni{tva BiH. Po-dràno je ono {to su rani je radiliSNSD i SDP u cilju pobolj{an ja ef-kasnosti u radu instituci ja. Ri je{ilismo sve ono {to bi moglo biti dio {pe-kulaci ja u medi jima, me|u nama, apogoto vo me|u me{etarima izme|unarodne za jednice ko ji po-ku{a va ju osporiti sve ono {to mi

dogo vorimo, rekao je Dodik, do-dav {i kako su “me{etari me|unaro-dne za jednice, kada su ~uli za dogo-

vor SNSD - SDP, podstreka vali nekelokalne pulene da ska~u protiv togdogo vora”.

- No, va`no je da ov dje imamokonsistentan dogo vor. Na sljede-}oj sjednici Sa vjeta ministaraSNSD i SDP }e, u dogo voru s osta-lim strankama, predlo iti set zako-na ko ji treba ju u ormi pri jedlogabiti upu}eni Parlamentu BiH.Odmah trebamo krenuti i s no vimdogo vorima na istim pitanjima.

Imamo ambici ju dogo voriti i vi{estvari, ali ono {to je dogo voreno,ni je sporno i to treba biti realizo-

vano. Podrà vam rani ji dogo vor{estorke, posebice u di jelu o raspo-djeli mjesta u Sa vjetu ministara.@elimo ubrzati i izbor ~lano vaRAK-a, sramne instituci je, i po-dràli smo da se u ~et vrtak done-se zakon ko ji }e omogu}iti da Sa-

vjet ministara imenu je no vu stru-kturu u RAK-u, rekao je Dodik.

Paket zakona

Zlatko Lagumd i ja, ~elnik SDP-a,

rekao je kao je {estorka reafrmira-la principe ko ji su rani je dogo vara-ni o implementaci ji presude Sejdi}- Finci i odlukama ko je se ti~u vojnei drà vne imo vine.

- Oba vezali smo se da se sporazumSNSD - SDP dogra|uje i instituciona-lizira. Zbog toga }emo Vi je}u minis-tara hitno dosta viti konkretna rje{e-nja ko ja su usagla{ena. O~eku jemoda Vi je}e ministara vrlo brzo iza|epred Parlament BiH s paketima za-kona ko ji proizlaze iz tog sporazuma,a ti~u se ekonomskih pitanja o ko ji-ma posto ji {iroki konsenzus u zemlji,

rekao je Lagumd i ja.On je pozvao sve parlamentarne

stranke na svim ni voima da se pri-klju~e {estorki kako bi se do{lo do re-alizaci je ob veza ko je podrazumi je-

va ju {iri dru{tveni konsenzus.- Ri je~ je o ekonomskim rje{enji-

ma, radu iz vr{ne vlasti, borbi protiv korupci je i otvaranju no vih radnihmjesta. Ne elimo di jeliti zemlju ka-da je u pitanju na{a euroatlantskabudu}nost. Za mene li~no je ohra-bru ju}i optimizam ko ji je postignutunutar ove {estorke. Nema razlogada bi jemo stare bitke, izja vio je La-

gumd i ja ko ji je rekao kako su prin-cipi dogo voreni “da jedan narod nemo e birati drugome predsta vnike”.

Predsjednik SDS-a Mladen Bosi} je rekao kako je za ovu stranku bitnoda se ov dje radi o kontinuitetu par-lamentarne ve}ine.

- Rani je dogo vore je prihvatio iSBB, no vi ~lan {estorke. Nadam seda ovo ne}e biti kontinuitet uneefkasnosti rada za jedni~kihorgana. O~eku jemo da se ubrzarealizaci ja ovog {to dogo varamo,rekao je Bosi}.

Jurica GUDELJ

e}ine u Mostaru SDA: Na {tetudràve BiH

Za jedni~ka izjava lidera {est bh.politi~kih stranaka - od najve}e donajmanje - apsolutno je na {tetudràve Bosne i Hercegovine, a ukorist ja~anja entiteta, saop}eno

je ju~er iz SDA.

“To je sinteza dva ju dosada{njihformalnih dogovora:

1. Lagumdì ja i Radon~i} sa je-dne te ovi} i Ljubi} sa druge stra-ne {to vodi jo{ ve}em obimuobespravljenosti naroda i gra|anaBosne i Hercegovine. Uz to, ovajsporazum nedvojbeno predstavljaosnovu za uspostavu tre}eg enti-teta i svo|enje Bo{njaka na poli-ti~ku manjinu u Federaci ji BiH;

2. Sporazum Dodik - Lagu-mdì ja ko ji, ma kako bio formal-no nazvan i kako god da ga kre-atori poku{ava ju predstaviti ja-vnosti, podra zumi jeva preno{e-nje nadle`nosti sa dràve na en-titete u oblasti pravosu|a (na~in

izbora tuìlaca), Izbornog zako-na, dràvne slu`be, Centralnebanke, Elek tropri jenosa, javnihnabavki itd.

Uop}ena pri~a o ekonomskomrazvo ju je puka fraza kako bi sepa nja javnosti skrenula sa sve go-reg ekonomsko-soci jalnog stanjau zemlji.

Indikativno je da za jedni~ka izja-va ni jednom ri je~ju ne tretira ~lan-stvo Bosne i Hercegovine u NA TOi ispunjavan je tih obaveza, kao niprovo|enje presude Ustavnog su-da BiH o dràvnoj imovini. Time supotkri jepljene sumnje da iza ovihzvani~nih posto je i drugi, tajni do-govori kao {to je demilitarizaci jaBosne i Hercegovine, prebaciva-nje obaveze isplate iz Federalnogpenzionog fonda za oko 23 hilja-de penzi ja za korisnike iz entite-ta RS-a, itd.

SDA }e svim demokratskimsredstvima spri je~iti provo|enjeovih javnih i tajnih sporazuma ~i-

ji je cilj ru{enje i podjela dràve Bo-sne i Hercegovine, tako da }e, kaooni predratni i ratni dogovori, os-tati samo mrtvo slovo na papiru”,kaè se u saop}enju.

Dodik: PodràvamoDayton

Dejtonskim sporazumom je nabazi politi~kog dogovora oko for-miranja BiH, kao sloène za jedni-ce dva entiteta i tri naroda, pos-tignut mir, rekao je Dodik komen-tira ju}i 17. godi{njicu potpisivanjaDejtonskoga mirovnog sporazuma.

- Taj mir nesumnjivo funkcioni-{e i nema nekih posebnih bezbje-dnosnih izazova. Poriv za potpisi-vanje Daytona je bio prekid ratai nasilja, uspostava mira i uspos-tava novog politi~kog sistema uBiH. Taj sporazum mi podràva-mo, ali osporavamo nasilje viso-kih predstavnika ko ji su mi jenja-li Dayton i time otvorili dileme oefikasnom uspostavljanu BiH.

Va`no je da Dayton, kao mirovnisporazum i sporazum o politi-~kom ure|enju BiH, bude podràni u budu}nosti te da njegoveosnove ne budu dovo|ene u pi-tanje. Svi poku{a ji da se stvoremehanizmi ko ji bi doveli do ma-

jorizaci je nisu uspjeli jer je su{ti-na BiH ravnopravnost, a ne ma-

jorizaci ja, rekao je Dodik.

KCIJA

JI



DOGA\AJI OSLOBO\ENJEsrijeda, 21.novembar/studeni 2012.4

Jelena Lo vri},

DOBAR LO[ ZAO

IZJAVA DANA

Te{ko je re}i je li nam predsjednik @idovske za-jednice otvorio o~i, ali zbilja je krajnje vrijeme daprestanemo slijegati ramenima uz: U ratu je bi-lo gore - i zadovoljavamo se time {to imamo vo-de i struje, a i (zasad) ne puca. A sve to u zemljiu kojoj vlada op}e rasulo.

Rektor Sarajevskog univerziteta u Oslobo|enjuje progovorio o op}edru{tvenoj sramoti da smodonedavno imali ministra obrazovanja, nauke imladih me|unarodno prepoznatog plagijatora.Ugled koji je okaljao Fahrudin Oru~evi} ne}e bi-ti lako vratiti.

VIJEST UBROJU 267,7miliona eura uplati}e Hrvatska u prora~un EU nakon 1. jula 2013.kada postane punopravna ~lanica.

Mijenjaj pravila“Budi mu{ko, mi jenjaj pravila” naziv

je konferenci je ko ja je odràna ju~er uSara jevu u organizaci ji Asoci jaci je XY, Ca-re Internationala, Perpetuum MobileBanja Luka i Altruist Mostar, javlja Fe-na. Skup je imao za cilj podi}i svi jest mla-di}a o njihovoj ulozi u rodnoj ravnopra-vnosti, te promovirati nove dru{tvene nor-me fokusirane na podr{ku mladi}ima u

odrastanju u mu{karce 21. stolje}a. - Cilj je mladi}ima predstaviti nove vri jednos-ti, ukazati na rje{avanje konflikta nena-siljem te promovirati zdrave stilove ivo-ta. Oko 2.500 mladi}a je edukovano uBiH, Hrvatskoj, Srbi ji i na Kosovu, kaza-la je predstavnica Care InternationalaSumka Bu~an.

Ameri~ki je ambasador u banjolu~kom kremlju

ljubaznom doma}inu objasnio da se mane }ora-va posla, tj. ukidanja Oruànih snaga BiH. Refor-me u okviru Ministarstva odbrane, da - ali prstedalje od vojske. Zanimljivo, u saop}enju iz Do-dikova ureda ni rije~i o ovom dijelu roditeljskogsastanka.

Ba{ kao i premijer USK-a, i Vuk Jeremi}, pred-sjednik Generalne skup{tine UN-a, potomak jePozderaca, pa bi mu bilo mjesto na sve~anostidodjele priznanja Pravednik me|u narodimaovoj glasovitoj kraji{koj obitelji. No, samo zbogrodbinske veze i ni~ega drugog.

HAMDIJA LIPOVAÂ

PATRICK MOON

MUHAREMAVDI SPAHI]

JAKOB FINCI

VIJEST U OBJEKTIVU

Gotovina se

odbi ja uklopiti u

predestiniranu

mu ulogu

desni~arske

ikone. Sve {to

je rekao

nakon povratka

u Hrvatsku

potvr|uje

pravori jek

Ha{kog suda

Komisi ja za informisanje Predsta- vni~kog doma Parlamenta FBiHpri je dva dana, 19. no vembra, odlu-~ila je da proceduru imeno vanja~lano va UO RTVFBiH treba vratitiu zakonske okvire, te u ovoj godiniraspisati konkurs za jednog ~lanaUO i to iz reda bo{nja~kog naroda.No, u oglasnom di jelu Slu`benihno vina FBiH 97/12 od 14. no vem-bra Parlament FBiH je obja vio ja vnikonkurs za imeno vanje tri ~lana UORTVFBiH, te isto vremeno poni{tioisti ja vni konkurs ko ji je kra jem ju-la objav ljen u Ve~ernjem lis-tu i Dne vnom avazu, a po~et-

kom av gusta u Slu`benimno vinama FBiH 65/12?!

Ko je objaviokonkurs

Podsjetimo da je no va par-lamentarna ve}ina (SDP, SBB,dva HDZ-a) kra jem juna bi-la usvo jila odluke o raspisi va-nju ja vnog konkursa za tripri vremena ~lana UO. Nakon{to su sjednice na ko jima suodluke donesene progla{enesuprotne Usta vu i Poslo vni-ku presudom Usta vnog sudaFBiH, usvo jene su no ve odlu-ke o raspisi vanju ja vnog kon-kursa za tri ~lana UO, iako je

neprestano ukazi vano da va-è}im zakonom samo jedan~lan UO godi{nje moè bitiimeno van i razri je{en. Kra-

jem oktobra, i pri je obja ve uSlu benim no vinama FBiH,predsjeda va ju}i domo va Parla-menta FBiH, Fehim [kalji} i Rado-

je Vido vi}, obja vili su u Dne vnomavazu i Ve~ernjem listu ja vni kon-kurs za imeno vanje tri ~lana UORTVFBiH, a tek u prvoj polo vini no-

vembra su ruko vodstva Parlamen-ta uputila predsjedniku FBiH @iv kuBudimiru i sekretaru Vlade FBiHEditi Kalajdì} odluku za raspisi va-nje ja vnog konkursa kako bi bilaobjav ljena i u Slu`benim no vina-

ma?! Budimir je ni je htio potpisatidok ne ut vrdi da li je donesena su-kladno zakonima, ali je ja vni kon-kurs, i bez Budimiro vog potpisa i u

oglasnom di jelu Slu`benih no vina,ipak, objav ljen.

Od sekretara Kalajdì} ju~er ni-smo dobili odgo vor da li je uputi-la ja vni konkurs na obja vu u Slu-`bene no vine. Konkursi za imeno-

vanje ~lano va UO RTVFBiH bili sutema sastanka Komisi je za informi-sanje Predsta vni~kog doma Parla-menta FBiH po~etkom sedmice, apredsjeda va ju}i Komisi je @eljko

Asi} kaè da su se zbog svega ovo-ga Komisi ji u proteklom perioduobratile brojne instituci je, Helsin-

{ki komitet BiH, Udruènje BHno vinari, OSCE...

- Upozoreno je da ni je zakonitoisto vremeno imeno vati tri ~lanaUO. Odluka Parlamenta ne moèbit van zakona, a u ovom momen-tu ona je van zakona: zakonom jepropisano da ~itav proces imeno-

vanja ~lano va UO vode parlamen-tarna po vjerenstva za izbor i ime-no vanje, a ne predsjeda va ju}i do-mo va kao {to je sad u~injeno. - Na-

{e po vjerenstvo je na sjednici, na-kon obav ljene raspra ve, ve}inomglaso va za odlu~ilo da nema zakon-ske osno ve da se godi{nje imenu-

je vi{e od jednog ~lana UORTVFBiH. Zna~i, sve treba vratiti uzakonske okvire i urno i}i u raspi-si vanje ja vnog natje~a ja za jednog~lana UO iz reda bo{nja~kog, anaredne i one tamo godine za po

jo{ jednog iz reda drugih naroda...Taj zaklju~ak }emo uputiti obo jicipredsjeda va ju}ih domo va Parla-menta FBiH i predsjedniku FBiH iukaza}emo vrlo jasno na sve dosa-da{nje anomali je. No, konkurs jeobjav ljen u Slu`benom listu FBiHi bez potpisa predsjednika FBiH,

mimo procedure, kazao je Asi}.

Peri}eva dilema[est ~lano va Komisi je za in-formisanje (SBB, HSP, SBiH,SDA) bilo je za zaklju~ak da sesve vrati u zakonske okvire i ovegodine raspi{e konkurs za sa-mo jednog ~lana UO, dva ~la-na Komisi je (SDP) bila su suz-dràna, a jedan (SDP) protiv.Protiv je bio Zoran Peri}, ko ji ka-è da je jedino rje{enje za izla-zak iz kompliko vane situaci jesa UO RTVFBiH promjena

Zakona o RTVFBiH.- UO RTVFBiH bro ji ~etiri

~lana i svakom je trenutno is-tekao mandat. Svi se pozi va juna ~lan zakona ko ji ka e svake

godine birati po jednog ~lana,a isto tako ima i ~lan zakona koji ka e da ~lan UO ima mandatu tra janju od ~etiri godine i dase ne moè obno viti. Federalnatele vizi ja je u velikom problemu.

Konsenzusom svih ~lano va usva jaju se bitni akti Federalne. Postav ljase pitanje legalnosti Federalne tele-

vizi je od 2010. godine kad su po~e-li isticati mandati ~lano vima UO, ka-è Peri}.

On kaè da bi trebalo imeno vatipri vremeni odbor na ta~no dvamjeseca kao prelaznu fazu u ko jemse roku treba promi jeniti i zakon oFederalnoj tele vizi ji.

- Sad posto ji pra vna dilema u

ko joj je fazi RTVFBiH. Ko god datuì tu TV dobi}e sve parnice, do-da je Peri}.

M. \UROVI] RUKAVINA

SLUÂJ UO RTVFBiH

Komisija za informisanje preporu~ila izbor jednog ~lana, Bo{njaka,u ovoj godini, a u Slu`benim novinama FBiH ve} objavljen konkurs

za tri ~lana, po drugi put

Jedan ~lan, tre}i konkurs



DOGA\AJIOSLOBO\ENJE srijeda, 21.novembar/studeni 2012. 5

Direktorica Vi je}a Evrope u BiH Mary-Ann

Hennessy u suradnji s Nansen di jalog cen-

trom Sara jevo posjetila je Srednjo{kolski cen-

tar u Srebrenici i Osnovnu {kolu “Petar Ko-

~i}” Kravica/Konjevi}-Pol je, gdje se sasta-

la s direktorima tih {kola, javlja Fena. Po-

sebna pa`nja je posve}ena mogu}nosti i mo-

tivima za uvo|enje inkluzivnih modela inte-

griranog obrazovanja ko ji spre~ava ju etni-

~ku diskriminaci ju i segregaci ju u {kolama.- Proces je spor i zahtjevan, ali uvjereni smo

da, ukoliko posto ji spremnost nadle`nih in-

stituci ja, pozitivni rezultati su itekako mo-

gu}i, naglasila je generalna menadèrica

NDC-a Sara jevo Ljul jjeta Goranci - Brki}, na-

vode iz NDC-a.

TAKORE]I... SEGREGACIJA

Centralna izborna komisi ja BiH ni-je na ju~era{njoj hitnoj sjednici da-la suglasnost Slu`bi za pra vne poslo-ve o izuzimanju iz skladi{ta glasa~kogmateri jala ko ji se odnosi na ne va e-}e glasa~ke listi}e za Op{tinu Srebre-nica, kako bi se iz vr{ila njiho va po-no vna kontrola po zahtje vima izàlbi Koalici je za RS i SNSD-a.

Pri jedlog Slu`be dobio je podr{kusvega tri ~lana CIK-a i to Branka

Petri}a, Tihomira Vu ji~i}a i Stjepa-na Miki}a, dok je bilo isto tolikoglaso va protiv - Vedran Had o vi}, Su-ad Arnauto vi} i Mile Kudi}.

Koalici ja za RS i SNSD u albamasu na veli kako je u ukupnom zbirurezultata izbora za na~elnika i Skup-{tinu op{tine Srebrenica evidentirani 581 ne va e}i glasa~ki listi} na nji-ho vu {tetu.

Vedran Hadò vi} smatra kako jepitanje ne va e}ih glasa~kih listi}a da-vno okon~ano u Gla vnom centru zabro janje glaso va te da vi{e nema ni-kakve potrebe za tim. On je istakaokako se od CIK-a BiH traì da da su-glasnost za ne{to {to je da vno treba-lo odlu~iti kako i propisu je Izborni za-

kon BiH, naglasiv {i da se to radi petsedmica nakon odrà vanja izbora.

Pau{alni i neosnovanizahtjevi

- U Gla vnom centru za bro janjeglaso va obav ljena je kontrola osambira~kih mjesta u Srebrenici i na se-dam njih nisu ut vr|ene nikakve ne-pra vilnosti, a samo na jednom je bi-la razlika i to tako {to je na bira~kommjestu upisano {est glaso va, a ukontrolnom bro janju je ut vr|enoda se radi o ~etiri. Treba jasno re}ida je broj ne va e}ih listi}a u Srebre-nici bio ispod prosjeka na drà-vnom ni vou, svega tri posto: njih159 je bilo praznih, a 422 su progla-

{ena ne vaè }im po drugim osno-vama. Ov dje se radi o kupo vinivremena kako bi se osiguralo dado|e do no vih pra vosna nih rje{e-

nja o poni{tenju prebi vali{ta i takodobile na vodne no ve ~injenicezbog ko jih bi se insistiralo na poni-{tenju izbora u Srebrenici. Ne elimda u~estvu jem u legalizaci ji toga.Ovo {to se radi nema smisla, poru-~io je Hadò vi}.

On je pozvao nadle`nu slu`buCIK-a (za pra vne poslo ve) da naosno vu posto je}ih ~injenica pre-dloì odluku o odbaci vanju albe-

nih zahtje va Koalici je za RS iSNSD-a kao neosno vanih te da se

ut vrde rezultati izbora za na~elni-ka i SO Srebrenica.

I Suad Arnauto vi} je na veo kakonema osno va za no vo otvaranje ikontrolu ne va e}ih glasa~kih listi}aza Op{tinu Srebrenica, jer se to netra i ni u rje{enju Apelacionog odje-la Suda BiH, ko ji je predmet po al-bama Koalici je za RS i SNSD-a vra-tio CIK-u BiH na pono vni postupak i odlu~i vanje.

- Sud BiH samo traì da im se daju na vodi da se u toku postupka vodilo ra~una o svim segmentima,pa i onim ko ji se odnose na ne va e-

}e glasa~ke listi}e. Mi smo imali se-dam zahtje va ko ji su se odnosili naodre|ene nepra vilnosti i svi oni suodba~eni kao neosno vani i pau{al-ni. Ut vr|eno je da ni je bilo nepra vil-nosti, a sada se od nas traì da se svepono vo pro vjera va nakon zakonskogroka. injeni~no stanje je ut vr|enoi tu vi{e nema {ta da se radi. Ono {to

ja i dalje tvrdim jeste da je kandidat-kinji Koalici je za RS Vesni Ko~e vi} ne-

zakonito pridodano 110 glaso va,neza visnim kandidatima Rado jici

Ratkov cu 14, a ]amilu Durako vi}ude vet. Radi se o glaso vima ko je su da-li bira~i ne predo~iv {i na bira~kommjestu prilikom glasanja jedan odidentifkacionih dokumenata, ka-ko je propisano Izbornim zakonomBiH (li~nu kartu, voza~ku dozvolu ilipaso{ BiH), na veo je Arnauto vi}.

Naime, konstatirano je kako susporni bira~i glasali na osno vu ko-pi ja li~nih karata, a posto je indici-

je i da je bio odre|en broj njih,izme|u 104 i 108, ko ji su na vodnoglasali na osno vu izvoda iz mati-~nih knjiga ro|enih.

Da nema osno va za ponov ljenipostupak kontrole ne va e}ih glasa-~kih listi}a, pot vrdio je i Mile Kudi}na vode}i da se radi o albama ko jebi se mogle odnositi na po vrede naglasa~kom mjestu i kao takve bi bi-le prihvatlji ve da su uloène u rokuod 24 sata od odrà vanja izbora, a nekasni je.

Namjerne gre{ke

- Dakle, nema potrebe niti osno- va za ono {to se tra i. Ni je bilo primje-

dbi na rad Gla vnog centra za bro ja-nje glaso va. ini mi se da se namjer-no pra ve obrazlo enja ko ja nema jupra vno utemeljen je kako bi odlukana Sudu BiH pala, oci jenio je Kudi}.

Situaci ja na sjednici CIK-a BiH jeu jednom trenutku prerasla u sva|una relaci ji Kudi} - Tihomir Vu ji~i}, ko-

ji je insistirao da se odluka o izuzima-nju ne va e}ih glasa~kih listi}a done-se jer je, kako je rekao, Sud BiH na-

loìo da se ut vrdi ~injeni~no stanje.Zbog toga je Vu ji~i} napustio salu.Predsjednik CIK-a Branko Petri}

naglasio je kako nema razloga za

straho vanje ako je situaci ja ~ista testoga ne vidi razlog da se ne iz vr{i po-no vna kontrola ne va e}ih glasa~kihlisti}a.

- Imali smo situaci ju da je za Op}i-nu Kalesi ja i za na~elnika i Op}insko

vi je}e pono vo prebro ja vano i kontro-lisano oko 16.000 glasa~kih listi}azbog odre|enih sumnji u regular-nost. Ut vr|eno je da ni je bilo nepra-

vilnosti i rezultati izbora su pot-

vr|eni. Zbog sumnji su poni{teni re-zultati na jednom bira~kom mjestu

u Op{tini Vukosav lje i u ponov lje-nom glasanju uvidjelo se da ni jebilo laìranja. Ne znam za{to ondaisto ne bi bilo i kada je u pitanju Op-{tina Srebrenica, na veo je Petri}.

Nakon ju~era{nje sjednice CIK-aBiH ostala je nepoznanica kada }e se~lano vi pono vo o~ito vati o zahtje vuKoalici je za RS i SNSD-a. Drama okoizbora u Srebrenici tra je ve} dugo, apro{log ~et vrtka ni je bilo do voljno

glaso va da se odbaci zahtjev za po-ni{tenje izbora. Ostala je pat-pozici- ja i nakon ju~era{njeg dana.

Almir TERZI]

KUPOVINA VREMENA

ZA PONI[TENJE IZBORA

CIKBiH odbio novo otvaranje vre}a sa listi}ima iz Srebrenice

U Glavnom centru za brojanje glasova u vi{e navrata su kontrolisani glasa~ki listi}i iz Srebrenice i utvr|enoje da nije bilo nepravilnosti Pristigli zahtjevi su izvan zakonskog roka, ocjena trojice ~lanova CIK-a

Prevara bira~aCIKBiH je ju~er prihvatio odbi janje

mandata vi je}nika u op}inskim vi je-

}ima u FBiH i odbornika u skup{ti-

nama op{tina u RS-u u ~ak 25

mandata. Dodi jeljeni su zamjen-

skim kandidatima. Odbi janje man-

data usli jedilo je uglavnom zbog

obna{anja nekih drugih pozici ja - mi-

nistara, zastupnika, direktora, ali i

iz li~nih i zdravstvenih razloga, pa ne-

vjerovatno i poslovnih obaveza.

- Radi se o klasi~noj prevari bi-

ra~a ko ji su dali povjerenje jednim

kandidatima na izborima, a oni su

mandate odbili da bi bili dodi jelje-

ni drugim, ko ji mo`da uop{te ne bi

bili izabrani, oci jenili su Branko Pe-

tri} i Mile Kudi}.Foto: [. SULTANOVI]




VIJESTI

Halilovi}u prijetesmr}u iz RS-a

Bosanskohercegova~ka patriotska stran-ka zaprimila je ju~er pri jete}e pismo iz RS-a u ko jem anonimno lice upu}u je pri jetnjesmr}u predsjedniku Seferu Halilovi}u,saop}eno je iz BPS-a - Sefer Halilovi}, jav-lja Fena. Stranka navodi da }e o sadrà-

ju pisma obavi jestiti nadle`ne organeunutra{njih poslova, poziva ju}i se na fa-ksimil pisma “ko ji pokazu je kako izgledatipi~an simpatizer predsjednika RS-a Mi-lorada Dodika i kako je postalo jasno {ta

je Dodikova vi{egodi{nja karadì}evizaci- ja govora uradila od po jedinaca u tom bh.entitetu”. BPS nastavlja sa svo jom politi-kom o~uvanja cjelovite dràve BiH bez ob-zira na pri jetnje i opstrukci je ko je trpi, jerako ne budemo o~uvali BiH, pro}i }emo kaoPalestinci, ko jima su uzeli sve, a sada imuzima ju i ivote, saop}eno je iz BPS-a.

S gnu{anjem odba~enopismo Dodika

Povodom pisma Izraelu i javno izre~e-ne podr{ke predsjednika RS-a Milorada Do-dika akci jama u Gazi, Miro Lazovi}, pot-predsjednik SDUBiH, na jo{tri je je osudioupotrebu prekomjerne sile u ko jem stra-da ju civili te s gnu{anjem i indignaci jomodbacio bilo kakvu podr{ku ubi janju civi-la tokom konflikta u Gazi, javlja Fena. Usaop}enju za javnost izrazio je zabrinutost{utnjom Predsjedni{tva BiH i Ministarstvavanjskih poslova BiH o ovom pitanju. - [a-lju}i pismo podr{ke Izraelu, Milorad Do-dik, s pozici je administrativne jedinice unu-tar BiH, preuzima na sebe ingerenci je dr a-

ve BiH, i vr{i direktan udar na instituci juPredsjedni{tva BiH ko je je i po Ustavu na-dle no za vo|enje vanjske politike, a pred-stavlja i direk tno mi je{anje u kompeten-ci je MVP-a BiH, smatra Lazovi}.

Integriranoupravljanje granicom

Regionalna saradnja zemalja zapadnogBalkana u procesu integriranog uprav-ljan ja granicom tema je dvodnevnogokruglog stola ko ji je po~eo ju~er u Sa-ra jevu u organizaci ji Ministarstva sigur-nosti BiH i uz potporu OSCE-a u BiH, jav-lja Fena. Sudionici skupa razmatra ju mo-dalitete za unapre|enje regionalne sara-

dnje u procesu nadzora i kontrole drà-vnih granica, s fokusom na saradnju na-kon ulaska Hrvatske u EU. Nema uspje-ha u borbi protiv organiziranog i transna-cionalnog kriminala bez integriranogupravljan ja granicom i saradnje nadle nihinstituci ja, nagla{eno je na skupu, na ko-

jem sudjelu ju predstavnici MUP-a Hrvat-ske, Crne Gore, Makedoni je i Srbi je, tepredstavnici Delegaci je EU u BiH, IOM-a,OSCE-a i Me|unarodnog centra za razvojpolitike migraci ja sa sjedi{tem u Be~u.

Novi ministartrgovine, turizma isaobra}aja trebao bibiti profesor SenaidHadì}, predsjednikKantonalnog odbora

BPS-aPredsjednici kantonalnih odbo-

ra SDP-a, SBB-a i NS Radom za bo-ljitak ju~er su na pres-konferenci-

ji u Tuzli saop{tili da }e se ovoj ko-alici ji u Tuzlanskom kantonu u na-rednom periodu priklju~iti i BPS.

Kako je po ja{njeno, BPS-u }e na-kon rekonstrukci je Vlade pripastiMinistarstvo trgo vine, turizma i sao-bra}a ja, na ~i jem ~elu se do sada na-lazio SDP-ov ministar Aziz â~ko-

vi}. No vi ministar bi, prema ne-zvani~nim saznanjima, trebao bitiprofesor Senaid Had i}, predsjednik Kantonalnog odbora BPS-a.

@rtvovali â~kovi}a- Potpisali smo sporazum i na-

damo se da }e on biti dodatna sna-ga da moèmo donositi odluke.Mo je veliko zado voljstvo je {tosmo tu. O~eku jemo da }emo se unarednom periodu uspjeti uhva-titi uko{tac sa problemima ko ji su

pred nama, kazao je ju~er Seadâu{e vi}, predsjednik Kantonal-nog odbora SDP-a Tuzla i premi-

jer TK-a.No vinari su traìli od premi jera

da saop{ti i razloge zbog ko jih }ebiti smi jenjen dosada{nji ministarâ~ko vi}.

- Proceduru }ete vidjeti kada bu-

de na Skup{tini. To je za jedni~kidogo vor. Mi smo iskreno razgo va-rali i u opci ji su bila najmanje triministarstva. Ovo ministarstvo ni-

je rezultat nezado voljstva radomaktuelnog ministra nego jednos-ta vno stvar dogo vora jedne i dru-ge strane. On (â~ko vi}) je prihva-

tio da, ako je to u interesu dogo vo-ra, svoj mandat sta vi na raspolaga-nje, kazao je au{e vi}.

S druge strane, Hadì} je kazaoda je stanje u Tuzlanskom kanto-nu te{ko, te da }e BPS biti iskrenisaradnik ko ji }e sve svo je kapaci-tete sta viti u slu`bu gra|ana Tu-zlanskog kantona.

- Nas je moti visalo stanje u dru-{tvu da pristupimo ovim prego vo-rima. Vi{e niko nema pra vo da os-tane po strani ako studenti nisu za-do voljni, ako borci nisu zado vo-ljni... To su bili moti vi da pristupi-mo razgo vorima. Nikakve pozici-

je nas ne zanima ju, ali smo spre-

mni da preuzmemo dio odgovornosti, kazao je Hadì}.

Razgovori sa HDZ-omDo pro{iri vanja parlamentarne

ve}ine do{lo je nakon neda vne sje-dnice Skup{tine TK-a, kada ni jeusvo jen pri jedlog izmjena i dopunaZakona o visokom obrazo vanju.

Tada se nisu po ja vila dvo jica posla-nika, nakon ~ega je zakon po vu~ensa dne vnog reda. Zbog toga, SDP jeodlu~io pro{iriti parlamentarnu ve-}inu. âu{e vi} je na ju~era{njojpres-konferenci ji kazao da se trenu-tno razgo vara i sa HDZ-om o mogu-}em ulasku u vlast. S. KARI]

BPS dobio Ministarstvo trgovineRekonstrukcija Vlade Tuzlanskog kantona

Na Usta vnom sudu Federaci- je BiH ju~er je odràna druga ja- vna raspra va u po vodu zahtje va@iv ka Budimira, predsjednikaFederaci je BiH, za ut vr|ivanjeusta vnosti ~lano va 1, 2, 3, 5, 7, 9,10. i 12. Zakona o pro vo|enjukontrole zakonitosti kori{tenjapra va iz oblasti braniteljsko-in-

validske za{tite FBiH. Zahtjev za ocjenu usta vnosti spomenu-tog zakona podnesen je 20. fe-

bruara ove godine.Diskriminacija branitelja

Kako je re~eno, podnositeljzahtje va smatra da se spomenu-tim odredbama do vode u diskri-minira ju}u pozici ju odre|enebraniteljske kategori je (pripa-dnici Armi je RBiH i Hrvatskoga

vi je}a obrane), s obzirom na toda osporenim zakonom nisuobuhva}eni svi pripadnici bra-niteljske populaci je. Obra}a ju-}i se u uvodnom di jelu ja vne ras-pra ve, predsjednik Budimir je is-taknuo da posto ji kategori jaonih ko ji su ostvarili pra va teme-ljem sudjelo van ja u ratu, a da

uop}e nisu pod vrgnuti re vizi ji,

podsje}a ju}i da se radi o onimako ji su oti{li u miro vinu po Za-konu o miro vinskom osiguranjui Zakonu o oruànim snagama.

“Primjera radi, iz re vizi je su is-klju~eni korisnici pra va iz skupi-ne branitelja ko ji su pra vo na mi-ro vinu ostvarili po odredbamaZakona o slu`bi u Vojsci Federa-ci je BiH, Zakona o slu`bi u Oru-ànim snagama BiH i Zakona oMIO PIO”, naglasio je predsje-

dnik Budimir.Razumi je vanja radi, objasni-mo da brigadir (ARBiH, HVO)ko ji je u miro vinu oti{ao po ure-dbama Vlade FBiH podli jeère vizi ji, ali ne i njegov kolega ko-

ji je u miro vinu oti{ao po Zako-nu o slu`bi u VFBiH ili Zakonuo slu`bi u OSBiH. Go vorio jepredsjednik Budimir i o diskri-minaci ji branitelja u odnosu nadruge dru{tvene skupine pa je ipitao za{to se vr{i re vizi ja samobranitelja, a ne i ostalih skupinako je tro{e budètske nov ce?

Bilo je go vora i o usta vnosti~lana 9. spomenutog zakona,ko jim se propisu je ko ja se uvje-

renja stav lja ju van snage i to u

slu~a ju ako se u postupku re vi-zi je uvjerenja o pripadnosti,okolnostima stradanja, uvjerenjao zapo vjednim du`nostima i os-talih uvjerenja, ut vrdi da su izda-ta suprotno zakonu ili su izdatana temelju izja va dva svjedoka ilibora~kih udruènja ili medicin-ske dokumentaci je.

Poziv na odgovornostBudimir smatra da ~lanak 9.

ni je u skladu s Usta vom FBiH jersu spomenuti upra vni postupcii upra vni akti ko jima su ti pos-tupci okon~ani (sve na osno vuraspoloì vih dokaza) utemelje-ni na tada vaè}im zakonima.Sada se takva uvjerenja stav lja-

ju van snage.U jednom je trenutku jedna

od sutkinja pitala da li je ta~noda se ljudi izvode iz pra va bezkona~nih rje{enja. Obja{njeno

joj je da to je ste tako, da se, re-cimo, rade obusta ve miro vinebez kona~nog rje{enja. Primi-

jetila je da je to protuzakonitoi da bi onoga ko to radi treba-lo pozvati na odgo vornost.

A. B.

REVIZIJA ZA JEDNE,NE I ZA DRUGE

Javnarasprava oustavnostiZakona o

reviziji

U jednom je trenutku sutkinja primijetila kako je protuzakonito ljude izprava izvoditi bez kona~no donesenih rje{enja i da bi onoga ko to radi

trebalo pozvati na odgovornost




VIJESTI

Svjedoci potvrdilizlo~ine u Trusini

Na su|enju biv{em pripadniku Spe-ci jalnog odreda za posebne namjene“Zulfikar” Armi je BiH Edinu Dèki za zlo-~ine u Konjicu i Jablanici, Mara Drljo iCecili ja [imeunovi}, svjedokinje dràvnogTu ila{tva, ispri~ale su kako su u apri-lu 1993. godine nepoznati vojnici napa-li selo Trusina, te ubili nekoliko mje{ta-na Hrvata. Dràvno Tuìla{tvo tereti Edi-

na Dèku za u~e{}e u napadu na seloTrusina 16. aprila 1993. godine, te u ubis-tvima {est civila hrvatske nacional-nosti i tri ratna zarobljenika. Dèko je op-tuèn i za zlo~ine nad hrvatskim civili-ma u Jablanici po~injene 1993. On jeizru~en BiH u decembru pro{le godine,otkad se nalazi u pritvoru.

@ene u politici ja~ajudemokratiju

Ambasador SAD-a u BiH Patrick Mo-on boravio je ju~er u posjeti Op}ini Vi-soko. Moon je obi{ao {alter-salu zagra|ane ko ja je izgra|ena u okviruGAP - Pro jekta upravne odgovornosti, ako ja je finansirana uz pomo} USA ID-a, jav-lja Fena. Uz ~estitke novoizabranoj na~el-nici Op}ine Visoko Amri Babi}, Moon jeizrazio zadovoljstvo ~injenicom da jesve vi{e ena na politi~kim rukovode}impozici jama. - vrsto vjeru jemo da vi{e e-na na tako odgovornim funkci jama una-pre|uje i oja~ava demokrati ju za svegra|ane BiH. Ove godine na izborima po-

bi jedilo je pet èna za na~elnicu, kazao je Moon. Babi} je rekla da Moonovu po-sjetu doìvljava kao izraze po dr{ke demo-kratskim procesima u BiH, lokalnim za- jednicama pa i kao izraze podr{ke njoj li-~no i Op}ini Visoko.

Dva austrijska vojnikanapu{taju BiH

Dva austrijska vojnika pripadnikaEUFOR-a bit }e vra}ena ku}i. U koordi-naci ji sa austrijskim vlastima, odlu~eno je da se njihov anga`man u misi ji pre-kine pri je planirane smjene, povodom in-cidenta u Banjoj Luci 11. novembra2012. u ko jem pretukli mladi}a i djevoj-ku, javlja Fena. Ova odluka ne pre judi-cira budu}e odluke u ovom slu~a ju, na-vodi se u saop}enju komandanta EUFOR-a general-ma jora Roberta Briegera. Ra-zlog zbog ko jeg se ovi vojnici rani je {a-lju iz misi je su medijske reakci je zbogko jih bi bilo ko ja du nost ko ju bi oni obav-ljali u EUFOR-u bila neprakti~na, a nji-hov ostanak predstavljao dodatno skre-tanje pa`nje sa va`ne misi je u BiH. Svebudu}e istrage vezane za ovaj slu~aj suod sada u nadle nosti organa nezavisnogaustrijskog pravosu|a.

Troipogodi{nji rat u Bosni i Her-cego vini okon~an je Dejtonskimmiro vnim sporazumom, ko ji su21. no vembra 1995. parafrali tada-{nji predsjednici BiH Ali ja Izetbe-go vi}, Hrvatske Franjo Tu|man iSrbi je Slobodan Milo{e vi}. Ume|u vremenu, sva tro jica potpi-snika sporazuma su umrla, origi-nal dokumenta je izgubljen, a po-liti~ari u BiH i dalje rasprav lja ju onjego voj re vizi ji. U RepubliciSrpskoj se 21. no vembar obiljeà-va kao entitetski praznik, dok je uFederaci ji BiH obi~an, radni dan.Danas, 17 godina od kada je para-fran Dejtonski miro vni sporazum,analiti~ari smatra ju da jedina po-ziti vna stvar proiza{la iz njega jes-te ta da su ratni sukobi okon~ani.

Zamrznuti konfliktPrema ri je~ima Sla ve Kuki}a,

proesora na Sveu~ili{tu u Mosta-ru, nakon 17 godina ni je sporno daje Dejtonski sporazum imao histo-rijsko zna~enje za zaustav ljan jerata, razaranja i krvoproli}a u BiH.

- Ali, nakon 17 godina ni jesporno ni to da su neki aneksisporazuma sklepani preko no}ii da se pri njiho voj izradi ni je ra-zmi{ljalo o dugoro~nim posljedi-cama ko je one mogu imati zaBiH, a te posljedice do izraà jadolaze upra vo danas. Iz te per-spekti ve, mislim da vri jedi razmi-{ljati u prav cu je li vri jeme Dayto-nu II, naglasio je Kuki}, te dodaoda to {to neki poku{a va ju ru{itiDejtonski sporazum samo je pri-log tezi kako je Sporazum ra|enza kratkoro~ne potrebe.

Proesor na Fakultetu politi~kihnauka u Beogradu Predrag Simi}oci jenio je da su razlike izme|u dvaentiteta ko ji ~ine BiH toliko dubo-ke da ih, izgleda, jedino spa ja Dej-tonski sporazum, ko ji odr a va ra-vnoteù i na zapadnom Balkanu.

“Va`no je da je o~u van mir, ali ~i-ni se da je Dayton zamrznuo kon-ikt ko ji je tra jao u BiH od 1992. do1995. godine. Razlike izme|u tri na-

roda ko ji ~ine BiH su i danas ì vekao i onda”, smatra on.

Generator podjela“Mo je uvjerenje je da je Dejton-

ski miro vni ugo vor, ko ji je u su{tini{izorena politi~ka struktura, ge-nerator daljih etni~kih podjela u ovojzemlji”, neda vno je kazao Nerzuk ]urak, proesor na Fakultetu poli-ti~kih nauka Uni verziteta u Sara je-

vu, te dodao da je problem Dejton-skog miro vnog sporazuma u tome{to on u sebi posjedu je potenci jal zaizgradnju BiH, ali isto vremeno i

veliki potenci jal za njenu razgradnju.- Da budem vrlo precizan, radi se

o miro vnom ugo voru ko ji kontinu-irano {alje poruku integristima da

je mogu}e napra viti BiH kao sa-moodrì vu politi~ku za jednicu, aisto vremeno {alje poruku secesi-onistima da }e se ovo raspasti.Zbog takve ambi jentalnosti imamosituaci ju da, ustvari, nema ulaga-nja poziti vne energi je u izgradnjupoliti~ke za jednice i secesionististalno misle da sve ovo ima rok tra-

janja i da }e se raspasti, istakao je]urak te dodao: “Ipak se ne}e ra-spasti. Podsjeti}u da BiH dugotraj-nom po vi jesnom egzistenci jompot vr|uje da se ona ne mo e ra-spasti ni u najgoroj mogu}oj situ-aci ji. Logika posljednjeg rata bila jetakva da je ta zemlja morala da seraspadne, a ona je opstala.”

Os vr}u}i se na 17-godi{njicu od

potpisi vanja Dejtonskog sporazu-ma, ameri~ki ambasador u BiH Pa-trick Moon je kazao da se, s jednestrane, moè re}i da je mnogo to-ga postignuto, zemlja je u miru,postignut je napredak u izgradnjipoliti~kih struktura te je BiH krenu-la putem ka ~lanstvu ka EU i napra-

vila inici jalne korake ka ~lanstvu uNATO-u.

- Ali, mislim da niko u ovoj zemljine moè re}i da je u potpunosti za-do voljan, jer ni je postigla onaj na-predak ko ji bi eljeli gra|ani. Tre-ba oja~ati vlada vinu pra va, treba-

ju se vi{e po{ti vati ljudska pra va,uklju~u ju}i i ona zasno vana naspolu, rekao je ambasador Moon.

Lana RIZVANOVI]

Razlike u BiH

i danas ìve

17. godi{njica Dejtonskog sporazuma

U Republici Srpskoj se 21. novembar obiljeàva kao entitetski

praznik, dok je u Federaciji BiH obi~an, radni dan Analiti~ari

slo`ni, Dayton je zaustavio rat, a ostalo se nije promijenilo

Prvi srpski entitetpreko Drine

Premi jer Srbi je Ivica Da~i} izjavio je ju~er, povodom godi{njice potpi-sivanja Dejtonskog sporazuma, dataj dokument zaslu u je da bude his-torijski, jer je na osnovu njega stvo-ren prvi srpski entitet preko Drine.

- Mislim da je i za druge proble-me, kao {to je problem Kosova i Me-tohi je, mogu} neki novi dejtonskisporazum, kazao je Da~i} novina-rima u Beogradu te oci jenio da supromjene Dejtonskog sporazumamogu}e samo uz saglasnost sva trinaroda i oba entiteta BiH.

Dejtonski mirovni sporazum pravni je akt sporazumnogkaraktera parafiran u vojnoj zra~noj luci Right-Paterson kodDaytona, ameri~ka savezna dràva Ohio, ko jim je prekinutrat u Bosni i Hercegovini, a ko ji je tra jao od 1992. do 1995.godine. Konferenci ja je tra jala od 1. do 21. novembra 1995,a klju~ni sudionici bili su Ali ja Izetbegovi}, Slobodan Mi-

lo{evi}, Franjo Tu|man te glavni ameri~ki posrednik Ric-hard Holbrooke i general Wesley Clark. Dejtonski mirovnisporazum zvani~no je potpisan u Parizu 14. decembra 1995.godine i bio je kulminaci ja Shuttle diplomati je ko ju je otpo-~eo Holbrooke sa svo jim timom pod sponzorstvom Sjedi-njenih Ameri~kih Dràva.

Potpisnici Sporazuma

Prednacrt budèta RS-a za 2013. u ko jem je Vlada na ja vila smanjen je plata, ukidanje niza

agenci ja, otpu{tanje u ja vnim preduze}ima,smanjen je budèta svim korisnicima, ~ime seplanira ostvariti u{teda od ukupno 114 milionaKM, duboko je konrontirao iz vr{nu vlast i so-ci jalne partnere. Budèt RS-a za sljede}u godi-nu planiran je u iznosu od mili jardu i 950 mi-liona KM i bi}e ve}i za 7,5 posto, ali samo zbog

po ve}ane rate za otplatu duga, za {to }e biti iz-dvo jena 463 miliona KM.

Nakon ju~era{njeg sastanka s ruko vodstvomSa veza sindikata RS-a, premi jer AleksandarDòmbi} izja vio je.

“Potpuno sam svjestan da smanjen je platapredstav lja problem za svaki ku}ni budèt, alimora se voditi ra~una o onima ko ji su bez ika-kvih primanja”, rekao je on.

Predsjednica SSRS-a Ranka Mi{i} istakla je da je Sa vez sindikata Vladi dosta vio 11 zahtje va ko-

ji bi trebali biti temelj ekonomske politike. Na-glasila je da se sindikalci sa Vladom jo{ nisu usa-glasili, osim da su dobro okusirani cilje vi eko-nomske politike, te da granski sindikati 30.no vembra, zbog planiranog smanjen ja plata po-lici ji, pros vjeti i ja vnoj upra vi, izlaze na protes-te u Banjoj Luci. G. K.

Radnici ne pristaju na manje plateDòmbi} i sindikalisti bez dogovora




VIJESTI

Manje naknadedobojskimodbornicima

Novoizabrani predsjednik Skup{tinegrada Dobo ja Esmin Mahmutovi} (SDP)pokrenut }e inici jativu za smanjen jeodborni~kih naknada, javlja Fena.

- Mislim da su odborni~ke naknadevisoke. U budu}em radu i ja i SDPBiHu Dobo ju bit }emo inici jatori njihovogsmanjen ja, u skladu s realnim stanjemu Dobo ju, RS-u i na nivou dràve BiH,obrazloìo je Mahmutovi} svoj pri je-dlog. Ovu inici jativu podràlo je i gra-dona~elnik Dobo ja Obren Petrovi}, aukoliko se usvo ji, dobojski odbornici vi-

{e ne bi bili najpla}eni ji u BiH. Ipak, jo{se ne zna koliko }e biti smanjena mje-se~na primanja predstavnika narodau parlamentu Dobo ja. Skup{tina ovoggrada bro ji 31 odbornika, a mjese~nosu primali i do 890 KM. U gradskoj ka-si za narednu godinu odobreno im je550.000 KM.

Uskoro kredit za@eljeznice RS-a

Zamjenica ministra vanjskih poslo-va BiH Ana Tri{i} - Babi} primila je uopro{tajnu posjetu ambasadora Repu-blike Poljske u BiH Jerzya Chmi-elewskog. Ambasador je zahvalio nadobrom pri jemu u BiH tokom svog dvo-godi{njeg mandata. Oci jenio je da jedosta u~injeno u protekle dvi je godi-ne u smislu pobolj{an ja bilateralnihodnosa BiH i Poljske, a posebno uoblasti ekonomi je.

Istakao je va`nost ulaska BiH u EU iNA TO, pri ~emu je kazao da na{a zemljamo e ra~unati na podr{ku Republike Polj-

ske, kao i do sada. [to se ti~e saradnjena ekonomskom planu, Chmielewski jeizrazio o~ekivanje skorog potpisivanjakredita vri jednog 20 miliona eura za @e-ljeznice RS-a, te izme|u ostalog ukazaoi na ~injenicu da su poljski turisti na dru-gom mjestu po posjetama BiH.

Po~ela ekshumacijau Sanskom Mostu

Na lokalitetu Kriva Cesta, na podru-~ju Sanskog Mosta, ju~er je po~ela ek -shumaci ja. - Na ovom lokalitetu pre-tpostavlja se da bi se mogli nalazitiposmrtni ostaci civila bo{nja~ke naci-onalnosti zatvorenih i ubi jenih 1992.godine u logoru Betonirka u SanskomMostu, kazala je za Fenu glasnogovor-nica Instituta za nestale osobe BiH Lej-la êngi}. Eksumaci jom rukovodi Tu-ìla{tvo BiH.

Tako|er, êngi} je na javila da danaspo~inje ek shumaci ja u Pri jedoru, na lo-kalitetu Rizvanovi}i.

El vira Abdi} - Jeleno vi}, zastu-pnica u Skup{tini Unsko-sanskogkantona i u Domu naroda Parla-menta Federaci je BiH, ju~er se

saop}enjem ja vno ogradila odpostupaka ko ji nisu u skladu saStatutom Demokratske narodneza jednice (DNZ), ko jeg pro vo-de, kako na vodi, Riat Doli}, Ha-eza Sabljako vi}, Husein Hadì},

Ali ja Be{ire vi}, Muhamed [krgi},Nermin Puri}, Kenan Kesero vi},

Admil Mulali}, Sejo Mustaf} iPredrag Sekulo vi}, ~lano vi Pred-sjedni{tva DNZ-a u tehni~kommandatu, ~i ji je i ona ~lan.

Ne pi{e se dobro

- Predsjedni{tvo stranke ni jenapra vilo ni jedan potez ko ji je usuprotnosti sa Statutom stranke.Mimo njega rade upra vo doti~na

gospo|a i njen otac Fikret Abdi},odgo vorio nam je predsjednik DNZ-a Riat Doli}.

Na posljednjim lokalnim izbo-rima, protiv DNZ-a i biv {eg na-~elnika Admila Mulali}a, Fikret

Abdi} je podrào neza visnogkandidata Edina Behri}a ko ji je

i pobi jedio.

- Oni su na ja vili da }e danas u}ite preuzeti i prostori je stranke, alido toga ni je moglo, niti }e do}i.Mislili smo da }emo mi pra vitiprobleme i tokom na~elni~ke pri-mopreda je Behri}u. Me|utim,mi smo se poni jeli i tu kao evrop-ska stranka. Na{ kandidat i biv {i

na~elnik i danas nasto ji da pomo-

gne Behri}u, jer sa sa vjetnicimako ji ga voda ju ne pi{e se dobro Ve-likoj Kladu{i, kazao nam je Doli}.

Ipak, Abdi} se pozi va na lo{eizborne rezultate DNZ-a, odnosnoizborni legitimitet ko jeg su pot vrdi-le pristalice stru je Fikreta Abdi}a,te kre}e u borbu za preuzimanje

stranke, protiv ko je iznosi optu be.- Iz vje{}e o fnancijskom poslo-

vanju DNZ-a nikad ni je razmatra-no na Skup{tini ogranka, ve} je bu-

dètom stranke, ko ji u prosjekuiznosi 400.000 KM, u ci jelosti ra-spolagao isklju~i vo Riat Doli},tvrdi ona.

SMS poruka

Dok ona optuù je ve}inu uPredsjedni{tvu da su “kidnapo-

vali” stranku ko ju je ormiraonjen otac, zanimljiv je podatak o tome kako je do sukobaizme|u Abdi}a i DNZ-a uop{tei do{lo.

Riat Doli} je napisao SMS po-ruku tada{njem na~elniku Admi-lu Mulali}u, kada su mu trebali i}ina noge u Ri jeku, da od Fikreta

Abdi}a o~eku ju “ispiranje mozga

i izmi{ljan je tople vode!”, ali je gre-{kom, umjesto na~elniku, poru-ku poslao Fikreto vom sinu Er vi-nu Abdi}u. Po vri je|eni ego neka-da{njeg vladara Bosanske kra jinebio je pra vi uzrok raskola me|unjima, smatra Doli}.

F. BENDER

Previranja u Demokratskoj narodnoj zajednici

Elvira Abdi} - Jelenovi}: Rifat Doli}:

U Sara je vu je ju~er ispred BBIcentra organizo vana mirna {etnjau ko joj su u~estvo vali gra|ani, ~la-no vi humanitarnih udruènja tepredsta vnici dru{tvene mreèStand or justice, ko ji su na taj na-~in htjeli dati nesebi~nu podr{kuPalestincima u Gazi ko ji trpe stra-ho vite napade Izraela, sli~ne onimako je su pre i vjeli gra|ani Bosne iHercego vine tokom agresi je.

BiH je uz vas

Iako se o~eki vao znatno ve}ibroj gra|ana, tek stotinjak njih seokupilo ispred BBI centra.

- Ovom na{om {etnjom od BBI- ja do Sebilja na Ba{~ar{i ji èlimoporu~iti palestinskom narodu dasmo uz njega, da suosje}amo i danas boli ~injenica da se nalaze uotvorenom zatvoru. Da li je svi jetuop{te svjestan ~injenice da ovajnarod nema osno vne stvari poput

vode, hrane, stru je. @elimo imporu~iti da je BiH uz njih i da }e-mo im pruìti podr{ku, pa makarna ovaj na~in, kazao je Mwaaq

Abu-Shanab, jedan od organiza-tora i ~lano va organizaci je Standor justice, Palestinac ko ji i vi i ra-di u Sara je vu.

Demonstranti ko ji su dr ali tran-sparente sa natpisima “Mir za Ga-zu”, “Sloboda Gazi”, “Suza za Gazu”,na Sebilju su razvili veliku palestin-sku zasta vu, a no vinarima se obra-tila i Nermina Kara~i}, tako|er je-dna od organizatorica, ko ja je po-ru~ila svim stano vnicima BiH da nesmi ju miriti te da treba ju di}i glas.

- Mi najbolje znamo kako je tokad vam svi jet okrene le|a. Straho-te se danas de{a va ju u Palestini.Djeca svakodne vno ginu. Mi najbo-lje znamo {ta zna~i - biti sam. @e-limo da na{a poruka odjekne ne sa-mo u BiH nego i {ire, kako smo mi

za humanost, pri je svega, naglasi-la je Kara~i}.

Okupljanje u petak

Dru{tvena mreà Stand or justi-ce nastala je kao grupa na Facebo-oku, po jasnila je Kara~i}, a za samonekoliko dana doì vjela je ek span-zi ju i dobila vi{e od hiljadu ~lano va.Ju~er su gra|ani i demonstranti po-tpisi vali petici ju za mir i slobodu na-roda Gaze te prikupljali nov ~anasredstva za medicinsku pomo}.

[etnja za Gazu planirana je u Sa-ra je vu i za petak, 23. no vembra, u15 sati. E. GODINJAK

Mir za Gazu!Gra|ani i demonstranti potpisivali peticiju za mir i slobodu teprikupljali nov~ana sredstva za medicinsku pomo} narodu Gaze

[etnja i ulicamaGora`da

Organizaci ja mladih Gora`danai lokalni tim Asoci jaci je srednjo{ko-laca u BiH organizovali su u tomgradu mirnu protestnu {etnju uznak solidarnosti sa narodomPalestine. Protestima se pridruìozna~a jan broj mladih i stari jihGora`dana.

- Mirna protestna {etnja u Go-ra`du organizovana je simboli-~no na Me|unarodni dan djete-ta kako bi se ukazalo na kr{e-nje osnovnog prava, prava na i-vot ko je djeca Palestine gube i

na ovaj dan, kaè Edo Kanli},~lan UO Organizaci je mladihGora`de i predsjednik AsuBiH

A. H.

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Protestpodr{ke uSarajevu

ABDI]I KRE]U U OBRAÛN




VIJESTI

[tete od poàra jo{nisu procijenjene

Iako jo{ nisu prikupljeni svi poda-

ci o proci jenjenim {tetama ko je su

prouzrokovali poàri tokom ljeta, one

}e biti mnogo manje nego {to se pre-

dvi|alo, izjavio je za Fenu direktor Fe-

deralne uprave za {umarstvo Omer

Pa{ali}.

Istakao je da Uprava intenzivno ra-

di na prikupljan ju izvje{ta ja od kanto-nalnih {umskih preduze}a, ali da jo{

nema ju podatke za odre|ene kantone.

Pa{ali} smatra da je jo{ rano govo-

riti o nov~anim iznosima te napomi-

nje da }e sve precizni je biti obja{nje-

no u izvje{ta ju ko ji se priprema za Par-

lament i Vladu FBiH.

Partnerski odnoss Bursom

Gra|ani Turske èle brz napredak

BiH i o~eku ju da }e biti jedan od zna-

~ajnih partnera Republici Turskoj, re-

~eno je na sastanku u Bursi potpred-

sjednika Republike Srpske Enesa Su-

ljkanovi}a s tamo{njim guvernerom

Sahabet tinom Harputom i vicegu-

vernerom Ahmetom Hamdi jem Usta-

om, javlja Fena.

Suljkanovi}, ko ji boravi u vi{edne-

vnoj posjeti Turskoj, za jedno s grado-

na~elnikom Dobo ja Obrenom Petrovi-

}em, razgovarao je s predstavnicima

te regi je o ekonomskoj saradnji Bur-

se i Republike Srpske, pri ~emu je gu-verner Burse izrazio spremnost privre-

dnika iz ove regi je da sara|uju s

Republikom Srpskom.

Guverner je tako|er pohvalio i gra-

dona~elnika Dobo ja u njegovim nasto-

janjima da grad bude mjesto gdje }e

ìvjeti svi za jedno bez obzira na to ko-

joj konfesi ji pripada ju, sto ji u saop}e-

nju iz Suljkanovi}evog kabineta.

Arifi - sufijskivitezi i njihovaulo ga u dru{tvu

Povodom tradicionalnog Dana a{u-

re, ko ji pada u subotu, 24. novembra,na deseti dan islamskog mjeseca

muharemma, i ko ji j e, po svo joj n aj-

dubljoj poruci, (neophodnosti za jedni-

{tva), dio svih religi ja, N au~noistra-

ìva~ki institut “Ibn Sina” ve~era{nju

redovnu tribinu u 18 sati posve}u je te-

mi: Arifi - sufijski vitezi i njihova ulo-

ga u dru{tvu.

Publika }e imati priliku ~uti akademi-

ka Re{ida Hafizovi}a, {ejha Edina Kuka-

vicu i prof. dr. Mohammada Ali Barza-

nooni ja.

Institut se nalazi u Ulici Potok 24, na

Ba{~ar{i ji. E. K.

Pred Kantonalnim sudom u Bi-ha}u ju~er je odràn gla vni pretresu predmetu ratnog zlo~ina protiv Mirosla va Gvozdena, ko jeg Tu ila-{tvo tereti za ubistvo {est ci vila uhrvatskom selu Sasine, kod San-skog Mosta.

“Dete, beì!”Prema optu`nici, u decembru

1992, na sahrani Radosla va Gvoz-dena ko ji je poginuo na grada~a-~kom rati{tu, njegov brat Miro-slav i mladi}i sa ko jima je Gvozden

odrastao, kao i mje{tani njiho vogsela Toma{i}a, zakleli su se naosvetu. Drugog dana, nakon pa-ljen ja svi je}a na njego vom grobu,u osvetni~ki pohod krenuo je osu-mnji~eni Miroslav Gvozden, bratpoginulog, ro|ak Mile Gvozden,ko ji je za metu osvete predlo io su-sjedno hrvatsko selo Sasine, jerga je pri je rata jedan mladi} iz tog

sela isprebi jao radi dje vojke zbog~ega je leào polomljen u bolnici.

Uz njih dvo jicu krenuli su Bo janGvozden, Osto ja Gvozden i Zoran[im~i}, ko ji je u to vri jeme imao 16godina. Sva tro jica ju~er su pred Su-dom, kao svjedoci pokajnici, ispri-~ali detalje tog krva vog pohoda.

Dolaskom u Sasinu, nai{li suna ve}u grupu Hrvata, ko ji su udvori{tu radili poslo ve s drvima. Udvori{te su u{li Mile i Miroslav i pi-tali ih za imena. Mile je tad ubioPeru Topa vlo vi}a, zatim Maru [a-

li} i staricu Draginju [ali}, ko ja sesakrila pored bunara. Mile Gvoz-den i danas se skri va od tuìla{tva.Tro jica svjedoka su gledala ubis-tva ne ulaze}i u dvori{te, dok je op-tuèni Miroslav, sa pu{kom, sta jaouz ubicu.

Krva vi pohod su nasta vili zaus-ta viv {i konjsku zapregu, na ko jojsu bili dva mu{karca i dje~ak. U

jednog je pucao Mile, a u drugogMiroslav, pot vrdili su svjedoci.Tom prilikom su li{ili i vota Mi-lu Topa vlo vi}a dok je Piljo [ali},pogo|en u lice i oba ramena,ipak preì vio. Svje dok Bo janGvozden je tad rekao {okiranomi paraliziranom dje~aku: “Dete,beì!” i on se spasio otr~av {i uobli`nju {umu.

Nakon toga su do{li do jedneku}e u selu Sasina, u ko ju su sapu{kama, opet, u{li Mile i Miro-slav i li{ili ì vota Matu Mato{a i

Mandu Mato{. Svjedoci su za~u-li pucnje, a zatim na vode da jeMile po izlasku iz ku}e rekao dasu ubili mladence. Na insistira-nje pokajnika, tu su pohod okon-~ali i vratili se. Dvo jica svjedoka,Bo jan i maloljetni Zoran, nisuispalili ni metka, dok je Osto jaGvozden ispalio nekoliko me-taka u krov ku}e, jer im je Mile

zapri jetio ri je~ima: “[ta ste kre-nuli s nama p...., ako ne mislitepucati!”

U unakrsnom ispiti vanju svje-doka, optuèni se posebno obru-{io na ro|aka Bo jana. Tvrdio jeda je on rekao djetetu da bjeì, ada su u osvetni~kom pohoduu~estvo vali svi.

^vrst slu~aj- Ali sad ja, Miroslav, trebam da

odrobi jam za nas sve, a gla vnipo~inilac, ro|ak Mile je u bjek stvu.

Ako ikad saznam gdje je, makarkad budem u zatvoru, ima da ja-

vim ovom sudu i Tuìla{tvu, kazao je Miroslav.

Tuìla{tvo }e narednih dananasta viti sa izvo|enjem dokaza.Iako tuìlac Jasmin Mesi} smatra daima ju ~vrst slu~aj, od odbrane jo{nisu dobili poziv za nagodbu.

F. BENDER

KRVAVI OSVETNI^KI POHOD

Su|enje za ubistvo Hrvata u selu Sasine

U decembru 1992, na sahrani Radoslava Gvozdena koji je poginuo na grada~a~komrati{tu, njegov brat Miroslav i mladi}i sa kojima je Gvozden odrastao, kao i mje{tanisela Toma{i}a, zakleli su se na osvetu

Sud BiH proglasio je kri vim Zi ja-da Der vi{e vi}a, Amela Seera i Sa-{u Boni}a da su po~etkom aprila2011. za jedni~ki isplanirali tero-risti~ki napad u Zenici posta viv {iek splozi vnu na pra vu pod auto-mobil Pere Mami}a, zastupnikaHDZ-a u Skup{tini Zeni~ko-do-bojskog kantona.

Podmetanje mineS tim u vezi, Sud je optuènima

izrekao zatvorske kazne, i to: Der-vi{e vi}u osam, Seeru jedinstvenu

kaznu zatvora od sedam i Boni}u{est godina.- Razo~arani smo presudom

i uloìt }emo àlbu. Moj kli jentni je po~inio kri vi~no djelo ko-je mu se stav lja na teret, jer Tu-ìla{tvo ni je izni jelo niti jedanrele vantan dokaz po ko jem je

po~inio kri vi~no djelo terori-zam, izja vio je no vinarima na-kon izricanja presude HamdoKuleno vi}, branilac optuènogDer vi{e vi}a.

Sud BiH pot vrdio je 8. augustapro{le godine optu`nicu u pre-dmetu Zi jad Der vi{e vi} i drugiko ja optuènog Der vi{e vi}a tere-ti za kri vi~no djelo fnansiranje te-roristi~kih akti vnosti u vezi sa kri-

vi~nim djelom terorizam, a optu-ène Amela Seera i Sa{u Boni}a zakri vi~no djelo terorizam. Seer je

optuèn i za kri vi~no djelo nedo-zvoljeno drànje oru`ja ili ek splo-zi vnih materi ja.

U optu`nici se, izme|u ostalog,na vodi da je optuèni Der vi{e vi}platio Seeru 3.000 KM, a on je, pak,s Boni}em podmetnuo protupje-{a~ku nagaznu minu u Mami}ev

automobil parkiran ispred sjedi{ta Vlade u Zenici.

Vjerovao u Sud

Der vi{e vi} se jo{ sumnji~i da jenaba vio sredstva radi njiho ve upo-trebe za iz vr{enje teroristi~kog na-pada, dok su optu eni Seer i Boni}napali na fzi~ki integritet osoba ra-di ozbiljnog zastra{i vanja stano vni-{tva, kao i ozbiljne destabilizaci jepoliti~kih i usta vnih struktura BiH.

- Nikada nisam bio teroristaniti }u biti. Apsolutno nemam

veze sa ovim {to mi je stav ljenona teret. To je nemogu}e. Ovo je

van pameti. Ja sam ratni vojni in- valid i sad da ja pra vim terori-zam u svo joj drà vi, a ì vim odin validnine, nema logike. Ra-zo~aran sam, a vjero vao sam uovaj sud, izja vio je okriv ljeniDer vi{e vi}.

E. GODINJAK

Dervi{evi}u i drugima21 godina zatvora

Sud BiH izrekao prvostepene presude za terorizam

Foto: D. ]UMUROVI]



KOMENTARI OSLOBO\ENJEsrijeda, 21.novembar/studeni 2012.10

Za jednog sina je ta~no, za drugog je gre{ka

Pi{e: Josip VRI^KO@ F

O K U S

Predsjednik Generalne

skup{tine UN-a }e dan

pokojne endehazije 10.

travnja idu}e godine

proslaviti radno, propituju}i

ostvarivanje pravde ad hoc

krivi~nih tribunala. U

Haagu su, pak, malopoùrili glede na{ih

nekada{njih velikih

datuma; tako }e 29.

studenog, na nekada{nji

Dan Republike, kojega su

ushi}eno slavili svi na{i

narodi i narodnosti sve dok

nisu bratstvo-jedinstvo

po~eli raspirivati drugim

sredstvima, Tribunal

presuditi ratnom

zapovjednikuOslobodila~ke vojske

Kosova i biv{em

kosovskom premijeru

Ramushu Haradinaju

Nekada{nji {e srbi janske

diplomaci je i osobni jastreb biv {ega srbi jan-skoga predsjednika a-

di}a, Vuk Jeremi}, odlu~io je 10.trav nja, dan (nekada{nje) Neza-

visne drà ve Hrvatske, obiljeì-ti radno. og je datuma idu}e go-dine, trenuta~ni predsjednik Ge-neralne skup{tine Ujedinjenihnaci ja, naime, zakazao ja vnuraspra vu o ulozi me|unarodnihad hoc kri vi~nih tribunala u os-tvari vanju prav de i pomirenjame|u narodima. Jasno, ni je Je-remi}u endehazi ja na pamet(?!)pala slu~ajno; U kontek stu oslo-ba|anja u|mano vih generala uHaagu htio je, {to je, zna se, sta-

rosta vna srpska na vada, izje-dna~iti dvi je Hrvatske - Pa veli}e-

vu i u|mano vu.Budu}i je, me|utim, dana{nja

Goto vinina i Marka~e va Hrvatska~lanica NAO-a i za ko ji mjeseci Europske uni je, jasno je kako

Vuk ni na East Ri veru ni je }udpromi jenio, te da iz njega neprogo vara diplomat za vidne ka-ri jere, nego guslar sa dna kace.

îme se - ali s puno va`ni jegmjesta - spustio na razinu tre ne -ra svih tre ne ra]ire Blaè vi}a, ko-

ji ni u 78. godini ne kontroliraadrenalin, pa nakon vi jesti s ri-bunala ispalju je kako je do ju~erbio protiv @ido va, ali je, nakon {to

je sudac Teodor Meron poslaohrvatske generale doma, “od da-nas za njih”. No, ipak, ne toliko ada, onako diplomatski, ba{ kao

Vuk Jeremi}, ne bi poru~io kakoIran mora imati atomsku bom-bu. Radi ra vnoteè, veli taj puko-

vnik Hrvatske vojske. U pri~u vi,

dodu{e.I kad smo (ve}) kod ra vnote e,treba kazati kako je na ba~enuruka vicu Vuka II. (Dra{ko vi} je,dakako, zasad neprikosno venoI.) Ha{ki sud spremno, mada inehoti~no, uz vratio. Naime, 29.studenog, na nekada{nji DanRepublike, ko jega su ushi}enosla vili svi na{i narodi i naro-dnosti sve dok nisu bratstvo-je-dinstvo po~eli raspiri vati drugimsredstvima, ribunal }e presudi-ti ratnom zapo vjedniku Oslo-bodila~ke vojske Koso va i biv {emkosov skom premi jeru RamushuHaradina ju.

Bude li oslobo|en taj,

ina~e, karizmatski Alba-nac, Jeremi}u nemadruge nego da no vu

raspra vu o Haagu zakaè za 4.srpnja, Dan neza visnosti Sjedi-njenih Ameri~kih Drà va. Alibiza jo{ jedno igranje datumimadala mu je, zapra vo, njego vabiv {a kolegica, {efca ameri~kediplomaci je Hillary Clinton, ko-

ja je za neda vne posjete Pri{tinikazala kako neza visno Koso voni je (samo) stvar ameri~ke poli-tike, nego i emoci ja. Njezinih injezine obitelji!

Bude li, dakle, stotinjak tisu}a(nema kud manje!) Albanacana Dan Republike u Pri{tini,

ispod monumentalnog spome-nika Billu Clintonu do~ekalosvoga oslobo|enog legendar-nog zapo vjednika, eto prigodeSrbima da gusla ju o ameri~ko-njema~koj, te, dakako, sveprisu-tnoj vatikanskoj za vjeri protiv

Srbi je. Kao {to, uostalom, tom za-

vjerom tuma~e i osloba|aju}upresudu hrvatskim generalima.Nai vno bi, dakako, bilo vjero-

vati kako nema politike u suduko ji je osno van politi~kom odlu-kom - i to ba{ u dvorani u ko joj}e se 10. trav nja 2013. “ostvari va-nje prav de” propiti vati pod ra-

vnanjem Jeremi}a Vuka, u ko je-ga je i ina~e svako propiti vanjeubo jito!

Pa i ovo, samo {to mu jemotiv srpski, a ne prin-cipi jelan. Jer, politizaci-

ju ribunala trebalo biraspra viti i zbog, primjerice, su-ca Fausta Pocara, trenuta~no uSrbi ji beatifciranog zbog izdvo-

jenog mi{ljen ja u osloba|aju}ojpresudi hrvatskim generalima,ko jega je Florence Hartmann usvo joj knjizi “Mir i kazna” optu-ìla kako je, uz suglasnost vladeu Beogradu, u tajnosti drào in-ormaci je ko je dokazu ju umi je-{anost Srbi je u agresi ju na Hrvat-sku i Bosnu i Hercego vinu. Sli je-dom ~ega je, uz ostalo, vjero jatnoza sva vremena amnestiran vrhJNA Veljko Kadi je vi}, Blago je

Adì} i Aleksandar Vasilje vi}. A nu`no je da Jeremi} na

East Ri ver pozo ve i srpsko gaWiesenthala Sa vu [trbca, ko ji jenakon prvostupanjske osu|uju-}e presude Goto vini i Marka~u

kazao kako ribunal tom odlu-kom redefnira po vi jest i otva-ra mogu}nost restauraci je “Re-publi ke Srpske Kra jine” na(hrvatskoj) teritori ji nekadogra|enoj bal vanima.

Nakon {to je sudac Meron

pro{log petka izrekao svo ju za-

vr{nu ri je~ - redefniranje po vijesti, na ~emu je (ne)izra vno ra-dila Carla del Ponte diù}i optu-`nice po na~elu da mora ju bitizastupljene sve ov da{nje etni~keskupine, odlazi u po vi jest. AHrvatska, kao {to je manirom is-kusnog diplomata i poru~io An-te Goto vina, u budu}nost. [topri je to shvate u Srbi ji, pri je }e seizba viti iz kroni~ne zagledanos-ti u pro{lost.

Ne treba, me|utim, biti pre ve-liki optimist; U Beogradu trenu-ta~no stolu je predsjednik ko ji jesamo pri je tri-~etiri godine bule-

varima u gla vnom gradu da vaoime Ratka Mladi}a, te u Skup{ti-

nu, uz, jasno, pripada ju}u brati- ju, ulazio s voj vodom [e{eljom.

Samo na re veru ili oslika-nim na ma jici (da je bli-è srcu!), dodu{e. Stolu-

je, tako|er, i Ivica Da~i},ko ji malo-malo pa skokne dopoàre va~ke ku}e cvi je}a e da bipustio ko ju suzu na grob nikadpreàljenog vo`da. e da mu,kao {to je nakon pro{loga petkasvekolikom srpstvu, po vjeri: Da jeSrbi ja jaka, ovo se ne bi dogodi-lo. Ali, tko moè biti jak nakon {to

je rato vao u Slo veni ji, Hrvatskoj,BiH i na Koso vu, te svugdje - odKnina, Vuko vara, Srebrenice, Sa-ra je va, Koso va... osta vio zlo~ina-

~ki trag. Koliko god, naime, pobje-dnici pi{u po vi jest, poraèni semora ju pomiriti s njom.

No, poruke iz Srbi je svjedo~ekako im je lak{e plakati za boljompro{lo{}u, nego se suo~iti sa -budu}no{}u.

Sretan 29. novembar,gospodine Jeremi}!

U skladu s ~lanom 5. Kodeksa za {tampu Bosne i

Hercegovine, traìm da u ci jelosti objavite demanti na

navode iz anterfilea pod naslovom “Za{to je Musi} bra-

nio \apu” u sklopu tek sta ~i ji je naslov “Dopis zva-

ni~an, datum prepravljen” objavljenog na 18. strani

“Oslobo|enja” 17. novembra 2012. godine.

Kao PRVO, radi objektivnog i istinitog informisanja

javnosti, ta~no je da je moj sin Mirza (1982), mr. te-

hni~kih nauka, zaposlen u KJP Sara jevogas kao

dipl. ing. ma{instva na radnom jestu “Inìnjera za odrà-

vanje gasnih sistema”.

Kao DRUGO, tako|e je ta~no, samo {to se time Va-

{a novinarka, autorica tek sta, Jelena Milanovi} ni je

èljela baviti u istraìvanju o ~lanovima mo je porodi-

ce, da je moj sin Mir za bio stipendista ove kompani-

je i da je, kada su se na prste jedne ruke bro jali “HRA -

BRI” ko ji su se odlu~ili za studi je na tehni~kim fakul-

tetima, upisao i zavr{io Ma{inski fakultet, odsjek KHG

(klimatizaci ja, hla|enje, gri janje). O rezultatima rada,

tako|e ni je bio problem da se dobi je prava slika da se

Va{a novinarka bavila istraìvanjem a ne naga|anjem.

Drugi moj sin Zlatan (1986), po vokaci ji mr. dru{tve-

nih nauka (javne politike i medi ji), postdiplomski stu-

dij na Univerzitetu Centralne Europe u Budimpe{ti (CU),

svo ju radnu kari jeru i anga`man gradio je u EUSR/OHR,

OSCE-u i trenutno u BIRN-u (Balkanska istraìva~ka

mreà) i da se je Va{a novinarka bavila istraìva~kim

novinarstvom, a ne proizvoljnim i tendencioznim

konstrukci jama, mogla je saznati da u Zavodu zdrav-

stvenog osiguranja Kantona Sara jevo u vri jeme dire-

ktora Mahmuta \ape, a ni danas, ni je zaposlen Zla-

tan Musi}.

I na kra ju, ni je “sasvim slu~ajno” kako to navodi Va-

{a novinarka, Fikret Musi} bio predsjednik Upravnog

odbora Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sa-

ra jevo, Dakle, ta~no je da sam u vri jeme vlasti Ali jan-

se za promjene (2000-2002. godine) u periodu od ma-

ja 2001. do jula 2003. godine bio predsjednik Upra-

vnog odbora ove Javne ustanove, kao zastupnik u Skup-

{tini Kantona Sara jevo, imenovan od strane Vlade Kan-

tona Sara jevo. Potpuna je neistina da sam tu du`nost

obavljao ~etiri godine (2002-2006. godina) kako to

va{a novinarka ponovo, bez provjere, navodi.

Sve ove neistine i dezavuiranje javnosti ko je

je Va{a novinarka proizvela objavljenim tek stom

i kreiranjem slike mo je porodice i mene na nepro-

vjerenim ~injenicama nani jele su {tetu mo joj porodi-

ci i meni, {to mi potpuno da je za pravo da protiv Va-

{e novinarke Jelene Milanovi} i BH NEZA VISNOG DNE-

VNIKA “Oslobo|enje” pokrenem postupak pred nadle-

`nim sudom u Sara jevu u skladu sa Zakonom o za-

{titi od klevete FBiH. Fikret MUSI]

“Dopis zvani~an, datum prepravljen”; Oslobo|enje, 17. novembar/studeni 2012. godine Ve} duè od jedne deceni je u Va{im

tek stovima, “istraìvanjima”, osvrtima

i komentarima mogu se pro~itati re~e-nice o Seferu Haliovi}u, a omakne Vam

se tu i tamo i mo je ime, u kontek stu ko-

ji ne prili~i ni Seferu Haliovi}u, ni meni,ali ni Vama, ne kao novinaru ve}, ako ho-

}ete, kao èni jer na Va{u novinarsku

“~ast” ne}u apelovati zna ju}i pogu-bnost tog posla. S obzirom da Vas po-

zna jem ve}, skoro }e, dvi je deceni je, ne

mogu da se sjetim ko ja ta~ka, u na{empoznanstvu, Vas je na~inila takvom pre-

ma na{oj porodici pa da, od 2000 godi-

ne, pi{ete i izgovarate ru`ne, neukusne,neistinite re~enice, zapravo psovke a bez

da sastavite je i be.

Jo{ od tada, od te 2000 godine, po-~eli ste pisati tek stove o odlasku Sefe-

ra Halilovi}a u Den Haag prostiru}i, za

tu Va{u tvrdnju, Va{e analize iza ko jih susta jale sati i sati druènja i ispi janja ka-

fa sa kriminalcem Delali} Ramizom i“prate}im orkestrom” ili sa, pak, Va{im

omiljenim policajcem Bakirom Alispahi-

}em ~i ji mra~nja~ki opus ne moè osvi- jetliti ni “Merlinovo” svjetlo posve}eno

Ali ji Izetbegovi}u.

Ukrali steREAGIRANJE



KOMENTARIOSLOBO\ENJE srijeda, 21.novembar/studeni 2012. 11

Za vri jeme “zagri javanja” slu~a ja Gra-bovica imali ste nekoliko naslovnica i ~i-

tavo tuce tek stova ko ji su, obja{njavali za-{to Sefer Halilovi} mora i treba i}i u Ha-ag a ne oni ko ji su osmislili, organizova-li, proveli i zata{kali taj gnusni zlo~in. Ni-je, nikada, u Va{im tek stovima bilo“produhovljenosti” pa da, kao {to ste po-drobno upoznati napi{ete, da se i Vamaspotakne ljudskost u peru, kako je SeferHalilovi} `rtva jedne politike i nekolikopredstavnika iste ko ji su, laù}i na dru-goga, branili “vi{e interese” tj. sebe i svo-je {efove od niza zlo~ina za ko je su od-govorni na ovaj ili onaj na~in.

Sve ovo dobi ja posebno gnusan oblik ka-da se uzme uzme u obzir da ste Vi, iteka-ko, upoznati sa uàsnom tragedi jom ko juje na{a porodica preìvjela, i preìvljava jo{uvi jek, zahvalju ju}i, pored ple jade bu-

dètskih idiota, i Vama li~no jer ste u pro-cesu progona na{e porodice imali svo ju,dodu{e sitnu, rolu. Zaprepastio sam se ka-da me je pri je nekoliko godina novinar “La-tinice” Sa{a Kosanovi}, za vri jeme njego-vog boravka u Sara jevu za potrebe sni ma-nja emisi je o opsadi Sara jeva, upitao “za-{to Vildana Selimbegovi} iz magazina

Dani govori da smo mi, kao porodica, izmi-slili pri~u o atentatu na na{u porodicu”. To

ste Vi rekli Kosanovi}u u lice vjerovatnozbog toga jer je {ef izvr{iocima atentata nana{u porodicu Va{, {to bi rekao Safet Oru-~evi}, intimus Bakir Alispahi}. Ne zanm dali su Vam otupili emotivni refleksi, od pre-bacivanja pera iz jednog u drugi politi~kitabor, ali izrekli ste, neizrecivo, te{ku ne-istinu a o emotivnoj boli ko ju tom prilikomproizvodite na{oj porodici bolje da i ne go-vorim. Zamislite, na trenutak, kako bi bi-lo da Vi ~u jete da ja govorim da Va{ rahme-tli suprug ni je poginuo na Treskavici u bor-bi za RBiH ve} da je stradao prilikom, hajd’recimo, igranja {aha u mjesnoj za jednici.Zamislite kako bi se osje}ali Vi i Va{ sin Ve-dad ko ji je pola njegovog djetinjstva pro-veo uz mene.

Kada se slu~aj Grabovica okon~ao mo-

rali ste, htjeli ili ne, sopstvenim tek stomdemantovati vlastite naslovnice i tek sto-ve u ko jima ste, nevinog ~ovjeka, ve} bi-li ugurali u zatvor. Valjda ste Vi bili boljeinformisani od sudi ja Tribunala u Den Ha-agu ko ji su doni jeli presudu. Mo`da iz te

Va{e informisanosti poti~e i tvrdnja koju ste izrekli meni u lice “da }e Bakir bi-

ti dobar” aludira ju}i na, tada, nadolaze-}e svjedo~enje Bakira Alispahi}a u ha-

{kom procesu slu~a ja Grabovica.Gospo|o Selimbegovi} “Bakir” ne da

je bio dobar ve} odli~an i to do te mjereda su ga haa{ke sudi je, u svo joj presu-di, svrstale rame uz rame sa Delali} Ra-mizom, Salkom Gu{i}em i nekolicinomdrugih naziva ju}i ih, na ugla|en na~in,pravim imenom - laòvima.

I Va{ dana{nji tek st “Ratnici se vra}a- ju” obilu je onom istom koli~inim mr`nje,zaobila enja ~injenica i cinizmom ko jeg neposjedu jete kada, u poni ava ju}em dru{tvusa bezveznjakovi}em Nedàdom Lati}em,odgovarate na sudu radi klevete ko ju stepo~inili prema Seferu Halilovi}u.

Va{a potreba da se sa Fahrudinom Ra-don~i}em obra~unavate na na~in da gaponi avate zbog njegove kabinetske ulo-

ge u kabinetu prvog {efa bh.Armi je Se-fera Halilovi}a pa da se malo malo, u tomkontek stu, pozivate te na mo je izjave i pi-sanja u tom kontek stu, ili da pominjeteSefera Halilovi}a, govori o Va{em novi-narskom beski~menja{tvu jer to {to je Ra-don~i} bio kabinetski slu`benik u kabi-netu Sefera Halilovi}a ne moè nikako bi-

ti kompromitira ju}e ali moè ono {ta jeradio u tom kabinetu pa ako imate ne-

ke podatke dajte ih svo joj, nadle`noj, tu-ìteljici. Ipak ne znam za{to ste onda, ako

Vam je Radon~i} toliko smi je{an kao {to je meni, maksuz i{li “na frizuru” kada ste,kao urednik magazina “Dani”, i{li po in-tervju kod Radon~i}a. Meni li~no je vrlougodno ne razgovarati ni sa Vama ni saRadon~i}em jer ste, obo je, iz razli~itih ra-zloga vri jedni samo prezira.

Gospo|o Selimbegovi}, ào mi je {toste, umjesto da vratite posu|eni novacko ji ste oteli od moga oca, odlu~ili da po-vrat nekoliko hiljada maraka zami jenitebrutalnim, vi{egodi{njim, kampanjamaneistina protiv Sefera Halilovi}a ali Vama

je o~ito tako lak{e. Tako|er mi je ào jerste kra|om dokumenata ko ja sam Vamdao na ~itanje, a ti~u se “Cacinog”

ubistva, odlu~ili da skoro dvi je deceni jepoznanstva okon~ate i sa mnom, ba{ kaoi sa mo jim ocem, radii Va{ih kleptoman-skih manira. Ukrali ste mi dokumente,objavili “senzaci ju” i potvrdili jo{ jednomda, pored moralne bezbojnosti, niste za-boravili krasti.

Ne znam ko ji Vi patriotizam preferira-

te, da li onaj po mjeri sestre Va{e biv{edirektorice Lidi je Kora}, tuìoca Vesne Bu-

dimir, ili onaj po mjeri onih ko ji Vas tre-nutno pla}a ju ali ste, od manje-vi{e, pris-tojne ène za kratko vri jeme pre{li u pre-dvor je novinarskog nemorala. U tom is-tom predvor ju Vas vi{e, odjednom, ne in-teresu je ko je po komandnoj odgovornos-ti kriv za ubistva u Grabovici jer {to bi Vasto zanimalo kad to vi{e ni je Sefer Hali-lovi}. Vi ste uvi jek usresre|eni na bilo ko-ga pa taman to bile i najve}e hulje ko jisu spremni da laù na Sefera Halilovi}apotura ju}i mu zlo~in za zlo~inom, jednula` za drugom.

Da je ovo danas, ko jim slu~a jem,1941. godina i da su nacisti u htjenju dastrelja ju po{tene novinare poveli i Vas snjima Vi bi stradali nevini.

Semir HALILOVI]

U tek stu “Ratnici se vra}a ju ku}i” po-tpisnika reagiranja nema, osim ako se nije prepoznao u terminu “kabinetli je”. [tose svega ostalog ti~e, pa i koli~ine mr`nje,o njoj jasno govori sam potpisnik pisma ko-

je objavlju jemo po{tu ju}i pravo ~itatelja daposjedu je svo ju i samo svo ju istinu.

Vildana SELIMBEGOVI]

i pare i dokumente “Ratnici se vra}aju ku}i”; Oslobo|enje, 19. novembar/studeni2012. godine

POLIGON

Pi{e: Sinan ALI]

Bo{njaci su ba{ sretni.Ima ju ~o vjeka ko ji u nji-ho vo ime brine o tomekako }e se na narednom

popisu nacionalno izja{nja vati.Jo{ samo da otvori slobodnu te-leonsku lini ju pa da ~o vjek mo-è pitati: Kako }u se izjasniti i ka-ko se zo ve jezik ko jim go vorim?

Nakon emisi je na FTV-u “Od-go vorite ljudima” (sri jeda, 14.no vembra 2012) vi{e je nego ja-sno - silo vanje ko jem je izloènajednonacionalna grupa, nakonjednog primiti vnog istupa (pogle-dajte snimak FTV-a da biste vi-

djeli kako reagu je Sejudin Toki}na ~injenicu da go{}a u emisi jigo vori ekav ski ili kada “enkade-ov ski” traì od Ti jane Cvjeti~aninda kaè kako }e se nacionalnoizjasniti), rezultira}e znatnimporastom bro ja onih ~i je se naci-onalne identifkaci je Toki} pla{i.Naprosto, jadna je naci ja u ~i jeime go vori, ~i je interese {titi i ~i-ji kulturni i svaki drugi identitettreba da promo vi{e ovaj ~o vjek.

Ono {to se, mo`da, dogodilonjego vom ocu (da ga je neko na-tjerao i da je morao biti Hrvatislamske vjeroispo vi jesti), sadaToki} poku{a va primi jeniti na po-pulusu ko ji bi se morao osje}ati

onako kako se osje}alo stotinjak ljudi 28. 9. 1993. godine u Sara je-vu. Zano}io si kao Musliman, aprobudio se kao Bo{njak. Kao date jeseni 1993. ni je bilo pre~egposla do promjene nazi va jednomnarodu, a da taj narod u naj{irem

smislu niko ni je ni konsulto vao. Ko je iz vr{io to silo vanje? Ko je u tre-nucima, kada mu pri jeti nesta ja-nje, unio smutnju u jedan narod?

A smutnja i danas tra je. Da nisu iza ovu smicalicu kri vi Lenjin,Trocki, Staljin, Kominterna, Tito,Pozderci, Bi jedi}, Mikuli}, Diz-dere vi}i i ko zna ko ji komunisti?

Vidno uzru jan u emisi ji bio je iHalid Genjac. Istina, on ne sporinekome pra vo da se izjasni onakokako se osje}a. ak to i preporu~u-

je jednom gledaocu ~i ja je geneti-ka pro{arana svim {to balkanskagenetska korpa nudi, ali Genjac nekri je, on orsira ono {to pi{e u Us-ta vu - etni~ki princip. Braniti usta-

vno ustrojstvo jeste neka vrsta le-galizma, ali kada se malo zagrebeispod Genj~e vog legalizma, lako seprepozna je nacionalisti~ki strahda mu se stado ne okrnji. A Ustav BiH je, zna ju to i vrapci na grani, iEvropa je to pot vrdila, ~ak i sudski,diskriminatorski. Nara vno, ni{ta sebolje ni je moglo ni o~eki vati od ok -tro isanog papira, na ko jeg su svo-

je potpise stav ljali ljudi ~i ji nas jenacionalizam vratio u srednji vi jek.

Zabrinut je tako gospodin Ge-njac ako ga populus ne poslu{a,ako se broj Bo{njaka, na daj bo-è, smanji nau{trb Bosanaca. On~ak izraà va svo ju spremnost -ako neko moè garanto vati da }e

Bosanci biti u ve}ini ko ja }e imomogu}iti ostvari vanje nekihpra va, on }e se odmah izjasnitikao Bosanac. Zna~i li to, gospo-dine Genjac, da ste vi Bo{njak sa-mo zbog pri vilegi ja ko je taj dresdonosi? Taj recept je ve} testiran

kada su se poslani~ka ili ministar-ska mjesta rezer visana za ostalepopunja vala Bosancima ko ji suse preko no}i odricali svog bo-{nja{tva. Takvi Bosanci nisu pred-stav ljali opasnost.

Na drugoj strani, tra var smatrada je Bosanac geogra ska odre-dnica. A {ta onda odre|uju ime-nice Francuz, Ma|ar, Ni jemac,

Austri janac, Itali jan...? I kako}e{, bolan, u svo jim Tokama lju-

dima objasniti da Francuzi go vo-re rancuski, Ni jemci njema~ki,Ma|ari ma|arski, a Bo{njaci - bo-sanski? [to nisi poku{ao sa ana-liti~arem Ga{pare vi}em raspra-

viti da li je ba{ slu~ajno naziv je-zika ko jim on go vori izveden izimenice ko jom se taj narod ime-nu je? I neka go vori kako go vori.I neka se kao narod imenu je ka-ko ho}e i neka se kao po jedinacidentifku je sa svime tim. Pitam

vas samo otkud ta ner voza spram~injenice da se drugi ne osje}a-

ju kao vi? Za{to im branite dasvo ju nacionalnu ili bilo ko juidentifkaci ju veù za zemlju uko joj ì ve i ko ju, vjeru jem, neiz-

mjerno vole.Ko ima pra vo da na gra|ane

vr{i pritisak kako }e se na nare-dnom popisu nacionalno izjasni-ti? Toki} to ~ini onako krkanski, pri-miti vno, a Genjac upako vano u le-galitet. Pridruìo im se i Pe jo Ga-{pare vi} vezu}i pri~u o nadnaci-onalnom, spominju}i So vjete i“~ehoslo vake” ne zna ju}i i da jeudruèna drà va imala i ehe i Slo-

vake i po vla~i paralelu izme|u Ju-goslo vena i Bosanaca. Pa ovaj vaj-ni analiti~ar (?) nikako da shvati daJugosla vi ju nisu razbili Jugoslo-

veni, nego nacionalisti svih bo ja:srpskih, hrvatskih i muslimanskih.

A {to se ti~e Bosne, pardon, i Her-

cego vine, ona je defniti vno na je-bala i sa srpskim i sa hrvatskim i sabo{nja~kim nacionalizmom.

Go vori tako Ga{pare vi} kakose kod nas pri~a o naci ji uzima kaone{to apriori negati vno, a Obama,

veli on, s ponosom pri~a o ameri-

~koj naci ji. Za njega je, eto, ame-ri~ka naci ja normalnost, ali musmeta ju “probosanske snage”. Tre-ba se odre}i te sintagme, poenti-ra na kra ju emisi je, obra}a ju}i sebo{nja~koj politi~koj i intelektual-noj eliti, a gledao je u Toki}a. Za-{to, vajni analiti~aru? Ako ameri-~ku naci ju konstitui{u ameri~kiPoljaci, Irci, Itali jani, Portorikan-ci i ko sve ne jo{, za{to je problemako se na sli~an na~in neko poku-{a pona{ati u Bosni i Hercego vini?

Istina, priznao je Genjac, mo-`da }e nakon nekih stotinu godi-na taj proces biti normalan, pa sene}emo stidjeti Bosanaca i Her-cego vaca, ali i vi jek po~inje onom

prvom, drugom, tre}om... godi-nom. Za{to su sumnji vi oni ko jisada èle krenuti tim putem?

Te{ko je mentalnom sklopu koji odgo vara prvoj sredini XVIII vi- jeka obja{nja vati {ta je to slobodaizja{nja van ja bilo ko je vrste, o ~e-mu je tokom ci jele emisi je zbori-la gospo|ica Ti jana Cvjeti~anin, pai ona ko ja se ti~e nacionalne iden-tifkaci je, naspram o~igledne tor-ture ko ju proizvode bilmezari je

jednog Toki}a, lagalisti~ki strahGenjca i antikomunisti~ki habitusGa{pare vi}a. A sve se svodi na je-dno - pla{e se da im se “stado” ko-me oni pripada ju ne ospe.

Mogu}a su i osipanja, ali sva-

ki ~oban zna da je ugla vnom donjega ho}e li stado ostati na oku-pu, makar ga stalno vuko vi obi-lazili.

(Autor je predsjednik Fondacije Istina, pravda,

pomirenje iz Tuzle)

Post festum odgovora ljudima

Primitivizam u za{titi nacionalnogAko ameri~ku naciju konstitui{u ameri~ki Poljaci, Irci, Italijani, Portorikanci i ko sve ne jo{, za{to jeproblem ako se na sli~an na~in neko poku{a pona{ati u Bosni i Hercegovini?

STRAH ZA STADATe{ko je men talnomsklopu ko ji odgo varaprvoj sredini XVIII

vi jeka obja{nja va ti{ta je to slobodaizja{nja van ja biloko je vrste, o ~emu je

tokom ci jele emisi jezborila gospo|icaTi jana Cvje ti~anin, pai ona ko ja se ti~enacionalneiden tifikaci je,naspram o~igledne

tor ture ko ju proizvodebilmezari je jednogToki}a, lagalis ti~kistrah Genjca ian tikomunis ti~kihabi tus Ga{pare vi}a.A sve se svodi na

jedno - pla{e se da imse “stado” kome onipripada ju ne ospe





CRNA HRONIKAOSLOBO\ENJE srijeda, 21.novembar/studeni 2012. 13

Povrije|en12-godi{njak

U Kolodvorskoj ulici u Sa- ra je vu u ponedjel jak ujutrodogodila se saobra}ajna nesre}a u ko joj je te{ko po vri-

je|en 12-godi{njak iz Vogo-{}e. Naime, di jete je nastra-dalo dok je prelazilo ulicu, ana cestu ga je oborio dràv -ljanin Nor ve{ke B.T.R.G. (49)

i to dok je uprav ljao vozilomtoyota. Di jete je sa te{kimpo vredama zbrinuto u Klini-~kom centru Uni verziteta uSara je vu, a na licu mjestauvi|aj su oba vili slu`beniciMUP-a KS-a.

Lopovi odnijeli12.000 KM

Za sada nepoznate osobepro valile su u stan u Dobo- ju u vlasni{tvu T. P. te iz njega odni jele no vac i stvariukupne vri jednosti 12.000KM. Kako sazna je mo uCentru ja vne bezbjednos-ti Doboj, odnesena su dvara~unara, 4 hard-diska,

monitor, kamera, otoapa-rat, alat, pet sato va, zlatninakit, nao~ale sa opti~kimstaklom i drugi predmeti.Polici ja radi na ras vjetlja-

van ju ove kra|e i prona-lasku iz vr{ioca.

Sara jev ska polici ja uhapsila je dvo je sara jev skih srednjo{ko-laca ko ji su u ponedjel jak pri jepodne uputili la`nu do ja vu da jeu prostori jama Srednje {koleGimnazi ja Obala, ko ja se nalazina Obali Kulina bana, postav -

ljena ek splozi vna napra va.Naime, nakon {to je nepo-znati mu{ki glas za bombu uGimnazi ji do ja vio Operati vnomcentru MUP-a Kantona Sara je-

vo, u~enici i proesori su izve-deni iz u~ionica, obav ljen je

uvi|aj ko jim je ut vr|eno da seradi o la`noj do ja vi.Rade}i na ras vjetlja van ju ovog

kri vi~nog djela, polici ja je u ve~er-njim satima uhapsila N. M. (17) izSara je va i N. ^. (16), ro|enog u[vicarskoj, i osumnji~ila ih za

ugroà vanje sigurnosti, te ih pre- dala u Odsjek za zadrà vanje osoba li{enih slobode MUP-a KS-a.

Interesantno je da su isti dan za- biljeène la`ne do ja ve o bomba-ma u Srednjoj medicinskoj {koli uUlici Tahmi{~ina u Sara je vu, te

zgradi gdje su smje{teni Ekonom- ski i Tehnolo{ki akultet u Tuzli.Slu`benici Odjel jen ja za KDZ

MUP-a KS-a i TK-a te krim-po-licajci oba vili su preglede i uvi|aji ut vrdili da je ri je~ o la`nimdo ja vama. D. P.

Sa maloljetnicima radi samo 30-ak ljudi

La`ne dojave o bombama u Sarajevu i Tuzli

U~enici uhap{eni zbog ugroàvanja sigurnosti

Sav teret rada sa maloljetnicimau sukobu sa zakonom u KantonuSara je vo pao je na ple}a osamslu`bi soci jalne za{tite ko je rade uop{tinama kao i na Disciplinskicentar za maloljetnike. Kad se sa-bere sve osoblje ko je radi taj posao,ispostav lja se da ih nema vi{e od30, po ja{nja va Samir Suljagi}, di-rektor disciplinskog centra za ma-loljetnike u Sara je vu.

S druge strane, godi{nje u pro-sjeku ima od 70 do 100 malolje-tnika ko ji su recidi visti, odnosno,vi{estruki po vratnici u kri vi~nimdjelima, rekao je Mi}o Leti}, stru~-njak za maloljetno prestupni{tvo.

êkati 4-5 godina"Ne treba da sav teret posla pa-

da u ruke soci jalne za{tite. Zatotreba u taj posao uklju~i vati poli-ci ju, odgojno-obrazo vne i zdrav-stvene ustano ve, da nam budupodr{ka", kaè Suljagi}.

[ta uraditi da se smanji problemmaloljetni~ke delinkvenci je? Sa-mir Suljagi} odgo vara da sa dje-com treba raditi.

"Imamo puno pri~e, a vrlo ma-lo ljudi ko ji su spremni raditi. Ima-mo flozofranja i okruglih stolo vana ko jima se danima sasta jemo, ali,nikako da po~nemo raditi. Malo-ljetnicima trebamo ponuditi ne{to

drugo kroz program resoci jaliza-ci je. Rad sa maloljetnicima u sukobu sa zakonom je jako zahtje van idugotra jan posao sa neiz vjesnimishodom. A kad traìte ljude i instituci je ko je su voljne to raditi, tek tad}ete vidjeti da ih je jako malo", ka-è Suljagi} i doda je da se svo je-

vremeno samo jedna ne vladina organizaci ja ja vila na tender za rad samaloljetnim prestupnicima.

On isti~e da je neophodno do-no{enje zakona o za{titi i postu-panju sa maloljetnicima u kri vi-~nom postupku. Me|utim, doda- je da je potrebno da taj zakon prati stanje na terenu, te da se na do-no{enje tog zakona moè ~ekati 4-5 godina.

"Ne moèmo zakonom predvi-djeti ne{to {to drà va ne}e mo}iispo{to vati. Zato imamo problemdono{enja zakona ko ji se ne}emo}i primi jeniti. Ukoliko se usvo- ji zakon, nesporno je da }e do}i do

velikog bro ja upo{lja van ja no vihkadro va. Bi}e potrebno restru-kturirati posto je}e instituci je za iz-

vr{enje kri vi~nih sankci ja i bi}epotrebno ormirati no ve. Ilustra-ci je radi, izgradnja objekta u ko-me je Disciplinski centar u Sara-

je vu Kanton Sara je vo je ko{tao1.300.000 KM. Vaspitni dom uOra{ju FBiH }e ko{tati vi{e mili-

ona maraka. Pored toga, godi-{nje }e se trebati izdva jati za plate uposlenih i odrà vanje sistema.To su instituci je ko je svaki dan ra-de u tri smjene", kaè Suljagi}.

Na{ sago vornik po ja{nja va da je potrebno uraditi istra i vanje dali je u svim kantonima potrebno ormirati disciplinske centre, odgojneustano ve i odgojno-popra vni dom.

Ako jeste, mora ju se izdvo jiti sredstva za njiho vo unkcionisanje.

"Ne moèmo ormirati ustano- vu, te u njoj nemati zaposlene, iline osigurati ishranu maloljetnikui uslo ve za bora vak. Ali, drà va u

ovom momentu nema sredsta vaza implementaci ju tog zakona.Mislim da svaki kanton ne trebaimati ove instituci je. Ako je u maloljetni~kom zatvoru 16 osoba,ako ih u vaspitno-popra vnom do-mu imamo 20 iz FBiH, te u Za vo-du Humu 10-ak maloljetnika, on-da nema potrebe za odre|eniminstituci jama", smatra Suljagi}.

Za razliku od spomenutih instituci ja, sudo vi izgleda naj vi{e vo-le maloljetnike uputiti u Disci-plinski centar za maloljetnike uSara je vu. U ovom centru u 2012.bora vilo je 60 maloljetnika.

"U Disciplinski centar za malo-

ljetnike, na naj vi{e 20 dana, upu}u-

ju se maloljetnici ko ji su po~inili, recimo, kra|e. Prema zakonu, ov djetreba da bora ve oni ko ji su po~inilibla a kri vi~na djela. Me|utim, sudo vi neri jetko upu}u ju maloljetni-ke ko ji su po~inili razbojni{tva, po-ku{a je ubistva, seksualne delikte...",pri~a Suljagi}.

[to se ti~e eduko vanog kadra zarad sa maloljetnicima s one strane zakona, Sara je vo je, kako Sulja- gi} tvrdi, ~etiri kilometra ispred os-talih grado va u FBiH. Me|utim, ipored toga, broj kadro va ne zado- volja va potrebe za kvalitetan rad.

"U Disciplinskom centru imamonajbolju inrastrukturu, 11 upo-

slenika - soci jalnih radnika, psiho- loga pedagoga i stru~ni tim.Me|utim, treba nam jo{ vi{e kadro- va. Potrebno je i produènje mjere smje{ta ja u Centar sa 20 na 90dana. Objekti vno, u 20 dana ne mo-è{ ni{ta uraditi sa djecom ko ja supo~inila tako te{ka kri vi~na djela.Na ovaj broj korisnika u Centru,malo je stru~nih kadro va. S obzi-rom na to da se radi o maloljetni-cima ko ji ima ju vi{estruke pore-me}a je u pona{anju, te da se ugla-

vnom radi o vi{estrukim po vratni-cima u vr{enju kri vi~nih djela. Sa takvom djecom potrebno je raditi na

vi{e polja", kaè Suljagi}.On doda je da je zabiljeèna

stopa recidi vizma od 15 do 20posto maloljetnika ko ji su ve}

pro{li tretman resoci jalizaci je uDisciplinskom centru.Zakon ko ji ~eka na usva janje ta-

ko|er predvi|a da bi se u svim sudo vima i tuìla{tvima morali za- posliti stru~ni sa vjetnici - psiho-lozi, pedagozi i soci jalni radniciko ji }e raditi sa sudi jama za maloljetnike.

"[to se ti~e maloljetnika, bitno ih je {to rani je uklju~iti u programe.Ne smi je se desiti da maloljetnik po~ini kri vi~no djelo, te da dva mjeseca ostane izvan sistema za{tite.On odmah mora biti uklju~en utretman za{tite pruànja pomo}i ipodr{ke, da se izvu~e iz takvogstanja. Evidentno je da je mnogomaloljetnika ko ji su ovisnici o dro-

gama. To zna ju nasta vnici u {kola-ma, i mi ko ji se susre}emo u radusa maloljetnicima. Mi nemamomogu}nost takve maloljetnike ni- gdje da uputimo na oba vezno li je-~enje", isti~e Suljagi}.

Pre ma njego vim ri je~ima,mnogo je maloljetnika ko ji ~ineprekr{a je, te Suljagi} smatra da is tom djecom treba {to pri je po-~eti raditi, dok nisu po~inila krivi~na djela. D. PAVLOVI]

Rad sa maloljetnicima u sukobu sa zakonom je jako zahtjevan i dugotrajan,a ljudi koji su voljni to raditi je jako malo, tvrdi na{ sagovornik

Samir Suljagi}, direktor Disciplinskog centra u Sarajevu

Bjeànje od obaveza"Kod nas su ljudi skloni impro vizaci jama i mi je{anjem dne-

vnih i disciplinskih centara za maloljetnike. Dne vni centri ni-su disciplinski. U dne vne centre smje{ta ju se djeca ko ja nisu upu-}ena putem suda. Bjeè}i od oba veze da usposta ve ne{to {to jepropisano zakonom, nekim dne vnim centrima poku{a va jupremostiti taj problem", isti~e Suljagi}.

Aljkavost pravosu|aOp}inski sud u Sara je vu znatno je ubrzao sudske postupke

za razliku od pri ja{njih godina kada su Disciplinskom centrudolazila rje{enja za resoci jalizaci ju maloljetnika ko ji su pri je dvije godine po~inili kri vi~na djela.

"Trenutno, sud svo je postupke za vr{a va najduè za {estmjeseci. Po prvi put smo do{li u situaci ju da sudo vi vr{e nad-zor iz vr{enja mjere, {to je njiho va i nadle`nost. Mi se time mo-èmo pohvaliti u Sara je vu, ali ovo treba preni jeti i u druge re- gione", kaè Suljagi}.



REGION OSLOBO\ENJEsrijeda, 21.novembar/studeni 2012.14

Na osnovu ~la na 24, a u vezi sa ~la nom 74a. Za kona o drà vnoj slu`bi u Federa ci ji BiH (“Slu`bene novineFedera ci je BiH” br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12) i ~la na 1. Za kona o preuzima nju Za kona o drà vnoj slu`bi u Federa ci ji BiH (“Slu`bene novine TK”, br: 12/10 i 1/12), Agenci ja za drà vnu slu`bu Fe-dera ci je Bosne i Her cegovine, u ime Op}inskog suda u Gra ~a nici, objavlju je

J AV N I K O N K U R Sza popunu radnog mjesta dràvnog slu`benika u Op}inskom sudu u Gra~anici4 / 320

- Stru~ni saradnik za vo|enje zemlji{nih knjiga (zemlji{noknji`ni referent) ........- 1 (jedan) izvr{ilac

Opis poslova: Opis poslova sa dràn je u tekstu ja vnog konkur sa ko ji je objavljen na web stra nici Agenci jeza drà vnu slu`bu Federa ci je BiH, www.adsfbih.gov.ba .

Uvjeti: Pored op}ih uvjeta predvi|enih ~la nom 25. Za kona o drà vnoj slu`bi u Federa ci ji Bosne i Her cegovine,kandida ti treba ju ispunja va ti i sli jede}e posebne uvjete predvi|ene Pra vilnikom o unutra {njoj or ga niza ci ji i to:

- VSS - za vr{en pra vni fa kultet,- najma nje 1 (jedna) godina ra dnog sta a u struci, na kon za vr{ene VSS,- poloèn ispit za zemlji{noknji`nog referenta,- pozna va nje ra da na ra ~una ru.

Pri javljivan je na konkurs:a) Kandida ti ko ji su evidentira ni u Registru drà vnih slu`benika Federa ci je BiH ko ji vodi Agenci ja za

drà vnu slu`bu Federa ci je BiH (posto je}i drà vni slu`benici) pri javlju ju se na konkurs dostavljan jemuredno popunjenog pri ja vnog obrasca Agenci je (moè se preuzeti u prostori ja ma Odjel jen ja Agenci jeza Tuzlanski i Posavski kanton, Sla tina broj 2, 75000 Tuzla, ili na web stra nici Agenci je za drà vnu slu-`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba ).

b) Osta li kandida ti du`ni su dosta viti sli jede}u dokumenta ci ju (original ili ovjerene kopi je):

1. fa kultet ska diploma (nostrificira na diploma, ukoliko fa kultet ni je za vr{en u BiH ili je diploma ste-~ena u nekoj od drà va nasta loj ra spa dom SFRJ, na kon 6.4.1992. godine),2. pot vrda / uvjerenje o ra dnom sta u u struci, na kon za vr{ene visoke stru~ne spreme,3. kandida ti ko ji obavlja ju poslove na mje{tenika u or ga nu drà vne slu`be i ko ji su stekli VSS, du`ni

su dosta viti:- dokaz da su za posleni u or ga nu drà vne slu`be kao na mje{tenici i dokaz o pet godina ra dnog is-

kustva u or ga nima drà vne slu`be, na kon poloènog stru~nog ispita za na mje{tenika i- dokaz o poloènom stru~nom ispitu za na mje{tenika,

4. uvj erenje o poloènom ispitu za zemlji{noknji`nog referenta,5. dokaz o pozna va nju ra da na ra ~una ru,6. popunjen pri ja vni obra zac Agenci je za drà vnu slu`bu FBiH (moè se dobiti u prostori ja ma Odjel-

jen ja Agenci je za Tuzlanski i Posavski kanton, Sla tina broj 2, 75000 Tuzla, ili na web stra nici Agen-ci je za drà vnu slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba ).

Kandida ti ko ji dosta ve dokaz o poloènom stru~nom upra vnom ispitu, ja vnom ispitu za drà vne slu`benikeu instituci ja ma Bosne i Her cegovine ili pra vosudnom ispitu izuzima ju se od pola ga nja ispita op}eg zna nja.

Izuzetno na ove poslove moè biti imenovan drà vni slu`benik ko ji ispunja va uvjete ja vnog konkur sa, a koji nema poloèn ispit za zemlji{noknji`nog referenta, uz oba vezu da u roku od godinu od da na imenova nja poloì na vedeni ispit.

Napomena: U slu~a ju da Agenci ja ne ra spola e poda cima ko ji se odnose na po jedine uvjete konkur sa, kandida ti ko ji ima ju sta tus drà vnog slu`benika bi}e du`ni potrebne doka ze o ispunja van ju uvjeta konkur sa dos-ta viti Agenci ji u roku od 5 da na od da na pri jema oba vi jesti Agenci je ko jom se tra i dostavljan je doka za.

O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati }e biti obavi je-

{teni putem web stranice Agenci je za dràvnu slu`bu Federaci je BiH,www.adsfbih.gov.ba . Imena kandidata se ne objavlju ju.Iza bra ni kandidatje duàn u roku od 8 da na od da na pri jema oba vje{tenja o rezulta tima konkur sa, dosta vitiAgenci ji sve doka ze o ispunja van ju uvjeta konkur sa.

Pri ja vu na konkurs, odnosno sve tra ene dokumente treba dosta viti u roku od 15 da na od obja ve ja vnog kon-kur sa u “Slu`benim novina ma FBiH”, putem po{te, preporu~eno na adresu:

Agenci ja za dràvnu slu`bu Federaci je BiHOdjel jen je Agenci je za Tuzlanski i Posavski kanton

Slatina broj 2, 75000 Tuzlasa naznakom:

“Javni konkurs za popunu radnog mjesta dràvnog slu`benika u Op}inskom sudu u Gra~anici”Nepotpune, neuredne i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.

DIREKTORSead Maslo, dipl. iur.

Na osnovu ~la nova 75. i 90. Za kona o osnovnom odgo ju i obra zova nju (“Sl. novine Kantona Sa ra jevo”, br.10/04, 21/06, 26/08 i 31/11) i Odluke [kolskog odbora JU O[ “Hamdi ja Kre{evlja kovi}” Sa ra jevo broj:645/12 od 20.11.2012. ogla {a va se

K O N K U R Sza popunu upra`njenog radnog mjesta u JU O[ “Hamdi ja Kre{evljakovi}” Sara jevo

I - Na odre|eno vri jeme

1. Nasta vnik/ca biologi je, 1 izvr{ilac, nepuna nasta vna nor ma, 14 ~a sova sedmi~no, na odre|eno vri jeme dopovrat ka za poslenice sa porodiljskog odsustva, a najka sni je do 15.8.2013. godine.

2. Nasta vnik/ca gra|anskog obra zova nja, 1 izvr{ilac, nepuna nasta vna nor ma, 1 ~as sedmi~no, na odre|enovri jeme do povrat ka za poslenice sa porodiljskog odsustva, a najka sni je do 15.8.2013. godine.

3. Nasta vnik/ca muzi~ke/gla zbene kulture, 1 izvr{ilac, nepuna nasta vna nor ma, 11 ~a sova sedmi~no, na odre|eno vri jeme do povrat ka za poslenice sa bolova nja, a najka sni je do 15.8.2013. godine.

Kandidat treba da pored op}ih uslova ispunja va i uslove u skla du sa Za konom o osnovnom odgo ju i obra zo-va nju i Nasta vnim pla nom i progra mom.

Uz pri ja vu na konkurs kandida ti treba da priloè sljede}e:- kra }u biogra fi ju- diplomu o za vr{enoj {koli (original ili ovjerena kopi ja)- izvod iz ma ti~ne knjige ro|enih

- uvjerenje o dràvljanstvuKonkurs osta je otvoren 8 (osam ) da na od da na objavljivan ja.Molbe sa kompletnom dokumenta ci jom sla ti na adresu {kole Ca rina br. 2 Sa ra jevo, sa na zna kom - Komisi jiza ut vr|iva nje pri jedloga za izbor uposlenika.Nepotpune i nebla govremene pri ja ve ne}e biti ra zma tra ne te se ta kvi kandida ti ne}e oba vje{ta va ti o rezulta -tima konkur sa.

Ca rina 2 71000 Sa ra jevo BOSNA I HERCEGOVINATel/fax: ++387 33 272 720 Web:www.oshk.edu.baE-ma il: [email protected]

Bosna i Her ce govi na

Federaci ja Bosne i Her ce govi ne

Kanton Sara jevo

Op}i na Stari Grad Sara jevo

Osnovna {kola “Hamdi ja Kre{evljakovi}”

Sara jevo

Bosnia and Her ze govi na

Federation of Bosnia and Herzegovina

Canton Sara jevo

Muni ci pality of Old Town Sara jevo

Pri mary school “Hamdi ja Kre{evljakovi}”

Sara jevo

Odbrana generala AnteGoto vine pred Ha{kim su-

dom obja vila je ju~er kakonamjera va pri ja viti biv {ugla vnu ha{ku tuìteljicuCarlu del Ponte {vicarskojod vjetni~koj komori zbognjenog inter vjua za Blic, uko jem je kazala kako pra-

vomo}na presuda ko jomsu pred ICTY-em oslo-bo|eni generali Ante Goto-

vina i Mladen Marka~ nepredstav lja zado volja van-

je prav de.

Ko je po~inio zlo~in

- Danas pripremamo eti-~ki prigo vor {vicarskoj od-

vjetni~koj komori protiv

Carle del Ponte zbog nje-nog inter vjua, na vodi se uTwitter poruci od vjetnikaLuke Mi{eti}a.

Del Ponte je za Blic kaza-la kako ne zna {ta je osno-

va za ovu drugu, oslo-ba|aju}u sudsku odluku,no da je “zaista {okirana, jerovo ni je prav da”, dodav {i dasuosje}a sa srpskim `rtva-ma prema ko jima je po~i-njen zlo~in.

Ona je dodala da ne mo-è prihvatiti to {to se dogo-

dilo u sudskom postupkunakon izricanja prvoste-pene presude ko jom suosu|eni Goto vina i Marka~na 24, odnosno na 18 godi-na zatvora.

Del Ponte je ustvrdila da je tuìteljstvo, ko je je vodi-la u vri jeme nasta janja op-tu`nice protiv hrvatskihgenerala, pripremilo do-

voljno dokaza da Goto vinai Marka~ budu osu|eni.

- Nisam ~itala obja{njen- je i ne znam {to su napisa-

li u obrazlo enju. Potpunose ne slaèm s no vom pre-sudom i ne znam kako bimogla biti prihva}ena.Srpska vlada i Srbi ne mo-gu prihvatiti takvu presudui slaèm se potpuno s onim{to sam slu{ala na tele vizi-

ji da su izja vili. Jer, jasno jeda je zlo~in po~injen i sadse postav lja pitanje ko ga jepo~inio, oci jenila je Carladel Ponte.

Pojavile se sumnje

Smatra da je osloba|aju-}om presudom hrvatskimgeneralima kredibilitet Tri-bunala do veden u pitanje.

- O~eku jem da u roku od15 dana bude doni jeta pre-suda u slu~a ju Ramu{a Ha-radina ja i posto ji opasnostda i s tim bude isti slu~aj.Znate, veoma sam razo~a-rana, pono vila je biv {a tuì-teljica, doda ju}i da se posli-

je svega po jav lju ju sumnjeda je na presudu, umjestodokaza, uticalo ne{to {tonema veze sa Sudom.

Del Ponte smatra da je osloba|aju}om presudomhrvatskim generalima Gotovini i Marka~ukredibilitet Tribunala doveden u pitanje

MI[ETI]

NAJAVIOPRIJAVUCARLE DEL PONTE

BIV[A GLAVNA TU@ITELJICA [OKIRANA PRESUDOM

Protestikod Zve~ana

Magistralni put Pri{tina - Ra{ka u mjes-tu Rudare kod Zve~ana na sje veru Koso-

va bio je blokiran ju~er ujutro oko sat vre-mena. Naime, Srbi su pono vili zahtjev dase omogu}i Sla voljubu Jo vi}u odbrana saslobode. Predsjednik Srpskog nacionalnog

vi je}a Kosov ske Mitro vice Neboj{a Jo vi}pono vo je zatra io da se o zahtje vu da se

njegov brat Sla voljub brani sa slobode izja-sni direktor Vladine Kancelari je za Koso-

vo i Metohi ju Aleksandar Vulin. Jo vi} je is-takao da je nedopusti vo da Albanci i

Hrvati od kriminalaca pra ve nacionalnehero je, a Srbi ja, kako je kazao, od svo jih he-ro ja - kriminalce. Vi{i sud u Kralje vu odre-dio je pritvor do 30 dana Sla voljubu Jo vi-}u zvanom Pagi i pokrenuo istragu protiv njega zbog sumnje da je 1. juna u Ruda-ru kod mosta na ri jeci Ibar poku{ao da ubi-

je pripadnike KFOR-a.

Srbi i Hrvati smiruju tenzijePredstavnici Hrvata u Srbi ji i Srba u Hrvatskoj {alju za je-

dni~ko pismo ~elnicima dvi ju zemalja u ko jima od njih traè

da porade na me|usobnim odnosima ko ji su naru{eni nakon

ha{ke presude, javlja Index.hr. - Ne elimo biti taoci lo{ih odno-

sa dvi ju dr ava, izjavio je ~elnik Srpskog narodnog vi je}a Mi-

lorad Pupovac i dodao: - Dogovorili smo da se obratimo pred-

sjednicima Republike Hrvatske i Republike Srbi je i premi je-

rima kako bismo im skrenuli pa`nju na neophodnost una-

pre|ivanja po lo a ja pripadnika dva naroda, neovisno o trenu-

tnim politi~kim odnosima. U obje zemlje stvorena je lo{a me-

dijska slika o manjinama, a oni ko ji su se trebali potruditi da

do toga ne do|e, nisu u~inili ni{ta, rekao je Pupovac.



REGIONOSLOBO\ENJE srijeda, 21.novembar/studeni 2012. 15

VIJESTI

Pozitivna CG ne}e Srbinaza gradona~elnika

Lider Pokreta za promjene i ~lan Pred-sjedni{tva Demokratskog fronta Ne-boj{a Medo jevi} optuìo je ju~er Poziti-vnu Crnu Goru da propisu je po eljnu na-cionalnost za javne funkci je, navode}ida takvo pona{anje vodi u fa{izam.

Pozitivna Crna Gora je rani je navelada ne moè podràti kandidata za gra-dona~elnika Nik{i}a iz Nove srpske de-mokrati je - ~lanice Demokratskog fron-

ta, jer ta parti ja navodno ne po{tu je drà-vne simbole i zato {to se radi o srpskojnacionalnoj stranci.

- Gradona~elnik Nik{i}a ne moè bi-ti Srbin, ~ak i ako ga predloì lista ko-

ja je dobila 30 posto glasova. Da li lju-di ko ji su ovo smislili zna ju da se ova-ko ide u fa{izam, upitao je Medo jevi}.

Zakasnio pozivNikoli}a, ali...

^lan Srpske akademi je nauka i umje-tnosti (SA NU) Dobrica ]osi} smatra da

je zakasnio poziv Tomislava Nikoli}a, kojim je traèna podr{ka Akademi je za rje-{enje problema Kosova, ali je tako|er oci-

jenio: - Bolje ikad, nego nikad.- Ja }u danas da se vidim sa Nikoli-

}em. Ne}u vam otkriti {ta }u mu predlo-ìti. Mislim da je njegova ide ja da naspita za savjet stigla dockan, ali i ja bihto u~inio na njegovom mjestu. Trebalo

je i biv{i predsjednik Boris Tadi} da od

nas traì savjet, rekao je za Blic ]osi}.Tim povodom oglasio se i predsjednik SA NU Nikola Hajdin, ko ji je rekao da jeta instituci ja spremna da pomognedràvi u rje{avanju dru{tvenih problema,ali da ne moè i ne eli da se bavi dne-vnom politikom.

Afera Agrobanka:Uhap{en Kasa

Joèf Kasa, nekada{nji direktor subo-ti~ke fili jale Agrobanke, uhap{en je ju-~er u nastavku istrage ove afaere. Ka-sa, dugogodi{nji predsjednik Saveza voj-vo|anskih Ma|ara i nekada{nji grado-na~elnik Subotice, osumnji~en je za zlo-

upotrebu slu`benog poloà ja.U akci ji su privedeni i Zoran Male{e-vi}, Pe|a Mali{anovi}, vlasnik preduze-}a Azohem, Mala Bosna i Azotara Su-botica, kao i sudski vje{tak Miomir Pa-ovica.

Oni se terete da su pribavili korist Ma-li{anovi}u, ve}u od 13 miliona eura i tou periodu od 2007. do 2010. kada je Jo-èf Kasa bio direktor suboti~ke fili jale

Agrobanke. Male{evi} je u to vri jeme bioKasin zamjenik.

BIV[I HRVATSKI PREMIJER PROGLA[EN KRIVIM

(Od na{e stalne dopisnice izZagreba)

Biv {i predsjednik hrvatske Vla-de i HDZ-a Ivo Sanader progla-{en je kri vim za slu ~a je veHypo/Ina-Mol i nepra vomo}noosu|en na jedinstvenu kaznuod 10 godina zatvora. Sanader jeprvi predsjednik Vlade i do sadanaj vi{e rangirani hrvatski drà-vni du`nosnik nepra vomo}noosu|en za korupci ju i ratno pro-fterstvo. Obrana biv {eg premi-jera na ja vila je àlbu, a tuìtelj-stvo }e o àlbi odlu~iti tek kadapresudu dobi ju u pisanoj ormi.

Dok je zamjenica ra vnateljaUSKOK-a da vala izja vu za medi-je, izraà va ju}i zado voljstvo Tu-ìteljstva osu|uju}om presu-dom, gra|ani okupljeni ispredzgrade zagreba~kog @upanij-skog suda spontano su po~eliaplaudirati i uzviki vati: Bra vo!

Vrati pare!Naj{ira ja vno st poz drav lja

osu|uju}u presudu, ali za ve}i-nu gra|ana visina dosu|ene ka-zne je neprimjerena. U prvimblic-anketama hrvatski gra|animaso vno go vore da je kaznabiv {em premi jeru trebala bitibarem dvostruko ve}a, glasno se

traì da Sanader vrati pare. Pre-ma presudi, Sanaderu se oduzi-ma protupra vno ste~ena imo-vinska korist. Biv {i premi jer mo-ra u drà vni prora~un Republi-ke Hrvatske u roku od 15 danauplatiti sav no vac dobi ven po~i-njen jem kaznenih djela, 3,6 mi-

li juna kuna od pro vizi je Hypobanke i 5 mili juna eura mita odma|arskog Mola u kunskoj pro-tu vri jednosti, a naloèno mu jei da nadoknadi oko 40.000 kunasudskih tro{ko va.

Nakon izricanja presude, sobzirom na to da je kazna vi{aod 5 godina, Sanader je odmahodveden u istra`ni zatvor u za-greba~kom Remetincu, gdje }e

~ekati pra vomo}nost presude. Vi je}e @upanijskog suda u Za-grebu proglasilo je Sanaderakri vim za ratno profterstvo uslu~a ju Hypo i za korupci ju, tj.uzimanje mita u slu~a ju Ina-Mol. Po prvoj optu`nici, do-su|ena mu je kazna od 3,6 a podrugoj 7,6 godina zatvora. Sana-der ima pra vo àlbe, o ko jojodlu~u je Vrho vni sud RH. Kona-~na sudska odluka, prema na-ga|anjima, moè se o~eki vatiu naredne dvi je godine.

Su|enje u slu~a ju Hypo/Ina-Mol tra jalo je godinu, odràno je

oko 50 ro~i{ta, ispitano isto toli-ko svjedoka, a sudski spis imaoko 6.000 stranica. Predsjednik sudskog Vi je}a Ivan Turudi}obrazlagao je presudu skoro dvasata. Sud je ut vrdio da je Sana-der kriv za ratno profterstvo,kao zamjenik ministra vanjskih

poslo va iskoristio je ratno stanje,rat i srpska oruàna agresi ja naHrvatsku bili su optimalni uvje-ti za ostvari vanje Sanadero vihnamje ra, vlastito boga}enje.Svjedoci su pot vrdili da je Sana-der od austrijske Hypo banke1995. traìo i primio u goto vini3,6 mili juna kuna, uz obe}anjeda }e tada goto vo anonimnojHypo banci osigurati pri vilegiran

poloàj u Hrvatskoj, svjedoci supot vrdili da je Sanader, a ne nje-gov tada{nji {e Mate Grani},bio gla vni prego vara~ s Hypobankom oko kredita za hrvatsku

Vladu, a pro vizi ja ko ju je uzeoiznosila je 5 posto kredita.

Sud ni je prihvatio Sanadero- vu obranu u ovom slu~a ju kaoniti obranu u slu~a ju Ina-Mol. Poobrazloènju sudske odluke, Sa-nader je kao predsjednik VladeRH prilikom izmjena dioni~ar-skog ugo vora izme|u hrvatskena tne kompani je Ina i ma|ar-skog Mola radio protiv hrvatskih

nacionalnih interesa zbog mitaod 10 mili juna eura. - Nedvojbe-no je ut vr|eno da ste primilimito, kazao je sudac Sanaderu.Muljaù oko pri vatizaci je Inesudac je nazvao scenari jem ko-

ji je Sanader htio, bio sukreatortog scenari ja te u~inio sve da se

taj scenarij ostvari. Po jedine di- jelo ve ugo vora s Molom sudac jenazvao bizarnim, apsurdnim i toilustrirao konkretnim primjeri-ma.

Sud je u ci jelosti prihvatio is-kaz svjedoka Roberta Jeì}a, zako jeg je re~eno da je jedini uHrvatskoj, osim Sanadera, znaotko je i za{to na ra~un njego vefrme u [vicarskoj uplatio 5 mi-li juna eura. Jeì} ni je dobio niparci jalni imunitet, iskaz je daonakon izlaska iz pritvora, re~eno

je u kontek stu obrane biv {egpremi jera. Za Sud jedine olako-tne okolnosti su protok vreme-

na u slu~a ju Hypo i ~injenica daSanader ima obitelj, da je otacdvo je djece.

Nije ni trepnuoDok iz vlada ju}e Kukuriku ko-

alici je komentira ju da Sanaderni je bio sam u korupti vnim ra-dnjama, hadezeov ci ugla vnomeski vira ju komentirati presudubiv {em {eu. Ne mogu izbje}i ~i-njenicu da je Sanader bio pred-sjednik HDZ-a, kaù, ali svatkoodgo vara za svo je postupke. Sa-nadero va nasljednica JadrankaKosor (HDZ) izja vila je da }e ovapresuda zna~iti veliki korak uborbi protiv korupci je i krimina-

la ako presuda bude pot vr|ena.Svi politi~ari bez obzira na stran-ku odbacu ju tezu o politi~komprocesu. Dok je slu{ao presudu,biv {i premi jer ni je niti trepno,odslu{ao je sve bez ikakvih rea-kci ja.

Jadranka DIZDAR

VRATITI MITO Sanader mora u drà vni prora~un upla ti tino vac dobi ven po~injen jem kaznenih djela:

3,6 mili juna kuna od pro vizi je Hypo banke i 5mili juna eura mi ta od ma|arskog Mola

Sanaderu 10 godinaZA KORUPCIJU IRATNO PROFITERSTVO



SVIJET OSLOBO\ENJEsrijeda, 21.novembar/studeni 2012.16

VIJESTI

Radnici T-Mobileaizloèni psihoteroru

Zaposleni u ameri~koj telekomunika-

cionoj firmi T-Mobile su navodno izloè-

ni brutalnom psihoteroru, jer ako ne ispu-

ne normu, mora ju da nose takozvane

magare}e u{i. Mati~na kompani ja De-

utsche Telekom negira krivicu i govori

o kampanji sindikata s ciljem da oja~a

svoj uticaj i u njihovoj sestrinskoj firmi.

Kako su utvrdili Verdi i CWA, ne radi se

o po jedina~nim slu~a jevima, nego sis-tematskom ograni~avanju prava zapo-

slenih od T-Mobilea USA. Kao primjer na-

vode kaznu za radnike kol-centra ko ji,

prema njima, nisu ispunili norme i mo-

ra ju da nose magare}e u{i ili da pi{u po-

sebne zadatke.

- To je brutalni psihoteror prema za-

poslenima, rekao je za ~asopis Spiegel

{ef Verdi ja Lotar Schreder i dodao da se

sindikat sprema da narednih dana mo-

bilizu je radnike s obje strane Atlantika.

- Bila su samo dva slu~a ja, ko ja smo

istraìli i korigovali - rekla je portparol-

ka njema~ke komunikacione firme. Ti

slu~a jevi su se odigrali 2009. i 2010,

a jedna od o{te}enih radnica imala je

magare}e u{i na svom stolu, a ne na

glavi - navela je ona. Sindikalna orga-nizaci ja krivi ameri~ku sestrinsku fir-

mu vode}e njema~ke telekomunikaci-

one kompani je, ne samo za kr{enje pra-

va zaposlenih nego i za nepri jateljsku

politiku prema sindikatima. Time vr{i

pritisak na radnike da ne pristupa ju sin-

dikatima.

Ban Ki-moon za hitanprekid vatre

Generalni sekretar Ujedinjenih naci-

ja Ban Ki-moon pozvao je na hitan pre-

kid vatre u Gazi, rekav{i da bi kopnena

operaci ja samo dovela do produblji-

van ja tragedi je, rekao je Ki-moon na kon-

ferenci ji za novinare posli je susreta sa

generalnim sekretarom Arapske lige Na-

bilom Elarabi jem u Kairu.

- Sve strane mora ju odmah da preki-

nu vatru. Dalja eskalaci ja sukoba }e ci-

jeli region dovesti u opasnost, upozorio

je Ban Ki-moon, ko ji bi trebao da dopu-

tu je u Izrael i Ramalu na Zapadnoj

obali te da se sastane sa palestinskim

zvani~nicima, preni jela je agenci ja Re-uters. AFP navodi da }e i Hillary Clinton

do}i u po jas Gaze, gdje }e razgovarati

i sa egipatskim i palestinskim liderima,

rekao je vi{i saradnik ameri~kog pred-

sjednika Ben Rhodes. Pored francuskih,

ruskih i njema~kih {efova diplomati je u

nasto janju da doprinesu zati{ju, u po jas

Gaze stiè i delegaci ja Arapske lige. Tur-

ski {ef diplomati je Ahmet Davutolu }e

se za jedno sa predstavnicima Katara

uklju~iti u diplomatske napore za rje{e-

nje situaci je u Gazi.Izraelski drà vni vrh je odlu~io

da pri vremeno odgodi kopnenuofanzi vu na po jas Gaze, dok tra juprego vori o primir ju u Kairu. Izra-el je, kako se vjeru je, dao rok do ~et-

vrtka da prego vori urode plodom.Egipat posrednik uprekidu vatre

“Odluka je doni jeta da se uovom trenutku pri vremeno odgo-di kopneni upad, kako bi se da-la {ansa diplomati ji da uspi je”, ka-zao je neimeno vani visoki zvani-~nik za AFP, nakon maratonskogsastanka uèg sasta va vlade, za-duènog za bezb jednost. “Disku-

to valo se i o diplomati ji i o vojnojoperaci ji”, kazao je isti izvor. Plano prekidu vatre, ko jem posredu-

je Egipat, predstav ljen je u indi-rek tnim prego vorima u Kairu s

izraelskom delegaci jom i predstavnicima Hamasa. Za to vri jeme~itav niz naj vi{ih diplomata do-lazi u region da poku{a da dopri-nese prekidu vatre u nasilju ko-

je tra je ve} ~ita vu sedmicu. Izra-elski premi jer Benjamin Netani-

jahu ju~er je razgo varao u Jeru-salimu sa njema~kim {efom di-plomati je Guidom Westerwel-leom, istakav {i da Izrael teì daosigura dugotrajni dogo vor ko ji

}e obezbi jediti da se ne kri jum~a-re rakete na teritori ju ko jom vla-da Hamas.

Pozitivna uloga Njema~ke

“Vjeru jem da Njema~ka moèda odigra poziti vnu ulogu u pro-nalaènju rje{enja sukoba za-sno vanog na dugotrajnom aran-`manu ko ji obezbje|uje da takvooru je ne u|e pono vo u po jas Ga-ze”, rekao je Netan jahu, istakav {ida mu vi{e odgo vora diplomatskorje{enje i da mu se nada. “Ali akone, ima}emo puno pra vo da sebranimo ostalim sredstvima i mi}emo ih upotri jebiti”, kazao je

izraelski premi jer. U me|u vre-menu je iz po jasa Gaze na Izrael

ju~er ujutro ispaljeno oko 60 ra-keta, a na udaru se na{ao gradBer{e va na jugu, ali ranjenih ni-

je bilo. Uprkos tome {to su, pozvani~nicima Hamasa, u po jasuGaze stradale no ve rtve, posma-tra~i su oci jenili da je no} bila re-lati vno mirna. Broj poginulih Pa-lestinaca je ve} prema{io 110, a naizraelskoj strani u sukobima ko-

ji su po~eli pro{le sedmice pogi-nulo je tro je ljudi. Me|unarodnipritisak da se usposta vi primiri-

je u regionu sve su ve}i i uspjeh~ak i ni je nemogu}.

No va islamisti~ka grupa sa sjedi{tem u Velikoj Britani ji bacila je fetvu na pakistan-sku dje voj~icu Malalu Yousaf zai, ko ja je pos-tala poznata po{to je progo vorila protiv ta-libana i ja vno se borila za pra vo dje voj~icana {kolo vanje u Pakistanu.

Optuèna za ruganje islamu“Bi}e ba~ena fetva na Malalu Yousaf zai

uzima ju}i u obzir ci jelu pri~u o njenom ra-nja van ju, uklju~u ju}i njene ja vne izja ve uprilog okupatorske ameri~ke vojske u regi-

onu i ruganja klju~nim simbolima islama,kao {to su hidàb i dìhad”, izja vio je Abu Ba-ra, visokorangirani pripadnik grupe [ari jahPakistan. Yousaf zai (15), ko ja je vodilakampanje za uklju~i van je u {kolski sistemdje voj~ica u pakistanskim oblastima podkontrolom talibana i godinu rani je dobila

Nacionalnu nagradu za mir, te{ko je ranje-na u atentatu 9. oktobra kada je taliban pu-cao na nju dok se {kolskim autobusom vra-}ala ku}i i te{ko je ranio u gla vu i vrat. Ubrzozatim preba~ena je na li je~enje u Birmin-gham, u Veliku Britani ju. Talibani su prizna-li da su dva mjeseca planirali njeno ubistvopo{to je otvoreno go vorila o njiho vim zlo-~inima, a nakon {to je na vodno tri puta bi-la upozorena da prestane sa promoci jomzapadnih uvjerenja, {to je ona odbila.

Prijetnje smr}uU isto vri jeme, sud u Pakistanu odbacio je ju~er kontro verzni slu~aj protiv ~etrnaesto-godi{nje kr{}anske dje voj~ice, poznate poimenu Rim{a, ko ju je kom{i ja optuìo da jespalila stranice islamske svete knjige Kur’an.Dje voj~ica je od jula bila u zatvoru sa maksi-

malnim obezbje|enjem, {to je izazvalome|unarodnu zabrinutost. Njeno hap{enjeusli jedilo je i nakon optu`bi ko je je iznio je-dan imam, a ko ji se sada suo~a va sa odvo-

jenim procesom, zbog na vodnog podmeta-nja dokaza. Advokat dje voj~ice je rekao da

je ovaj slu~aj o~igledan primjer zloupotre-be zakona. Njena porodica je zbog ovog slu-~a ja dobi jala pri jetnje smr}u, zbog ~ega jemorala da se skloni od ja vnosti na nepozna-tu lokaci ju. Ima ju}i u vidu da je ovaj slu~ajosu|en sa svih strana svi jeta, Rim{a, za ko-

ju ljekari na vode da ima 14 godina ali da jepo stanju svi jesti mnogo mla|a, oslobo|ena je uz kauci ju, {to je veoma ri jetko u slu~a jevima svetogr|a. Akti visti pokreta za pra vakr{}ana na vode da je u proteklih 20 godinau Pakistanu ubi jeno vi{e od 30 osoba optu-ènih za svetogr|e.

Djeca `rtve ekstremisti~kih stajali{ta

Ba~ena fetva na Malalu,Rim{a oslobo|ena

IZRAEL ODGODIOkopnenu ofanzivu

[ansa diplomatiji izme|u Gaze i Tel Aviva

Plan o prekidu vatre, kojem posreduje Egipat, predstavljen je u

indirektnim pregovorima u Kairu s izraelskom delegacijom i predstavnicima

Hamasa Me|unarodni pritisak da se uspostavi primirje sve ve}i

R e u t e r s



SVIJETOSLOBO\ENJE srijeda, 21.novembar/studeni 2012. 17

VIJESTI

Italijanska crkvamora da pla}a porez

Od 1. januara idu}e godine itali janskaKatoli~ka crkva mora}e da pla}a porez,

poru~io je premi jer Itali je Mario Monti.Novi porezi treba da pove}a ju dràvni bu-

dèt za dvi je mili jarde eura godi{nje. Ka-ko pi{e dnevnik La Repubblica, do takve

odluke vlade u Rimu do{lo je zbog us-kla|ivanja sa zakonima Evropske uni je.

Crkva u Itali ji posjedu je neke od najlu-ksuzni jih gra|evina u Rimu, hotele,

restorane i sportske centre, na ko jimabi dràva mogla zaraditi 25 miliona eura

godi{nje.

Itali ja, u ko joj su, kao i u ve}ini evro-pskih zemalja, usvo jene o{tre mjere {te-dnje, odlu~ila je da ukine privilegi je crkve.

Ankete pokazu ju da se s tom odlukom Vlade slaè i velik broj gra|ana. Jednu

takvu anketu potpisalo je 130.000gra|ana, ko ji od vlade zahti jeva ju da se

crkvi ukinu privilegi je.

Francuzi zavr{ilimisiju u Afganistanu

Francuski vojnici zavr{ili su borbenumisi ju u Afganistanu i posljednjih 400

vojnika ko ji su bili raspore|enih u nemir-noj pokra jini Kapisa napu{ta grad Ni-

d`rab, saop{tili su vojni zvani~nici. Oko2.200 francuskih vojnika i dalje }e os-

tati u Afganistanu, od ko jih }e se, oko700, vratiti u Francusku do kra ja godi-

ne, dok }e oko 1.500 ostati u afganis-tanskoj pri jestonici do kona~nog odlas-

ka u ljeto naredne godine. Posli je tog da-tuma, samo nekoliko stotina francuskih

vojnika bi}e uklju~eno u misi ju obuke isaradnje i osta}e u Afganistanu, javila

je agenci ja AFP.

Petina Rusa umrezbog alkohola

Prema najnovi jim podacima, u Rusi- ji s alkoholom problema ima do 30 pos-

to stanovni{tva. Svaki peti Rus umrezbog konzumiranja alkohola. Gotovo

svaka tre}a osoba pretjerano pi je alko-hol u Rusi ji, gdje ta po{ast ubi ja pola mi-

liona ljudi svake godine, izjavio je glavnitoksikolog vlade. Pretjerano uìvanje u

alkoholu zahva}a do 30 posto stanovni-{tva, kazao je glavni toksikolog ruskog

ministarstva zdravstva Evgenij Brune uintervjuu dnevniku Izvjesti ja. Rusi ja

ima 143,1 milion stanovnika, a slu`be-no je registrirano 2,7 miliona alkoholi-

~ara. Prethodni podaci objavljeni po~et-kom 2009. govorili su o 2,1 milion oso-

ba ovisnih o alkoholu u Rusi ji. Osim to-ga, svaki deseti Rus pati od psihi~kih

smetnji izazvanih ovisno{}u o alkoholu,otkriva toksikolog, doda ju}i da je goto-

vo ~etvrtina njih neizlje~iva.

Pripadnici pobunjeni~kih snaga M23 u{lisu ju~er u Gomu, naj ve}i grad na istoku Kon-ga, ja vila je britanska medijska ku}a BBC.Ovo je prvi put od zvani~nog okon~anja ra-ta u Kongu 2003. godine da su pripadnici Po-bunjeni~ke vojske Konga (CRA) u{li u Go-mu, grad ko ji ima oko 500.000 stano vnika.

Ruanda podràva M23

Pripadnici miro vnih snaga UN-a negirali sutvrdnje pobunjenika da su preuzeli kontro-lu nad aerodromom. Komandant UN-a uKongu general Chander Prakash rekao je dasu pobunjenici poku{ali da napadnu miro vnesnage, ali da je napad odba~en. Nekoliko de-setina hiljada ljudi pobjeglo je usljed neda-vnih borbi, {to je izazvalo straho vanje od nas-tav ka rata u Kongu, ko ji je u dva na vrata tra-jao od 1996. do 1999. Vlada Konga je tokom

vikenda odbacila ultimatum M23 da po vu~esnage iz Gome i da u|e u prego vore sa pobu-njenicima. Vlada je saop{tila da }e braniti grad

i da }e razgo varati samo sa susjednom Ruan-dom, za ko ju na vodi da kontroli{e pobunje-nike. UN, tako|e, tvrdi da Ruanda podrà vaM23. General vojske Ruande Joseph Nza-bamwita rekao je da su vladine snage otva-rale vatru iz tenko va i da su minobaca~kimgranatama ga|ali teritori ju te drà ve, ali dana vatru ni je odgo voreno. Od okon~anja ra-ta u Kongu djelu ju razne pobunjeni~ke gru-paci je, a formaci ju M23 ugla vnom ~ine pri-padnici plemena Tutsi, ko ji dominira ju ivladom Ruande. Vlada Konga svo je vremenoje tokom genocida u Ruandi tvrdila da joj is-

to~ni dio Konga historijski pripada.Nad Tutsima je pleme Hutu 1994. u Ruan-

di po~inilo stra vi~an genocid. Ubi janje je tra- jalo stotinu dana i rezultiralo je smr}u800.000 Tutsi ja i njiho vih simpatizera.

Belgijanci zvani~no podijeliliRuandu

Ono {to je zanimlji vo jeste ~injenica da, svedok Ruandu nisu kolonizirali Evropljani, ova dvaplemena nisu znala za etni~ku segregaci ju.Godine 1894. u Ruandu su prvi do{li Ni jemci iTutsima dali vi{e administrati vnih odgo vornos-

ti. Smatrali su da ima ju vi{e evropskih karakte-ristika, jer su vi{i i ima ju svjetli ju bo ju ko e. Na-kon {to su Ni jemci posli je Drugog svjetskog ra-ta izgubili kontrolu nad koloni jama, u zemlju sudo{li Belgi janci i preuzeli kontrolu. Upra vo suoni ut vrdili podjelu izme|u termina Tutsi i Hu-tu i nametnuli li~na dokumenta po ko jima sesvaka osoba mora izjasniti kome pripada (tre-}e pleme u Ruandi su Twa, relati vno mala gru-pa uzga ji va~a stoke). Kona~no, iako su Tutsi ~i-nili 10 posto populaci je u Ruandi, a Hutu ~ak 90posto, Belgi janci su vlast dali Tutsima, {to je raz-bjesnilo proti vni~ko pleme.

Pobunjenici u{li u GomuS trah od nas ta vk al

ra ta u Kongul

Nekoliko desetina hiljada ljudi pobjeglo je usljed neda vnih borbi, {to je izazvalo

straho vanje od nastavka rata u Kongu, ko ji je u dva na vrata tra jao od 1996. do 1999.

Nekoliko desetina ljudi je po vrije|eno ju~er u centru Kaira, gdje suse sukobili pripadnici polici je i de-monstranti, na prvu godi{njicu es-tokih uli~nih borbi u ko jima sustradale 42 osobe, jav lja ju agenci je.

Associated Press na vodi da susukobi izbili kada su demonstran-ti sru{ili zid ko ji su snage bezbje-dnosti podigle pro{le godine kakobi spri je~ile prolaz sa trga Tahrir kasjedi{tu polici je. Agenci ja Itar-Tass

na vodi da se sukobi vode nedale-ko od trga Tahrir, gdje su demon-stranti poku{ali da se probi ju dozgrade ministarstva unutra{njihposlo va, nakon ~ega je polici jaispalila suza vac.

Demonstranti su ga|ali poli-cajce kamenjem i molotov lje vim

koktelima, uzviku ju}i anti vladi -ne parole, na vodi ruska agenci ja,a polici ja ni je pu{tala demon-strante da pro|u do zgrade i ~ak sudo vukli po ja~anje za kordon. Ra-zli~iti politi~ki i dru{tveni pokretiorganizo vali su kod zgrade minis-tarstva miting u znak sje}anja na`rtve tragi~nih doga|aja s kra ja no-

vembra 2011. godine, kada su ne-koliko dana u obli`njoj ulici Mu-hameda Mahmuda tra jali neredi.

Tada su demonstranti optuìli Vrho vni vojni sa vjet da je uzurpi-rao vlast u zemlji i traìli da se onaneodgodi vo preda ci vilnom ruko-

vodstvu. Sve je za vr{eno smje-nom vlade i garanci jama vojske dane}e posezati za vla{}u, podsje}aagenci ja.

Molotovljevi kokteli na ulicama Kaira

R e u t e r s

R e u t e r s

Jedan od najstravi~nijih genocidaDoga|aj ko ji je bio okida~ za genocid jeste ru{enje aviona predsje dnika Ruande Juvénala Habyarima-

na 6. aprila. 1994, nakon ~ega je usli jedilo jedno od najbrutalni jih ubi janja u savremenoj histori ji, po~inje-no ma~etama, palicama i noèvima, pra}eno silovanjima, masakrima po bolnicama, crkvama, {kolama i

vladinim uredima. Zna~ajnu ulogu u geno cidu su odigrali i medi ji, konkretno novine Hutua Kangura i ra-diostanica RTLM (Radio Télévison des Milles Collines), ko je su {irile mr`nju i genocidnu propagandu.

Prva godi{njica èstokih uli~nih borbi



OGLASI OSLOBO\ENJEsrijeda, 21.novembar/studeni 2012.18



OGLASIOSLOBO\ENJE srijeda, 21.novembar/studeni 2012. 19

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEFEDERALNO MINISTARSTVO RAZVOJA,

PODUZETNI[TVA I OBRTAMOSTAR

Na temelju ~lanka 23. Za kona o na mje{tenicima u or ga nima drà vne slu`be u Federa ci ji Bosne i Her cegovi-

ne (“Slu`bene novine Federa ci je BiH”, broj 49/05) i Pra vilnika o unutar njoj or ga niza ci ji Federalnog minis-

tar stva ra zvo ja, poduzetni{tva i obrta broj: 01-02-1697/12 od 5.11.2012. godine, federalni ministar ra zvo ja,

poduzetni{tva i obrta, objavlju je

JAVNI OGLASza popunu upra`njenog radnog mjesta namje{tenika u

Federalnom ministarstvu razvo ja, poduzetni{tva i obrtana neodre|eno radno vri jeme

Popuna upra`njenog ra dnog mjesta u ka binetu ministra za ra dno mjesto:

Voza~ - 1 izvr{iteljOpis poslova: - obavlja poslove upravljan ja slu`benim motor nim vozilom, brine se o tehni~koj ispra vnosti

i ~isto}i vozila, vodi propisa ne evidenci je o vozilu i njegovoj upora bi, i vr{i druge poslove ko je mu odredi

neposredni rukovoditelj.

Uvjeti za obavljan je poslova: SSS, prometna {kola, stro jar ska ili druga srednja {kola, poloèn voza ~ki ispit

“B” ka tegori je, najma nje10 mjeseci ra dnog sta a.

Ra dni odnos se za sniva na neodre|eno vri jeme.

Uz pri ja vu na ja vni oglas kandida ti su du`ni priloìti dokaz o ispunja van ju op}ih uvjeta, ka ko je predvi|eno

~lankom 24. Za kona o na mje{tenicima u or ga nima drà vne slu`be u Federa ci ji Bosne i Her cegovine (“Slu-

`bene novine Federa ci je BiH”, broj 49/05), kao i posebnih uvjeta i to:

- Uvjerenje o dràvljanstvu (ne sta ri je od 6 mjeseci),

- Izvod iz ma ti~ne knjige ro|enih, (ne sta ri ji od 6 mjeseci),

- Ovjerena kopi ja doka za o za vr{enoj {kolskoj spremi,

- Uvjerenje o ra dnom sta u,

- Uvjerenje od na dle`nog suda da se protiv kandida ta ne vodi ka zneni postupak, odnosno da ni je osu|ivan

za ka zneno djelo ko je po Za konu predstavlja smetnju za za sniva nje ra dnog odnosa u or ga nima upra ve

(ne sta ri je od 3 mjeseca),

- Ovjerenu izja va kandida ta da ni je obuhva }en odredbom ~lanka IX 1. Usta va Bosne i Her cegovine,

- Ovjerena izja va kandida ta da u posljednje dvi je godine od da na objavljivan ja ogla sa ni je otpu{ten iz

drà vne slu`be, kao rezultat disciplinske mjere na bilo ko jem nivou vlasti u Federa ci ji, odnosno u Bo-

sni i Her cegovini.

Oglas osta je otvoren 15 da na od da na objavljivan ja.

Iza bra ni kandidat je oba vezan dosta viti ljekar sko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti pri je preuzima nja du-

`nosti na mje{tenika.

Iza bra ni kandidat podli jeè obvezi probnog ra da u tra ja nju od tri mjeseca.Pri ja ve sa krat kom biogra fi jom i potrebnom dokumenta ci jom dosta viti putem po{te preporu~eno na adresu:

Federalno ministarstvo razvo ja, poduzetni{tva i obrtaUl. dr. Ante Star~evi}a bb (Hotel Ero)

88000 Mostarsa naznakom: “Pri java na javni oglas za pri jem namje{tenika”

Nepotpune i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.

VETERINARSKI FAKULTETSARAJEVO

O B AV J E [ T E N J ENa Veterinar skom fa kultetu u Sa ra jevu bra nit }e ma gistar ski rad Faruk Esko, dipl. veterinar, podna slovom:

“ODRE\IVANJE VREMENA UMJETNOG OSJEMENJAVANJAKRAVA NA OSNOVU KLINI^KOG PREGLEDA,

ELEKTRI^NE PROVODLJIVOSTI U VAGINI,KONCENTRACIJE ESTROGENA I LH U KRVNOM SERUMU”

Odbra na }e se odrà ti 29. 11. 2012. godine sa po~et kom u 12 sati u sali 124 Veterinar skog fa -kulteta u Sa ra jevu.

Odbra na je ja vna i istoj se moè prisustvova ti, a ma gistar ski rad se na la zi u Sekreta ri ja tu Veteri-

nar skog fa kulteta u Sa ra jevu i na Univer zitetu u Sa ra jevu i isti je dostupan ja vnosti.

SEKRETARIJAT VETERINARSKOGFAKULTETA U SARAJEVU

UNI VER ZI TET U SA RA JEVU

FA KULTET ZDRAV STVE NIH STU DI JAU SA RA JEVU

O B AV J E [ TAVA LEJ LA HASAN BEGOVI] bra nit }e ma gistar ski rad pod na slovom:

“Evaluaci ja tumor mar kera HE4 na anali zatoru Elecsys 2010”,

u petak, 21. decembra 2012. godine, u 12.00 sa ti u prostori ja ma Fa kulteta zdravstvenih

studi ja Univer ziteta u Sa ra jevu, Bolni~ka 25.

Ma gistar ski rad je dostupan ja vnosti sedam da na pri je odbra ne u Biblioteci Fa kulteta

zdravstvenih studi ja Univer ziteta u Sa ra jevu.



BIZNIS I EKONOMIJA OSLOBO\ENJEsrijeda, 21.novembar/studeni 2012.20

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINEKursna - te~ajna lista - broj 228 - 21. 11. 2012. godine.

Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/

Zemlja [ifra Oznaka Jedinica Kupovni za Srednji Prodajnivalute valute valute devize i za devize za devize

efek.valutu

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

Australija 036 AUD 1 1.582143 1.586108 1.590073

Kanada 124 CAD 1 1.529550 1.533383 1.537216

Hrvatska 191 HRK 100 25.841297 25.906062 25.970827

Ceska R 203 CZK 1 0.076811 0.077004 0.077197

Danska 208 DKK 1 0.261583 0.262239 0.262895

Madarska 348 HUF 100 0.692904 0.694641 0.696378

Japan 392 JPY 100 1.868896 1.873580 1.878264

Litvanija 440 LTL 1 0.565032 0.566448 0.567864

Norveska 578 NOK 1 0.265976 0.266643 0.267310

Svedska 752 SEK 1 0.225638 0.226204 0.226770

Svicarska 756 CHF 1 1.619172 1.623230 1.627288

Turska 949 TRY 1 0.847646 0.849770 0.851894 V.Britanija 826 GBP 1 2.424582 2.430659 2.436736

SAD 840 USD 1 1.523102 1.526919 1.530736

Rusija 643 RUB 1 0.048558 0.048680 0.048802

Kina 156 CNY 1 0.244366 0.244978 0.245590

Srbija 941 RSD 100 1.733668 1.738013 1.742358

SDR (Special Drawing Rights) na dan 19. 11. 2012 = USD 1.52594

SDR (Special Drawing Rights) na dan 19. 11. 2012 = BAM 2.338566

Raditi u ovako lo{em poslo- vnom ambi jentu, a isto vremenoobezbje|ivati stotine hiljada radnihmjesta i kakav takav dru{tveni ra-zvoj, te biti presudan ~inilac bez ko-

jeg ne bi bilo velikog bro ja sportskihklubo va, kulturnih maniestaci ja,humanitarnih akti vnosti i nau-~nog rada, ra vno je podvigu, rekao

je ju~er za Oslobo|enje MladenPandure vi}, direktor Udruènjaposloda vaca FBiH.

Na na{u konstataci ju-pitanje daprihodi od direk tnih i indirek tnihporeza u BiH rastu, a pri vreda to-ne sve dublje, Pandure vi} je od-go vorio:

Nezaja`ljive potrebe“O~ito je da ni jedna vlada do sa-

da ni je preduzela ozbiljne sistem-ske mjere na obuzda vanju ja vnepotro{nje. Po jedina~ne i drugemjere nisu dale o~eki vani rezultat.Mislim da je manje-vi{e svima ja-sno da bez stav ljan ja ja vne potro-{nje u mogu}e okvire ne}emomo}i o~eki vati brzi izlazak iz eko-nomske krize. Svjesni smo da je toproces ko ji }e imati veliki broj op-strukci ja, ali bez takvog poteza niznatno ve}i budèti ne bi bili do-

voljni za podmirenje neza ja lji vihpotreba ove stogla ve hidre.”

U Poreznoj upra vi FBiH ju~ersu nam rekli da su zado voljni

naplatom direk tnih poreza ko ji susve ove godine, unato~ ekonom-skoj krizi ko ja je prisutna i u BiH,imali trend rasta. Od januara dooktobra ove godine PUFBiH je na-platio 2.889.174.265 KM direk tnihporeza i doprinosa. U strukturinapla}enih direk tnih poreza uovom periodu naj vi{e je napla}e-no poreza na dobit u iznosu od128.658.229 KM, {to je za 8,93posto ili 10.545.738 KM vi{e uodnosu na isti period 2011. Porezna dobit napla}en je po osno vudvi je vrste prihoda i to: po osno-

vu poreza na dobit banaka i dru-gih fnansijskih instituci ja ko jipredstav lja ju prihod ederalnog

budèta i ko jeg je za 9,16 posto iliza 3,52 miliona KM napla}eno vi-{e u odnosu na isti period 2011. iporeza na dobit preduze}a ko jipripada budètima kantona iop}ina ko ji je za 8,82 posto ili za7,02 miliona KM ve}i u odnosu na

isti period pro{le godine.U periodu januar-oktobar na-

pla}eno je 2.152.921.479 KM do-prinosa za penzijsko i in validskoosiguranje, zdrav stveno osigu-ranje i osiguranje za slu~aj neza-poslenosti. U PUFBiH o~eku ju da}e se, kao {to je to bio slu~aj pret-hodnih godina, trend rasta napla-te prihoda po osno vu direk tnihporeza i doprinosa nasta viti dokra ja godine. Ekonomski analiti-~ari se slaù s ~injenicom da sufskalni i parafskalni nameti u

BiH, a posebno u FBiH, pre veli-ki. Da li su poslodav ci do sadamogli ne{to u~initi kako bi se za-usta vio njihov rast? Pandure vi}tvrdi da poslodav ci ne raspolaùinstrumentima dru{tvene prisileko jima bi mogli nametnuti svo jesta vo ve. Njiho va snaga su, kaèon, njihov ugled i argumenti.

“Poslodav ci ko ji su okupljeni uUPFBiH su, bez sumnje, najzdra-

vi ji segment bh. dru{tva. Tek ka-da se stvori potrebna kriti~namasa u ja vnom mni jenju, snagana{ih argumenata }e mo}i do}ido izraà ja. Kada naj ve}i brojgra|ana ove drà ve bude shvatioda se drà va ne pra vi u siroma-

{tvu i gladnih stomaka, kada cen-tralno dru{tveno pitanje ne budeko ru{i ovu drà vu, a ko je brani,kada budemo postigli op{tedru-{tveni konsenzus o potrebi hitnogsistemskog rje{a vanja siroma-{tva i stvaranja preduslo va za

odrìv ekonomski i dru{tveni ra-zvoj, te kada vlasti budu spremnena preduzimanje istinskih reor-mskih poteza, mo}i }emo o~eki-

vati da na{a nasto janja ima justvarni eekat”, isti~e Pandure vi}.

Na{ sago vornik ne zna u ko jojmjeri su razni nameti utjecali naga{enje frmi i smanjen je zaposle-nosti u FBiH, ali doda je kako ne su-mnja da su za zatvaranje po jedi-nih uslu`nih i zanatskih radnji, teizuzetno te{ku situaci ju u ko joj senalazi veliki broj kompani ja zaslu-

`ni i visoki nameti, ko ji su krajnjedestimulati vni za razvoj i no vozapo{lja van je. Na na{e pitanje ka-da }e biti otvoreni prego vori sa

vlastima u FBiH kako bi se s mrtveta~ke pokrenulo ukidanje raznihnameta, Pandure vi} odgo vara:

Istrajati u zahtjevima“To je jedan od na{ih prioriteta.

Sa jednom od prethodnih vlada~ak smo i potpisali sporazum ko-

jim se ona oba vezala da smanji na-mete za 15 posto u tri godine. Spredsta vnicima ove vlade smo sedogo vorili da se nameti smanje za4,5 posto u ovoj godini, a da se unarednom periodu radi na tome

da se stvore preduslo vi da se u na-redne tri godine dodatno smanjedoprinosi na platu za {est posto.Me|utim, ni od toga ni je bilo ni{ta.Istra ja}emo na na{em zahtje vuza postepeno smanji van je optere-}enja pri vrede”. Dk. OMERAGI]

Rai eisen ba-nka i BH Telec-om ju~er su po-tpisali memo-randum o razu-mi je vanju ko jimse tretira sara-dnja na pro je-ktu usposta veplatorme ko ja

}e kli jen timaRai eisen ban-ke omogu}itipla}anje ra~una BH Telecoma putem SMS-a. Implementaci jom teusluge bit }e pro{irena dosada{nja uspje{na saradnja te dvi jekompani je.

“Ova usluga je jo{ jedna u nizu pogodnosti ko je }emo ponuditisvo jim kli jentima ko ji koriste usluge BH Telecoma. Preduslov za re-alizaci ju ove usluge je posjedo vanje transakcijskog ra~una u na{ojbanci. Dodatna prednost ove usluge je {to se pla}anje ra~una vr{ibez naknade, {to ovu uslugu ~ini jo{ atrakti vni jom”, izja vio je zamje-nik direktora Rai eisen banke Karlheinz Dobnigg. Kori{tenje uslu-ge je za korisnike BH Telecoma potpuno besplatno, saop}eno je izRai eisen banke.

Privredna komora KS-a

Uga{eno 300 kompanijaU Kantonu Sara je vo je za godinu uga{eno 300 kompani ja, ne-ke abrike rade smanjenim kapacitetom, dok abrika za proizvo-dnju politi~kih kriza radi punim kapacitetom, izja vio je ju~er nakonerenci ji za no vinare predsjednik Pri vredne komore Kanto-na Sara je vo (PKKS) Kemal Grebo.

Go vore}i o pri vrednim kretanjima u prvih de vet mjeseci ovegodine, Grebo je oci jenio da je te{ko stanje u pri vredi u velikojmjeri posljedica politi~ke nestabilnosti u zemlji i izazi vanja kri-za u kontinuitetu na ~i je rje{a vanje vlasti tro{e puno vremena izbog ~ega pri vreda trpi kolateralnu {tetu.

Ovaj period karakteri{e nasta vak lo{ih uvjeta pri vre|ivanja koji su prisutni na ci jelom prostoru BiH, a ko ji se maniestu je kroz visoka fskalna i parafskalna optere}enja, oteàno osigura vanjeobrtnih sredsta va, zbog neadekvatne kreditne politike, zatim stal-ni rast nelikvidnosti te pad dotoka stranih i doma}ih in vestici-

ja, prenosi Fena.

Raiffeisen banka i BH Telecom

Pla}anje ra~una SMS-om RADITI U OVAKVOMambijentu je podvig

Mladen Pandurevi}, direktor Udruènja poslodavaca FBiH

Koje nametetreba ukinuti

Ko je namete je potrebno hitno

ukinuti ili smanjiti kako bi se ras-

teretila bh. privreda?

“Treba ukinuti doprinose na

plate u iznosu od 10,5 posto. Do-

prinos za zdravstvo od ~etiri i 0,5

posto za osiguranje od nezapo-

slenosti treba ukinuti odmah, a

{est posto za PIO za{titu poste-

peno, vode}i ra~una da se ne

ugrozi stabilnost penzionog fon-

da. Treba ukinuti parafiskalne na-

mete - takse za turisti~ke za jedni-

ce, {ume, vode, kao i nepotrebnesudske, administrativne i notar-

ske takse”, kaè Pandurevi}.

Sa jednom od prethodnih vlada smo potpisali sporazum kojim se onaobavezala da smanji namete za 15 posto • Od januara do oktobra ove godinePorezna uprava FBiH naplatila 2.889.174.265 KM direktnih poreza i doprinosa



BIZNIS/BERZEOSLOBO\ENJE 21srijeda, 21.novembar/studeni 2012.

Bira~ a.d Zvornik 0,019 -13,64 0,019 0,019 17.000 323,00ZTC Banja Vru}ica a.d. Tesli} 0,595 7,99 0,595 0,595 2.000 1.190,00Hidroelektrane na Drini a.d. Vi{egrad 0,431 0,23 0,431 0,431 2.000 862,00Hidroelektrane na Trebi{njici a.d. Trebinje 0,44 -4,35 0,44 0,44 2.500 1.100,00Telekom Srpske a.d. Banja Luka 1,6 0 1,6 1,6 1.805 2.888,00

ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka 3,2 0 3,2 3,2 78 249,60ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka 3,89 -2,99 3,89 3,89 38 147,82

ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka 3,47 0 3,47 3,47 85 294,95ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka 5,28 3,12 5,35 5,06 13.433 70.895,42ZIF VB fond a.d. Banja Luka 3,27 -2,97 3,27 3,27 64 209,28ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 6,35 -1,55 6,5 6,3 312 1.981,36

Mrkonji}putevi a.d. Mrkonji} Grad 1 0 1 1 199 199,00[ipad a.d. Doboj 0,2(A) 0 0,2 0,2 286 57,20 Veletekstil a.d. Banja Luka 0,15(A) 0 0,15 0,15 6.343 951,45Republika Srpska - stara devizna {tednja 3 91 0 91 91 1.504 821,18Republika Srpska - stara devizna {tednja 4 87,78 0,9 88 87 7.062 6.198,94Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 53 -0,02 53 53 22.151 11.740,03Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 2 50,65 0 50,65 50,65 5.266 2.667,23Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 46,79 0 46,79 46,79 10.800 5.053,32Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 44,02 -0,14 44,03 44,02 8.800 3.874,06Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 6 44,16 0 44,35 44,1 35.712 15.768,92

Banjalu~ka berza Kursna lista za 20. novembar 2012.

Dioni~ko dru{tvo Srednji Promj. Max. Min. Koli~ina Vrijednostkurs k ursa cijena cijena (dionice) (KM)(KM) (%)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA

Bosnalijek d.d. Sarajevo 14,00 0,00 14,00 14,00 3.326 46.564,00 4

ZIF MI Group dd Sarajevo 4,05 -1,22 4,05 4,05 49 198,45 1ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo 3,70 0,00 3,70 3,70 589 2.179,30 3ZIF Prof Plus dd Sarajevo 3,42 -0,29 3,42 3,42 34 116,28 1

FBiH obveznice ratna potraìvanja ser. A 40,28 -2,95 40,28 40,27 4.641 1.869,22 4

FBiH obveznice ratna potraìvanja ser. B 35,41 -2,99 35,41 35,41 4.047 1.433,04 4FBiH obveznice ratna potraìvanja ser. C 34,16 0,19 34,25 34,10 3.558 1.215,09 4FBiH obveznice ratna potraìvanja ser. D 30,59 -2,98 31,50 30,59 3.429 1.059,78 4FBiH obveznice ratna potraìvanja ser. E 28,01 -1,72 29,00 28,01 3.573 1.024,32 4FBiH stara devizna {tednja serija N 98,50 0,00 98,50 98,50 6.250 6.156,25 3FBiH stara devizna {tednja serija O 95,01 0,01 95,01 95,00 9.166 8.708,25 3FBiH stara devizna {tednja serija P 91,50 0,00 91,50 91,50 24.087 22.039,60 3FBiH stara devizna {tednja serija R 87,00 0,00 87,00 87,00 13.068 11.369,16 2FBiH stara devizna {tednja serija T 97,04 0,03 97,04 97,04 4.500 4.366,80 1FBiH stara devizna {tednja serija U 92,07 0,02 92,07 92,07 4.028 3.708,58 1

Tvornica cementa Kakanj dd Kakanj 21,20 0,43 21,20 21,20 275 5.830,00 4[ipad komerc dd Sarajevo 1,74 1,60 1,75 1,71 1.754 3.047,34 2BH Telecom d.d. Sarajevo 18,78 0,87 18,98 18,75 1.591 29.882,35 8Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo 66,32 -0,02 66,32 66,32 10 663,20 1Solana dd Tuzla 20,25 -3,57 20,25 20,25 500 10.125,00 1

Vispak dd Visoko 5,00 0,00 5,00 5,00 5.500 27.500,00 2

Vinarija Citluk d.d. 20,20 -2,93 20,20 20,20 69 1.393,80 1 Vemal dd Te{anj 12,00 0,00 12,00 12,00 104 1.248,00 1

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 20. novembar/studeni 2012.

Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. Max. Min. Koli~ina Vrijednost Brojslu`beni kursa cijena cijena (dionice) (KM) trans-

kurs (KM) (%) akcija

KOTACIJA KOMPANIJA

KOTACIJA FONDOVA

PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE

SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE

KOTACIJA OBVEZNICA FBiH

SREBRO

33,09 $

0,31 %

SASX-10 SASX-30

916,99

BIRS

833,08FIRS

1.770,47ERS10

774,10

BIFX1.558,04 741,39

NAFTA

PLIN

ZLATO

KUKURUZ

111,53 $0,15 %

3,77 $

1,37 %

1.731,10 $0,19 %

858,25 $0,06 %

P[ENICA

743,00 $

0,07 %

Na ju~era{njem trgo vanju na Sara jev skojberzi - burzi ostvaren je ukupan promet od

373.697,81 KM.Na kotaci ji kompani ja trgo valo se dioni-

cama Bosnali jeka d.d. Sara je vo u iznosu

od 46.564,00 KM, a u sklopu ~etiri transa-kci je prometo vano je 3.326 dionica. Kursovog emitenta iznosio je 14 KM. Na kota-ci ji fondo va naj ve}i promet ostvaren je di-

onicama ZIF Big In vesticiona grupa d.d.Sara je vo u iznosu od 2.179,30 KM. Kursovog fonda iznosio je 3,70 KM.

SASE: Promet 373.697 KM

Porezna upra va Federaci je BiH organi-zirala je ja vnu aukci ju i direk tnu proda juzapli jenjene imo vinu poreznih du`nika utri kantonalna porezna ureda: No vi Tra-vnik, Ljubu{ki i Zenica.

U No vom Tra vniku proda vana je imo vi-na poreznog ob veznika Tra vnik tvornicanamje{ta ja d.o.o. Turbe - Tra vnik u vri je-dnosti od 538.253 KM, te imo vina poreznihob veznika Setro d.o.o. Kre{e vo i Metalo-plastika d.o.o. Gornji Vakuf - Uskoplje. ULjubu{kom je proda vana imo vina poreznihob veznika Trgocoop d.d. Ljubu{ki i Petrol

d.d. Ljubu{ki. Putem aukci je proda vane suposlo vne zgrade i zemlji{te u vri jednosti od6.957.660 KM. Isto vremeno, u Zenici je or-ganizirana direk tna proda ja imo vine petporeznih ob veznika. Predmet proda je bi-la su zemlji{ta sa prate}im objektima u vla-sni{tvu Muniba Memi}a i Jakuba Pipe, testan u vlasni{tvu Enese Bistri vode. Od

imo vine poreznog ob veznika Merkomercd.o.o. Zenica proda vani su podrum, ser vi-sna radionica, ser visna stanica i skladi{te,a od imo vine poreznog ob veznika CGV d.o.o. Maglaj: stan, poslo vni prostor, te pu-tni~ko i teretno motorno vozilo. Me|utim,za kupo vinu zapli jenjene imo vine ni je bi-lo zainteresiranih ponu|a~a.

Porezna uprava FBiH

Nije uspjela prodajazaplijenjene imovine

Ispred zgrade Vlade FBiH sutra }e u or-ganizaci ji Sa veza poljopri vrednih udruè-nja FBiH biti odràni mirni protesti poljo-pri vrednika, pot vrdio je ju~er za Oslo-bo|enje Av do Muslimo vi}, predsjednik ovog Sa veza.

Poljopri vrednici }e protesto vati jer nasastanku ko ji su ju~er odràli sa premi je-rom FBiH Nerminom Nik{i}em ni je usvo-jen goto vo ni jedan njihov zahtjev. Poljo-pri vrednici su od premi jera zatra ili da imobe}a kako }e do 31. decembra biti ispla-}eni svi potica ji za 2012. i da se u narednugodinu za potica je primarnoj poljopri vre-dnoj proizvodnji iz budèta izdvo ji 188 mi-liona KM.

Premijerovo obe}anje

Muslimo vi} nam je kazao da FBiH po-ljopri vrednicima dugu je pola predvi|enihpotica ja za ovu godinu, me|u ko jima supotica ji za proizvodnju, kapitalne in ves-tici je za ruralni razvoj, {to ukupno iznosi30-ak miliona KM.

“Mi traìmo samo ono {to nam premazakonu pripada. Ljudi sa terena su mi na-kon na{eg sastanka sa premi jerom rekli da

i dalje ele da protestu ju. Premi jer je obe-}ao da }e potica ji za proizvodnju biti ispla-}eni, ali je rekao da su ostali potica ji podblokadom dok se ne oglasi komisi ja za re-

vizi ju kapitalnih in vestici ja, odnosno os-talih potica ja. Premi jer nam je rekao ka-ko je nerealno da se za potica je izdvo ji 188miliona KM, tako da nam osta je 68 mili-ona KM i deset miliona KM za pla vi dizel,{to je ukupno 78 miliona KM”, kaè Musli-mo vi}.

Plate na minimum

Na protestima poljopri vrednika se o~e-ku je oko hiljadu ljudi ko ji smatra ju da imaprostora za po ve}anje fonda za potica jeako Vlada FBiH sebi i ostaloj administra-ci ji plate svede na minimum.

“Premi jer se jedino sloìo da odrìmo jo{ jedan sastanak na ko jem bismo razgo vara-li o programima, pra vilnicima i raspodje-li potica ja. Mi bismo pristali i na potica je od78 miliona KM za 2013. pod uslo vom da seisplate dugo vi za 2010, 2011. i 2012. godi-nu, a ne da se prenose na budèt za nare-dnu godinu”, isti~e Muslimo vi}.

Dk. O.

Sastanak poljoprivrednika i premijera FBiH bez rezultata

Protesti sutraU SARAJEVUPremijer FBiH Nermin Nik{i} nije prihvatio gotovo

nijedan zahtjev poljoprivrednika



Vr{ilac du`nosti dekana Fakul-teta za kriminalistiku, krimino-logi ju i sigurnosne studi je UNSApro. dr. Ramo Masle{a podnio jeostav ku na ovu unkci ju, sazna-

jemo na Fakultetu.Uz ostav ku ni je bilo obrazlo e-

nja, a pro. Masle{a unkci ju v.d.dekana ponudio je pro. dr. Ne-dàdu Korajli}u, ko ji je na ovomjesto i izabran u redo vnoj pro-ceduri, tajnim glasanjem naNasta vno-nau~nom vi je}u Fa-kulteta.

Podsje}amo, konkurs za de-kana iza{ao je u ma ju, a uz pro.Korajli}a pri ja vile su se njego vekolege Elmedin Muratbego vi} i

Mu jo Hasko vi}. Pro. Korajli} jedobio natpolo vi~nu ve}inu, 14glaso va, no sa izmi jenjenim sas-ta vom Upra vnog odbora Vlada

Kantona Sara je vo od jula poku{a- va poni{titi izbor, izmi jeniti Pra- vila Fakulteta te na taj na ~in osi-gurati prolaz drugom kandidatu.

Na posljednjoj sjednici Upra- vnog odbora Fakulteta odlu~eno je da se naredna odrì u ~et vrtak,no ve} je nekoliko ~lano va ovog

ti jela na ja vilo odsustvo. U me|u- vremenu se o~eku je da ~lano viUO FKN-a oba ve razgo vore saproesorima ko ji ispunja va ju

uslo ve i sazna ju ko je od njihspreman da prihvati pozici ju vr{ioca du`nosti dekana, jer seo~eku je da no vi saziv kantonal-ne Vlade veoma brzo pot vrdiimeno vanje pro. Korajli}a.

Uz ova pre viranja na Fakulte-tu, u toku je i istraga o fnansij-skom poslo vanju FKN-a, ko jupro vodi ederalni MUP, a ko-

jom su obuhva}ene i ci jene pos-tdiplomskog studi ja studenata saKoso va.

Pored toga, dvo jica proesorako ja su tokom ljeta dobila otka-ze s posla na ku}nu adresu us-koro bi trebala prosli jediti Fakul-tetu tu`bene zahtje ve, kako bi se

vratili na posao. Zbog njiho vihotkaza, recimo, studenti ve}tre}i ispitni rok ne mogu pola-gati predmet etika. J. M.

SARAJEVSKA HRONIKA OSLOBO\ENJEsrijeda, 21.novembar/studeni 2012.22

Zbog rado va na odrà va-nju energetskih postro jenjabez stru je }e ostati traopo-dru~ja: od 9 do 15 sati Mlini,Dej~i}i, êv ljano vi}i, Dub,Gla vogodina 1, Kri voglav ci 1,Medo je vi}i 1 i 2, Mo{e vi}i,Nebo~aj, Palje vo, Rako vica 2i 4, repetitor Medo je vi}i, Sre-dnje 2, TS- 7 i Velika drveta2, od 9 do 10.30 Centar BiH,

od 8 do 16 Hadìmustafna,Zma je vac 2 i Sokolo vi}-Ko-loni ja 3, od 12 do 13.30 Ko-

va~e vac i Breze, od 9 do 14Fehima ûr~i}a 2, od 13.30do 15 Lugren~i}i, Mi{e vi}i,od 10.30 do 12 sati Mi{e vi}i2 i [amin gaj.

Isklju~enja stru je

Iako je Ministarstvo prostor-nog ure|enja i za{tite okoli{aKantona Sara je vo pripremilo no-

vu odluku o za{titi i pobolj{an jukvaliteta zraka u Kantonu, ko ja setrebala na}i na sjednici Skup{ti-ne KS-a kra jem oktobra, ona je jo{na ~ekanju. Zadnjih nekolikomjeseci ministri se vi{e bore za o-telje nego za gra|ane ko ji naj vi-{e ispa{ta ju. Nacrt ove odlukepredlaè, izme|u ostalog, iure|enje dimnja~arske djelatnos-ti u Kantonu, ~ime }e se kona~nooba vezati vlasnici i korisnici di-mo vodnih objekata da putemdimnja~arske slu`be u propisa-nim roko vima osigura ju redo-

vno odrà vanje objekata ko jimauprav lja ju.

Potvrda odluke

- Kako se ova Vlada nalazi utehni~kom mandatu, sve je sta-lo. Ministar Petro vi} nam jeobe}ao da }e sve biti za vr{eno za60 dana, me|utim, jo{ se ni{tani je desilo. Pomo}nica ministraZi jada Krva vac mi je rekla da vi-{e ni je do njih, te da je sve oti{lou Ministarstvo prav de i upra veKS-a, ko je treba da pot vrdi tuodluku. Nakon toga, ona bi setrebala na}i na dne vnom reduSkup{tine, a kada }e oni zasje-dati ko zna, nagla{a va SelimEkme~i}, predsjednik Udruè-nja dimnja~ara BiH.

Kako je kazao Ekme~i}, onitra e da se donese odluka o di-mnja~arskoj djelatnosti na ni-

vou Sara je va, te doda je da i sva-ka op}ina treba da ima ovu odlu-ku. Me|utim, ova odluka ni jeobuhvatila izda vanje potrebnihpot vrda poput one o ispra vnostidimnjaka, odnosno da li }e ih iz-da vati dimnja~ar ili neko drugi.

Predizborna igra

- Prva op}ina ko ja }e doni jetiovu odluku bi}e No vo Sara je vo,ko ja je ve} bila u proceduri i sada

ju je potrebno samo usvo jiti. Obe-}anja su bila predizborna igra, ko-

ja je sada sve zako~ila, obja{nja- va Ekme~i}.

- Svo je usluge ove zanatli je zapri vatne ku}e napla}u ju 25 KM,a za zgrade o ko jima brinu upra-

vitelji od osamdeset eninga dodvi je marke. M. T.

ODLUKA NA ÊKANJUDO NOVOG SAZIVA VLADEVlasnici i korisnici dimovodnih objekata }e biti obaveznida putem dimnja~arske slu`be u propisanim rokovimaosiguraju redovno odràvanje objekata kojima upravljaju

Ure|enje dimnja~arske djelatnosti

Za vr{ena je izgradnja kaska-

dnog potpornog zida u Ulici Vi-nograd 11 u MZ Sumbulu{a. IzSlu`be za komunalne poslo ve iin vestici je Op}ine Stari Grad ka-ù da se radilo o dotra jalom ziduod ko jeg je posto jala opasnost odobru{a vanja. - Sanaci ja je po-

drazumi je vala ru{enje starog zi-

da, iskop, armiranje, betoniranjei izradu drena e iza zida, po jasni-li su u Slu`bi. No vi kaskadni zid iz-gra|en je u duìni od 21 metar i

visini od 2,5 metara. Izgradnju jesa 28.500 KM fnansirala Op}ina,a izvo|a~ je frma Neimari.

Poplo~a vanje pristupne stazeu Ulici Tr~i vode 42, u mjesnoj za-

jednici Hrid - Jar~edoli, za vr{eno je, pot vr|eno je u Slu bi za komu-nalne poslo ve i in vestici je Op}ineStari Grad. Radilo se o sokaku ko-

ji se nalazio izme|u ku}a. S obzi-rom na to da se u ovoj ulici nala-zi vi{e in valida i stari jih osoba,

Op}ina se odlu~ila na pro{irenje ipoplo~a vanje ovog sokaka.- Pro jekt je podrazumi je vao pro-

{i renje staze, ugradnju tvrde podlo-ge, te postav ljan je protiv kliznihbetonskih plo~a i grani~nih ivi~nja-ka, po jasnili su u Slu`bi, te dodalikako su plo~e postav ljene u duì-

ni od 105 metara i {irini od oko 1,60metara. Poplo~a vanje staze sa oko20.400 KM fnansirala je Op}ina, aizvo|a~ je bila frma Ame.

Poplo~ana staza naTr~ivodama

Delegaci ja Ambasade Republi-ke Azerbejdàn u BiH, pre-dvo|ena diplomatskim predsta-

vnikom Yusiom O. Vaziro vim,bila je u prvoj zvani~noj posjetiOp}ini No vi Grad i no voizabra-nom na~elniku Semiru Eendi}u.Predsta vnici Republike Azerbej-dàn upoznali su Eendi}a o do-sada{njim akti vnostima pro ve-denim na podru~ju ove op}ine, a

ko ji se odnose na rekonstrukci juUlice grada Bakua, izgradnju Par-ka pri jateljstva na Dobrinji, te sa-naci ju Centra za sli jepu i slabo vi-dnu djecu u Nedàri}ima.

Tema razgo vora odnosila se i naplanirane pro jekte ko ji }e biti re-alizirani u narednom periodu,gdje je iskazana obostrana spre-mnost da se dosada{nja uspje{nasaradnja intenzi vira i unapri jedi.

V.d. dekan Masle{a

podnio ostavkuSvi su digli ruke

Federalno Ministarstvo razvoja i poduzetni{tva svake godine daje odre|ena sredstva za poticajstarih tradicionalnih zanata.

- @alosno je i sramotno da ve}dvi je godine niti jedan dimnja~arne prolazi, ve} sredstva za poticajdobi ja ju zlatari ili tome sli~ne zanatli je. Na alost, svi su digli rukeod nas, pri~a Ekme~i}.

POTPORNIZID U ULICIVINOGRAD

^lanovi Upravnogodbora razgovarat }esa svim profesorimakoji ispunjavajuuslove da saznajuho}e li iko prihvatitifunkciju v.d. dekana

FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU, KRIMINOLOGIJU I SIGURNOSNE STUDIJE

Predstavnici Azerbejdàna u Novom Gradu

U~e{}e u novim projektima



SARAJEVSKA HRONIKAOSLOBO\ENJE srijeda, 21.novembar/studeni 2012. 23

VA@NIJI TELEFONIMUP 122, 206-666, 207-777Vatrogasci 123, 664-115Hitna pomo} 124, 611-111NARKO NE 223-333Pomo} ovisnicima 062/761-415Porodi~no savjetovali{te 209-112Nasilje u porodici 222- 000

033/ 223-366, 1209Klini~ki centar 297-000Op}a bolnica 285-100Bolnica Podhrastovi 297-281Veterinarska stanica 767-025Prijava tel. kvarova 1272Telefonski brojevi 1182Elektrodistribucija 080 02 01 33Vodovod 210-707, 220-435Kanalizacija 203-059,668-259Toplane 650-979, 650-956Sarajevostan 715-680KJKP Rad 658-038Eko telefon 660-000Ta~no vrijeme 125[tab CZ KS 472-636, 443-720Operativni centarCivilne za{tite 121Pri java kvarova na javnoj rasvjeti 713-100Dimnja~ar 616-105

Sarajevogas 592-095, 592-096,592-097, 061/487-787Gras 293-333Velepekara 648-505Bakije 533-763Pokop 551-370Pogrebne uslugeMartinovi} 061 191 010Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800Uprava za inspekcijskeposlove KS 770-156, od 8 do 14 sati,

061/252-252, od 14 do 22 sataAutobuska stanica 213-100@eljezni~ka stanica 655-330Aerodrom Sarajevo 289-100Izgubljeni prtljag 289-105Turisti~ki centar 580-999BIHAMK, pomo} na cesti 1282Informacije o stanjuna putevima 1282BH Telecom-podr{ka

korisnicima 1444Me|unarodnitelefonski brojevi 1183CENTROTRANS -Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKEBA[ÂR[IJA 272-300MARINDVOR 714-280NOVOSARAJEVO 713-831ÊNGI]-VILA 721-620ILID@A 762-180DOBRINJA 766-380ILIJA[ 428-810HAD@I]I 428-220VOGO[]A 424-250INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

276-982

PORODILI[TA

5DJEVOJÎCA

4DJEÂKA

VOZOVI

Polasci iz Sarajeva:Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55,

Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica

4.34, 07.12, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15,15.40

i 19.10, Kakanj 15.30, âpljina 8.05

Dolasci u Sarajevo iz:Zagreb 6.15 i 17.57, Budimpe{ta 21.10,

Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica

6.47, 09.23, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40, 12.50

i 18.52, Kakanj 18.35, âpljina 18

AVIONI

Dolasci:Istanbul 10.25 i 23.00, Ancona 10.35,

Beograd 11.25 i 21.40, Munich 12.35,

Ljubljana 12.55, Zurich/Banja Luka 14.10,

Vienna 14.20 i 21.40, Zagreb 15.00 i 22.00

Odlasci:Beograd 6.20 i 16.35, Zagreb 6.30 i 15.30,

Banja Luka/Zurich 7.35, Vienna 7.40 i

15.05, Istanbul 11.20 i 17.00, Munich 13.15,

Ljubljana 13.25, Ancona 17.55

AUTOBUSIAntwerpen, Bruxselles, Liege, Breda iMastriht utorkom i subotom u 8 sati,

Roterdam i Amsterdam utorkom isubotom u 8 i ~etvrtak u 16 sati, Den Hag

utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 i

~etvrtkom u 16 sati, Pariz petkom u 9 sati,

Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati,

Dortmund, Essen i Dusseldorf

ponedjel jkom, utorkom, sri jedom,

~etvrtkom, subotom i nedjel jom u 8 sati,

Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki

dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel

subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg

~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati,

Munchen svaki dan u 8 i subotom u 17

sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati,

Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljanautorkom, ~etvrtkom i nedjel jom u 20.40

sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15 sati, Pulai Ri jeka petak i nedjel ja u 6 sati, Split

svakim danom u 10 i 21 sat, Zagrebsvakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata,

Herceg-Novi petkom u 11 sati, Br~kosvakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati,

Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30

sati, Bi jeljina svaki dan u 5 i 15 sati,

Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati,

Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati,

Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki

dan osim nedjel je u 16.30 sati, Pale svaki

dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan

osim nedjel je u 16.30 sati, Zvornik svaki

dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u

7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i

22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30

i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8,

Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, NoviTravnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki

dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki

dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30,

11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35,

16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan

u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15

sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30,

10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35,

16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u

9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10,

13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata,

Velika Kladu{a svaki dan, osim subotom,

nedjel jom i praznicima u 15.30 sati,

Visoko svaki dan u 8.45, 10.45 i 15.15 sati,

Visoko - Kakanj svaki dan u 5.30, 6, 7, 8,

8.30, 9.30, 10, 11.30, 12, 12.30, 13.30,

14.30, 15.30, 16, 16.30, 17.30, 18, 19.30 i

20 sati, Zenica svaki dan, osim subotom,

nedjel jom i praznicima u 5.30 sati via

Visoko i Kakanj, Zenica svaki dan u 21 sat

via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjel jkom,

utorkom, sri jedom, ~etvrtkom i petkom u

7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30 i 17.30 sa ti

autoputem, Zenica svaki dan 6.30, 8.30,

10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sa ti

autoputem.

Od 19. septembra, kada jepo~ela rekonstrukci ja kanali-zacione mreè u Ulici AdemaBu~e pa do danas, radnici sa-ra jev ske frme Harysco i Okaciz Gora`da za vr{ili su 75 pos-to posla, a predvi|a se da svirado vi u ovoj ulici budu za-vr{eni 1. decembra ukolikovremenske prilike to budu do-zvolja vale. Ovo su nam pot-vrdili u KJKP Vodo vod i kana-lizaci ja, dodav {i da rekonstru-kci ja kanalizacione mreè ko-

{ta 641.859 KM i da se ona f-nan sira sredstvima zajmaSvjetske banke. Kazali su da jeugo vorom planirana rekon-strukci ja ki{nog kanala u du-ìni 1.762 metara profla DN300 mm i 222 metara proflaDN 400 mm, ekalnog kanalau duìni 134 metara proflaDN 300 mm, izrada 150 ku}nihpriklju~aka i 36 sli vnika sa pri-klju~en jem na no vopoloènuki{nu kanalizaci ju.

- Do sada je rekonstruisano1.700 metara ki{nog kanala,izra|eno 120 priklju~aka na

no vopoloènu kanalizacionumreù i 50 re vizionih okana.Zvani~an rok za vr{etka rado-

va je 10. januar 2013. godine.Me|utim, prema sada{njoj di-namici i ako to bude dozvolja-

valo vri jeme, rado vi bi moglibiti za vr{e ni 1. decembra,odnosno 40 dana pri je ugo vo-rom defnisanog roka, na velisu u ViK-u.

Iako posto je brojne pritu`begra|ana na rad frme Harysco,kako nekvalitetno obav lja ra-

do ve i kako raspolaè s malomehanizaci je o ~emu je bilogo vora i na posljednjoj sje-dnici Gradskog vi je}a Sara je-

va, u ViK-u ovo nisu htjeli ko-mentarisati, dodav {i da se svirado vi rekonstrukci je kanali-zacione mreè izvode uz kon-trolu nadzornih inènje ra,imeno vanih od direktoricepreduze}a, te da imeno vaninadzor prati roko ve izvo|enjaprema defnisanom dinami-~kom planu, kvalitet izvo|enjai rje{a va probleme ko ji nasta-nu u toku rado va. E. A.

ZAVR[ENO 75 POSTO RADOVAREKONSTRUKCIJA KANALIZACIONE MRE@E U ULICI ADEMA BUÊ

Prema sada{njoj dinamici i ako to bude

dozvoljavalo vrijeme, radovi bi mogli bitizavr{eni 1. decembra, 40 dana prijeugovorenog roka, naveli su u ViK-u

Na~elnik Novog Grada poslaourgenciju u KJKP Vodovodi kanalizacija

Na~elnik Op}ine No vi Grad Semir Eendi}uputio je dopis u KJKP Vodo vod i kanaliza-ci ja u ko jem traì da se {to pri je pristupi sa-niranju kolo voza nakon rekonstrukci je ka-nalizacione mreè di jelom Ulice AdemaBu~e.

Naime, predsta vnici sa vjeta mjesnih za je-dnica Dolac i Bu~a Potok dolazili su kod na-

~elnika, ko ji ih je primio na razgo vor, te obe-}ao poslati urgenci ju ka implementatorupro jekta.

- Nismo ugo vara~ posla, tako da ne moè-

mo uticati na izvo|a~a rado va, ali smo posla-li urgenci ju kantonalnom preduze}u kako bise posao za vr{io, kazao nam je ju~er Eendi}.

Mje{tani su zapri jetili i blokadom putaukoliko se vri jeme bez pada vina ne iskoris-ti za sanaci ju prokopa nastalih zbog za-mjene ci je vi.

- Gra|ani su se pobunili, a mi u Sa vjetu }e-mo doni jeti kona~nu odluku ko ju }emo u pi-sanoj ormi prosli jediti na~elniku. Primili sunas svi ~elnici Op}ine, a mje{tanima samprenio {ta nam je na~elnik rekao, kazao nam

je predsjednik Sa vjeta MZ Dolac Islam Has-

ko vi}, napominju}i da su se mje{tani buni-li i zbog odugo vla~enja samog po~etka ra-do va, te da je i zbog toga tri puta dolazio narazgo vor kod v.d. na~elnika Anera [umana.

J. M.

Za vodomreù 500.000 KMU Ulici Adema Bu~e, po planiranoj dinamici, radi}e se i rekonstrukci ja vo-

dovodne mreè. Sredstva za ovu namjenu obezbi jedilo je Ministarstvo pros-

tornog ure|enja i za{tite okoli{a KS-a, u vri jednosti od 500.000 KM, a rado-

ve }e izvoditi KJKP ViK.

- O~eku je se isporuka materi jala, nakon ~ega bi ukoliko vremenske prilike

dozvole po~ela rekonstrukci ja vodovodne mreè, naveli su u ViK-u.

Mje{tani mjesnih zajednica Dolac i Bu~a Potok kod na~elnika Efendi}aObnova kolovoza ili blokada puta



SARAJEVSKA HRONIKA OSLOBO\ENJEsrijeda, 21.novembar/studeni 2012.24

Zastupni ci Skup{ti neKantona Sara je vo na dana-{njoj sjednici rasprav ljat}e o dvi je veoma va`ne ta-~ke. Jedna od njih je, kako

je ve} poznato, pot vr|iva-nje Vlade Kantona Sara je-

vo, a druga pri jedlog odlu-ke o prihvatanju zaduènjapo ugo voru o zajmu (pro-

jekt vezan za vodo vod iotpadne vode u Sara je vu)izme|u Bosne i Hercego vi-ne i EBRD-a.

Pomenuta ta~ka u po-sljednjem trenutku stav -

ljena je na dne vni red, a ra-zlog tome je bio i rok uko jem se mora usvo jiti ka-ko sredstva od 30 milionaeura ne bi propala.

Investicioni planU obrazloènju pri jedlo-

ga odluke na vedeno je ka-ko je nakon iskazanih po-treba za realizaci jom neko-liko inrastrukturnih pro je-kata od posebnog zna~a ja,a u nemogu}nosti fnansi-ranja iz vlastitih izvora,Kanton Sara je vo pokrenuo

odre|ene akti vnosti u pro-nalaènju najpo voljni jihkreditora. Na pri jedlog re-sornih ministarsta va, Vla-da Kantona Sara je vo 2009.godine dala je saglasnost iza fnansiranje pro jekta sa-naci ja dotra jalih di jelo va

vodo vodnog i kanalizaci-onog sistema u Sara je vu,kreditom EBRD-a u iznosuod 30 miliona eura, a cilj jeda se pomogne mena-d`mentu preduze}a KJKP

Vodo vod i kanalizaci ja daimplementira in vesticioni

plan od 30 miliona eura to-kom trogodi{njeg perioda.Realizaci jom ovog pro jektasmanjili bi se gubici vodekroz zamjenu vodo vodne ikanalizacione mreè iobno vu pumpi i rezer vo-ara, te omogu}ilo odrì voposlo vanje preduze}a.

Ne treba zabora viti da je upra vo zbog izuzetno visokih gubitaka na vodo- vodnoj mreì na desetinehiljada gra|ana KantonaSara je vo u proteklim mje-secima vodu dobi jalo u

ograni~enim koli~inama.Kreditna sredstva su odo-

brena na rok otplate od 15godina uz grace period odtri godine ko ji isti~e 2013.Kredit se sasto ji od dvi jetran{e i to jedne od deset idruge od 20 miliona eura.

Radovi na SkenderijiTako je prema kratko-

ro~nom in ves ticioni ompro gra mu 2013 - 2015.EBRD-a u 2013. godini pla-nirana rekonstrukci ja vo-do vodne mreè u Ulici

Dèmala Bi jedi}a, u zo-nama Skenderi je, Bjela va,te podzoni Marindvora,kao i u Ulicama Saeta Zaj-ke, na Alipa{inom Mostu,ali i potezu Butile - Rajlo-

vac. U 2014. planirana jerekonstrukci ja vodo vodnei kanalizacione mreè uzonama Skenderi ja, Ko-

va~i}i, Hrid i Pogledine.Za 2015. godinu u Hambi-noj carini planirana je re-konstrukci ja vodo vodne ikanalizacione mreè.

S. HUREMOVI]

NA SJEDNICI SKUP[TINE RASPRAVA O NOVOM ZADU@ENJU

ZA SISTEM VIK-a 30 MILIONA EURARealizacijom projekta smanjili bi se gubici vode krozzamjenu mreè i obnovu pumpi i rezervoara, te

omogu}ilo odrìvo poslovanje preduze}a

Redakci ji Oslobo|enja poà-lilo se nekoliko paci jenata ko-

ji se li je~e na Neurolo{koj kli-nici KCUS-a kako se slabo gri-

ju sobe na ovoj klinici, te kakomora ju obla~iti jakne da bi sezagri jali. Ni je im, kako isti~u, ja-sno za{to uposlenici vi{e ne po-

vedu ra~una o paci jentima,ko ji umjesto {to bi trebali da seizli je~e, strahu ju da se ne ra-zbole zbog hladno}e u soba-ma. Pro vjerili smo àlbe paci-

jenata u KCUS-u, gdje nam jeBiljana Jandri}, portparolka

ove ustano ve, kazala da je za-gri ja vanje klinike u skladu sa

vanjskom temperaturom, teda se i druge klinike zagri ja va-

ju po istom principu.- Na svakoj klinici se isto za-

gri ja va i do sada nismo imalinikakvih primjedbi. Valjda bi se

i osoblje te klinike àlilo da jeslabo gri janje, a ne samo paci- jenti. Na ovoj klinici leì dostastari jih osoba, pa je vjero vatnonjima hladno, ali, ponav ljam,nama se do sada niko ni je à-lio, kazala je Jandri}. E. A.

Radnici Grasa ima ju pra vo daubudu}e mrze iz dna du{e one ko-

ji su pod izgo vorom demokrati jedali vlast u ruke polupismenimakinima, odnosno ispolitiziranomSindikatu komunalne pri vrede, sa-op{tili su iz Sindikata voza~a.

- Tako je {trajk na jav ljen za 16. novembar krajnje ispolitiziran i smi-{ljen kao ve} vi|eni metod kori{te-nja radnika u politi~ke cilje ve. Podkrinkom radni~kih pra va, u dogo-

voru sa predsta vnicima vlasti ko jaih je i podrà vala sve vri jeme ru{e-nja preduze}a, uspjeli su kao tobo-è natjerati vlast da im da pare sa-mo za platu i topli obrok, pa sve toiskoristiti da pohvale SDP i njiho-

vog tre}eg, v.d. direktora Adisa [e-hi}a. Njiho va igra ni je za vr{ena, ~imno va vlast do|e, odmah }e od-mrznuti {trajk i traìti pare za pozi-ci ju za ko ju su se toboè izborili(plata i topli do 15. u mjesecu), na-

vode u Sindikatu voza~a Grasa.

@ena za sveU Sindikatu kaù da }e no vu

vlast do~ekati prazne kase, dug zadoprinose ve}i od 50 miliona KM,

milionski dug dr a vi i poreznim ob- veznicima (glasa~ima), dug za stru- ju od dva miliona KM, ubrzo se ne-}e mo}i ovjeriti knjiìce...

- Da ju}i podr{ku lakrdi ji od na- jav ljenog {trajka, njego vo zamrza- vanje i tempiranje po vla~enja una-pri jed smi{ljenih poteza njiho vih

vo|a i zado volja va ju}i se mrvica-ma isorsirane isplate plate, radni-ci mora ju znati da je to opasan pre-sedan, jer ono {to sli jedi jeste trgo-

vina ljudima, gdje }e poslu{nike na-gra|ivati boljim radnim mjestima,a druge otpu{tati i pra viti im raznescenari je bla}enja i skrnav ljen jali~nosti. Sindikat komunalne pri vre-de }e uvjera vati radnike da nasta-

ve sa tobo njom borbom za radni-~ka pra va. Drasti~an primjer uhlje-

blji van ja i pozicioniranja svo jihljudi u Grasu predstav lja slu~ajpremi jera Musi}a, ko ji je, umjestoda ne{to u~ini kako bi oprav dao gla-so ve onih ko ji ga izabra{e, samo vo-dio brigu kako uhljebiti svo ju rodi-cu Dalidu Bego vi} u Gras. Sa ri{kodonesenom diplomom iz RS-a, u

dvi je godine raspore|ivana je na ra-dna mjesta: marketing, {e turisti-~ke poslo vnice, planska slu`ba, in-terna re vizi ja, iz nekog razloga neu-spio raspored za {ea fnansi ja i ko-na~no je raspore|ena za {ea ja vnihnabav ki. Iz pomenutog se moè za-klju~iti kako je do voljno biti u rodusa premi jerom i onda si “sposobanza sve”, nagla{eno je u dopisu Sin-dikata voza~a.

Struja i naftaUsput, premi jera, ni ministra, niupra vu, a ni Sindikat komunalnepri vrede ni je briga ima li rezer-

vnih di jelo va, ima li vozila, ho}e lifrmi biti obustav ljene stru ja, na -ta i ho}e li uop{te mo}i unkcioni-sati, zaklju~u ju u Sindikatu voza~a.

Ve} vi|en scenarij u Grasu

Ispolitizirani {trajk

KRATKORO^NI PROGRAM 2013 - 2015. EBRD

Rekonstrukci ja vodovodne i kanalizacione mreè 12.396.700 11.891.136 11.795.591

Upravljan je vodovodnim sistemom 2.000.000 2.000.000 2.000.000

Obezbje|enje pogonske sigurnosti sistema 2.670.000 3.213.000 2.787.000

Odràvanje i razvoj informacionih tehnologi ja u preduze}u 339.500 367.000 312.000

UKUPNO KM 17.406.200 17.381.136 16.896.591

Ci jena u tabelama ne uklju~u je PDV

@albe pacijenata Neurolo{ke klinike

Jakne obla~eda bi se zagrijali

Igra nije zavr{ena, tvrde u Sindikatu voza~aovog preduze}a




UNIVERZITET U BIHA]UISLAMSKI PEDAGO[KI FAKULTET U BIHA]U

Na osnovu ~la na 149. Pra vila Islamskog peda go{kog fa kulteta u Biha }u i odluke Upra vnog odb-ora, Islamski peda go{ki fa kultet u Biha }u ra spisu je ponovljeni

K O N K U R Sza izbor i anga`man saradnika na Islamskom pedago{kom fakultetu u Biha}u

u akademskoj 2012/2013. godini

Odsjeci: ISLAMSKA VJERONAUKA i Nasta vnik Sa ra dnikSOCIJALNA PEDAGOGIJA I DUHOVNA SKRB asistent Predmeti

1. Sociologi ja 1 izvr{ilac(1 ~as)

2. Ljudska prava i slobode u islamu 1 izvr{ilac(2 ~a sa)

3. Teori ja komunikaci je i medi ji 1 izvr{ilac

(1 ~as)Kandida ti treba da priloè sli jede}a dokumenta:

1. pri ja vu na konkurs2. biogra fi ja sa bibliogra fi jom3. rodni list 4. dokaz o stru~noj spremi5. dokaz o ispunja van ju uslova za izbore u zva nja, predvi|enih ~la novima 193. i 194. Sta tu-

ta Univer ziteta u Biha }u6. dokaz o prosjeku ocjena

Svi kandida ti ko ji se pri javlju ju na konkurs treba da priloè odgova ra ju}e doka ze o visokoj stru-~noj spremi i osta lim uvjetima ko ji su ut vr|eni Za konom o Univer zitetu u Biha }u i Sta tutom Uni-ver ziteta u Biha }u iz oblasti za ko ju se pri javlju ju.Pored ispunja van ja uvjeta ut vr|enih Za konom o Univer zitetu i Sta tutom Univer ziteta u Biha }u,kandida ti mora ju ispunja va ti i posebne jedinstvene uvjete definisa ne sta vom 4. ~la na 124. Pra vi-la Fa kulteta.Dokumenti ko ji se dostavlja ju u prilogu mora ju biti original ili ovjerena kopi ja, ina~e se ne-}e uzimati u razmatranje.Konkurs osta je otvoren 8 da na od da na objavljivan ja. Nebla govremene i nepotpune pri ja ve ne}e

se ra zma tra ti.Pri ja ve na konkurs sla ti na adresu:Islamski pedago{ki fakultet u Biha}u (sa naznakom za Konkurs)@egarska ale ja bb, 77000 Biha}

www.ipf.unbi.ba

Sekretari jat IPF-a u Biha}u

JU Mje{ovita srednja gra|evinsko-geodetska {kola Tuzla

Bosne srebrene 55 Tuzla

Na osnovu Odluke [kolskog odbora JU Mje{ovite srednje gra|evinsko-geodet ske {kole Tuzla i Sa gla snostiMinistar stva obra zova nja, na uke, kulture i spor ta TK-a broj:10/1-34-23625-1/12 od 29.10.2012. godinera spisu je se

K O N K U R Sza upis vanrednih polaznika u {kolskoj 2012/2013. godini

1. Za stru~na zva nja:- ar hitektonski tehni~ar. .............. ................. ................ ................. ................ ................. ......10 pola znika - gra|evinski tehni~ar ............... ................ ................. ................ ................ ................. .........10 pola znika - geodet ski tehni~ar..............................................................................................................10 pola znika - likovni tehni~ar za primi jenjeno slikar stvo ................ ................ ................. ................ ......10 pola znika

2. Za za nima nja:- kera mi~ar-tera cer-podopola ga~ ................. ................ ................ ................. ................ .......10 pola znika - zidar-fa sa der-izola ter.........................................................................................................10 pola znika - moler-far bar.......................................................................................................................10 pola znika - tesar-par ketar.....................................................................................................................10 pola znika

3 . Za prekva lifika ci ju.- sva stru~na zva nja i za nima nja po ............... ................. ................ ................. ................ ....10 pola znika

4. Za obra zova nje pola znika V stepena za stica nje zva nja:- zidar poslovo|a ................ ................. ................ ................. ................ ................ ...............10 pola znika - tesar poslovo|a..................................................................................................................10 pola znika - majstor kera mi~ar..............................................................................................................10 pola znika - majstor moler ................. ................ ................. ................ ................ ................. ................ .10 pola znika

Uz zahtjev za upis kandida ti treba da priloè sli jede}u dokumenta ci ju u origina lu ili ovjerenoj kopi ji:1. Izvod iz ma ti~ne knjige ro|enih;2. Svj edod`bu o za vr{enom VIII ra zredu za upis u I ra zred;3. Ra zredne svjedod`be srednje {kole za upis u dokva lifika ci ju i prekva lifika ci ju;

Kandida ti za stica nje V stepena treba da priloè sli jede}u dokumenta ci ju u origina lu ili ovjerenoj kopi ji:1. Izvod iz ma ti~ne knjige ro|enih;2. Diplomu o ste~enom za nima nju KV ra dnika, odnosno stru~nom zva nju tehni~a ra u struci u ko joj è-

le da se obra zu ju za majstora;3. Dokaz da ima ju najma nje dvi je godine pra kse u struci;

Napomena:Obrazovanje polaznika V stepena vr{it }e se u zavisnosti od bro ja pri javljenih kandidata (najmanje 10).Zahtjevi za upis vanrednih pola znika primat }e se po~ev od da na objavljivan ja konkur sa pa do 31.12.2012.godine.Zahtjevi za upis mogu se dosta viti li~no sva kog ra dnog da na od 08.00 do 14.00 sa ti u sekreta ri jat [kole ilipo{tom na adresu JU Mje{ovita srednja gra|evinsko-geodet ska {kola Tuzla, Ul. Bosne srebrene broj 55,75000 Tuzla. Za sve infor ma ci je obra titi se na kontakt-telefon 035/228-513.



KULTURA OSLOBO\ENJEsrijeda, 21.novembar/studeni 2012.26

Dru{tvo pisaca BiH u sklopusvo jeg programa Knji e vna scena,ko ji pono vno po~inje nakon ljetnepauze, organizira razgo vor o temi

“Filmski scenarij izme|u knjiè- vnosti i kinematograf je”, a polazi-{te ima u scenari ju Zilhada Klju~a-nina po ko jemu se snima flm “Hi-ljadarka” pod ruko vodstvom bh. redatelja Nenada \uri}a.

Uvod u razgo vor, ko ji }e bitiodràn ve~eras u 21 sat, u Domu pisaca, dat }e Zilhad Klju~anin i Zla-

tko Top~i}, a u di jalogu sudjelu ju Adis Bakra~, Ahmed Buri}, Ne- nad \uri}, Dino Mustaf}, Lejla Pa- njeta i Sr|an Vuleti}, dok je ured-

nica i voditeljica Knji e vne sceneFadi la Nura Ha ver.

Zilhad Klju~anin ro|en je 1960.u Trno vi kod Sanskog Mosta, za-

vr{io je Filo zo ski akultet u Sara jevu, magistrirao je na Filozo skom a- kultetu u Zagrebu knji e vno-histo-rijske znanosti i doktorirao je na Fi- lozo skom akultetu u Sara je vu.Pi{e poezi ju, prozu, drame, scena-ri je, knji e vnu kritiku, ese jistiku i no- vinske tek sto ve, a do sada je obja-

vio ~etrdesetak knjiga. Tako|er,obja vio je dvi je publicisti~ke knjige i priredio tri antologi je (panora-me) bh. pjesni{tva i proze, a poezi- ja i proza pre vo|eni su mu na tur- ski, rancuski, amanski, engleski,

arapski, {panjolski, njema~ki, slo- venski, makedonski i bugarski jezik. Za knjiè vni rad dobio je brojne nagrade. Uvr{ten je u no vi jeantologi je i preglede bh. i bo{nja-~ke poezi je. An. [.

Knjièvna scena

Izme|u knjièvnosti ikinematografije

Na sceni Narodnog pozori{ta Sa- ra je vo ve~eras }e jubilarno, pede-seti put biti izvedena drama Niko- la ja Vasilje vi~a Gogolja “@enidba”.Ova predsta va je na sceni Naro-dnog pozori{ta premi jerno izve-dena pri je pet godina, a u no voj sezoni je vra}ena na repertoar, na ra- dost teatarske publike.

Uloge u predsta vi igra ju AmraKapidì}, Nisveta Omerba{i}, Ja- sna Dikli}, Ermin Si jami ja, Miraj

Grbi}, Damir Kustura, Vladimir Jo- kano vi}, Mir vad Kuri}, Adnan Ha-sko vi} i Mirna Kreso. Reditelj predsta ve je Petar Ve~ek iz Hrvatske, adramaturginja Zehra Kreho. Zascenu se pobrinula Mari jela Ha-{imbego vi}, kostime je uradila

Amela Vili}, dok je muziku napi-sao Amir Bjelano vi}.

Ve~era{nje izvo|enje je na programu u 19.30 sati.

N. S.

Povratak na repertoar

50. izvo|enje Gogoljeve “@enidbe”

U gradskoj ka vani Central nasplitskoj Pjaci, prire|ena je pro-

moci ja nagra|enih knjiga VladeKudi}a, Zlatka Luki}a, Aide [e~i}i Lidi je Pa vlo vi}-Grgi}, a ko je jenagradila Zaklada/Fondaci jaFGM iz Kre{e va.

Zakladu i njene akti vnos tiukratko je predsta vio predsje-dnik njenog Upra vnog odbora

Anto Stani}, a o suradnji Zakla-de i splitske udruge Kurs go vorio

je Edi Mati}. Knjige je predsta vionjihov urednik Milo Juki}, a au-tori su, osim ~itanja ulomaka izknjiga, go vorili i o moti vima za pi- sanje i o tome koliko (ne)vri jedipisati, ima li zado volj{tine, kakonagrade djelu ju na pisca te namnoga druga pitanja. D. M.

Susret na Pjaci

Zaklada “Fra Grgo Marti}” u Splitu

Dana{njim izvo|enjem u Po- zori{tu mladih u Sara je vu dje~i japredsta va “Tigri~ek” obilje it }esvoj 40. ro|endan. U svrhu prosla-

ve jubile ja, a uz oda vanje po~asti ve- likanu teatra i reditelju predsta ve Ju- risla vu Koreni}u, ulaz na predsta-

vu bi}e slobodan. Sam tek st “Tigri-~eka” Hane Janu{ev ske posljednjih

je 40 godina na jizvo|eni ji komadna podru~ju jugoisto~ne Evrope, aistoimena predsta va Pozori{ta mladih igra najduè u regionu. ak i za

vri jeme opsade “Tigri~ek” je igranpred najmla|om sara jev skom pu- blikom.

Zna~ajan jubilej

- Zado voljstvo je raditi u teatruko ji obiljeà va 40 godina jednepredsta ve ko ja se jo{ igra na sceni, kazao je direktor Nermin Tuli}.Sa njim se sloìo i dramaturg Se- gor Hadàgi}, ko ji je istakao da je

vrlo zna~a jan jubilej prosla viti 40godina opstanka jedne predsta ve,uprkos svim problemima s ko jimase pozori{ta u BiH susre}u.

Koliko dugo igra predsta va, do-

voljno go vori ~injenica da su seunutar gluma~ke ekipe promi je-nile uloge i da su nekada{nji “Ti-gri~eki” sada postali roditelji gla-

vnog junaka. Upra vo to se desiloSuadi Ahmeta{e vi}, ko ja je na

konerenci ji za medi je rekla da sei u publici desila sli~na stvar:

- Na predsta vu sada dolaze istaona djeca ko ja su odrastala uznju, ali sada do vode svo ju djecu da

je gleda ju. To je do voljan pokaza-telj koliko je popularna predsta va.“Tigri~ek” }e biti na na{em reper-toaru sve dok posto ji Pozori{temladih, istakla je Ahmeta{e vi}.

U druènju sa mladim tigri}em

Pericom djeca mogu nau~iti kako je ljubav ja~a i od straha. Predsta-

va je nami jenjena djeci pred{kol-skog uzrasta i djeci do ~et vrtog ra-zreda osno vne {kole. Prvu gluma-~ku posta vu, ko ja je pri je ~etiri deceni je premi jerno izvela “Tigri ~e-ka” na sceni, ~inili su Amali ja Dikli},

Ante Hrka~, Ismet @olji}, Dari ja[varc, Abdulah Ke~o, MehmedDizdar, Saet Hadìmehano vi},Mari ja Mati ja{e vi} i Me{a Mustaf}.

Ulaz slobodanOd pomenute posta ve, sada je tu

samo Saet Hadìmehano vi}, dok je ostatak ekipe potpuno promi je-njen, a ~ine je Alma Merunka, Su-ada Ahmeta{e vi}, Ajla Cabrera,Narda Nik{i}, Drago Buka, Mirza Ta-

no vi} i Sead Bejto vi}. Scenograf jui lutke, set ko ji je zadrào svoj origi- nalni izgled kao i pri je 40 godina,osmislili su i napra vili Bobo Samar-d i}, Vaclav Ha vlik i Ivica Bilek.

Jubilarno izvo|enje “Tigri~eka”bit }e ve~eras u 18 sati u Pozori-{tu mladih Sara je vo. N. S.

JUBILARNI “TIGRIÊK”Predstava za djecu ove godine slavi poseban jubilej - 40 godina izvo|enja na

sceni Pozori{ta mladih

NAJIZVO\ENIJA PREDSTAVA U JUGOISTO^NOJ EVROPI



KULTURAOSLOBO\ENJE srijeda, 21.novembar/studeni 2012. 27

Mladen BI]ANI]

Branislav Nu{i} (1864-1938) injego va “Gospo|a ministarka”na 29. susrete kazali{ta/pozori{tau Br~kom stigli su iz Zagreba. Nadaske Satiri~kog kazali{ta Kerem-puh komad je posta vio, pri je ne-puna dva mjeseca, jedan od naj-daro viti jih mla|ih redatelja naovim prostorima danas, Oli verFrlji} (Tra vnik 1976), ~i je insce-naci je, gdje god da igra ju u regi-onu, izazi va ju nepodi jeljenu pa`-nju i zanimanje. U zagreba~kojpredsta vi suradnici su mu DoraDelbianco, ko ja potpisu je dra-maturgi ju i adaptaci ju tek sta, Bo-gdan Dikli} sa vjetnik je za jezik iscenski go vor, Sandra Dekani}autorica je scenograf je i kostimaa izbor glazbe oba vila je IrenaPopo vi}.

Titl na hrvatskom“Gospo|a ministarka” napisa-

na je u posljednjem razdobljuNu{i}e va ì vota, u onih izuzetnoplodnih i ~udesnom energi jomispunjenih zadnjih deset godinanjego va i vota, kada nasta ju goto-va sva njego va najpoznati ja i na j-izvo|eni ja djela. Veliki Ben Akibau njima kao da je saèo sve ono{to }e ga odrediti kao nenadma-{nog komediograa i pomnog is-tra i va~a skri venih zakutaka ljud-ske du{e, kroz njih se ispoljio kaoveliki znalac i promatra~ ljudskihpostupaka, slabosti i pogre{aka oko jima }e, duho vito i sa puno ra-zumi je vanja pisati, uvi jek osu|uju}i ono {to smatra za ano-mali ju ili izopa~enost, ali nikadasa visine, bezobzirno ili napada-~ki. Jer, kako sam kaè: “Moj smehni je gorak, ni je ù~an, ni je otro-van. Ja volim ljude i volim ih ba{

sa svima njiho vim slabostima, i tome eto spre~a va da budem nemi- lostiv. Ko ~ita kakvu mo ju pri~ugde se sme jem ~i joj slabosti, ose- ti}e jedno vremeno da ja simpati-{em onome kome se sme jem i do-ti~em se ne`no njego ve rane, bo-

je}i se da mu ne izazo vem bol”.Upra vo takvog Nu{i}a u svo joj

inscenaci ji “Gospo|e ministar-ke” eli nam prikazati Oli ver Frlji}.Kao {to je to dobro za okruglimstolom nakon predsta ve primi je-tila i dramaturginja Dora Delbi-anco, oni su tokom rada na ovompro jektu po{to vali bogatstvo {to gaNu{i} u sebi nosi ko je ni je potre-bno nadogra|ivati nekim aktual-nim slo jem. Ovaj veliki pisac ko- medi je u ko joj }e, na trenutke, itekako onaj skri veni, potisnuti tontragi~nog, zaista je aktualan i danas, ono o ~emu on pi{e odigra-

va se i sada pred na{im o~ima,njego vi junaci smi je{ni i alosni sukao i u njego vo vri jeme, tu zaistani je potreban poseban redateljskikomentar. [to ne zna~i, nara vno,da ga treba igrati poput reprinta -naprotiv, Frlji} ga vrlo umjesno iznala~ki odi je va u no vo ru-hu, podobno vlasti-

tom redateljskom senzibilitetu iosje}a ju za su vremen i moderankazali{ni jezik i izraz.

Ne{to je drugo, me|utim, {toFrlji} tom izvedbom èli naglasi-ti po vodom ovog, nakon dugo-godi{nje pauze, po vratka Nu{i}ana hrvatsku pozori{nu scenu -ljetos je, tako|er, kazali{te Ulysses,na malom Bri junu, u reì ji LenkeUdo vi~ki, izvelo jedan Nu{i}ev komad, njego vo “Sumnji vo lice”.

A to {to Frlji} eli istaknuti ti~e sekulturne politike ko ja je to iz- gnanstvo Nu{i}a, i ne sa-mo njega, dozvolila.Stoga u programskojknjiìci predsta ve za- pisu je: “Kad se danasrazmi{lja o postav -ljan ju Nu{i}a, nemo-gu}e je ignorirati kulturne politike ko je su ovog,kao i mnoge druge srpskeautore, izgnaleiz hrvatskogkultur-nog

prostora. Vratiti Nu{i}a u taj pro-stor zna~i u}i u implicitnu pole-miku s normati vima ko je su te kulturne politike u me|u vremenuposta vile, a za ko je su purifkaci-

ja jezika i duha, te eliminaci janepo}udnih nacionalnih ti jelaposluìle kao sredstva. Konstitu-iranje nacionalne kulture, ko jase primarno doga|a kroz proiz-

vo|enje razlike u odnosu na jednunacionalnu za jednicu, njezin je-

zik i za jedni~ko kulturnonasli je|e, naàlost do-

ga|a se i danas”. Zatopredsta vu, igranu na

Nu{i}e vom, sr-pskom jeziku,prati titl na hrvat-skom - ne stoga{to hrvatska publika ne bi mo-`da razumjela taj

“strani”

jezik, ve} upra vo zato da se poka-è sva besmislenost i apsurdnosttakve kulturne politike.

Nova zrnca pijeska“Napra vili smo to u znak prote-

sta”, kaè jezikoslov kinja Snjeà-na Kordi}, jer “jezi~na politikausmjerena na propisi vanje, zabra- nji van je i nametanje vr{i terornad nama samima. I to samo za-to da bi proizvela jo{ nekolikostotina sitnih nacionalnih marke- ra. No, isplati li se silom mi jenja-ti vlastiti jezik, isplati li se jezi~nomcenzurom u medi jima i ud`beni-cima pra viti rascjep izme|u rodi- telja i djece, izme|u dosada{njekulturne produkci je i budu}ihgeneraci ja, da bismo tako dobi-

vali tek no va zrnca pi jeska za ba- canje u o~i sebi i drugima?”.

I u tome je, pored nesporneumjetni~ke, kazali{ne vri jednos-ti zagreba~ke predsta ve, veli~inaKerempuho ve (ni je li se taj teatarnekada zvao Jaza vac pa je zbognepo}udnosti pisca Petra Ko~i}a,svo jedobno, preimeno van?) “Go-spo|e ministarke” u Frlji}e vojizuzetno dobro pogo|enoj reì ji.Naàlost, mi danas vi{e nemamokomediograa Nu{i}e vog kalibrako ji bi sve te peripeti je i zgode sa jezikom i oko njega dostojno opi-

sao i ismi jao. Preosta ju predsta- ve poput ove Frlji}e ve da namukaù na svi jet u kome ì vimoda bi ga potpuni je razumjeli. Ibesmrtni Nu{i}ev humor, zakoga on sam kaè: “Za moj sehumor veli da je lak. Ja neznam da u literaturi posto jedva humora: teàk i lak - jaznam samo za jedan humor, jedan jedini, onaj ko ji izazi vaju}i smeh na usnama ublaà- va suro vost ì vota”.

29. susreti pozori{ta/kazali{ta u Br~kom

Nu{i} - na{

suvremenikPredstavu “Gospo|a ministarka” igranu na Nu{i}evom, srpskomjeziku, prati titl na hrvatskom - ne stoga {to hrvatska publikane bi mo`da razumjela taj strani jezik, ve} upravo zato da sepokaè sva besmislenost i apsurdnost takve kulturne politike

Sarajevska profesorica otkriva blistavo arhitektonsko ime Bauhausa

SELMAN SELMANAGI] SENZACIONALNASTORIJA U ZAGREBU65 godina opstojnosti - jubilarna izlo`ba ULUBiH-a

DUHOVNE VERTIKALE I KONTINUITET STVARANJANovi maestralni objekt arhitekte Renza Piana

AUDITORIUM U L’AQUILI





OSLOBO\ENJE srijeda, 21.novembar/studeni 2012. AUTOSVIJET

Na hrvatskoj stazi Grobnik vozili smo novi sportski automobil skriven iza

oznake GT86, sa kojim se Toyota ponovo vraća u segment pristupačnih, a

„otrovnih“ sprintera...

UPOREDNI TEST - ŠKODA FABIA RS, MONTE CARLO I MAGIC

Najpopularniji automobil na bh. tržištu,Škoda Fabia, u svojim najpopularnijim

izvedbama pokazuje tri potpuno različitakaraktera, čime je spreman zadovoljitiukuse najšireg spektra kupaca...

PREZENTACIJA

PREPORUKA

ZIMSKA GUMAZA SIGURNUVOŽNJU

OD 15. NOVEMBRAOVE DO 15. APRILANAREDNE GODINE

SVA MOTORNAVOZILA U BOSNI IHERCEGOVINI MORAJUPOSJEDOVATI ZIMSKUOPREMU, MEĐUKOJOM SE, IZMEĐUOSTALOG, TREBAJUNAĆI I ODGOVARAJUĆIPNEUMATICI...

STR. 36

ZAKONSKA OBAVEZA

PREDSTAVLJENRENAULT CLIOU SARAJEVSKOMKOMPLEKSU TERMALNARIVIJERA ILIDŽA,RENAULT JE BH.JAVNOSTI PREDSTAVIONAJNOVIJU GENERACIJUMODELA CLIO, KOJI JEOVAJ PUT LANSIRAN

NA JEDAN POSEBANNAČIN…

STR. 33

NOVO NA BH. TRŽIŠTU

VOZILI SMO - TOYOTA GT86

Str. 32

ISTO TIJELO,DRUGAČIJE DUŠE

AutosvijetAutosvijet

OSLOBO\ENJE srijeda, 21. novembar 2012. godine

OTROVNI SPRINTER

Str. 30



OSLOBO\ENJEsrijeda, 21.novembar/studeni 2012.AUTOSVIJET30

U trci sa konkurentima i {toboljim globalnim ostvarenjima,Toyota je u zadnjih desetak go-dina izgubila sluh za jedan uskikrug kupaca, koji u svom krvo-toku imaju vi{e adrenalina odkrvi. Rije~ je o po{tovaocimasportskih vozila, koji su nedav-no na „poklon“ kona~no dobili jedan izuzetno uzbudljiv auto-mobil skriven iza oznake GT86.Ovaj sportski kompaktni cou-pe razvijen je u saradnji sa Su-baruom, koji je bio zaduèn zatehni~ki dio vozila, dok je Toyo-ta bila odgovorna za dizajn i efi-kasni D-4S sistem ubrizgavanja.

Magi~ni broj 86

Na 4,1 kilometar duga~kojrije~koj stazi Grobnik ~ekalo nas je pet automobila, a imali smo

priliku upoznati se i sa ostalim„draguljima“ Toyotine davne,ali i budu}e istorije. Druga~ijere~eno, broj 86 je izuzetno vaàn

za Toyotu, a upravo zbog njega,ali i }udi, mogli smo se upoznatii sa nekoliko primjeraka legen-

darnog Hatchirokua, Corolle AE86 Levin, koja je imala punouticaja i na razvoj nove ToyoteGT86. U novom modelu broj 86nam govori koliki je u milimetri-ma provrt i hod klipova u moto-ru, a kao finalni za~in i izduvne

dvostruke cijevi istog su promje-ra. Kvadratna tehnologija Suba-ruovog boxer motora rezultovala

je ljubavlju ka obrtajima, dok jeToyotin D-4S sistem ubrizgava-nja sa dvostrukim injektorima ukombinaciji sa kompresijom od visokih 12,5 bara, donio i niskupotro{nju goriva od samo se-dam litara.

Pravo isku{enje

S obzirom na odli~nu posje-}enost regionalne prezentaci-

je, pruèna nam je prilika da u~arima novog Toyotinog cou-pea uìvamo samo dva krugana stazi, koja je poznata kao ne-prijateljski raspoloèna ka pne-umaticima. Ipak, Toyota se po-trudila da sve bude na nivou,tako da smo samo nakon neko-

Tradicionalno

CHEVROLET POMAŽE SOS DJEČIJA SELA

Donacijom od 19.500 KM Chevrolet nastavlja saradnju s organizacijomSOS dje~ija sela BiH. Donirani iznos bi}e iskori{ten za pokrivanje godi{njihtro{kova hrane i higijenskog materijala jedne SOS porodice. Saradnja s or-ganizacijom SOS dje~ija sela zapo~ela je lani na Chevroletov stoti ro|endan.Svoj veliki jubilej Chevrolet je proslavio zajedno s djecom i mladima. Odukupno stotinu poklonjenih automobila SOS dje~ijim selima {irom Evrope,tri su donirana SOS dje~ijim selima BiH. Porodi~ni monovolumen Orlan-do na usluzi je SOS dje~ijem selu Gra~anica, jedan gradski automobil Aveoprona{ao je svoj topli dom u SOS dje~ijem selu Sarajevo, dok je drugi direktna

potpora edukativnom programu koji Organizacija, kao podr{ku formalnomobrazovanju, realizuje u ~etiri osnovne {kole na podru~ju Kantona Sarajevo.

Citroen

200.000 MODELA DS3

S proizvodne linije tvornice u Poissyu, u Francuskoj, iza{ao je 200.000model Citroën DS3. Brojka pokazuje uspjeh ovog modela, koji je lansiran umartu 2010. godine. Uspjeh je dodatno poja~an s njegovim lansiranjem uBrazilu i Kini od ove godine. U 2013. godini bi}e lansiran Citroën DS3 Ca-brio, nova silueta koja }e osnaìti prvi model iz DS linije. S proizvodne li-nije tvornice u Poissyu, u Francuskoj, iza{ao je 200.000 model Citroën DS3.Brojka pokazuje uspjeh ovog modela, koji je lansiran u martu 2010. godine.Uspjeh je dodatno poja~an njegovim lansiranjem u Brazilu i Kini od ove go-dine. U 2013. godini bi}e lansiran Citroën DS3 Cabrio, nova silueta koja }eosnaìti prvi model iz DS linije.

Dacia

OBJAVLJENE CIJENE ZA LOGAN

Dacia je ju~e zapo~ela s prijemom narud`bi za novu generaciju Loganana francuskom trì{tu. Novi Logan bi}e dostupan u kombinaciji s jednimod ~etiri motora - 1.2 16V od 75 KS i TCe od 90 KS iz benzinske, te dva dCiagregata od 75 odnosno 90 KS iz dizelske game.

Tri paketa opreme (Logan, Ambiance i Laureate) oboga}ena su elemen-tima iz vi{ih razreda, pa se po~etni paket nema{tovitog naziva Logan sasto- ji od ESC-a, prednjih i bo~nih vazdu{nih jastuka i servo upravljanja, dok suelementi poput elektrificiranih prozora, audio-sistema s USB opcijom po-

vezivanja, klima-ure|aja i putnog kompjutera namijenjeni vi{im paketima.U Daciji isti~u da }e novi Logan prvi put biti mogu}e naru~iti s opcionimmultimedijalnim i navigacijskim sistemom Media Nav, kao i tempomatomte zadnjim parkirnim senzorima.

Vozili smo - Toyota GT86

Nakon određene stagnacije u pravljenju kvalitetnih sportskihčetvorotočkaša, Toyota se potrudila uz pomoć Subarua da javnostiponudi vozilo čiji je karakter orijentisan istinskim drifterima...

Karakterdriftera

UbrzanjeToyota GT86 do 100km/h ubrzava za5,9 sekundi i razvijamaksimalnu brzinuod 250 km/h



OSLOBO\ENJE srijeda, 21.novembar/studeni 2012. AUTOSVIJET 31

liko krugova na stazi mogli vi-djeti kako mehani~ari na 86-icestavljaju nove komplete guma.Kona~no, uslijedio je i trenu-tak da se upoznamo sa karak-terom ovog modela, a odabralismo primjerak sa {estostepe-nim automatskim mjenja~em,sa mogu}no{}u izmjene brzinapolugama na stubu upravlja~a.Sjeli smo u sportsko sjedi{te,pritisnuli taster Start i onda jeuslijedio ni{ta drugo do ~istivoza~ki uìtak. Ve} nakon ne-koliko krivina uvjerili smo se {tazna~i nisko teì{te od samo 46cm, te raspored mase u omje-ru 53:47 u korist prednje oso-vine. Stabilnost vozila je izvan-redna, dok su TRC i VSC siste-

mi kalibrisani tako da dozvo-ljavaju vozilu da prokliè pa tek onda da blago reaguju. Motortrenutno reaguje na gas, a pra-vi kre{endo javlja se tek iznad5.000 o/min. Me|utim, ne-ma one brutalnosti koju mogupruìti turbo motori, jer GT86svojih atmosferskih 200 KS ra-zvija veoma linearno, ali s dru-ge strane uvijek tako da osje}atesnagu pogonskog sklopa. Dvakruga na stazi Grobnik pro{lasu veoma brzo, ali su nam dalidovoljno povratnih informaci-ja o tome da je Toyota napra-vila jedan zaista spektakula-

ran automobil. Odmah nakonpromocije ovaj model u{ao jeu prodaju i u na{oj zemlji, gdjese, u zavisnosti od paketa opre-me, plasira po cijenama izme|u58.675 i 64.818 KM. Uzmemoli u obzir posebnost, karakter,

dinami~ke osobine, te na krajui atraktivnost, sigurni smo da }eGT86 i na na{em trì{tu ostvari-ti zapaènu ulogu u segmentusportskih automobila.

BOX Hibridnabudu}nost

U boksovima staze Grobnik Toyota je izloìla i nekoliko mo-dela koji tek treba da se izboreza svoje mjesto pod suncem.Mo`da i najzanimljiviji primje-rak predstavljao je Prius Plus,

hibridni automobil jednopro-storne forme, koji se od svog,sada ve} dobro poznatog, bratarazlikuje i po smje{tanju bateri- ja u sredi{njem grebenu izme|u

prednjih sjedi{ta. Na ovaj na~insvih sedam putnika sada uìva

u potpunom komforu, dok jesama fleksibilnost vozila podi-gnuta za stepenicu vi{e. Tu jebio je Yaris Hybrid, koji na za-padnom trì{tu biljeì izvan-rednu prodaju. Sa 1.5-litar-skim benzincem i elektri~nimmotorom, odnosno sa ukupno101 KS, ovaj model se moè po-hvaliti izraènim dinami~kimosobinama, ali i prosje~nompotro{njom od samo 3,5 litarabezolovnog benzina. Posebnupa`nju izazvao je i novi LexusGS u hibridnoj 450h opciji, koji

svakih 100 kilometara zahtijevasamo 6,1 litru goriva. Impresiv-no zaista, ako uzmemo u obzirda ovaj model raspolaè sa 345KS, da „stotku“ hvata za 5,9 se-kundi i da moè „pojuriti“ do250 km/h.

Honda

STIŽE JOŠ JAČI TYPE R

Iako se jo{ malo to-ga zna o novoj Hon-di Civic Type R, jed-nom od najpoznati-

jih igra~a na tzv. hothatch sceni, procu-rile su informacije u kojima se tvrdida }e novi japanski juri{nik pucati odsnage. Sljede}u ge-neraciju Civica TypeR na trì{tu moèmo o~ekivati u naredne tri godine, a prema informacija-ma kojima raspolaè britanski Auto Express, pod poklopcem motora ne}ese nalaziti 1.6-litarski motor.

Umjesto njega, za pokretanje modela Type R bi}e zaduèn 2.0-litarskiturbobenzinac od okruglo 300 KS. U skladu s ranijim najavama, po kojimaHonda èli Civicu Type R obezbijediti titulu najbrèg automobila s prednjimpogonom na Nurburgringu, brojka od 300 KS ne ~ini se pretjeranom. Ono na~emu }e Hondini stru~njaci morati poraditi je prenos tolike snage na prednjeto~kove. Neslu`beno, renomirana japanska marka razmatra brojna rje{enja,od o~iglednih poput blokade diferencijala, do ne{to manje tipi~nih, kao {to

je povratak upravljanja na sva ~etiri to~ka.

Ispred BBI centra

DANAS PREZENTACIJA NOVOG GOLFA

Bilbordi za novi Volkswagen Golf sedme generacije osvanuli su na podru~jucijele Bosne i Hercegovine, a u fokusu je sna`ni vizuelni identitet ovog mo-dela. Ovim je po~ela druga etapa promotivne kampanje za novi Golf, ko-

ji }e svoju slu`benu prezentaciju imati danas, na platou ispred BBI centrau Sarajevu, a kupcima }e biti dostupan od 1. decembra, putem ovla{tene

Volkswagen mreè {irom Bosne i Hercegovine. Kampanja je i u podru~juonline i print reklama doìvjela napredak: klju~nu komponentu web sajtaonething.ba sada utjelovljuje interaktivni „Driving Experience“, koji nampruà doìvljaj Golfa iz razli~itih perspektiva.

Korisnik, osim toga, ima mogu}nost interaktivnog obilaska vozila, pregleda vanjskih boja, felgi i unutra{nje opreme novog Golfa, a sve prema vlastitimèljama i interesovanjima. Na internet stranici rije~ imaju i eksperti koji suaktivno u~estvovali u cjelokupnom razvoju novog Golfa.

Nakon prerade u BrabusuG 63 AMG JAČI OD G 65 AMG

Dobra vijest za voza~e

novog Mercedesa G 63

AMG stiè zahvaljuju-

}i Brabusu, koji je spre-

mio potpuno novi pa-ket opreme za ovo vozi-

lo, koje ga transformi{e

u te{ku ekskluzivu saperformansama boljim

nego u mnogo skupljem

modelu G 65 AMG.

Brabusov G 63 AMG je najlak{e prepoznati po ùtim ko~ionim ~eljustima,

a iz kompanije su saop{tili da su ugradili potpuno novi ovjes, novi izduvni

sistem, a za bolji izgled tu so novi 23-in~ni alu-naplaci. Najzna~ajnija pro-

mjena se ipak desila pod poklopcem motora, gdje je 5.5-litarski V8 agregatdobio 620 KS (standardni G 63 AMG 544 KS). Uz to obrtni moment sada

iznosi 800 Nm, {to je za 20 Nm vi{e nego na standardnom modelu. Iz Bra-

busa nisu saop{tili ni{ta o performansama ovog vozila, no pore|enja radi

znamo da skuplji G 65 AMG sa 6.0-litarskim V12 agregatom razvija 603 KS i

1.000 Nm obrtnog momenta, {to mu dozvoljava ubrzanje od 0 do100 km/h

za 5.3 sekunde uz maksimalnu brzinu od 230 km/h.




Ako je suditi prema prodajnimrezultatima u nekoliko proteklihgodina [koda Fabia je ubjedljivonajpopularniji automobil na bh.trì{tu. Funkcionalni mali gradskimodel simpatije publike pobrao

je prvenstveno zahvaljuju}i veo-ma povoljnim ulaznim verzijama,ali i raznovrsno{}u ponude, kojauklju~uje mno{tvo razli~ito opre-mljenih modela motorizovanihodmjerenim trocilindarskim HTPbenzinskim agregatima, te savre-

menijim ~etvorocilindarskim tur-bobenzincima i turbodizela{ima.[ta je to ~ime je Fabia privukla sim-patije najve}eg broja kupaca no-

vih automobila u BiH poku{ali smootkriti testiranjem tri veoma zani-mljiva modela sa akcijskim pake-tom opreme Magic, jubilarne ver-zije Monte Carlo i sportski ubjedlji-

vog i reprezentativnog RS modela.Kao najprodavaniji model na bh.

trì{tu [koda Fabia i ove godine s

pravom moè ra~unati na jo{ boljetrì{ne rezultate. Razlog za to leìupravo u najnovijem pripadnikuFabia porodice, a rije~ je o na{emtestnom primjerku sa veoma bo-gatim Magic paketom opreme, po-kretanim sada ve} dobro poznatim1.2-litarskim HTP trocilindra{emsa 60 KS. Ovaj model na na{emtrì{tu se plasira po cijeni od16.344 KM, a namijenjen je raci-onalistima, koji ve}inu vremenaprovode u gradskom okruènju,te koji preferiraju niske tro{koveodràvanje i uop{te eksploatacije.Svakako treba napomenuti da seMagic paket opreme moè kom-binovati i sa ostalim pogonskimgrupama.

Tri filozofije

Ipak, mnogi uvijek èle vi{e,a [koda je za za njih pripremi-la varijantu Monte Carlo, koja je

u na{em slu~aju bila pogonjenaekonomi~nim 1.6-litarskim TDIagregatom sa 75 KS. Ovaj pa`ljivokonfigurisani model namijenjen

je voza~ima sa sportskim duhom,koji najvi{e polaù na opti~ki na-stup vozila te enterijerni ugo|aj,koji svakim svojim detaljima odi{edinamikom. Dvobojna karoserija,crna maska hladnjaka, tamna pod-loga svjetala, modifikovani branicisa imitacijom difuzora na zadnjojsekciji, te elegantni crni obrubi napragovima i blatobranima, ovajmodel jasno pribliàvaju perjani-ci Fabia game, modelu RS. Koliko

je Fabia Magic namijenjena racio-nalistima, a Monte Carlo {minke-rima, toliko je RS jasno usmjerenka relativno uskom krugu kupacakoji kod automobila ove klase pr-

venstveno cijene dinami~ke ka-rakteristike. [koda Fabia RS spa-da u grupu ~istokrvnih sportskihkompakta ili bolje re~eno jednog

od najsposobnijih, a razloga za{to je to tako je vi{e. Jedan od njih je1.4-litarski TSI benzinac sa 180KS, koji zahvaljuju}i skladnoj fu-ziji turbo punja~a na izduvne gaso-

ve i mehani~kog kompresora jed-nostavno ne zna za najve}i nedo-statak ovakvog tipa motora - turborupu. Istovremeno, u kombinacijisa sedmostepenom DSG transmi-sijom postignut je fluidan razvojsnage, bez obzira na obrtaje mo-tora, {to se odraàva i u svakod-nevnoj vo`nji koja je, uzmemo liu o bzir snagu sa kojom raspolaèFabia RS, veoma jednostavna. Usvakom slu~aju, [koda se potru-dila da modelom Fabia pokrije

vi{e segmenata kupaca, po{tuju}injihove afinitete, finansijske mogu-}nosti, {to dovoljno govori i za{to jeovaj ~e{ki kompakt najprodavanijiu na{oj zemlji.

Tri paketa opreme

Od na{eg testnog trojca najvi{epa`nje izazvao je upravo po~etniMagic model. Iako predstav-lja ulaznu opciju Magic ponude,kupcima je u ovom paketu sadaponu|eno sve ono {to im trebaza svakodnevnu ugodnu vo`nju,a {to se prije uglavnom moralodoplatiti. Prednji vazdu{ni jastu-ci, fabri~ki CD MP3 ure|aj Blues,elektrifikovana prednja stakla i gri-

jani retrovizori, putni kompjuter imanuelna klimatizacija, samo suneki od brojnih detalja koji Magic

model prosje~nom bh. voza~u sa-da ~ine znatno poèljnijim. S dru-ge strane ako ste spremni doplatitiza vi{e opreme, ta~nije ako èliteautomobil sportskog opti~kog na-stupa sa ekonomi~nim i dovoljnodinami~kim agregatima, potrebno

je na Magic paket opreme doplati-ti 4.504 KM, a za tu svotu dobija-te limitiranu verziju Monte Carlo,koja se kombinuje sa 1.2 TSI turbobenzincem, atmosferskim 1.4 i 1.6agregatima, kao i u na{oj verziji sa1.6-litarskim TDI turbodizela{em.

Mi{ljenja smo da je [koda u ovomslu~aju bila veoma {iroke ruke, jer

je za prihvatljivu svotu novca po-nudila zaista puno toga. U enteri-

jeru Monte Carlo verziju izme|uostalog krase sportska sjedi{ta, tro-kraki ko`ni upravlja~ op{iven crve-nim koncem i crna obloga krova,{to je bilo sasvim dovoljno da sepostigne posebna sportska atmos-fera. [to se ti~e najkapacitetnijegRS modela, samo izvje`bano oko}e uo~iti esencijalne razlike u od-nosu na opciju Monte Carlo. Kaoperjanica u gami Fabia RS dola-zi nakrcan cijelim nizom opremekoju nerijetko ne}emo na}i ni uznatno skupljim vozilima. Osimokruènja, upravlja~ je recimo

jednak kao i u verziji Monte Car-lo, s tim {to je ovdje oplemenjentasterima za izmjenu stepena pre-nosa standardne DSG transmisi-

je. Kapacitetniji audio-sistem sadodatnim funkcijama, automat-ska klimatizacija, druga~ija ru~icamjenja~a, detalji su koji ovaj model

Tri različito opremljena i koncepcijski orijentisana modela Fabie na najbolji način potvrđuju svestranu osnovu

najpopularnijeg modela na bh. tržištu, koji se od racionalnog automobila lako može transformisati u naočitog šminkeraili čistokrvni sportski automobil...

Racionalista, šminker i sportista

Uporedni test - Škoda Fabia RS, Monte Carlo i Magic




Mjerenja su tako jasno razgra-ni~ila {ta koja varijanta moè,upravo kao i prosje~na potro{nja,koja na druga~iji na~in pokazujekojem tipu kupaca su namijenjeniovi modeli. Svakih 100 kilometaraFabia Magic 1.2 HTP zadovolji}ese sa 5,9 litara bezolovnog goriva, dizelski Monte Carlo zahtijevasamo 5,2 litre eurodizela, dok seiznena|uju}e ekonomi~nom po-kazala i RS verzija sa 7,1 litrompotro{enog goriva. Testiranjem

ova tri [kodina modela potpuno je jasno da je Fabia svojom ga-mom sposobna pokriti {iri krugklijenata i ispuniti im apsolutnosve zahtjeve, bez obzira na to dali su oni racionalisti, {minkeri ilisportisti.

jaju od ostalih Fabija, a koji ga~ine znatno druga~ijim. Beza na to koju varijantu odabra-jbolja stvar koju smo zapazi-

da je funkcionalnost i fleksi-st enterijera sa prtlja`nikom

emine od 300 do 1.163 litreaka.

i doìvljaja

startu iz mjesta do 100 km/hah je bilo jasno koliko je RSja sa svojih 180 KS superiornanosu na 1.2-litarski HTP mo-a 60 i 1.6-litarski TDI dizela{KS. To je i sasvim o~ekivano,

zmemo li u obzir da 1.2 THPc opcija do registracije ko{ta

44 KM, 1.6 TDI Monte Car-

lo 26.561 KM, a mo}ni RS 36.855KM, dobije se upravo onoliko „{pi-

rita“ koliko i cijena diktira. Ipak,po~etni 1.2-litarski trocilindra{nudi sasvim dovoljno potencijala

za svakodnevnu gradsku vo`nju,a ne}e se ni postidjeti potjerate li

ga malo brè na otvorenom putu.Uz karakteristi~nu zvu~nu kulisu,ovaj model do 100 km/h stiè za16,4 sekunde, a nedugo zatim i domaksimalne brzine od 156 km/h.Ulazni 1.6-litarski dizela{ sa 75 KSu Monte Carlo opciji u stanju jepruìti ne{to vi{e dinamike, sprin-taju}i do 100 km/h za 14,1 sekun-

du i do brzinskog maksimuma od165 km/h. U skladu sa imidòmRS 100 km/h hvata za samo 7,3 se-kunde, a zatim u paklenom ritmu

veoma brzo hvata maksimalnih225 km/h.

vi Clio, nakon Twinga, u pot-sti predstavlja novi Renaultov nerski jezik, sa nagla{enom

kom hladnjaka i Renault zna-Novi Clio krasi nekoliko bit-

lemenata, prije svega senzua-strastven stajling, uz opse`nu

ponudu opcija za personalizaci- ju automobila, kako izvana, takoi iznutra.

Tu su i pristupa~ne inovativnetehnologije, kao {to su kamera za vo`nju unazad, ulazak u vozilo bezupotrebe klju~a, R-Sound aplikaci-

ja, Bass Reflex audio-sistem, {esto-stepeni EDC mjenja~ sa dvostru-kim kva~ilom, te R-Link - integri-sani touchscreen tablet za internet

komunikaciju. Sasvim o~ekivano,Clio nudi i mnogo zabave u vo`nji,zahvaljuju}i bogatoj ponudi spo-sobnih i {tedljivih motora, kao{to je novi trocilindarski benzinacEnergy TCe 90 i Energy dCi 90 di-zela{, koji u prosjeku tro{i tek 3,2

litre na 100 km. I pored tehnolo{kenaprednosti novog Clia IV, Rena-ult je jo{ jednom bio {iroke rukeponudiv{i ga na na{em trì{tu poprili~no prihvatljivim cijenama.Trenutno najpovoljniji model star-tuje od 18.999 KM do registracije, koliko je potrebno izdvojiti za1.2-litarski 16-ventilsku benzinsku

opciju sa 75 KS, opremljenu pake-tom opreme Authentique. Ovakoopremljen Clio standardno dola-zi sa elementima poput Rena-ult kartice, LED dnevnih svjetala,prednjim i bo~nim vazdu{nim ja-stucima, ABS i ESP elektronskim

pomagalima, a tu su i tempomat,putni kompjuter, te pomo} u kre-tanju na uzbrdici. Jednako pogo-njeni model sa dodatnim paketomCool, uz koji dolaze klimatizacioniure|aj i fabri~ki MP3 audio-sistemsa AUX, Bluetooth i USB konekci- jom ko{ta 1.000 KM vi{e, {to zna~ida bi upravo ova varijanta trebala

biti i najtraènija na na{em trì{tu.Novi Renault Clio ve} je stigao usve Renault prodajne centre u BiH,a svakako vrijedi naglasiti da dolazisa fabri~kom garancijom u trajanjuod pet godina ili 100.000 pre|enihkilometara.

ovo na bh. tržištu - Renault Clio IV

Ljepotan mekog srcavi Renault Clio je stigao na bosanskohercegovačko automobilskošte. Francuski gradski model je od predstavljanja prve generacije90. godine pronašao čak 11,5 miliona kupaca, a nova četvrtaneracija piše novo poglavlje priče o popularnom mališanu...

OR: benzinski dizelski benzinskiREMINA MOTORA: 1.390 ccm 1.598 ccm 1.198 ccmGA: 180 KS pri 5.200 o/min 75 KS pri 5.200 o/min 60 KS pri 5.200 o/min

OBRTNI MOMENT: 250 Nm od 2.000 do 3.200 o/min 195 Nm od 1.500 do 2.000 o/min 108 Nm pri 3.000 o/minZANJE 0-100 km/h: 7,3 s 14,1 s 16,5 s

BRZINA: 224 km/h 166 km/h 155 km/hSJEČNA POTROŠNJA: 6,2 l 4,2 l 5,5 lNAČ: 7-stepeni, automatski 5-stepeni ru~ni 5-stepeni ru~ni

RS MONTE CARLO MAGIC




Njemu je na umu dobrovozilo i povoljna cijena.

Privredna

vozila

YHÉRG

20.999 KM*

Što na umu, to na drumu.Caddy.

A on razmišljašta bi sve s vozilommogao napraviti.št




Najve}a prednost svakog auto-mobilskog brenda na odre|enomtrì{tu jeste servisno-prodaj-na mreà, od koje najvi{e zavi-si poslovanje. Stoga svi ovla{teniimporteri novih vozila, za par-tnere biraju provjerene koncesi-onare od kojih }e imati koristi.Hyundai je u Bosni i Hercegovi-ni na podru~ju Hercegovine zakoncesionara izabrao mostarskopreduze}e Auto Start, koje inte-rese brenda na ovom podru~juzastupa ve} tri godine. Iako suu poslu s Hyundaijem kratko vri-

jeme, pro{le godine Auto Start jeprogla{en za najboljeg koncesi-

onara u mreì.Nastali smo 1999. godine i

po~eli se baviti uvozom polovnih

vozila i njihovim servisiranjem.Kada smo se pozicionirali, ukaza-la se potreba da po~nemo rad sanovim vozilima, pa smo 2009. go-dine postali koncesionar Hyuda-ija. Odlu~ili smo se na ovaj brend

jer nastavlja kontinuirani rast iobnovu game, prilago|avaju-}i svoje proizvode specifi~nimèljama razli~itih svjetskih kul-tura i tradicija. Tehnolo{ka neo- visnost i samostalni dizajn dio sutajne svjetskog uspjeha koji da-nas uìva Hyundai. Uspjeh i veli-ki rast Hyundaija postao je i svo- jevrsni fenomen u automobilskojindustriji, te primjer iz prakse. U

protekloj godini Hyundai je bi-la najbrè rastu}a automobilskamarka u svijetu, ~ija je vrijed-

nost narasla na vi{e od pet mi-lijardi dolara - rekao je Mirsad Vrce, vlasnik auto-salona AutoStart Mostar.

Teàk po~etak

Kao i u svakom dijelu BiH, takoi na podru~ju Mostara, potenci-

jalni kupci su pojavom Hyunda-ija na ovom prostoru u po~etkubili skepti~ni. No kontinuiranirast brenda te njegovo stalnopredstavljanje u objektivnomsmislu, doprinijeli su da Herce-govci po~nu prihvatati Hyundaina na~in kako prihvataju reno-mirane evropske brendove. Da-

nas se potencijalni kupci sa za-nimanjem interesuju za sve mo-dele Hyundaija.

Interes potencijalnih kupaca jezaista evidentan za sve modele.Posebno su im zanimljivi ix35,novi Santa Fe, no najve}e intere-sovanje ipak vlada za novim i30.Kupci su sami prepoznali da jeto vozilo koje odgovara svim nji-hovim potrebama, a koje dolaziiz Hyundaijeve fabrike u ê{koj,odnosno iz Evrope, tako da ne-ma carine i ima konkurentnu ci-

jenu na trì{tu u svojoj klasi. i30krasi udobnost i dizajn, a tu je igarancija od pet godina, uz izu-zetno povoljnu cijenu. Osim to-ga kupci se interesuju i za SUV

vozila, a mi im nudimo tri SUV modela sa razli~itim karakterimai prihvatljivim cijenama - rekao

je gospodin Vrce.Osim prodaje vozila u pre-

duze}u Auto Start klijentima senudi i kompletna postprodajnausluga. Servis je opremljen ponajstroìm evropskim standar-

dima, a osoblje je pro{lo stru~netreninge i obuku. Uz servis je do-stupna i prodaja rezervnih dije-lova, ~ije je skladi{te uvijek opre-mljeno rezervama svih potro{nihdijelova, pa ~ak i neke dodatneopreme, tako da kupci ne trebada ~ekanju. Na raspologanju klijentima je i mobilno servisno vo-zilo, osposobljeno za otklanjanjemanjih kvarova, a 24 sata dnevnou pripravnosti je i vu~no vozilo.

Kupac u Auto Startu postaje~lan velike Hyundai porodice, ami se prema svakom od njih prijateljski odnosimo. Naravno, najve}i razlog za kupovinu Hyundai vozila jeste ~injenica da se radio pouzdanom i svjetskom bren-du, ~iji proizvodi se dobijaju uzizrazito prihvatljivu cijenu. Osimtoga mi kupcima omogu}avamonajpovoljnije oblike finansiranjau saradnji s brojnim leasing ku-}ama u BiH, stoga je kupovina u

Auto Startu siguran na~in zado- voljavanja potreba – zaklju~io jegospodin Vrce.

Predstavljamo - Auto Start Mostar

Uzdanica Hyundaija u HercegoviniPreduzeće Auto Start iz Mostara već nekoliko godina zastupa interese Hyundaija u Hercegovini,a u poslu s automobilima su već trinaest godina...

Pobijedite noć! OSRAM NIGHT BREAKER® PLUS.OSRAM NIGHT BREAKER® PLUS: Najsnažnija halogena automobilska žarulja na svijetu - sada s novom tehnologijom za dulji vijek trajanja.*

Gdje god krenuli, najvažnije je sigurno stići. OSRAM NIGHT BREAKER ® PLUS je vaše osiguranje:- do 90% više svjetla na cesti ** za bolju vidljivost, više vremena za reakciju i maksimalnu sigurnost.- do 10% bjelja svjetlost ** za ugodnu vožnju bez umora.Prikladno za svaki auto (H1,H3,H4,H7,H11) - promijenite odmah za veću sigurnost!

www.osram.ba

A

* u u s p o r e d b i s p r v o m g

e n e r a c i j o m N

i g h t B r e a k e r ®

* * u u s p o r e d b i s a s t a n d a r d n o m ž a

r u l j o m

OSRAM, Kraljice Katarine 51, 88000 Mostar, Tel. 036/449-740, Fax. 036/449-746, e-mail: [email protected]

Mirsad Vrce, vlasnik

auto-salona Auto Start Mostar




Od 15. novembra ove do 15. apri-la naredne godine sva motorna vo-zila u Bosni i Hercegovini morajuposjedovati zimsku opremu, me|ukojom se izme|u ostalog trebajuna}i i odgovaraju}i pneumatici(zimska guma ili ljetna guma sadubinom {are od 4 mm uz oba- veznu upotrebu lanaca). Koliko je va`no na automobilu imati zimskegume najbolje dokazuje ~injenicada je u zimskom periodu {est puta

ve}i broj saobra}ajnih nezgoda, od~ega su dvije tre}ine zbog neodgovaraju}ih pneumatika.

Ljetne gume na temperaturi is-pod sedam stepeni Celzijusa gubena elasti~nosti i ne daju optimalneperformanse, pa je na automobi-

lu dobro imati zimske gume ve}u prvim hladnim jesenjim dani-ma, bez obzira na to da li je cestamokra ili ne. Zimske gume su na-pravljene od smjese koja u svomsastavu ima ve}u koli~inu silikona,{to ovu gumu u odnosu na ljetnu~ini dosta mek{om, pa je i procesprijanjanja dosta efikasniji, a mo-gu}nost proklizavanja na mokrojcesti minimalna.

Bez obzira na datum od kada

je obavezno posjedovati set zim-ske opreme, shodno na{em pod-neblju od velike je va`nosti na-montirati ~etiri zimske gume. Pri-likom zamjene guma preporu~ujese i zamjena ventila, jer su to di- jelovi koji su podlo`ni promjena-

ma temperature, pa moè do}i donjihovog pucanja. Svim voza~imapreporu~ujem da ne ~ekaju snijeg, ve} da i ranije namontiraju zimskegume, kako zbog svoje ali i zbog si-gurnosti svih u~esnika u saobra}-aju - rekao nam je Sanjin Hodovi},serviser guma.

Na na{im prostorima voza~i~esto, ograni~eni ekonomskim fak-torom, umjesto ~etiri na svog lju-bimca stavljaju samo dvije zimske

gume. U svakom slu~aju je boljeimati i dvije nego nijednu zimskugumu na niìm temperaturama,me|utim ovakav na~in zamjenepneumatika nije nimalo siguran.Sa novim zimskim gumama samona prednjoj osovini postoji velika vjerovatno}a zano{enja, pa ~ak iproklizavanja na snijegu zadnjegdijela vozila. U obrnutoj situaciji,sa zimskim gumama samo na za-dnjoj osovini vozila, upravlja~ki si-stem na snje`noj podlozi ne}e re-agovati adekvatno, pa voza~ moèdo}i u situaciju da okre}e uprav-lja~ u jednu stranu, a automobilide pravo.

- U evropskim zemljama sepreporu~uje da se sa novim zim-skim gumama u prvih 50-80 km neprelazi brzina ve}a od 100 km/h.Nakon prvih stotinjak kilometarana novim gumama, obavezna jeprovjera balansa guma i pritiska vazduha u njima, me|utim voza~iu BiH se i ne pridràvaju ovog pravila. Vulkanizera ne posje}uju preventivno i radi kontrola nego samokada imaju konkretan problem –rekao je Hodovi}.

Nakon {to svog ~etvoroto~ka{aspremite za zimu, ne zaboraviteadekvatno skladi{titi ljetne, all se-ason ili bilo koje druge gume koje

ste demontirali. Imajte na umu da jenajbolje da one ostanu na felgamai da ih tako skladi{tite na suvo mje-sto, koje nije podlo`no velikim pro-mjenama temperatura. Ukoliko na-mjeravate zimu provesti na guma-ma koje ne spadaju u red zimskih,trebate znati da pored toga {to nepo{tujete zakon, ugroàvate vlastiti itu|i ivot, jer bez odgovaraju}ih gu-ma u zimskom periodu u~inak naj-savremenije ko~ione opreme (ABS) je minimalan, a svi testovi dokazujuda je zaustavni put ko~enja u zim-skim uslovima sa standardnim gu-mama duì u odnosu na ko~enje sazimskim gumama.

U zimskom periodu je šest puta više saobraćajnih nesreća, dvije trećineod tog broja zbog neodgovarajućih guma...

Zakonska obaveza

Zimska guma

za sigurnu vožnju

Prilikom kupovine guma obratite pa`nju na njihovu starost.To veoma lako moète provjeriti pomo}u ~etvorocifrenog broja utisnuto g na svakoj gumi. Pr va dva broja pokazuju re dnusedmicu, a druga dva broja godinu kada je proizvedena gu-ma. Dakle, ukoliko je na gumi utisnut broj 1609, to zna~i da je ona proizvedena u 16. sedmici 2009. godine.

Savjet za kupovinu



SCENAOSLOBO\ENJE srijeda, 21.novembar/studeni 2012. 37

I ove godine organizator, Udru-ènje Ars Trago vi, pripremio jebogat program, kao {to je promo-ci ja kataloga “Trago vi 2011”, teizlo`ba slika Lazara Drlja~e “Sje-}anja” iz undusa Umjetni~kegaleri je Bosne i Hercego vine.

Na maniestaci ji }e premi jer-no biti izvedene i predsta ve “Bi-}e, bi}e...” teatra Total i “COSANostra” umjetni~ke grupe Saty,a bi}e prikazani i flmo vi “Djeca”Aide Begi}, te animirani flm zadjecu, “Cars 2”.

Dani Zaima Muzaeri je se re-do vno odrà vaju u Visokom od2003. godine, u znak sje}anja nalegendarnog glumca. Iako je ci-jeli ì vot bio flmski, tele vizijskii teatarski glumac, penzi ju jestekao kao proesor njema~kogi rancuskog jezika. Glumom seisprva ba vio amaterski, a njegov proesionalni debi bio je u flmu“Uza vreli grad” (1961) VeljkaBula ji}a i ve} sa tim prvim fl-mom osva ja speci jalnu nagraduna Festi valu u Puli.

Ostvario je vi{e od stotinu ulo-ga na flmu, tele vizi ji i u teatru.Igrao je ugla vnom rusti~ne liko-ve plemenite nara vi. Na Festi-valu gluma~kih ostvarenja u Ni-{u nagra|en je za uloge u flmo-vima “Praznik” (1967) \or|aKadi je vi}a i “Mali vojnici” (1968)Bate êngi}a. Posebno zna~aj-nu ulogu ostvario je u TV drami

“Jago{ i Uglje{a” Bate ângi}a, anajdraè su mu uloge bile u flmo vima “@ena s kra jolikom”Ivice Mati}a i “Ovo malo du{e”

Ademira Keno vi}a. Za ulogu po- dvornika u flmu “Stanica obi-~nih vozo va” Nenada Dizdare-

vi}a dobio je Zlatnu arenu naPulskom esti valu (1990).

Godine 1995. Muzaeri ja sepono vo vra}a amaterizmu i na-stupa u TV flmu “Bajram”, aubrzo zatim i u pozori{noj pred-

sta vi “1.001 bo{nja~ki dan” svoga sina Jesenka Muzaeri je, ~imeujedno obiljeà va 60 godinaumjetni~kog rada. Jednosta-

vnost mu je bila vrlina, ko ju jepokazao i u inter vjuu za na{list, kad je kazao: “Moj krug sezatvara”.

Samo ~etiri mjeseca posli je, 5.novembra 2003. godine ZaimMuzaeri ja je preminuo u krugusvo je porodice u Visokom.

N. S.

Iako se Nina Badri} u subotupripremala za spektakularni koncert u zagreba~koj Ciboni, uspjela je izdvo jiti vremena i za snimanje dueta s Mirzom [oljaninom.Kako je ti jekom snimanja vlada- la odli~na atmosera, snimanje jeza vr{eno u rekordnom roku. Gla- so vi su im se iz vrsno uklopili ikao {to i pjesma, jednosta vno,kaè - du{e su se srele.

Pjesmu “Du{e su se srele” pot-pisu je autorski tim Dino Muha-remo vi} i Mahir Sarihodì}, te se

vrlo brzo moè o~eki vati njenapremi jera, a u planu je i snima-nje spota ko ji }e raditi Hayatprodukci ja.

S obzirom na vokalne sposo-bnosti pje va~a, pjesma “Du{e suse srele” ve} obe}a va mnogo i sigurno je da je na pomolu velikihit, odnosno da se radi o poklo-nu za sve ljubitel je dobre i kva- litetne muzike.

Ina~e, ovo ni je prvi put da Ni-na Badri} i Mirza [oljanin pje vaju u duetu, naime, u fnalnojno}i showa “Zvi jezda moè{ bi-ti ti” kada je [oljanin i odnio po-bjedu, za jedno su zapje vali nje- zinu pjesmu “Znam te ja”. Tadasu obo je izrazili èlju da za jednorade i snime za jedni~ku pjesmu, {to se i ostvarilo pjesmom“Du{e su se srele”.

“Stvari ko je su za mene doni jele naj ve-}i komerci jalni uspjeh, one fzi~ke i djeti-n jaste, najmanje }e mi nedosta ja ti. Osim~injenice da ste svakim danom sve manjefzi~ki spremni za neke stvari, ~injenica dase neko u pedesetim godinama pona{a ta-ko djetin jasto posta je pomalo tu`na. Mo- rate biti pa`lji vi”, rekao je neda vno Rowan

Atkinson, na jav lju ju}i odlazak svog najpo- pularni jeg lika u penzi ju.Mr. Bean, lik ko jeg je Atkinson razvio dok

je radio na svo joj magistarskoj diplomi naUni verzitetu Oxord, na tele vizi ji je debi-tirao 1990. godine. Ukupno je snimljeno 14epizoda. Snimljena su i dva igrana flma,

a 2002. ura|ena je i animirana seri ja. Atkinson je u nekoliko na vrata Beana

opisao kao di jete u ti jelu odraslog ~o vje-ka, luckastog mu{karca ko jeg ni{ta nedoti~e, ali ko ji na neki na~in uspi je va prevazi}i svakodne vne prepreke. Njegov lik,ko ji ri jetko go vori, ~esto porede sa liko vi-ma ko je je igrao Charlie Chaplin i mnogi

drugi glumci iz vremena ni jemog flma koji su bili poznati po svo joj fzi~koj kome-di ji i teatralnosti.

Pored toga {to ga je u~inilo tu`nim, At- kinson je priznao da ga je igranje uloge Mr.Beana spri je~ilo u uzimanju ozbiljni jihuloga.

Kraljev ska obitelj jako pazi na izgledsvo jih ~lano va, pogoto vo kada ima ju javne nastupe, izja vio je izvor blizak voj vot-

kinji od Cambridgea, ko ja je na veliko iz-nena|enje sestara Kardashian vratilaodje}u ko ju su joj poslale. Naime, radi-lo se o kreaci jama iz njiho ve modne kolekci je ko ju se ostvarile u suradnji s Do- rothy Perkins.

“Kate ne bi obukla njiho ve sakoe leo-pard uzorka, nikad se ne bi u njiho vojodje}i po ja vila na nekom doga|anju”, rekao je izvor blizak Kate Middleton, doda ju}i kako stil po ko jem su sestre Kar- dashian poznate ni je primjeren za jednu

voj votkinju.Glasnogo vornik Kate Middleton je iz-

ja vio kako ovo odbi janje odje}e ni je ni- kakva no vost, jer je politika kraljev skeobitelji takva da se vra}a ju svi daro vi poslani od osoba ko je joj nisu bliske.

Ovaj poku{aj dogodio se tokom neda- vnog borav ka ove ameri~ke reality obitelji u Londonu, gdje su sastre lansiraleno vu kolekci ju odje}e. Kim je supruziprinca Williama poslala nekoliko odje- vnih predmeta iz no ve kolekci je, ali dobila ih je nazad.

Sje}anje naVELIKANA

DaniZaima

Muzaferijeu Visokom

U Visokom }e se od 22. do 24. novembra odràti tradicionalnamanifestacija, a u okviru nje razna kulturna de{avanja

Nina Badri} i Mirza [oljanin snimili duet

“Du{e su se srele”

Od smijehado tuge

Mr. Bean odlaziu penziju

Na veliko iznena|enje sestara Kardashian

Vratilaodje}u



Neonski |onoviJedan od ovosezonskih trendo va, kada je

ri je~ o mu{koj obu}i, nami jenjen je najpri- je mla|im mu{karcima ko ji vole upe~atlji- ve detalje.

Mu{ke cipele su, naime, dobile |ono veko ji ne mogu pro}i neprimi je}eno zbogbo je ko ja naprosto bode o~i.

\ono vi su ugla vnom ùto-fuorescen-tni, ali ima i zelenih, tirkiznopla vih, pa i lju-bi~astih ili u kombinaci ji dvi je bo je.

Modeli cipela na ko jima su neonski |ono- vi veoma su jednosta vni (spenserice ili

zumbani) i ugla vnom su prate}i dio spor-tskih odje vnih kombinaci ja, u ko jima su ne-izosta vna stav ka armerke.

POMO] U KU]I OSLOBO\ENJEsrijeda, 21.novembar/studeni 2012.38

ZABLISTAJTEsa nao~alamaNekoliko sljede}ih sa vjeta moglo bi vam

pomo}i da zablistate sa nao~alama. Tu{ zao~i }e da istakne konture oka i u~ini}e ga lje-p{im i za vodlji vi jim i pod nao~alama. Akoniste do voljno vje{ti u iz vla~enju lini ja tu-{em, koristite onaj u vidu fomastera. Lini-

ju iz vla~ite uz sam rub trepa vica i to od po-lo vine kapka.

Nao~ale ~esto baca ju sjenu na o~i, zbog~ega podo~njaci izgleda ju ve}i i tamni ji. Ri-

je{ite ovaj problem koriste}i korektor ko ji }elak{e refekto vati svjetlost.

@ene ko je nose nao~ale ne mogu sebi do-pustiti zapu{tene obrve i zato je vri jeme da

vam pinceta i olov ka za obrve postanunajbolji pri jatelji. Oblik obrva treba da pri-lagodite obliku va{eg lica, a ne nao~ala. Priobliko vanju pazite da ih ne po~upate pre-

vi{e, jer tanke obrve ne izgleda ju dobro sanao~alama.

LJEPO TA, KOZME TIKA

@enske torbe su ili premale pau njih ni{ta ne stane ili pre veli-ke a onda je u njima nemogu}e

prona}i èljeni predmet bez“prekopa vanja”. @ene, kako se

vjeru je, 76 dana u i votu pro ve-du u pretraì vanju svo je torbice,a intenzi vna potraga za nov ~ani-kom, klju~e vima ili drugim va-`nim predmetima moè da pos-tane izuzetno stresan poduhvat.Nara vno da po vremeno pretra-ì vanje ni je opasno za i vot, aliène ko je redo vno kopa ju potorbi nepotrebno se izlaù rizi-ku.

Ozbiljnu pri jetnju predstav ljano{enje velikih i te{kih torbi naramenu. Jedna polo vina ti jela jena taj na~in uvi jek vi{e optere}e-na od druge, a posljedice su bo-lo vi u mi{i}ima, o{te}enje ki~meili nepra vilno drànje.

U torbama se ~esto nalaze iuzro~nici bolesti. Unutra{njosttorbe plodno je tlo za bakteri jeko je se okuplja ju oko {minke iostataka hrane. Upra vo je {min-ka ko ja je u kontaktu s ti jelom, a~esto se i pozajmlju je, naj ve}i ri-zi~ni aktor za {irenje bakteri ja.

@ene bi prilikom kupo vinetrebale da obrate pa`nju na do-datne dèpo ve unutar torbe uko jima mogu da drè najpotre-bni je predmete, poput klju~e va

ili teleona. Teìna torbe ne bi

smjela da prelazi 10 posto tjele-sne teìne, a ukoliko je to neiz-bje`no, torbu je potrebno nosi-ti na oba ramena. Poput li~ne hi-gi jene, va`na je i higi jena torbe,iskori{tene maramice zatoodmah treba baciti, a iz torbe re -do vno izbaci vati nepotrebnestvari.

Torba ko ju posjedu jete ne mo-ra biti naj ve}a, ali ukoliko je ba{takva, sve ostale stvari moèterasporediti u torbice ili po sebido voljno velike da mogu sa-mostalno sta jati u velikom pre-tincu.

MODA, STIL, TRENDOVI

Se~uan govedina

NOVOSTI I PREPORUKE

Zdravlje u jabuciZahvalju ju}i velikom prisustvu fruktoze i glu-

koze, jabuka snabdi jeva organizam neop-

hodnom energi jom, spre~ava umor i gubi-

tak koncentraci je, dok beta-karo-

tin {titi organizam od

djelovan ja {te-

tnih UV zra-

ka.

Jabuka

podsti~e i

re gu li {e

varenje, sta-

bilizu je cri jevnu floru, pomaè kod proliva

ili zatvora. Pozitivno djelu je i na srce i krvne

sudove. Spre~ava sakupljan je {tetnih ma-

teri ja u krvi, sni ava holesterol, spre~ava

za~epljen je krvnih sudova i smanju je rizik

za po javu tromboze i ateroskleroze. Sa sa-

mo 18 kalori ja idealna je za di jetu, kalij pod-

sti~e izlu~ivanje suvi{ne te~nosti iz orga-

nizma, dok vlakna stvara ju osje}aj sitos-

ti i smanju ju apetit. Sadrì i tri grama za-

sitnih di jetalnih vlakana ko ja {tite od ho-

lesterola, a kalcij i fosfor pozitivno uti~u na

izgradnju kosti ju i zuba. Sporim `vakanjem

jabuke ~iste se zubi i uni{tava ju {tetne ba-

kteri je u usnoj {upljini. Jabuke sadr e i sas-

to jak kercetin, ko ji preventivno djelu je na

rak plu}a i bolesti srca.

@ENSKE TORBE I KOPANJE PO TAŠNI

Stresan poduhvat

Priprema:

U dubljoj ta vi sa neljeplji vom po-dlogom ili u voku zagrijte ulje, pa do-dajte go vedinu isje~enu na {tapi}e.Prìte je na jakoj temperaturi nepre-kidno mi je{a ju}i nekoliko minuta,dok ne dobi je sme|u bo ju. Zatim do-dajte praziluk isje~en na koluto ve,isjeckane {ampinjone ili {itake , prì-te 3-4 minuta stalno mi je{a ju}i, padodajte papriku i mrkvu isje~ene na

rezance. Prìte nekoliko minuta, za-tim dodajte so jine klice, |umbir, si-tno isjeckane ~ili papri~ice, so ja-sos, sir}e i so po ukusu. Dobro pro-mi je{ajte i sipajte u tanjir tako da na-pra vite oblik piramide. Kao prilogser virajte riù ili tjesteninu.

Po trebno: 300 g go vedine 100 ml ulja 100 g mrkve 200 g paprike 2 praziluka 50 g {itake ili {ampinjona 100 g so jinih klica 1 ka{i~ica svjeèg |umbira 1 ~ili papri~ica 2 ka{ike so ja-sosa

1 ka{ika vinskog sir}eta so po ukusu







BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

UNSKO-SANSKI KANTONOP]INA SANSKI MOST

JU “CENTAR ZA SOCIJALNI RAD”SANSKI MOST

Na osnovu ~la na 7. i 8. Za kona o ministar skim, vla dinim i drugim imenova njima u FBiH (“Slu`bene novine FBiH”br. 34/03) i ~la na 9, 12, 14, 15, 16. i 20. Pra vila JU “Centra za soci jalni rad” Sanski Most (“Slu`beni gla snik Op}i-ne Sanski Most” br. 1/06, 7/07 i 8/08) i Odluke Upra vnog odbora JU “Centar za soci jalni rad” Sanski Most br. 01-35-595/12 od 12.11.2012. godine, Upra vni odbor JU “Centar za soci jalni rad” Sanski Most ra spisu je

JAVNI KONKURSza izbor i imenovanje direktora JU “Centar za soci jalni rad” Sanski Most

1. Opis poslova direktora Centra:- Zastupa i predstavlja Centar prema tre}im licima,- Or ga nizu je i uskla|uje proces ra da, predla e poslovnu politiku Centra i rukovodi njime,- Izvr{a va odluke i za klju~ke Upra vnog odbora,- Sta ra se o za konitosti ra da Centra,- Donosi rje{enja iz oblasti soci jalne, porodi~ne i dje~i je za {tite,- Na redboda vac je za izvr{enje finansijskog pla na Centra,- Odlu~u je o slu`benom putu ra dnika i potpisu je putne na loge,- Odlu~u je o na bavka ma i popravka ma u skla du sa Za konom,- Izvr{a va i druge za dat ke na osnovu Za kona.

2. Op}i uvjeti za kandidata:- da je d r avlja nin Bosne i Her cegovine,- da je sta ri ji od 18 godina,- da se na nj ega ne odnosi ~lan IX Usta va BiH (da ni je pod optu`nicom Me|una rodnog suda za ra tne

zlo~ine u biv{oj Jugosla vi ji),- da ni je otpu{ten iz drà vne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo ko jem nivou vlasti u BiH u

razdoblju od tri godine pri je da na obja ve konkur sa,

- da ni je osu|ivan za krivi~no djelo, odnosno da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak za krivi~na djela ko ja predstavlja ju smetnju za obavljan je poslova direktora.

3. Posebni uvjeti za kandidata:- visoka stru~na sprema - VII stepen (dru{tvenog smjera): soci jalni ra dnik, pra vnik, psiholog,- tri godine ra dnog iskustva u struci (pod ra dnim iskustvom sma tra se iskustvo ko je je kandidat stekao

posli je stica nja stru~ne spreme, ko ja je uslov za za sniva nje ra dnog odnosa);- Direktora kona ~no imenu je Upra vni odbor JU “Centar za soci jalni rad” Sanski Most uz pret hodnu sa-

gla snost op}inskog na ~elnika i pribavljeno mi{ljen je resor nog kantonalnog ministar stva. Imenova njedirektora se vr{i na period od 4 (~etiri) godine.

- Konkurs osta je otvoren (15) da na od da na objavljivan ja u Slu benim novina ma Federa ci je Bosne i Her -cegovine i dnevnom listu Oslobo|enje.

Uz pri ja vu na konkurs potrebno je dosta viti:- kra }u biogra fi ju,- dokaz o za vr{enoj visokoj stru~noj spremi,- dokaz o ra dnom iskustvu,- dokaz o dràvljanstvu (uvjerenje o dràvljanstvu ili kopi ju LK - CIPS),- uvjerenje o nevo|enju krivi~nog postupka,- uvjerenje o neka`nja van ju,- potpisa nu i ovjerenu izja vu da se na njega ne odnosi ~lan IX Usta va Bosne i Her cegovine,- potpisa nu i ovjerenu izja vu da kandidat ni je otpu{tan iz drà vne slu`be kao rezultat disciplinske mje-

re na bilo ko jem nivou vlasti u BiH u razdoblju od tri godine pri je da na obja ve konkur sa,- dokaz o ra dnoj sposobnosti,

Na pomena: Dokumenta ci ja priloèna uz pri ja vu na konkurs mora biti originalna ili kaoovjerena kopi ja i ne sta ri ja od 6 mjeseci, jer se u protivnom pri ja va sma tra nepotpunom.

Pri ja ve sa na zna kom: “Javni konkurs za izbor i imenovanje direktora JU Centar za soci jalni rad”,u za pe~a }enoj kover ti se dostavlja ju na adresu: JU “Centar za soci jalni rad” Sanski Most,

Ul. Muse ]azima ]ati}a bb, 79260 Sanski Most.(tel. 037 / 686-403 ili 686-906)

Nepotpune i neblagovremene pri jave ne}e se razmatrati.

Broj: 01-35-539/12 PREDSJEDNIKUPRAVNOG ODBORA

dr. Du{anka ]eha ji}


KANTON SARAJEVOOP]INSKI SUD U SARAJEVU

Odjel jen je za sporove male vri jednosti Ilidà

Broj: 65 0 Mals 262924 10 MalsSara jevo, 12. 11. 2012. godine

Op}inski sud u Sa ra jevu, stru~ni sa ra dnik Iva na Jova novi}, u pra vnoj stva ri tuìoca Er min Nogo, vla snik Agenci je“Nex studio” Sa ra jevo, koga zastupa Amir Ma {i}, advokat iz Tuzle, protiv tuènog “Ra ma Werk” d.o.o. Prozor, ul.Kra lja Tomisla va bb, Prozor-Ra ma, ra di ispla te nov~a nog potra iva nja, v.sp. 2.850,00 KM, na osnovu ~la na 348. stav3. Za kona o par ni~nom postupku (“Slu`bene novine Federa ci je BiH”, broj 53/03)

OBJAV L J U J E- dostavu tu`be na odgovor -

POZIVA SE TU@ENI da u roku od 30 da na ovom sudu dosta vi odgovor na tu`bu od 24. 8. 2010. godine. U tu`bi je predloèno da se tuèni oba veè tuìocu ispla titi dug u iznosu od 2.850,00 KM sa za konskom za teznom ka ma -tom po~ev od 26. 11. 2007. godine pa do ispla te, te tro{kove postupka, sve u roku od 15 da na.

Ovim putem tuènom se dostavlja tu`ba na odgovor u smislu odreda ba ~la na 62. stav 2. ZPP-a, pa je tuèni duànda u skla du sa odredba ma ~la na 70. i ~la na 71. ZPP-a najka sni je u roku od 30 da na od da na pri jema tu`be, dosta visudu pisa ni odgovor na tu`bu.Odgovor na tu`bu mora biti ra zumljiv i sa drà va ti: ozna ku suda, ime i prezime, odnosno na ziv pra vne osobe, pre- biva li{te ili bora vi{te, odnosno sjedi{te stra na ka, njihovih za konskih zastupnika i punomo}nika, ako ih ima ju, pred-met spora, sa dràj izja ve i potpis podnositelja (~l. 334. ZPP-a). U odgovoru na tu`bu, tuèni }e ista }i mogu}e pro- cesne prigovore i izja sniti se da li prizna je ili ospora va postavljeni tu`beni zahtjev (~lan 71. stav 1. ZPP-a).Ako tuèni ospora va, tu`beni zahtjev mora sa drà va ti i ra zloge iz ko jih se tu`beni zahtjev ospora va, ~injenice na ko jima tuèni za sniva svo je na vode, doka ze ko jima se ut vr|uju te ~injenice, te pra vni osnov za na vode tuènog (~l. 71. stav 2. ZPP-a). Tuèni moè u odgovoru na tu`bu, a najka sni je na pripremnom ro~i{tu podni jeti protivtu`bu (~l. 74. stav 1. ZPP-a).Kad tuèni kom je uredno dostavljena tu`ba u ko joj je tuìlac predloìo dono{enje presude zbog propu{ta nja, nedosta vi pisa ni odgovor na istu u za konskom roku, sud }e doni jeti presudu ko jom se usva ja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{ta nja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~l. 182. stav 1. ZPP-a).Odgovor na tu`bu sa prilozima se preda je sudu u dovoljnom bro ju primjera ka za sud i protivnu stranku, pozivom na broj predmeta.

Obavje{tava se tuèni da se dostava tu`be smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavlji-van ja iste na oglasnoj plo~i suda i u jednim dnevnim novinama ko je se distribuira ju u Federaci ji BiH.

Stru~ni saradnikIvana Jovanovi}

BOSNA I HERCEGOVINAKANTON SARAJEVO

JU OSNOVNA MUZI^KA I BALETSKA [KOLA«NOVO SARAJEVO» S A R A J E V O

Na osnovu ~la na 75. Za kona o osnovnom odgo ju i obra zova nju Kantona Sa ra jevo (“Slu`bene novine Kan-tona Sa ra jevo”, broj 10/04; 21/06; 26/08 i 31/11) i sa gla snosti Ministar stva za obra zova nje, na uku i mla deKantona Sa ra jevo br. 11-38-22632-51-1/12 od 13.11.2012. g., objavlju je se

K O N K U R Sza pri jem zaposlenika u radni odnos

1. Nasta vnik/ca kla vira 2 izvr{ioca na odre|eno vri jeme - do 15.8.2013, puna nor ma

2. Nasta vnik/ca violon~ela 1 izvr{ilac na odre|eno vri jeme - do 15.8.2013, puna nor ma 3. Nasta vnik/ca har monike 1 izvr{ilac na odre|eno vri jeme - do 15.8.2013, 1/2 nor ma 4. Nasta vnik/ca solfe|a 1 izvr{ilac na odre|eno vri jeme - do povrat ka nasta vnice

sa poro|ajnog odsustva, a najka sni je do 15.8.2013, puna nor ma 5. Nasta vnik/ca ba leta 1 izvr{ilac na odre|eno vri jeme - do povrat ka nasta vnice sa

poro|ajnog odsustva, a najka sni je do 15.8.2013, puna nor ma 6. Nasta vnik/ca 1 izvr{ilac na odre|eno vri jeme - do povrat ka nasta vnice sa

skupnog muzicira nja poro|ajnog odsustva, a najka sni je do 15.8.2013, puna nor ma 7. Poslovi ~i{}enja i 1 izvr{ilac na odre|eno vri jeme - do povrat ka ra dnice sa

posluìva nja poro|ajnog odsustva, a najka sni je do 15.8.2013, puna nor ma

Uslovi:Pored op{tih uslova propisa nih Za konom, kandida ti treba da ispunja va ju i posebne uslove propisa ne Za ko-nom o osnovnom odgo ju i obra zova nju u Kantonu Sa ra jevo, Nasta vnim pla nom i progra mom za osnovne {ko-le i osnovne muzi~ke i ba let ske {kole Kantona Sa ra jevo i Peda go{kim standar dima i op}im nor ma tivima za osnovni odgoj i obra zova nje u Kantonu Sa ra jevo.

Uz pri ja vu na konkurs dosta viti:- Biogra fi ju,- Dokaz o stru~noj spremi (ovjerena kopi ja),- Uvjerenje o dràvljanstvu (ne sta ri je od 6 mjeseci),- Potpisa nu i ovjerenu izja vu od na dle`ne op}inske slu`be ko jom kandidat pot vr|uje da se protiv kandida ta

ne vodi krivi~ni postupak i da ni je osu|ivan za krivi~no djelo ko je ga ~ini nepodobnim za rad sa djecom.Kandida ti ko ji budu iza bra ni du`ni su dosta viti ljekar sko uvjerenje o ra dnoj sposobnosti.

Prednost na konkur su ima ju kandida ti po osnovu ~la na 11. stav 8. Pra vilnika sa kriteri jima za iska ziva njeprestanka potrebe za za poslenicima ko ji su djelomi~no ili potpuno osta li bez ra dnih za da ta ka i postupak po-pune upra`njenih ra dnih mjesta u osnovnim i srednjim {kola ma kao ja vnim usta nova ma na podru~ju Kanto-na Sa ra jevo ko ji aplicira ju na ja vni konkurs, a ko ji su na dan 11.12.2009. godine bili u ra dno-pra vnom sta- tusu na odre|eno vri jeme u {koli ko ja ra spisu je konkurs za pri jem novih za poslenika, odnosno u osnovnimili srednjim {kola ma na podru~ju Kantona Sa ra jevo.Kandidat ko ji èli ostva riti pra vo po na vedenom osnovu, treba priloìti sljede}u dokumenta ci ju:

- Ovjerenu kopi ju ugovora o ra du iz ko jeg je vidljivo da je kandidat imao ra dno-pra vni sta tus na odre|enovri jeme na dan 11.12.2009. godine;

- Ovjerenu kopi ju uvjerenja o poloènom stru~nom ispitu iz ko jeg je vidljivo da je kandidat imao polo-èn stru~ni ispit za obavljan je poslova na ko je konkuri{e pri je 11.12.2009. godine.

Ako se na konkurs ne pri ja ve kandida ti sa tra enim uslovima, {kola }e ra zmotriti i pri ja ve osta lih kandida ta i za -drà va pra vo izvr{iti pri jem kandida ta na odre|eno vri jeme u skla du sa va e}im za konskim propisima ili odbi-ti pri ja ve. Konkurs osta je otvoren 8 da na od da na objavljivan ja. Pri ja ve sa tra enim dokumentima dosta viti po-{tom na adresu: JU Osnovna muzi~ka i ba let ska {kola «Novo Sa ra jevo» Sa ra jevo, Kema la Ka peta novi}a 43.Nepotpune i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEKANTON SARAJEVO

OP]INSKI SUD U SARAJEVUOdjel jen je za sporove male vri jednosti Ilidà

Broj: 09 65 Mals 022843 07 MalsSara jevo, 30. 10. 2012. godineOp}inski sud u Sa ra jevu, stru~ni sa ra dnik Amra Pinjo, u pra vnoj stva ri tuìtelja SARAJEVSKA PIVARADD SARAJEVO, ul. Fra njeva ~ka br. 15, Sa ra jevo, ko ju zastupa punomo}nik Ha fizovi} Abidin, advokat izSa ra jeva, protiv tuènog STR “LAMIJA” SARAJEVO, vl. Ra delja{ Edin, ul. Mehmeda Ara p~i}a br. 51, Sa -ra jevo, ra di duga, v.s.p. 684,40 KM, van ro~i{ta donio je 30. 10. 2012. godine i na osnovu ~la na 348. stav 3.Za kona o par ni~nom postupku FBiH (Sl. novine FBiH, broj 53/03), objavlju je

PRESUDU- zbog propu{tanja -

Tu eni je duàn tuìtelju ispla titi iznos od 684,40 KM sa za konskom za teznom ka ma tom po~ev od 1. 1. 2006.godine, pa do kona ~ne ispla te, uz na dokna du tro{kova postupka u iznosu od 332,21 KM, sve u roku od 15 da na.

Pouka: Protiv ove presude ni je dopu{tena àlba, ali tuèni moè podni jeti pri jedlog za povrat par nice u pri- ja {nje sta nje.

Oba vje{ta va se tuèni da se dosta va pismena sma tra obavljenom protekom roka od 15 da na od da na objav-ljivan ja ovog pismena u jednim dnevnim novina ma FBiH i na ogla snoj plo~i suda.

Stru~ni saradnik

Amra Pinjo



KORAK NAPRIJEDOSLOBO\ENJE srijeda, 21.novembar/studeni 2012. 41

Uskoro nesta{icaWii U konzola

Do}i do Nintendo Wii U igra~ke konzole }e biti uàsno te{ko u narednom periodu, smatra ju analiti~ari. Michael Pac-hter smatra da }e Wii U igra~ka konzo-la biti rasprodata tokom prvih {est mjeseci od kada se po ja vi na tr i{tu, te da }enakon toga Nintendo prodati oko desetmiliona jedinica godi{nje u prvih nekoliko godina. Ovaj scenarij je ve} oda vnopoznat, budu}i da se isto desilo i sa Nin- tendo Wii konzolom. Histori ja se pona-

v lja pa su sa na ja vom dostupnosti Wii Uigra~ke konzole svi oni ko ji èle da imaju svoj primjerak pohrlili u redo ve da {topri je do|u do njega.

Odli~na prodajaBlack Opsa 2

Acti vision procjenju je da je Call o Duty:Black Ops 2 generisao vi{e od 392 milionaeura u prvih 24 sata nakon objav lji van ja.Uzima ju}i u obzir ove podatke, Bobby Ko- tick, ko ji je iz vr{ni direktor Acti vision Bliz- zarda vjeru je da je predstav ljan je Call o Duty: Black Ops 2 doga|aj godine kada jeri je~ o zaba vnim sadrà jima, {to je ~et vrtiput kada je u pitanju Call o Duty. Kotick tvrdi da je Call o Duty vremenom postao

vi{e od pukog proizvoda ko ji ljudi kupu- ju, ve} da je to brend ko ji sa sobom donosi ne samo proda ju igre ve} {irom svi jetapoznati enomen ko ji nosi naziv Call o Duty sezona.

Vi{e aplikacija zaW8 tablete

Windows 8 operati vni sistem mogao bida bude pra va stvara kada je ri je~ o poslovnim korisnicima. Me|utim, SAP smatrada bi Windows 8 mogao da postane veoma

va`na platorma kada je ri je~ o radnimmjestima, nagla{a va ju}i da }e Windows 8tableti nadma{iti Android tablet-ure|aje.Kompani ja SAP je na ja vila {est no vihproizvodnih aplikaci ja nami jenjenih poslo vnim korisnicima za Windows 8 operati vni sistem sa prilago|enim alatom i so -tverom za uprav ljan je. SAP na vodi da je ciljponuditi iste mogu}nosti za Windows 8kao one ko je su ve} dostupne za ure|ajeko ji pokre}u iOS, Android i BlackBerry.

Novi Super TalentUSB servis

Super Talent Technology obja vio je da je njiho va saradnja sa nekoliko velikihsportskih brendo va za rezultat dalo krei-ranje prilago|enih USB proizvoda zanjih. Kroz svoj no vi USB ser vis, Super Ta- lent Technology izra|uje bilo ko ji oblik ilidizajn po elji korisnika. Jedan od ~elni-ka kompani je Super Talent Technology na vodi da zahvalju ju}i njiho vom prila-godlji vom USB ser visu nema nikakvihograni~enja kada je ri je~ o poslo vnojkreati vnosti i dizajniranju njiho vih USBmodela, {to njiho vim kli jentima omogu-}a va da osta ve impresi van utisak na svoje korisnike i kli jente.

Sony je prodao vi{e od70 miliona PlayStation 3igra}ih konzola, obja vila jekompani ja. Sony je, ta-ko|er, obja vio u priop}e-nju za ja vnost da je do danas prodao vi{e od 15 mi-

liona PlayStation Mo vekontrolera pokreta.

Ovaj uspjeh dolazi nakon goto vo ta~no {est godina od no vembra 2006.kada je PS3 prvi put iza{aona trì{te. PlayStation Mo-

ve kontroler Sony je natrì{te lansirao u septem-bru 2010. godine.

Kompani ja je nekolikoputa aùrirala PlayStation 3

u proteklih {est godina. Pri- mjerice, u septembru 2012.godine na tr i{te je iza{la tanja verzi ja konzole.

Microso to va konkuren-tska konzola Xbox 360 doseptembra ove godine pro-

dala se tako|er u 70 mili-ona primjeraka, dok Nin- tendo Wii igra}a konzola,ko ja se na trì{tu tako|erpo ja vila ujesen 2006. godine i dalje predvodi na lis-ti najproda vani jih konzo-la - dosada se u svi jetuprodala u vi{e od 97,18miliona primjeraka.

PlayStation Network,mreà ko ja je pokrenuta

istodobno s Playstationom3 danas operira u 59 zemalja svi jeta.

Sony je obja vio da ovaPSN omogu}a va vlasnici-ma konzola PS3 pristupdo 170.000 razli~itih digi-

talnih sadrà ja dostupnihza download uklju~u ju}i i57.000 igara.

Zasada Sony jo{ ni je iz-nio nikakvu inormaci juo nasljedniku PS3. Za upo- redbu, Play Station 2 jena trì{te iza{ao u martu2000. godine, {to zna~i da

je Sonyu trebalo malo vi-{e od {est godina da izdano vu verzi ju konzole.

Sony prodao vi{eod 70 miliona PS3

Rat igra}ih platformi

Facebook profilenemogu}eizbrisati

Dru{tvena mreà Facebook lansirala je posebnu stranicuFacebook us ko ja prikazu jehistori jat pri jateljsta va i veza.

Ako na osno vnom proflu imate oznaku sa kim ste u vezi, nastranici Facebook automatskinapra vi va{ za jedni~ki profl sa

de~kom, odnosno dje vojkom,a sli~no je i sa pri jateljima.

Ako posjetite stranicu www.acebook.com/us, vidjet }etehistori jat veze sa svo jim virtu-elnim pri jateljima. Tu su va{eza jedni~ke otograf je, komentari ko je ste jedni drugima sla- li, doga|aji ko jima ste prisus-tvo vali i sli~ni sadrà ji u ko jimaste za jedno u~estvo vali.

Ipak Nintendo Wii i dalje predvodi na listi najprodavanijih konzola,dosada se u svijetu prodala u vi{e od 97,18 miliona primjeraka

Umjesto standardnog dugme-ta za smanji van je ili po ja~a vanjeglasno}e muzike, HiddenRadio,pri jenosni beì~ni zvu~nik, ima

vanjsku {koljku ko ja ga zamje-nju je. [to je zvu~nik otkri veni ji,

to je muzika glasni ja. Ukoliko se{koljka u potpunosti spusti, nikone}e mo}i pretposta viti da seradi o zvu~niku.

Ure|aj ima izgled uturisti~kogkanistera. Dostupan je u tri bo je,bi jeloj, crnoj i srebrenoj. Hid-

denRadio podrà va Bluetooth ipomo}u njega traì kompatibil-ne ure|aje, a spa ja se veoma la-ko i brzo. Zvu~nik na svom dnuima i diskretno postav ljen 3,5-mi-limetarski konektor preko ko jeg

se moè spo jiti ~ak i Walkman.Zvu~nik HiddenRadio }e se svi-

djeti svima zbog svog dizajna iprenosi vosti, a nudi i kvalitetanzvuk. Za one ko ji vole gledati flmo ve i seri je, zvu~nik HiddenRa-dio }e, tako|er, biti koristan.

Ure|aj pod nazi vomPintoeed omogu}u je

vam da nahranite ljubimca koriste}i smartp-hone. Nakon po vezi vanjana beì~nu mreù usvom domu, hranilicu zapsa ili ma~ku moète ak-ti virati s bilo ko jeg mjes-ta pomo}u mobilne aplikaci je. Hra njen je, ta-ko|er, moè biti auto-matizirano.

Pintoeed je ure|aj koji se moè unapri jed pro- gramirati i kreirati perso- nalizirani raspored hranjen ja va{ih krznenih pri- jatelja. Ako imate vi{e od

jednog ~upav ca kod ku-

}e, moète kontroliratinekoliko ure|aja Pinto-eed preko jednog ra~u-na. Jedan Pintoeed mo-è imati vi{e korisnika,pa }e Fido dobiti hranu~ak i ako je njegov vlasnik

u drugoj drà vi. Kad seljubimac na jede, oba vi-

jest o tome moète primiti putem SMS-a, Twit- tera ili ~ak Facebooka.

U Pintoeed moè sta- ti izme|u 2,2 i 4,5 kilo-grama hrane, a taj repo-zitorij }e hranu duè vrijeme odrà vati svjeòm.Hrana se moè razdi je-liti u manje di jelo ve, {to}e omogu}iti da prekoaplikaci je za smartpho-ne pratite koliko je hrane

va{ ku}ni ljubimac po jeou jednom obroku.

Pintoeed je trenutnou azi prototipa, a poku-{a va pr ikupiti 50.000

dolara putem ser visaIndiegogo kako bi pokre nuo kome rci jal nuproizvodnju. Kada sepo ja vi na trì{tu, o~eku-

je se da }e mu ci jena bi-ti 99 dolara.

Nahranite ljubimca preko mobitelaPin to feed




CENTAR ZA VASPITANJE, OBRAZOVANJE, RADNO OSPOSOBLJAVANJEI ZAPO[LJAVANJE MENTALNO RETARDIRANE DJECE, DJECE OBOLJELE

OD AUTIZMA I CEREBRALNE PARALIZE“VLADIMIR NAZOR”

SARAJEVO, Ul. Azize [a }ir begovi} br. 80Tel. direktan: (00387) 33 641 354 ili sekretar: (00387) 33 650 196

E-ma il: [email protected]

Na osnovu ~la na 86. Pra vila Centra “Vla dimir Na zor” Sa ra jevo, sa gla snosti Ministar stva za obra zova nje, na ukui mla de br: 11-38-22632-52/12 i odluke [kolskog odbora br. 01-1341/12 od 14. 11. 2012. godine, ra spisu je

K O N K U R Sza upra`njena ra dna mjesta u Centru “Vla dimir Na zor”

1. Defektolog oligofrenolog........................................................................................................1 izvr{ilacPuna nor ma na odre|eno vri jeme od 3. 12. 2012. godine do 15. 8. 2013. godine.

2. Ra dni instruktor u tka ~koj ra dionici........................................................................................1 izvr{ilacPuna nor ma do povrat ka za poslenice sa porodiljskog bolova nja.

Uslovi: - Propisa ni Za konom o osnovnom odgo ju i obra zova nju;- Nasta vnim pla nom i progra mom, Peda go{kim standar dima i nor ma tivima za osnovnu {kolu;- Nasta vnim pla nom i progra mom za djecu i omla dinu sa umjerenim i teìm intelektualnim te{ko}a ma;- Pod 1 za vr{en defektolo{ki fa kultet smjer oligofrenolog/eduka tor reha bilita tor;- Pod 2 za vr{ena srednja tekstilna tehni~ka {kola peti stepen zva nje majstor.- Potrebno je da kandida ti ima ju ra dnog iskustva u ra du sa djecom i omla dinom sa intelektualnim

te{ko}a ma.

Prioritet pri izboru ima ju kandida ti ko ji ima ju ra dnog iskustva sa djecom i omla dinom sa intelektualnim te -{ko}a ma da ima ju poloèn stru~ni ispit za sa mosta lan odgojno-obra zovni rad, {to se doka zu je odgova ra ju}imdokumentom.Uz pri ja vu dosta viti sljede}e dokumente: diplomu o doka zu odgova ra ju}e stru~ne spreme, rodni list ne sta -ri ji od {est mjeseci, uvjerenje o dràvljanstvu ne sta ri je od {est mjeseci, kra }u biogra fi ju, uvjerenje o poloè-nom stru~nom ispitu ukoliko ga kandida ti ima ju i uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za kandida te ko ji bu-du iza bra ni na adresu Centra “Vla dimir Na zor”, Azize [a }ir begovi} br. 80.Kandida ti ko ji ne budu primljeni svo ju dokumenta ci ju mogu preuzeti u upra vi Centra.Nepotpune i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.Konkurs osta je otvoren 8 da na od da na objavljivan ja.

Predsjednica [kolskog odboraLami ja Husi}

Bosna i Hercegovina

Federaci ja Bosne i Hercegovine

KAN TON SA RA JEVO

Bosna i HercegovinaFederaci ja BiH

Kanton Sara jevoOp}ina Novi Grad

JU Osnovna {kola “]amil Si jari}”Sara jevo, Bra}e Muli}a 16

Na osnovu ~la nova 75. i 90. Za kona o osnovnom odgo ju i obra zova nju (“Slu`bene novine Kantona Sa ra jevo”, broj: 10/04,21/06, 26/08 i 31/11), Sa gla snosti Ministar stva za obra zova nje, na uku i mla de Kantona Sa ra jevo broj: 11-38-22632-32-1/12od 13.11.2012. godine i Odluke [kolskog odbora

ra spisu je se

JAVNI KONKURSza popunu upra`njenih ra dnih mjesta

1. Nasta vnik/ca bosanskog, hrvat skog i srpskog jezika i knjièvnosti, 1 izvr{ilac, puna nasta vna nor ma, na odre|eno vri je-me do 15.8.2013. godine;

2. Nasta vnik/ca islamske vjerona uke, 1 izvr{ilac, puna nasta vna nor ma, na odre|eno vri jeme do 15.8.2013. godine;

3. Nasta vnik/ca islamske vjerona uke, 1 izvr{ilac, nepuna nasta vna nor ma (3 ~a sa sedmi~no), na odre|eno vri jeme do15.8.2013. godine.

Pored op}ih uslova predvi|enih Za konom o ra du FBiH, kandida ti treba ju ispunja va ti i posebne uslove predvi|ene Za konom oosnovnom odgo ju i obra zova nju Kantona Sa ra jevo i Nasta vnim pla nom i progra mom:- V[S ili VSS odgova ra ju}eg smjera,- poloèn stru~ni ispit.

Kandida ti su uz pri ja vu du`ni dosta viti sljede}u dokumenta ci ju:1. Biogra fi ju;2. Diplomu ili ovjerenu kopi ju diplome o za vr{enoj stru~noj spremi;3. Izvod iz ma ti~ne knjige ro|enih;4. Uvjerenje o dràvljanstvu (ne sta ri je od 6 mjeseci);5. Uvjerenje o poloènom stru~nom ispitu.

Kandida ti ko ji budu iza bra ni du`ni su pri je za sniva nja ra dnog odnosa dosta viti uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti.Svi priloèni dokumenti mora ju biti origina li ili ovjerene fotokopi je.Konkurs osta je otvoren 8 da na od da na objavljivan ja. Pri ja ve dosta viti putem po{te na adresu: JU O[ “]a mil Si ja ri}”, ul.Bra }e Muli} br. 16, Sa ra jevo.Nepotpune i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.Na kon izvr{enog izbora kandida ti mogu podi}i svo ja dokumenta u sekreta ri ja tu {kole, jer se isti ne}e vra }a ti po{tom.


KANTON SARAJEVOOP]INSKI SUD U SARAJEVU

BROJ 65 0 P 133405 10 PSara jevo, 12. 11. 2012. godineOp}inski sud u Sa ra jevu i to sudi ja Aida Ba htovi} upra vnoj stva ri tuìtelja Mla|en Bera iz Novi Grad,ul. Tunjice br. 39 A, protiv tuènog Za nat ska za dru-ga Ma lind Novo Sa ra jevo, ul. Srebreni~ka br. 32, ra -di prizna nja pra va vla sni{tva na ga ra i, na osnovu~la na 348. stav 3. Za kona o par ni~nom postupku Fe-dera ci je BiH, objavlju je sljede}i

OGLASPOZIV

/- Poziv za pripremno ro~i{te -ro~i{te za glavnu raspravu/

Za ZANATSKA ZADRUGA MALIND SARA-JEVOPoziva te se kao stranka na PRIPREMNO ROÎ-[TE I ROÎ[TE ZA GLAVNU RASPRAVU za SRIJEDU, 19. 12. 2012. GODINE, U 11 SATIpred ovaj sud, u sobu broj 315/III.

SUDIJAAida Bahtovi}

Napomena:Stranke su du`ne najka sni je na pripremnom ro~i{tu izni je-ti sve ~injenice na ko jima za sniva ju svo je zahtjeve i predlo-ìti sve doka ze ko je ele izvesti u toku postupka, te na pri-premno ro~i{te doni jeti sve ispra ve i predmete ko je èleupotri jebiti kao dokaz (~l. 77. ZPP-a).Na pripremnom ro~i{tu }e se raspravlja ti o pita njima ko ja se odnose na smetnje za da lji tok postupka, o pri jedlozima stra na ka i ~injeni~nim na vodima ko jima stranke obra zla usvo je pri jedloge (~l. 79, 80. ZPP-a).Tuèni moè najka sni je na pripremnom ro~i{tu podni-

jeti protivtu`bu (~l. 74. st. 1. ZPP-a).Ako na pripremno ro~i{te ne do|e tuìtelj, a bio je urednooba vi je{ten, sma trat }e se da je tu`ba povu~ena, osim akotuèni ne za hti jeva da se ro~i{te odrì (~l. 84. st. 1. ZPP-a).Ako na pripremno ro~i{te ne do|e uredno oba vi je{tentuèni, ro~i{te }e se odrà ti bez njegovog prisustva (~l.84. st. 2. ZPP-a).Sud moè odrediti da se gla vna raspra va odrì odmah na -kon pripremnog ro~i{ta (~l. 94. st. 3. ZPP-a).Ako stranka ili njen zastupnik u toku postupka ili pri jeisteka roka od {est mjeseci na kon pra vomo}nog okon-~a nja postupka promi jene adresu na ko ju s e do sta va obavlja, du`ni su o tome odmah oba vi jestiti sud, u su-protnom, sud }e odrediti da se da lje dosta ve u par niciobavlja ju objavljivan jem pismena na ogla snoj plo~i su-da, sve dok stranka ili njen zastupnik ne oba vi jeste sudo svo joj novoj adresi (~l. 352. ZPP-a).Dostava se smatra obavljenom nakon proteka 15 da-na od dana objavljivan ja u dnevnim novinama.

ALARMANTNO BiH napustilo 100.000 mladih, na seks niko ne misli

Livno i Tomislav-Grad nesta ju,zemlja posta je stara~ki dom!

ISTRA@IVALI SMO Treba li ukinuti bh. entitete?

TREBA Prof. Spahi}: Ina~e, eto rata!Mehmedovi}: Ja~ati lokalno i dràvno

Ivani}: Ekonomi ja je zakonNA[A AKCIJA Predstavljamo Na juspje{ni je bh. srednje {kole:

K[C "Sveti Josip" - Op}a realna gimnazi ja Sara jevo

Djeca razli~itih vjera za jedno u~eu za jedni~koj domovini

NA[I UNIVERZITETI Nikola Dronjak, predsjednik Uni je studenata RS-a

Pri javljivali smo korumpirane profesore, noni{ta: kod njih ekspresno polaù djeca guzonja

ZVIJEZDA NEDJELJE Lejla Lipa

Pla}u tro{im na ènu mog ìvota, k}erku UnuSAN ORDINACIJA [e}erna bolest sve vi{e napada omladinu

Prvi simptomi: u~estalo mokrenje,è|, gubitak teìne

Pored pri~a sa naslovnice, San donosi:

POTRA@ITE NOVI BROJ NA KIOSCIMA

POTRA@ITE NOVI BROJ NA KIOSCIMA



FELJTONOSLOBO\ENJE srijeda, 21.novembar/studeni 2012. 43

1694.Ro|en francuski filozof, pisac i istori~arFransoa Mari Arue, poznat kao Volter,

jedan od najzna~ajnijih mislilaca evropskog prosvjeti-teljstva u 18. vijeku (“Kandid”, “Eseji o obi~ajima i du-hu nacije”, “Filozofska pisma”, “Traktat o metafizici”).

1783.Francuzi Fransoa Pilatr de Rozije i Fran-soa Loran izveli prvi uspje{an let balo-

nom napunjenim toplim vazduhom, preletjev{i iznad

Pariza za 25 minuta razdaljinu od osam kilometara.

1844.Umro ruski pisac Ivan Andrejevi~ Kri-lov. Izdava~ humoristi~kih ~asopisa i

autor satiri~nih pisama, najve}u popularnost je stekaobasnama, koje je pisao po uzoru na Ezopa inspiri{u}ise i ruskim folklorom.

1869.Ro|en srpski pravnik i istori~ar Slobo-dan Jovanovi}, profesor Beogradskog

univerziteta, predsjednik Srpske kraljevske akademije,najzna~ajniji srpski pravni pisac i teoreti~ar dràve u20. vijeku. Tokom Drugog svjetskog rata bio je predsjednik jugoslovenske emigrantske vlade u Londonu(1942-43), a poslije rata komunisti~ke vlasti su ga uodsustvu osudile na 20 godina zatvora.

1877.Tomas Edison objavio pronalazak fono- grafa.

1898.Marija Kiri i Pjer Kiri otkrili radij.

1916.Umro Franc Jozef I, austrijski car od1848, a od 1867. car i kralj Austro-

Ugarske monarhije. Godine 1878. okupirao je, a po-tom anektirao Bosnu i Hercegovinu. Atentat na njego-vog bratanca nadvojvodu Franca Ferdinanda u Saraje-vu 1914. iskoristio je za obra~un sa Srbijom. Smatrase da je taj atentat bio i neposredan povod za po~etakPrvog svjetskog rata. Naslijedio ga je Karlo I, posljednjivladar carstva koje se nakon rata raspalo.

1937.Osnovana Muzi~ka akademija u Beo-gradu, koja je 1973. dobila status fakul-

teta.

1938.Njema~ka okupirala sudetsku oblast uêhoslova~koj i priklju~ila je njema-

~kom Rajhu.

1963.Rimokatoli~ki Vatikanski koncil odobrioje upotrebu domicilnog jezika u crkve-

nim obredima umjesto latinskog.

1974.U eksplozijama koje su u dva paba uengleskom gradu Birmingemu podme-

tnuli pripadnici Irske republikanske armije poginula je21 osoba, a 162 su ranjene.

1977.U jugoisto~noj Indiji ciklon je usmrtiooko 3.000 ljudi a ogromni talasi su

zbrisali ~itava sela.

1981.Umro srpski pisac i istori~ar umjetnostii knjièvnosti Milan Ka{anin, prije Dru-

gog svjetskog rata direktor Narodnog muzeja u Beo-gradu i Muzeja kneza Pavla, a poslije rata Galerije fre- saka.

1994.Avijacija NATO-a je sa 36 bombarderaiz baza u Italiji izvr{ila napad na aero-

drom Udbine. Napad je uslijedio nakon pisma FranjeTu|mana UN-u u kojem je predsjednik Hrvatske optu-ìo kraji{ke Srbe da sa tog aerodroma vr{e napade naBosnu i Hercegovinu. To je bila najve}a vazdu{na ope-racija Sjevernoatlantskog pakta od njegovog osnivanja1949.

1995.Argentina izru~ila Italiji nacisti~kog ofi- cira Eriha Pribkea odgovornog za ma-

sakr 335 civila u Rimu u Drugom svjetskom ratu.Osu|en 1998. na doìvotni zatvor.

2000.Napadom na policijsku stanicu u seluKon~ulj, u kojem su poginula ~etiri pri-

padnika srpskih snaga bezbjednosti, obnovljeni su su-kobi naoru anih Albanaca i srpskih snaga u kopnenojzoni bezbjednosti na jugu Srbije.

2002.Me|unarodni tuìlac na Kosovu AntoniRi~ podigao je optu`nicu protiv neka-

da{njeg komandanta OVK-a Rustema Mustafe, zvanogRemi i jo{ trojice biv{ih pripadnika OVK-a za ratne zlo-~ine na Kosovu od avgusta 1998. do sredine juna1999.

2006.U Beogradu umrla kompozitorka, pija-nistkinja i pjesnikinja Ksenija Ze~evi}.

NA DANA[NJI DAN

1806.

AZIZ HAD@IHASANOVI]: DRAME I UZLETI MARCELA [NAJDERA (15)

U reìmu ko ji se sve vi{e napa-jao i indirek tno inspirisao ide jamaa{isti~ke ideologi je (itali janskia{izam, njema~ki nacizam navlasti) Marcel [najder i intelektu-alni krug ko jem je pripadao i u ko-jem je, s nekom vrstom prkosnog{ara, djelo vao, samim tim su se iz-dva jali i posta jali nezaobilaznommetom ofci jelne podozri vosti,pa i odmazde svake vrste.

[najderov uporni i ubo jiti anti-a{izam naprosto se sve grublje isve ~e{}e obi jao o bedeme siro veofcilne, reìmske, proa{isti~ke

ideologi je i politike. U [najdero-voj akti vnosti dominirao je, deacto, dosljedan antia{izam nas-pram vlasti ko ja je prakti~no uz-dizala proa{izam kao politikuvlada ju}ih struktura.

Prikazi knjiga

Zato ni je bez odgo vara ju}e of-ci jelne po vri je|enosti do~ekanni [najderov jedan od najmarkan-tni jih flozo sko-intelektualnihdosega - pre vod i op{iran uvodniflozo ski komentar-predgo vordjela Imanuela Kanta “Vje~nimir” (“Pregled”, Sara je vo, 1936).

Na osno vama tog kapitalnogdjela Kanta, pisac prego vora i

pre vodilac pi{e, osim toga, neko-liko uè profliranih tuma~enjakantov skih ide ja, gdje posebnodva pri vla~e {iru pa`nju: “Pacifs-ti~ki ront” (“Pregled”, Sara je vo,april 1937) i “Rasni veltan{aung hi-tlerizma” (“Pregled”, Sara je vo, jul- av gust 1933).

Oba ova ogleda, kao i drugi,brojni, bodu o~i zvani~nim stru-kturama vlasti, posebno {to jeovaj spomenuti [najderov pre-vodila~ko-flozo ski rad izazvaoveliko intereso vanje ja vnosti ne sa-mo u zemlji nego znatno {ire, uEvropi. Ova {iroka pa`nja ja vnos-ti posebno je stav ljala naglasak na[najderov hrabar, po{ten i nada-

sve uspje{an antia{isti~ki obra~unsa proa{isti~kim ide jama i pra-ksom ko je su dobi jale sve ve}a isve opasni ja krila i na ovim pros-torima tog vremena. Stvarnosttog doba: izme|u dva svjetskarata, naime, sna`no je protuma~e-na kroz enomen pacifzma i an-tia{izma u kontek stu originalnihide ja i sta vo va Imanuela Kanta.

Ove i ovakve poziti vne reakci je{ire ja vnosti bile su doista brojne.

Po svo joj ustaljenoj na vici i pra-ksi Marcel [najder objav lji vao jeu “Pregledu” redo vno prikazeknjiga iz teku}e flozo ske pro-

dukci je. Ta njego va “na vika” sva-kako je odgo varala njego vim inte-reso vanjima za svjetske toko veno ve literature. O toj stalnoj potre-bi za no vim i najno vi jom literatu-rom svjedo~e brojne bilje{ke ko-

je su ostale kao trago vi pro~itaneliterature: neki komentari Markso-

vog “Kapitala”; neke osno vne te-ze iz Hitlero vog “Mein Kampa”,popra}ene reskim opaskama, kaoi primjedbe o samoj Hitlero voj li-~nosti i njego vom “obrazo vanju”.Iz [najdero ve stalne korespon-denci je sa stranim izda va~ima i

antikvarima, naro~ito njema~kim,od ko jih je stalno naru~i vao i ku-po vao knjige, moè se suditi o nje-go voj dobroj oba vi je{tenosti i nas-to janju da bude na ni vou svjetskeliterature. Za vri jeme u ko jem je i-

vio i sredinu u ko joj je radio, kaè,na primjer, dr. Jelena Berbero vi},da je to bila zaista vrlo ri jetka po-

ja va. Moglo bi se re}i da ta sredi-na, osim njego vih najbli ih pri ja-telja, ni je bila ni do voljno svjesnakakav intelektualac radoznalog iproniclji vog duha u njoj i vi, ali jeipak spontano ci jenila njego vuli~nost i brojne sposobnosti ko je

je posjedo vao.Pri svemu tome, [najder,

me|utim, ne prikri va niti potisku- je svo ju li~nu odgo vornost za su-dbinu i krajnji ishod “no vog sara-

jev skog duha” u tom vremenu.U ve} spominjanoj njego voj

potajnoj ambici ji da upra vo Sara- je vo bude centar u ko jem }e nasvjetlo dana jednom iza}i najno-

vi ja i najmoderni ja verzi ja flozo -skog rje~nika, on u posebnoj bilje-{ci na|enoj u njego voj zaostav {ti-ni posli je suro vog i votnog kra ja,ispisu je i ove ri je~i (M. [najder,“Izabrana djela”, Sara je vo, “Svje-tlost “, 1986, str. 288-289):

-”...Rade}i na ovom rje~niku, ja

ga nisam smatrao samo svo jim li-~nim zadatkom - takav posao biobi su vi{e skroman i odvi{e preten-ciozan u isto vri jeme, prvo sa gle-di{ta op{teg, drugo sa gledi{tasubjekti vnog. Mnogo vi{e mi je bi-lo stalo do toga da posao {to ga za-hti je va ovakvo djelo postane sku-pnim naporom pozvanih ljudi izza jednice za ko ju je rje~nik napi-san. Drugim ri je~ima: rje~nik je al-a, a ne omega idealne tendenci-

je ko ja u njemu leì, po~etak, a ni-po{to za vr{etak cilja ko ji mu je na-mi jenjen...”

Drugim ri je~ima, shvata ju}i daobim i ozbiljnost posla pre vazila-ze snage svakog po jedinca, on is-kreno isti~e vlastitu nemo}, bez ob-zira na njego ve sposobnosti i mo-`da enciklopedijske sklonosti... Izanjega ostao je, kako je ve} re~eno,obiman materi jal sa puno bilje a-ka i razli~ite napomene. Filozo skipojmo vi ko je je trebalo obraditi ra-spore|eni su po abecedi u pet ve-likih svezaka i mnogi su ve} djeli-mi~no sadràjno obra|eni. Sveupu}u je na zaklju~ak da [najder,na alost, vjero vatno ni je mogaoprona}i “pozvane ljude iz za je-dnice” ko ji bi “skupnim naporom”stvorili jedno takvo djelo.

Dosljedni antifa{ista

U nekim pustodolinama izme-|u Gospi}a i Karlobaga, kao {to je

ve} re~eno, na najsvirepi ji na~in,polo vinom 1941. godine usta-{kom, a{isti~kom zato~eniku, an-tia{isti Marcelu [najderu okon-~an je ì vot.

Tako se, eto, skon~ao i neobi~an,bogat, sloèn i vot, pun drama i li-~nih uzleta; i vot dosljednog an-tia{iste Marcela [najdera.

Tu no je i alosno {to se o tomi takvom izuzetno plodnom i po-{tenom ì votu jednog vrsnog in-telektualca na ovim prostorimadanas {uti i {to o tome mladi na-

ra{ta ji ne zna ju goto vo ni{ta. Ne-ki no vi a{izam kao da ku je i snu- je ovo vremena velika i opasnakrila o ko jima je svo je vremeno ta-ko mnogo i nadahnuto pisao dr.Marcel [najder, kao kompleksu“istori jom osramo}enih ide ja”.

(Kraj)

U namjeri da eko-nomski slomi

proti vnika, Napo-leon Bonaparta jeobja vio Berlinskidekret o blokadi Velike Britani je,

ko ji je uklju~i vao izabranu prista ja-

nja britanskihbrodo va u sveevropske luke.

1995.Nakon trosedmi-~nih prego vora, u

vojnoj bazi RajtPeterson u ameri-~kom gradu Dej-ton predsjednici

Hrvatske, Bosne iHercego vine iSrbi je, Franjo

Tu|man Ali ja Ize-tbego vi} i Slobo-

dan Milo{e vi} pa-rafrali su miro vni

sporazum ko jim jeokon~an rat u BiH.

2004.U Ukra jini odràndrugi krug pred-

sjedni~kih izbora,posli je ko jih su,

zbog izbornekra|e, na ulicama

Ki je va izbili pro-testi vi{e hiljada

pristalica kandi-data opozici je Vi-

ktora Ju{~enka. Vi{edne vna krizau zemlji okon~a-

na je 3. decembra,kada je Usta vni

sud donio odlukuda se drugi izbor-

ni krug poni{ti izakaù no vi izbori

za 26. decembar,na ko jima je Ju-

{~enko izabran zapredsjednika

Ukra jine.

Tekst Aziza Hadìhasanovi}a fragmentirano

rekonstrui{e jedan istorijsko-kulturolo{ki fenomen

iz bliske pro{losti Sarajeva i Bosne i Hercegovine

Pojam rase-”...Pojam rase je fundamentalan u veltan{aungu hitlerizma, on je stub ’fel-

ki{kog’ shvatanja prirode i istori je, vrhovni princip njene filozofi je. Preuzetu svoj maglovitosti i neegzak tnosti po jam rase postao je na jop{ti ja nau~nai kulturna pretpostavka hitleristi~ke akci je...”

(Marcel [najder, “Rasni veltan{aung hitlerizma” “Pregled”, Sara jevo, 1933)

Istorijom osramo}ene ideje



SPORT OSLOBO\ENJEsrijeda, 21.novembar/studeni 2012.44

Iako nikad nisu izgubili od Olimpica,iako vuko vi ove sezone u Kupu nisu posti-gli ni jedan gol, iako ve} tri godine ne zna juza poraz u najmaso vni jem takmi~enju u BiH,u redo vima @eljezni~ara vlada veliki oprezpred dana{nji re van{-susret ~et vrtfnala.

Pritisak na @elji@eljo je u prvom me~u na Otoci sla vio

sa 1:0 golom Bekri}a iz sudijske nado-

knade, ali daleko od toga da je uvjeren uprolaz.“Taj gol ne}e promi jeniti njihov na~in

igre. Kada bi nas napali na Grba vici, ja bihzaista bio iznena|en”, kaè Amar Osim,menadèr pla vih, i doda je kako bi Olimpi- cu penali bili idealni, s obzirom na to da suu dva na vrata svo je proti vnike prolazili nakon boljeg izvo|enja jedanaesteraca.

“Zaista ne znam kako da se pona{amo.Da li da branimo 1:0 ili ne. Sumnjam da biovaj me~ mogao za vr{iti 0:0, mada ni to nebi bilo iznena|enje”, kaè Osim i doda jekako mu se atmosera ko ja vlada uo~iovog me~a nimalo ne svi|a.

“Jedan obi~ni gol moè sve promi jeni-

ti i baciti u vodu ono {to smo napra vili. Oninisu nikome dali gol u Kupu, a s tim jed-nim, mogu pro}i dalje. Moramo zabora-

viti rezultat sa Otoke i pona{ati se kao da je 0:0.”

Osim kaè da ni je na~isto ni sa tim da litrenirati penale, jer to {alje pogre{nu poruku igra~ima...

“Ne èlim penale, jer bi oni zna~ili na{poraz od Olimpica, a ja ne èlim da izgu-bimo. U Kupu nema{ popra vnog, kao recimo u prvenstvu i svaki poraz bi nasmogao ko{tati. Osje}amo veliki pritisak, aOlimpic ga uop{te nema jer su ih svi pre-

àlili. I publika smatra da smo ve} pro{lidalje, tako da ne}e biti ni pritiska sa tribi- na i sigurno nam ne}e biti lako, jer Olim- pic je zaista respektabilna ekipa.”

[to prije dati golOsim u ovom me~u ne moè ra~unati na

po vri je|ene Kerlu i Zebu, a u tim se, nakon odra|ene suspenzi je, vra}a ju Svraka,Jamak i Be{li ja.

Jedan od onih ko ji je siguran u po~etnojposta vi je Josip Kvesi}, u posljednje vri je-me, jedan od najboljih u pla vom dresu. Ion je, kao i Osim, oprezan.

“Igrali smo dva puta ove sezone protiv njih i oba puta ih ti jesno pobi jedili. Moglisu i oni nas dobiti i sigurno je da ih ne}e-mo potci jeniti. Ima ju kvalitetnih po jedi-naca, ali su kao ekipa naj ja~i. Ne smi je bi-ti opu{tanja, a cilj nam je da {to pri je da-mo gol, kako bismo utakmicu mirni jepri veli kra ju”, kaè Kvesi}, ko ji je zado vo-ljni ji rezultatima, nego igrom, uz dodatak kako je bolje da se pobje|uje uz lo{i ju igru,nego da se gubi uz dobru.

Dodajmo na kra ju kako za utakmicuprotiv Olimpica ne vaè polugodi{nje i go-di{nje ulaznice. J. LIGATA

@ELJO DOÊKUJE OLIMPIC

OPREZ NA GRBAVICIAmar Osim kaè kako nezna kako da se pona{a:

Da li da branimo 1:0 ili ne.Jedno je sigurno, penalene èlim, kaè trener @elje• Kvesi} o~ekuje teàksusret, ali i prolaz dalje

Slatka za Dinu Peki}a

Kada u @elji neko od igra~a kupi ili promi jeniautomobil, za Erdi jana Dinu Peki}a, komesara zabezb jednost u plavom timu, to je “slatka”, ko juobavezno zali je i to sokom na razmu}ivanje.

Ju~er, nakon {to su napokon zavr{eni svi dokumenti za automobil ko jeg je @eljo dobio na ko-ri{tenje od ASA Grupaci je, Zeba, Adilovi}, Be{li-

ja i Bekri} uzvratili su Peki}u istom mjerom.Naime, {est litara soka na razmu}ivanje za-

vr{ilo je na automobilu, a Peki} je bezuspje{nopoku{avao spri je~iti “slatku”, da bi na kra ju odu-stao, te sa~ekao kraj “slavlja” zaigranih prvoti-maca plavog tima, nakon ~ega je vozilo odvezaou autopraonu.

[e stru~nog {taba Olimpica,Husre Musemi}, ni je imao sre-}e u prvoj utakmici ~et vrtfna-la Kupa BiH protiv @eljezni~a-ra. Pla vi su na Otoci preko Sami- ra Bekri}a postigli gol u poslje-dnjim trenucima me~a i takostekli minimalnu, ali vri jednuprednost od jednog gola preddana{nju uz vratnu utakmicuna stadionu Grba vica.

Trener popularnih vuko vasvjestan je da njegov tim, zarazliku od Osimo vih pulena,mora zabiti gol.

“Mi, moè se re}i, nemamo{ta izgubiti. Nara vno, radi se o za-

vr{nici Kupa i bilo bi li jepo kad bi-smo izborili polufnale jer bismobili nadomak izlaska na evropskiront, ali ne treba zabora viti da @e-ljo ima prednost od tog jednog go-la. Ono {to mogu tvrditi jeste da

kvalitet za prolaz dalje imamo, ada li je to do voljno, osta je da se vi-di. Radu je i to {to ekipa igra svebolje. U prvenstvu nas je tako|erkrenulo i, na osno vu svega ovoga,sigurno da moèmo pruìti dobruparti ju na Grba vici”, kazao je Mu-

semi}, os vrnuv {i se na mogu}u ta-ktiku te igra~ki kadar ko jim raspo- laè za ovaj susret.

“Ne znam jo{ da li }emo krenuti odmah na gol doma}ina ili}emo ~ekati svo ju {ansu. To

manje-vi{e za visi od toga kakose bude odvi jala sama utakmi-ca. Vidjeli ste {ta se de{a va poEvropi gdje po dva-tri gola pada ju u roku od nekoliko minu-ta, kao {to je bio slu~aj na uta-kmici Se vilja - Betis pri je neko-

liko dana. Nisam jo{ siguranoko sasta va, ali mislim da jeda- naestorku ko ja igra u poslje-dnje vri jeme ne}u dirati. Dobro

je {to su svi na okupu, vratio se Vido vi}, ko ji je odradio ùte

kartone, tako da kompletni do-~eku jemo gradski derbi”, rekaonam je Husre Musemi}.

Vjero vatni sastav: Fejzi}, [ka-lji}, Rego je, Iveti}, Muharemo-

vi}, Kari}, Vido vi}, Dulje vi},\elmi}, Kapi}, \uri}. M. K.

Husref Musemi} pred dana{nji revan{ Kupa

Protiv @eljezni~aranemamo {ta izgubiti Vra}a se veznjak Milo{ Vidovi}, koji je odradio kartone• Kvalitet za prolaz dalje imamo, smatra Musemi}

Osim duè odsutnih Koùla i Landeke,

strateg [irokog Brijega danas ne}e ra~unatini na nedovoljno oporavljenog Damira Dìdi}aJedanaest me~e va u nizu [iro-

ki Bri jeg ni je osjetio gor~inu poraza. Kruna za vidnog niza bio biprolazak u polufnale Kupa BiH,gdje su [irokobri jeàni u pro{lojsezoni zaustav ljeni tek u fnalu.êlik ima poziti vnih 1:1 sa Peca- re, ali je Sla ven Musa vje~iti optimista.

“êliku odgo vara i 0:0, ali ~is-to sumnjam da }e danas mreèmiro vati. Mi }emo traìti gol odprvog sudijskog zvi`duka, alidaleko od toga da }emo srljati itako mo`da osta viti prostor za

Kajkuta ili Me{ano vi}a, ko ji suizuzetno opasni. Radu je me {to}e se me~ igrati na Bilinom polju. Trav njak êliko vog stadi-ona pogodan je za pas-igru, {tonam itekako odgo vara”, kazao je

ju~er za Oslobo|enje Sla venMusa, trener [irokog Bri jega.

Pri je 14 dana ekipa sa Pecare je na vri jeme po vela, ali me~ni je pri veden kra ju na eljeni na-~in. Opu{tanje u fni{u obilo seo gla vu Musinim izabranicimapred ko jima je ovako mnogo te-ì i zahtje vni ji zadatak.

“Mislim da }e danas biti total- no druga~i ja utakmica od one naPecari. Trener êlika Vlado Ja- godi} na ja vio je oanzi vnu igru,a oanzi vni }emo biti i mi. U slu-~a ju da prvi postignemo gol,stvari bi se sigurno naopa~keokrenule”, dodao je Musa.

Osim duè odsutnih Koùla iLandeke, strateg [irokog Bri jegadanas ne}e ra~unati ni na nedovoljno oporav ljenog Damira Dì-di}a. Iza Dìdi}a je viroza ko ja ga

je podobro iscrpila, pa ga Musanema namjeru orsirati u revan{u protiv êlika. A. DEMI]

Slaven Musa optimista uo~i êlika

Od starta traìmo gol



SPORTOSLOBO\ENJE srijeda, 21.novembar/studeni 2012. 45

Zrinjski }e zasad uspje{nu je-sen pri vesti dana{njom uz vrat-nom utakmicom ~et vrti nalaKupa BiH, gdje }e za plasmanu poluinale poku{ati nado-knaditi 2:3 iz Grada~ca, te grad-skim derbi jem u skl opu pr-venstva, ko ji je na programu unedjel ju.

Plemi}i u posljednje vri jemeima ju mnogo problema s obzi-rom na sve brojni je i u~estali jepo vrede kao i na ùte, odnosnocrvene kartone. Neigranje nekoliko va`nih igra~a naj vi{e jeosjetno bilo u nedjel ju na Ko{e-

vu, gdje Zrinjski ni je pao bezispaljenog metka.

“Sve u svemu, ni je toliko lo{eizgledalo, iako smo poraèni.Da smo u prvom polu vremenuigrali kao u nastav ku, mo`dasmo mogli iznenaditi lidera”, ka-è Amer Beki}, centaror ko ji jena posljednje dvi je utakmicebio prvi Peri}ev izbor.

Zvi jezda se pri je 15 dana po- kazala kao izuzetno neugodanri val. U otvorenoj utakmici naBanji Ilidà na kra ju su tri jum-o vali sa 3:2, i tako osta vili naduda bi mogli dobaciti i do poluf-nala, {to bi bio njihov naj ve}iklupski uspjeh u histori ji.

“Mogli smo na kra ju i do pora- vnanja, a utakmica je i prethodnomogla oti}i u suprotnom smjeru.Postigli smo dva pogotka na njiho vom stadionu, ko ji nam preddana{nji uz vrat zna~e mnogo.Sa 1:0 bismo pro{li dalje, a ja

ve} danima osje}am da }e utak-mica za vr{iti upra vo tim rezulta-tom. Spremni smo i moti visani,ulog je polufnale Kupa, i ja samsiguran da }emo na kra ju sretni-

ji i zado voljni ji biti mi”, na ja vio jedana{nji me~ Amer Beki}.

Dragan Peri} na raspolaganjuzbog blaèg potresa mozga danasne}e imati Vu~inu [}epano vi}a,dok se u tim nakon odra|enih

kartona vra}a ju Igor @urìnov i Anto Radelji}. A. DEMI]

ZRINJSKI PROTIV ZVIJEZDE JURI GOL ZAOSTATKA

BEKI] PRI@ELJKUJE 1:0Dragan Peri} na raspolaganju zbog blaèg potresa mozga danasne}e imati Vu~inu [}epanovi}a, dok se u tim nakon odra|enih

kartona vra}aju Igor @urìnov i Anto Radelji}

Remi ili minimalan poraz od 0:1protiv GO[K-a pred doma}im na-vi ja~ima, udbalerima Sloge doniobi istorijski uspjeh i plasman u po-lufnale Kupa Bosne i Hercego vi-ne. Dobojli je su u prvoj utakmici

u Gabeli ostvarili pobjedu rezul-tatom 2:1, a s obzirom na to da pro-teklog vikenda nisu imali prven-stvenih oba veza (za vr{en prvi diosezone u Prvoj ligi RS-a) u miru sese spremili za ispit godine.

“Trenirali smo svaki drugi dan,ni je jednosta vno {to smo pauzi-rali tokom vikenda, ali je mo`dai bolje {to nismo igrali. Tereni sute{ki, a nama je odmor bio potre-ban, jer je polusezona bila te{ka.Odmorili smo se i sada spremnido~eku jemo naj ve}i ispit. Svjeìsmo i mislim da moèmo pro}i upolufnale. Imamo sve u svo jimrukama i vjeru jem da to ne}emoispustiti”, kazao je Emir Hadì|ul-

bi}, iskusni golman ko ji je naj ve-}i “kri vac” {to je Sloga tri jumo-vala u Gabeli.

Sloga }e u re van{-utakmici bi-ti ja~a za najboljeg stri jelca u Ku-pu Borisla va Luki}a ko ji ni je igraou Gabeli, te iskusnog deanziv caBranka Aleksi}a.

“Sigurno je da }e nam njihov po vratak zna~iti mnogo, jer protiv premi jerliga{a nam je vaànsvaki kvalitetan igra~. GO[K ni jelo{a ekipa. Zna ju lopte, ima ju

nekoliko po jedinaca, ali nisu ne- pobjedi vi. Imam osje}aj da imaju problema kad treba ju stvoritipritisak. Istina, zadnjih utakmicasu stvorili mnogo {ansi, ali im jerealizaci ja bila slabi ja strana. Va-ljda ih ne}e krenuti protiv nas. Jer,i mi smo ~vrsta ekipa. Primili

smo najmanje golo va u prvom dijelu sezone, samo 11, a ku}i igra- mo oanzi vno. Uz to, trener ]ur-guz je dobro posloìo ekipu ko jase iz oanzi ve brzo transormi{e u

deanzi vu”, ka e raspoloèni Ha-dì|ubli}, naglasiv {i da poslje-dnjih dana ima mnogo poziva izZenice i Sara je va:

“Zo vu me na vi ja~i êlika i @e-ljezni~ara, ko ji prièljku ju dapro|emo u polufnale. Nadam seda }emo ih obrado vati”. S. [I[I]

Sloga protiv GO[K-a brani 2:1

Dobojlije pi{u istorijuU zadnjim utakmicama su stvorili mnogo {ansi, ali im je realizacija bilaslabija strana. Valjda ih ne}e krenuti protiv nas, kaè golman Hadì|ulbi}

Zeni~ani imaju povoljan rezultat iz prvog susreta

êlik traì prolazprotiv [irokogDobro poznajemo protivnika. O [irokom Brijegu svenajbolje, me|utim, u utakmicama sa najkvalitetnijimsastavima lige pokazali smo da je ova êlikovaekipa dobra i ima karakter, rekao je ôvi}

Nogometa{i êlika danas naBilinom polju igra ju re van{-susret~et vrt inala Kupa BiH protiv ekipe[irokog Bri jega. Remi iz prvog susreta uz dati gol u gostima (1:1) da-

je realne {anse da crveno-crni iz-bore prolaz u polufnale i na pro- lje}e poku{a ju obezbi jediti prolazkroz najmaso vni je takmi~enje uEvropi.

“I pri je prve utakmice na Peca-ri rekao sam da }e se sve odlu~itina Bilinom polju i ostao sam pri to-

me. [iroki Bri jeg je kvalitetna, is-k usna i dobro vo|ena ekipa ko ja }esigurno znati kazniti svaku na{ueventualnu pogre{ku. Mi ne znamo igrati na 0:0 i zato }emo i}i dapobi jedimo i da se pobjedom pla- siramo u za vr{nicu Kupa BiH, {to

je jedan od na{ih cilje va u ovoj sezoni”, kaè Vlado Jagodi}, {e stru- ke êlika.

Sedam prvenstv enih i kup uta-kmica bez poraza dodatna su pre-dnost elika i Jagodi} se nada us- pjehu. Zeni~ani su [irokobri je-àne pobi jedili u prvenstvu, a remizirali u Kupu.

Za ovaj me~ stru~ni {tab ne}emo}i ra~unati na po vri je|ene bo-

~ne igra~e Zorana Brko vi}a i Vla- du Mark o vi}a, dok je pod upitni-kom nastup golmana Adisa Nur- k o vi}a, ko ji ima po vredu le|a i ka-

pitena Kenana Hori}a, ko ji je dobio direktan crveni karton te se nezna da li }e kazna biti jedna ili dvije utakmice neigranja.

“Dobro pozna jemo proti v nika. O[irokom Bri jegu sve najbolje,me|utim, u utakmicama sa najkv -alitetni jim sasta vima lige pok azalismo da je ova eliko va ekipa dobrai ima karakter. Vjeru jem da }emo uz

veliku podr{ku robi ja{a, ko ji }enam biti 12. igra~, sla v iti plasman upolufnale”, veli Mehmedali ja o vi},stoper crveno-crnih.

Mogu}i sastav: Nurk o vi} (Hin-

o vi}), Huseinspahi}, Jusi}, Male-ti}, o vi}, Tra van~i}, Bajrak tare vi},Bara}, Kajkut, Me{ano vi}, Nesto-ro vi} (Dedi}). Mi. D.

Reprezentaci ja BiH u utsaluodigrat }e dvi je pri jateljske uta-kmice sa odgo vara ju}om sele-kci jom Crne Gore. Za te susre-te selektor Boro Matan pozvao

je dvanaest igra~a, ko ji na putkre}u 26. no vembra, a utakmi-

ce }e se igrati u Tiv tu 27. novembra u 18 sati i dan kasni jeu 16 sati.

Na Matano vom spisku su:Bahrudin Omerbego vi} (MNK Centar Sara je vo), Haris Sku- han (Comunicare Mostar),

Alen Lali} (Vrgorac GPT Hrvat-ska), Maid Rami} (Vrgorac GPTHrvatska), Ni jaz Mulahmeto vi}(MNK Centar Sara je vo), TomoBe vanda (Brotnjo itluk), Ma- rin [unji} (Brotnjo itluk), Dra-èn No voselac (KMF Tango Is-

to~no Sara je vo), Ivan Matan(MNK Alumnus Zagreb), Ner-min Kahvedì} (MNK CentarSara je vo), Du{an Paprica (KMFJahorina Isto~no Sara je vo) i

Alen Radmilo vi} (KMF TangoIsto~no Sara je vo). S. [.

Revan{-me~evi~etvrtfinala Kupa BiHSRIJEDA, 13 SA TI

MOSTAR: Zrinjski - Zvi jezda(prva utakmica 2:3)

(Sudi je: û ji}, \ozi}, Bakovi})DOBOJ: Sloga - GO[K (2:1)(Petrovi}, Udovi~i}, Janji})

SRIJEDA, 16.30 SA TIZENICA: êlik - [iroki Bri jeg (1:1)

(Ale~kovi}, Dra{kovi}, Turudi})

SRIJEDA, 17 SA TI

SARAJEVO: @eljezni~ar - Olimpic (1:0)(Pro{i}, Alispahi}, Du jak)

Bh. hakleri protivCrnogoraca



SPORT OSLOBO\ENJEsrijeda, 21.novembar/studeni 2012.46

Ignorisanjem u prav ljen ju po-~etne posta ve ~e{ki stru~-njak Zdenek Zeman u na-

{em reprezentativ cu MiralemuPjani}u o~ito je probudio uspa- vanog la va. êh, naime, ve} du-è vri jeme drì na{eg veznjakapostrani, zbog ~ega trpi velikekritike ja vnosti, a u susretu protiv Torina (pobjeda od 2:0) bio jeprimoran Pjani}a ubaciti odprve minute, s obzirom na to dani je mogao ra~unati na Daniela

de Rossi ja, ko ji je suspendo vanzbog crvenog kartona.

@elio iza}i iz krizePjani} je u porazu Rome u

gradskom derbi ju protiv Lazi ja(3:2) u{ao sa klupe i postigaoantasti~an pogodak sa 40-ak metara, a u ponedjel jak na ve~erpono vo se upisao u listu stri je-laca, {to je njegov drugi uzasto-pni gol, te drugi u sezoni.

Za svo ju igru, Pjani} je progla-{en i igra~em utakmice protiv To- rina, ~ime je Zemana sta vio nano ve muke, jer kako ignorisatinajboljeg igra~a u pripremi tak-tike za sli jede}i me~, pogoto vo

ako se svemu doda ~injenica da je na{ Mire omiljeni igra~ kod na- vi ja~a rimskog sasta va.

"Oni mi uvi jek da ju podr{ku,uvi jek su uz ekipu. Svjesni smoda nismo u dobroj pozici ji trenutno, ali osje}am da imamo sna-

ge da se vratimo. Mislim da smoigrali dobro, pogoto vo u odbra-ni. Ako ovako nasta vimo rezul-tati }e do}i", vjeru je Miralem

Pjani}, ko ji je pogodak prosla vioupra vo sa na vi ja~ima, a nakonme~a priznao je kako je gol po- klonio itali janskom reprezenta-

tiv cu, umjesto ko jeg je i nastupio,pokazav {i svu svo ju veli~inu.

"De Rossi ni je mogao igratiiako je to arko elio. Svi smo e-

ljeli da igra, ali ni je mogao biti sanama na terenu zbog crvenogkartona ko ji je dobio pro{le sed-mice. Ovaj gol poklanjam njemu."

Za kraj Mire je pogodak proslavio skidanjem dresa i skoro sa suzama u o~ima ustvrdio kako je ovonjego va osveta za lo{e rezultatekluba u posljednje vri jeme:

"@elio sam samo da iza|em izkrize, i ja i klub. @arko sam e lioovaj gol, jer imam te{ku sezonu.Ne igram mnogo, a znam da mo-gu doprini jeti ovoj ekipi. Ipak,pobjeda je tu i to je sada naj va ni-

je", ri je~i su na{eg reprezentativ -ca, za ko jeg je, prema tvrdnjamarancuskih, itali janskih i engleskihmedi ja, intereso vanje pokazalonekoliko evropskih velikana.

Pariz, London...Tako se kao mogu}i kupci po-

minju Tottenham, Napoli, Inter,Milan, te PSG, ko ji je na vodno ve}

poslao delegaci ju ko ja }e po~etiprego vore oko transera na{eg veznjaka u Pariz, ~i ji medi ji umije}e Pjani}a upore|uju sa umi je-}em njiho vog najboljeg igra~asvih vremena - Saeta Su{i}a.

J. LIGATA

Miralem Pjani} opet strijelac za Romu

Jesenji dio Prve lige Federaci je BiH

je za vr{en, a jesenji prvak nakon15 odigranih kola je, potpuno za-

slu eno, Vitez ko ji je ci jelu poluse-zonu odigrao na visokom ni vou.

Pri je kra ja polusezone, udba-leri Viteza su ubiljeìli {est uza-stopnih pobjeda, a apsolutnudominaci ju pot vrdili su u Gra~a-nici, gdje su pregazili naj ve}egkonkurenta Bratstvo sa 3:0, osigu- rav {i tako osam bodo va vi{kanad Gra~anli jama.

Podatak da je peto mjesto bilonjihov najlo{i ji plasman, do vo-ljno go vori o igri Viteza, ko ji jenajbolji i u nekim drugim statis-ti~kim pokazateljima. Na jefka-sni ja su ekipa lige, a postigli su 40

golo va (dva i pol gola po me~u),~ak 14 vi{e od druge na jefka-sni je ekipe u ligi Branitelja, ko ji

je upisao 26 pogodaka.Mrlju na polusezonu, ako se ta-

ko moè re}i, bacilo je rano ispa- danje iz Kupa BiH od Olimpica,gdje su tek nakon boljeg izvo|enja

penala dalje pro{le Sarajli je.Bratstvo je izme|u petog i 11.

kola bilo vode}i tim lige. Ipak, uposljednja ~etiri kola doì vjelisu ~ak tri poraza, a pra vi hladantu{ bio je poraz u 15. kolu od najve}eg konkurenta Viteza.

Forma tre}eplasiranog Brani-telja dosta je oscilirala. Iako nisu

padali nikad ispod sedme pozi-ci je, tek u posljednjih {est kola uspjeli su da uhvate seri ju poziti-

vnih rezultata i tako zauzmu tre-}u pozici ju.

Zimska pauza je zausta vila olu juzvanu Radni~ki, ko ja je krenula iz Lu- kav ca i ko ja je (izuzme li se remi protiv iskre u Bugojnu) u posljednjih sedam kola pomela sve pred sobom ina kra ju za vr{ila na ~et vrtom mjes-tu. Treba ista}i da ima ju i naj ja~u od-

branu u ligi. Mreà tima iz Luka vi-ce tresla se samo 11 puta u 15 kola.

Za popularne Fukare, peto mje-

sto Slobode vi{e je nego sramo-

tno. Biv {i premi jerliga{ trgnuose tek u zadnjih pet kola u ko jimasu ostvarili ~etiri pobjede. Lo{aigra u gostima (2-0-6 uz gol raz-liku 3:6) ponaj vi{e je utjecala natrenutni plasman Tuzlaka. Kakostvari sad sto je, od Slobodinogpo vratka u elitni rang ove sezone

vjero vatno nema ni{ta.Biha}ko Jedinstvo ni ove sezo-

ne ne}e ugledati vrata ko ja vodeu naj vi{i rang. Jesen su okon~alina 14. mjestu sa svega 17 bodo va.Ne tako da vno, u sezoni 2007/08,popularna Sila nebeska gledala jesvo je pulene u elitnom rangu ta-kmi~enja. Tad su za vr{ili na 15.mjestu sa 40 bodo va, samo jed-

nim manje od Leotara, ko ji sespasio. Podatak da su u poslje-dnjih sedam kola ostvarili po jednu pobjedu i remi go vori sve oormi crveno-bi jelih.

Kada bi se ra~unali samo pos-tignuti golo vi, pretposljednje Go-ra`de (13 bodo va) bi po toj ra~u-nici sa 21 golom bilo sedmo.Ovako ih ~eka gr~e vita borba zaopstanak jer im Budu}nost na tri- naestoj pozici ji ko ja garantu jeopstanak bjeì pet bodo va.

Kra ji{nik, ko ji, ~ini se, samo or- malno nastupa u Prvoj ligi ve} sepriprema za Drugu ligu. Ubjedlji-

vo su posljednji sa poni a va ju}imomjerom od 1-0-14 i gol-razli-

kom 12:48. Jedina tri boda osvo ji-li su u posljednjem kolu protiv Is-kre iz Bugojna. M. KADI]

Apsolutna nadmo} vitezovaDrugoplasirano Bratstvo u posljednjem kolu doìvjelo hladan tu{ ostav{ina minus osam • Od Slobodinog povratka u najvi{i rang vjerovatno nemani{ta • Pauza zaustavila oluju iz Lukavca • Jedinstvo ponovo razo~aralo

Okon~an jesenji dio Prve lige Federacije BiH

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Dilaver predvodi topnikeNakon 15 kola vode}i stri jelac lige je napada~ Viteza Haris

Dila ver sa 10 golo va na svom kontu, a koliko }e biti opasan poproti vnike, Dila ver je na ja vio ve} na startu prvenstva kada jeprotiv viso~ke Bosne u prvom kolu upisao hat-trick.

Sa po osam golo va sli jede ga Muhamed Mu ji} (Budu}nost), Ante Pinjuh (Branitelj), El vis Me{i} (Jedinstvo), te Dila verov sui- gra~ iz Viteza Dario Pranjko vi}. Tre}e mjesto sa po sedam go-

lo va di jele Jasmin Mujki} (Bratstvo) i jo{ jedan oanzi vac Vi- teza Anel Dedi}.

Gol posvetio De Rossiju

Francuski mediji tvrde kako je za

Pjani}a zainteresovan, izme|u ostalih

i PSG, gdje njegovo umije}e porede sa

umije}em nekada{njeg najboljeg

igra~a svih vremena - Safeta Su{i}a



SPORTOSLOBO\ENJE srijeda, 21.novembar/studeni 2012. 47

Manchester City je svoj prvisusret u Ligi prvaka ovesezone odigrao goto vo pa

perek tno. Gra|ane su minute di-jelile od tri boda na Bernabeu, s ob-zirom na to da su u 86. minuti vo-

dili sa 2:1. Me|utim, Real je uspiopreokrenuti u fni{u i na kra ju sla-viti pobjedu. Sve utakmice nakonte, City je odigrao daleko lo{i je, pani je ni ~udo {to ima ju svega dva bo-da i nalaze se pred ispadanjem izEvrope.

Dva lica Edina Dèke

Ukoliko se èle boriti barem zaEvropsku ligu, onda ve~eras mora-ju sa vladati Real, ko ji pak strahu jeza drugo mjesto, s obzirom na to daje u susretima protiv Borussi je izDortmunda osvo jio tek bod.

U na ja vi utakmice izme|u Man-chestera i Reala, engleski medi ji vje-ru ju kako }e Roberto Mancini od

prve minute koristiti na{eg EdinaDèku, od ko jeg se nada da bi svesvo je rustraci je zbog sjedenja naklupi mogao iskaliti upra vo na kra-lje vima.

Dèko je, podsjetimo, najboljistri jelac Citya ove sezone, sa sedamdatih golo va, od ~ega je ~ak {est daosa klupe, me|u ko jima je i jedanupra vo protiv Real Madrida naSantiago Bernabeu.

e vez i Aguero su po~eli poslje-dnja dva me~a Citya u Premier-shipu, a Edin je u oba na vrata ula-zio sa klupe. Ako je vjero vati Man-cini je voj logici, Dèko }e ve~eraszaista po~eti me~, ali ga onda ne-}e biti u sasta vu protiv Chelsea za

vikend, osim ukoliko se ne desi ne-ko ~udo.Engleski medi ji doda ju i to kako

je Edin D eko ove sezone pokazaodva lica - jedno kada igra od po~et-ka i drugo kada ulazi sa klupe. Sta-tistika go vori da je opasni ji kaozamjena, ali igra~ poput Edina ni-

kada ne}e prihvatiti da ulazi saklupe i rje{a va me~e ve. On èliigrati, a ve~eras }e, o~i to, imati priliku za to.

"Mo da kada u|e sa klupe na te- ren, ima ve}u èlju da mi dokaèkako ni je igra~ ko ji }e biti rezer va.Mo da je i to ponekad razlog za{to

je druga~i ji kada u|e. Me|utim, ne vjeru jem da je samo to razlog, jerEdina smatram jednim od na{ih

najboljih igra~a, ko ji zaslu u je igrati od prve minute, ba{ kao i e vez,ba{ kao i Aguero, ba{ kao i Balo-telli. Jako je te{ko pored takvihigra~a izabrati najboljeg u datomtrenutku", kazao je Mancini, ko jeg

je Dèko svo jim golo vima ve} nekoliko puta spasio ove sezone.

U Realu se, pak, ne zamara jupre vi{e time ko }e zaigrati za Man-chester. Njih interesu je samo pob-

jeda s ko jom bi vjero vatno obe zbi- jedili u~e{}e u eliminacionoj azi, sobzirom na to da u posljednjem ko-lu u Madridu do~eku ju Ajax.

"@elimo biti prvi", kaè Sergio Ra- mos i doda je kako Real ne znaigrati deanzi vno.

"U Manchester idemo da pobi-

jedimo. Ni je u na{oj prirodi da sebranimo. Ne bo jimo se Citya, jerReal moè pobi jediti na bilo ko jemstadionu u Evropi", smatra {pan-ski reprezentati vac, ko ji je na kraju istakao kako je za njega izne-na|enje {to City ima samo dva bo-da, s obzirom na igra~ki kadar, ali

da ga to ne interesu je u ovom trenu.

"Vjero vali smo da }e nam City bi-ti najte i proti vnik u borbi za vrh ta- bele. Ima ju sjajne igra~e, ali to negarantu je uvi jek uspjeh."

Nara vno, na jopasni ji igra~ Realabi}e Cristiano Ronaldo, za ko jeg jeRoberto Mancini u {ali kazao kako}e traìti ispomo} za{titara u poku-{a jima da zausta ve Portugalca.

"Nadam se da }e imati lo{u ve~eru Manchesteru. On je igra~ ko ji uvijek moè dati gol ili dva i mo`da }enam trebati i pomo} polici je na stadionu da ga zausta vimo", rekao jeuz smi je{ak Mancini.

U drugom me~u ove grupe Ajax do~eku je Dortmund, a Englezi, uz

svoj tri jum, pri eljku ju i pobjeduNi jemaca, ~ime bi prestigli Ho- lan|ane na tabeli.

U ostalim me~e vima Lige prva-ka, najzanimlji vi je bi trebalo biti uGelsenkirchenu, gdje Schalke do-~eku je Olympiacos. Oba tima imaju velike {anse za prolaz dalje u slu-~a ju pobjede, a njihov eventualniremi ~eka}e Arsenal ko ji u Londo-nu do~eku je Montpellier, ko ji je os-tao bez ikakvih {ansi za plasmandalje.

Neizvjesnost u grupi C

U grupi A Porto i PSG bi u utak-micama protiv zagreba~kog i ki jev- skog Dinama trebali samo pot-

vrditi prolaz dalje, dok je u grupi Csituaci ja krajnje dramati~na. Mala- ga je iznena|uju}e prva sa 10 osvo- jenih bodo va i u susretu protiv Ze- nita u gostima bod bi im bio do voljan za defniti vnu pot vrdu prolas-ka dalje. Me|utim, borba za drugomjesto, odnosno tre}e je itekako zanimlji va. Naime, Milan, Anderlec-

ht i Zenit se nalaze unutar dva bo-da i svaki kiks bi zna~io i opro{taj odEvrope. Zenit }e svo ju nadu u plasman dalje poku{ati produ iti upravo protiv Malage, dok }e direk tniduel u Bruxellesu za drugo mjesto

voditi Anderlecht i Milan.J. LIGATA

Moè li City napokon slaviti

Dèko starter protiv Reala?U Realu tvrde da se ne

boje Manchestera i da

na Etihad dolaze sa

samo jednim ciljem -

osvajanje tri boda, a

Englezi se uzdaju u

Edina Dèku, za kojeg

tvrde da moè sru{iti

kraljeve • Mancini se

nada da }e Ronaldo

imati lo{u ve~er

1. Porto 4 3 1 0 6:2 10

2. PSG 4 3 0 1 10:2 9

3. Dynamo K. 4 1 1 2 5:7 44. Dinamo Z. 4 0 0 4 0:10 0

Parovi: Dynamo Kyiv - PSG (20.45), Porto -

Dinamo Zagreb (20.45)

GRUPA A1. Schalke 4 2 2 0 8:5 8

2. Arsenal 4 2 1 1 7:6 7

3. Olympiacos 4 2 0 2 7:7 64. Montpellier 4 0 1 3 5:9 1

Parovi: Schalke - Olympiacos (20.45), Arsenal -

Montpellier (20.45)

GRUPA B

1. Málaga 4 3 1 0 8:1 10

2. Milan 4 1 2 1 4:4 5

3. Anderlecht 4 1 1 2 1:4 44. Zenit 4 1 0 3 3:7 3

Parovi: Zenit - Málaga (18), Anderlecht -

Milan (20.45)

GRUPA C1. Borussia D. 4 2 2 0 6:4 8

2. Real M. 4 2 1 1 10:7 7

3. Ajax 4 1 1 2 6:8 44. Man. City 4 0 2 2 6:9 2

Parovi: Man. City - Real Madrid (20.45), Ajax -

Dortmund (20.45)

GRUPA D

Ju ventus je deklasirao Chelseasa 3:0 u sino}njem duelu petogkola grupe E Lige prvaka, ~ime

se pribli io plasmanu u dalje tak-mi~enje. orinska ekipa prikaza-la je briljantnu igru i drugim tri- jumom prema{ila londonski sa-stav na tabeli.

Dominaci ja stare dame kruni-sana je vodstvom u 38. minuti.

Andrea Pirlo je pucao, a Fabio Qu-agliarella posta vio nogu i skrenuoloptu u mreù gosti ju. Ubrzo je Ju-

ve mogao po ve}ati prednost, noCole je izbacio loptu sa gol-lini je. Ju- ventus je nasta vio sa oanzi vom udrugom polu vremenu, ali je udar- ce Pirla u 58. minuti sa 25 metara iQuagliarelle minut kasni je odbra-nio je golman ech. @estok pritisak itali janskog tima urodio je plodomu 61. minuti - Arturo Vidal je pre-ciznim udarcem sa ivice kaznenogprostora pogodio za 2:0. Kona~anrezultat posta vio je Sebastian Gio-

vinco u posljednjim trenucima.Shak htar je oprav dao ulogu a-

vorita protiv Nordsjaellanda, po-

bi jediv {i sa 5:2 u drugom ogleduskupine E. Mada je doma}in dvaputa vodio preko Nordstranda u24. i Lorentzena u 30, ukra jinskitim zabiljeìo je visoku pobjedugolo vima trostrukog stri jelca Lui-za Adriana u 26, 53. i 81, te Willi-ana u 44. i 50. minuti.

Barcelona je osigurala plasmanu osminu fnala nakon {to je ub-

jedlji vo pobi jedila kao gost mos-kov ski Spartak sa 3:0 u grupi G ko-lo pri je za vr{etka ove aze takmi-~enja. Katalonski velikan za vr{io

je posao u prvom polu vremenukada su se u stri jelce upisali Dani-el Al ves u 16. i Lionel Messi u 27.i 39. minuti za prvo mjesto u grupi sa 12 bodo va. Benfca je pobi-

jedila Celtic 2:1.

Lille je sa vladao BAE Borisov rezultatom 2:0 na gosto vanju ugrupi F, ostvariv {i tako prvu pob-

jedu. Golo ve za rancusku ekipudali su Djibril Sidibe u 14. i Gian-ni Bruno u 31. minuti. U drugomsusretu ove skupine Valencia iBayern remizirali su 1:1 {to jeovim timo vima doni jelo prolazme|u 16 najboljih evropskih ekipa. Gol za doma}e postigao jeFeghouli u 77, a Ba varci su izje-dna~ili pogotkom Tomasa Mül-lera u 82. Igra~ {i{mi{a Barragan jepocrvenio u 34. minuti.

Cluj je bio bolji od Brage 3:1 ume~u grupe H. Za pobjedni~kuekipu trostruki stri jelac bio je RuiPedro u 7, 15. i 33. minuti, dok jeza poraène pogodio Alan u 17.Portugalski sastav za vr{io je utak-micu sa desetoricom po{to jeDouglao zaradio crveni karton u45. minuti. Golom Yilmaza u 54.minu ti Galatasaray je nanio prviporaz oslabljenom ManchesterUnitedu (rani je obezbi jedio prolaz) od 1:0 u grupi H. Z. R.

LIGA PRVAKA Barcelona osigurala plasman u osminu finala

Juventus deklasirao Chelsea Valencia i Bayern remizirali 1:1 u derbiju grupe F i pro{li me|u 16 najboljih

1. Shak htar 5 3 1 1 12:7 10

2. Juventus 5 2 3 0 11:4 9

3. Chelsea 5 2 1 2 10:9 7

4. Nordsjaelland 5 0 1 4 3:16 1

Rezultati: Juventus - Chelsea 3:0 (Quagliarella

38, Vidal 61, Giovinco 90), Nordsjaelland -

Shak htar 2:5 (Nordstrand 24, Lorentzen

30 - Luiz Adriano 26, 53, 81, Willian 44, 50).

GRUPA E

1. Bayern 5 3 1 1 11:6 10

2. Valencia 5 3 1 1 11:5 10

3. BA TE 5 2 0 3 8:11 6

4. Lille 5 1 0 4 4:12 3

Rezultati:BATE - Lille 0:2 (Sidibe 14, Bruno 31),

Valencia - Bayern 1:1 (Feghouli 77 - Müller 82).

GRUPA F

1. Barcelona 5 4 0 1 11:5 12

2. Benfica 5 2 1 2 5:5 7

3. Celtic 5 2 1 2 7:7 7

4. Spartak M. 5 1 0 4 6:12 3

Rezultati: Spartak Moskva - Barcelona 0:3

(Alves 16, Messi 27, 39), Benfica - Celtic 2:1

(John 7, Garay 71 - Samaras 32).

GRUPA G

1. Manch. United 5 4 0 1 9:5 12

2. Galatasaray 5 2 1 2 5:5 7

3. Cluj 5 2 1 2 8:7 7

4. Braga 5 1 0 4 6:11 3

Rezultati: Cluj - Braga 3:1 (Rui Pedro 7, 15, 33

- Alan 17), Galatasaray - Manchester United 1:0

(Yilmaz 54).

GRUPA H



SPORT OSLOBO\ENJEsrijeda, 21. novembar/studeni 2012.48

Larisa Ceri} i Branislav Crnogorac nakon fantasti~nog uspjeha

Velikom èljom do evropskog zlataNa{a najbolja dùdistkinja istakla da je osvajanje titule prvakinje na EP-u U23 kruna njene dosada{nje karijere

Evropska prvakinja u dùdu ibh. reprezentativ ka Larisa Ce-ri} u kategori ji iznad 78 kg i njen

trener dr. Branislav Crnogorac iz-ni jeli su impresi je na ju~era{njojkonerenci ji za no vinare sa minu- log EP-a U23 u Pragu, ko je je bi-lo jedno od na juspje{ni jih zaovaj na{ borila~ki sport.

Podsjetimo, na{a najbolja dù-distkin ja Larisa Ceri} osvo jila jezlatnu medalju na naj ja~oj evrop-skoj smotri nakon {to je izborila~etiri pobjede, sa vladav {i Ukra- jinku Irynu Kindzersku, LitvankuSantu Pakenyte, BjeloruskinjuMarinu Slitskaye i u fnalu Njemi- cu Carolinu Weiss.

Ceri} je naglasila da je ova titu- la vrhunac njene vrlo uspje{nekari jere u ko joj je imala ve} izvan-

rednih dometa na me|unaro-dnoj sceni.

“Prezado voljna sam rezulta-tom, ali iskreno jo{ nisam pot-

puno svjesna uspjeha ko ji sampostigla. Naporno sam trenira-la sa timskim kolegama i sma-

tram da je ovo kruna mo je karijere, s obzirom na po vrede upro{losti. Pri je godinu operisa-

la sam koljeno, a sada sam prva-kinja Evrope”, rekla je Ceri}, dodav {i da su neke ri valke bile od

nje teè i 50 kilograma.Istakla je i to da je do evropskog

trona vodila velika elja za tri jum-

om i evropskom titulom.“Jutro pri je borbi sam se probudila i rekla sebi da }u dati 200posto da postanem najbolja u Ev-ropi. Nisam èljela propustitipriliku i uspjela sam”, naglasila je{ampionka Starog kontinenta,ko ja je rani je osva jala naslo ve

juniorske prvakinje svi jeta tedrugo i tre}e mjesto na evrop-skim prvenstvima.

Selektor BiH Branislav Crnogo-rac kazao je da je èlja Larise Ce-ri} i njego va osva janje medalje naOI u Rio de Janeiru 2016. godi-ne.

“Larisa }e sigurno ostvaritinormu za OI u Ri ju. Nara vno daprièljku jemo olimpijsko odli-~je i vjeru jemo da }e do tadastasati da konkuri{e za meda-lju”, optimista je Crnogorac.

G. V.

Premi jer Srednjobosanskogkantona/Kantona sredi{nja Bo- sna Tahir Lendo primio je dele-gaci ju Sportskog sa veza Kantona,u ko joj su bili predsjednik Skup-{tine SSSBK/KSB Vahid Ga~i},predsjednik UO SSSBK/KSB DragoSuban, potpredsjednik UOSSSBK/KSB dr. Hamdi ja Mlina-re vi} i sekretar Amela Trbo vi}.

Predsta vnici Sa veza izrazilisu nezado voljstvo u ime svihsportista i sportskih radnikaovog kantona {to se Zakon osportu SBK/KSB ne po{tu je, aposebno istaknuli da se ~lan 60.Zakona o sportu SBK/KSB, uko jem je defnisan na~in fna-nsiranja sporta, posljednjih godina od iz vr{ne i zakonoda-

vne vlasti jednosta vno zabo-rav lja, isti~u}i ~injenicu da jesport od dono{enja Zakona osportu pa do dana dana{njego{te}en za oko 1.600.000 KM,{to je do velo u pitanje rad mno- gih sportskih klubo va na podru~ju Kantona, ko ji bez obzi-ra na to uspi je va ju da postiùzapaène rezultate.

Ovom prilikom istaknuta je~injenica i da mnogi sportskiklubo vi ne rade u skladu sa za- konskim propisima, da se oblastsporta mora urediti i da je to jedan od na~ina da se zausta viodliv sredsta va ko ja su namije-

njena sportu, u sportske klubo- ve ko ji posto je isklju~i vo radipo jedinaca, kao i zausta viti maso vno ormiranje klubo va isportskih udruènja, ko ji ~im seormira ju, smatra ju da mora jubiti uvr{tena u budèt Op}ine ili

Kantona. Tako|er, predsta vni-ci Sportskog sa veza SBK/KSBtra ili su od premi jera Lende dasredstva sporta odobrena od

Vlade SBK/KSB sa vezima iliklubo vima budu oprav danakroz iz vje{ta je i dokaz o na- mjenskom utro{ku sredsta va, teistaknuli zna~aj {kolskih tak-mi~enja i maso vnih manies-taci ja sa ciljem ostvari vanja

ja vnoga interesa u sportu kao jednog od na~ina spre~a va-nja nezaraznih bolesti kao {tosu kardiovaskularna oboljen-

ja i di jabetes tipa 2.Premi jer Kantona Tahir Len-

do izrazio je zado voljstvo {toima priliku da razgo vara sa predsta vnicima kro vne sportske instituci je Kantona i da je upoznatsa pro jektima ko je realizu jeSportski sa vez SBK/KSB. Kada jefnansiranje sporta u pitanju,premi jer Lendo je rekao da se onli~no zala e da se zakonski gran- to vi, kao {to je grant sporta, mora ju ispo{to vati i da su sredstvako ja su nami jenjena sportu ne- dostatna i da }e on dati maksi-malni anga`man da se ta situ-aci ja promijeni u korist sporta isportista.

Radi kontrole rada sportskihklubo va i udruènja, premi jerLendo predlaè da se kroz so t-

versku evidenci ju pokrene kon-

trola utro{ka fnansijskih sredsta va, da raspodjela sredsta vasporta mora biti ja vna i transpa- rentna i da se samo na takav na-~in moè doprini jeti boljem stanju u sportu.

S. K.

Predstavnici SSSBK/KSBkod premijera Lende

Promijeniti stanjeu korist sporta

Ko{arka{i Den vera stali su na -

kraj pobjedni~koj seri ji Memphi- sa u NBA ligi. Nakon osam uzas-topnih slav lja, Grizzliesi su u ponedjel jak izgubili s 97:92. Drugi im

je to poraz ove sezone i prvi u njiho vom FedEx Forumu, ali samodvi je minute pri je kra ja, ni je se ~i-nilo da }e do njega do}i. Memphis

je, naime, vodio s 92:88, ali poslije toga vi{e ni je uspio pogoditi ni-{ta, a ujedno je nanizao nekolikopogre{aka, {to Nuggetsi nisu pro- pustili iskoristiti.

U za vr{noj seri ji 9:0 DaniloGalinari je ubacio {est ko{e va, autakmicu je zaklju~io s 26 poena.Ja Vale McGee je dodao 15 ko{e-

va, a Kenneth Faried 13 ko{e va

i isto toliko skoko va. Rudy Gay jebio na jefkasni ji kod doma}ih(22 poena).

Prvo mjesto na Zapadu Griz- zliesi sada di jele s Los AngelesClippersima (omjer 8-2) ko ji suu ponedjel jak sa vladali San An- tonio u njego vom AT&T Centrus 92:87. [esta je to pobjeda kali-ornijske ekipe zaredom i drugaove sezone protiv Spursa.

Chris Paul je ubilje io 19 poenai osam asistenci ja, a odli~nu jeutakmicu odigrao i Blake Gri fn,ko ji je dodao 16 poena i 12 skoko va. Tim Duncan je s 20 ko{e vai 14 skoko va predvodio Spurseko ji su sada na omjeru 8-3.

Golden State je nakon pro- duètka sla vio u Dallasu protiv Ma vericksa sa 105:101, a brilji-rao je Stephen Curry ko ji je 20 odukupno 31 ko{a postigao u za- dnjoj ~et vrtini i produètku. Sa-mo u dodatnom vremenu jeubacio {est ko{e va i triput asis-

tirao. O.J. Mayo je postigao svih11 ko{e va Ma vericksa u produ-

ètku, ali doma}ima to na kon- cu ni je pomoglo. Washington je i dalje jedina

ekipa bez pobjede u ligi. U ponedjel jak je u svo joj dvorani izgu-bio od Indiane s 96:89 i s omjerom 0-9 ubiljeìo najgori ulazak u sezonu u klupskoj histori ji.

Da vid West je s 30 poena bioprvo ime kod Pacersa.

NBA liga, ponedjel jak: Was- hington - Indiana 89:96, Charlot- te - Milwaukee 102:98, Atlanta -Orlando 81:72, Memphis - Den- ver 92:97, Dallas - Golden State101:105, produètak, San Anto-nio - Los Angeles Clippers 87:92,Utah - Houston 102:91.

NBA Golden State bolji od Dallasa

Denver zaustavio serijuMemphisa

Washington je i dalje jedina ekipa bezpobjede u ligi, a s omjerom 0-9 ubiljeìo je

najgori ulazak u sezonu u klupskoj historiji




Naziv po{te Adresa Radno vrijeme

pon-pet. subota nedjelja

Biha} Bosanska 3 07-19 07,30-15,30 09-19Biha} Bosanskih Kraljeva 08-16,30 - -

Cazin Trg zlatnih ljiljana 07-19 07,30-15,30 - Velika Kladu{a Ibrahima 07-19 07,30-15,30 -Mr`ljaka bb

Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 07-19 07,30-15,30 -Bosanski Bosanska 115 07-16 07-14 -PetrovacSanski Most Banjalu~ka 2 07-19 07,30-15,30 -Klju~ Kulina bana 11 07-16 07-14 -Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 07-20 07-20 -Ustikolina Ustikolina 08-15 08-15 -Pra~a Trg Kemala Hrve bb 08-15 08-15 -Mostar Tekija bb 08-18 08-18 -Mostar Bra}e Feji}a bb 08-20 08-18 -Mostar Mar{ala Tita 51a 08-18 08-18 -

(Sj. logor)Konjic Mar{ala Tita bb 08-18 08-15 -Jablanica Pere Bili}a 24 08-18 08-15 -Sarajevo Obala Kulina bana 8 07-20 07-20 -

Sarajevo Mar{ala Tita 12 08-16 - -Sarajevo êmalu{a bb 07-20 07-20 09-20Sarajevo Patriotske lige 40 08-16 - -Sarajevo Livanjska 1 08-16 - -Sarajevo Vi{njik 40 08-15 08-15 -Sarajevo Zmaja od Bosne 88 07-20 07-20 -


pon-pet. subota nedjelja

Sarajevo Put ivota bb 07-20 07-20 -Sarajevo Grbavi~ka 1 09-16 09-16 -

Sarajevo Behdèta 08-16 - -Muteveli}a bbSarajevo Dèmala Bijedi}a 37 08-16 - -Sarajevo Safet bega 08-16 - -

Ba{agi}a bbSarajevo Zelene beretke 15 09-16 09-16 -Sarajevo Trg solidarnosti 37 08-15 08-15 -Sarajevo Safeta Hadì}a 107 08-16 - -Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 07-20 07-20 -Sarajevo Bul. branilaca 07-20 07-20 -

Dobrinje bbIlidà Rustempa{ina 13 07-20 07-20 -Hadì}i Hadèli 116 08-15 08-15 -

Vogo{}a Jo{ani~ka 32 08-18 08-15 -Ilija{ 29. februara 4 08-15 08-15 -Travnik Prnjavor 11 08-19 08-15 -Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb 08-15 08-15 -Bugojno Nugle II 08-19 08-15 -

Gornji Vakuf Javi} bb 08-15 08-15 -Fojnica Doktora Raljevi}a bb 08-16 08-15 -Donji Vakuf Ul. 14. Septembra 08-18 08-15 -Tuzla Aleja bosanskih 07-20 07-15 -

vladara 29Tuzla Musala 2 08-15 08-15 -


pon-pet . subota nedjelja

Tuzla A. Herljevi}a 10 08-16 08-15 -Tuzla Rudarska 37 08-15 08-15 -

Tuzla Bosne Srebrne bb 08-16 08-15 -Kalesija Oslobodilaca bb 08-16 08-15 -@ivinice Mar{ala Tita bb 07-17 08-15 -Kladanj Patriotske lige 1 08-16 08-15 -Banovi}i Banovi}i 08-16 08-15 -Lukavac Borisa Kidri}a bb 07-17 08-15 -Gra~anica M. Vehbi ef. 07-17 08-15 -

[emsekadi}aSrebrenik Kulina bana bb 07-17 08-15 -Grada~ac H. kapetana 07-17 08-15 -

Grada{~evi}a 23Zenica Masarikova 46 07-20 08-15 -Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 07-20 08-15 -Zenica Londà 83 08-20 08-15 -Zavidovi}i Patriotske lige bb 07:30-19 08-15 -Kakanj Zgo{}anska 44 07:30-19 08-15 -Maglaj S. Omerovi}a 8 07:30-19 08-15 -Te{anj Trg Alije Izetbegovi}a 07:30-19 08-15 -

Visoko âr{ijska 75 07:30-19 08-15 - Vare{ Put mira 15 08-16 08-15 -Olovo H. kapetana 08-16 08-15 -

Grada{~evi}a bbBreza Hasana Kjafije 6 07:30-16 08-15 -Br~ko Bulevar mira bb 08-17 08-15 -

POSLJEDNJI POZDRAVI,

SJE]ANJA I SMRTOVNICEza objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enjemogu se predati u poslovnicama BH Po{ta

{irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE



MALI OGLASI OSLOBO\ENJEsrijeda, 21.novembar/studeni 2012.50

MIJENJAM skoro nov auto Peò 207dizel za manju vikendicu u Federa-ci ji uz doplatu Tel.061/157-929.sms

SARAJEVO-Zagreb, stan u centruSara jeva, za trosoban u centru Zagre- ba, na potezu tramva ja. Tel. 00387/62-279-428, 00387/33-214-595.k

POTREBAN dvosoban namje{tenstan, u Hrasnici, sa gri janjem, internet konekci jom i kablovskom, naperiod od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k

AGENCIJI potrebni stanovi za iz- davanje i proda ju, li jenti poznati.Tel.061/360-084.k

AGENCIJA potraù je stanove iku}e, za proda ju, profesionalna us-luga. Mob. 061/136-705.k

IZDAJEM trosoban nenamje{tenstan, ul. Grada~a}ka, 350 KM. Tel.061/140-554.sms

IZDAJEM komplet namje{ten stan,gri janje, kablovska, internet Alipa-{ino polje A1. Tel. 061/156-340.sms

IZDAJEM dvosoban namje{tenstan na Alipa{ino B faza, 300 KM.Tel. 061/842-989.k

IZDAJEM dvosoban li jepo namje-{ten stan, 200m od zgrade predsje-dni{tva, centralno gri janje i lift, 500KM + reì je. Mob. 060/317-6748.k

DOBRINJA Mustafe Latifi}a 60m2, 1 spra, bez stvari 300 KM. plin- sk gri janje. Tel: 066/995-944.k

IZDAJEM namje{ten stan u privat-noj ku}i, centar. Tel. 204-984.k

IZDAJEM 2 poslovna prostora,zgrada papagajke, jedan 40 m2 a

drugi od 20 m2. Tel. 033/535-165 i061/141-676.k

IZDAJEM garaù u Papagajci.Mob. 061/140-442.k

IZDAJEM garaù u strogom centru grada ul. [trosma jerova 2.Mob. 061/908-587.k

IZNAJMLJUJEM namje{ten stanu centru strancu ili zaposlenombr.paru. Tel: 062/169-663.k

IZDAJEM garaù, povoljno, Bu-levar M. Selimovi}a 43. Tel. 654-204.k

IZDAJEM jednokrevetnu namje-{tenu sobu u blizini studentskogkampusa, centralno gri janje, ka-blovska TV. Tel. 033/652-293.k

IZDAJEM sobu blizu medicinskogi gra|evinskog fakulteta. Tel.033/205-396.k

IZDAJEM sobu, blizu med. i gra|.fakulteta. Tel. 205-396.k

KATEDRALA blizina, izda jem os-obi li jepo namje{ten stan 70 m2, et.gri janje. Mob. 061/488-033.k

IZDAJEM poslovni prostor prekoputa suda, 36 m2, ul. [enoina br. 6.Mob. 062/326-886.k

KONFORNO namje{tena garso-njera u novom objektu za jednu ilidvi je osobe, u centru grada - Mej- ta{ + dvori{te, parking i vrt. Mob.061/869-396.k

NAJPOVOLJNIJE tr i{ne ci jene unovogradnji za useljive stanove naStupu od 56-72 m2, ci jena 1 m21399 sa P.D.V, gratis parking,ugrun~eni. Tel 061/548-023.sms

PRODAJEM stan 54 m2 u prekoputa televizi je, ci jena po dogovoru.061/741-799.sms

PRODAJEM ku~u u centru Buso-

va~e. Mob. 061/599-490.smsPRODAJEM dvosoban stan, ^.Vila I, 67, 5 m2 + dva balkona, dvamokra ~vora. Tel. 033/649-457.

1218

HRASNO jednosoban stan 38 m2, 2sprat 1000eura/m2. Tel: 061/555-949.

1155

PRODAJEM manju ku}u na Vrat-niku, gri janje, parking, bez ba{te,moè i zamjena. Mob. 061/521-194, 033/238-776.

1100

STAN u centru Vogo{}e, 113 m2, cijena 1050 KM/m2, petosoban, dvo-eta ni. Tel. 061/733-956.k

STAN u Sara jevu, ~etverosoban(94 m2 + 42 m2), sa dva wc i tera-som. Tel. 061/733-956.k

PRODAJEM na Ba{~ar{i ji poslovniprostor 35 m2, prizemlje i stan 50m2 iznad. Tel: 061/745-525.k

VI[E STANOVA A. gradnje u Cen- tru d 75 m2-175 m2.Tel. 061/299-911.k

STAN BREKA 105 m2 dvoeta niM. Su{i}a 79 m2 Mu jezinovi}a.Tel. 063/157-832.k

STAN CIGLANE 79 m2. Tel.062/758-330.k

STAN 60 m2 . Vila V kat lift povoljno. Tel. 061/299-911.k

KU]A KOVAÎ 150 m2 + garaàna 300 m2.Tel: 061/299-911.k

STAN Bolni~ka Centar 77 m2 stanôbani ja 96 m2. Tel. 062/732-330.k

PRODAJEM stan 71 m2, strogicentar. Mob. 061/398-420.k

PRODAJEM ku}u G. Hotonj 85m2 + 750 m2 oku}nice gri janje, centralno plinsko i svi drugi priklju~cii 1/1.Tel: 033/200-509.k

PARCELA na putu Sara jevo-Ki-seljak 10.249, 1/1, gra|evinsko ze-mlji{te. Mob. 061/573-640.k

VIKEND-ku}a, Jablani~ko jezero330 m2, 1/1, sve opremljeno. Mob.061/573-640.k

PRODAJEM ku}u u Br~kom, Glu-hokovac, kao i luksuznu novu ku-}u kod Merkatora. Tel. 061/721-850.k

PRODAJEM trosoban stan koddàmi je Novo naselje Solina-Tuzla.Tel: 061/721-850.k

CENTAR Sara jeva, stan 70 m2 IIIsprat. Tel. 065/417-832.k

PRODAJE se na Dobrinji jedno-iposoban stan sa stvarima 1720Km.Tel. 062/325-987.k

PRODAJEM zemlju 1/1 na Bori- jama. Tel. 057/265-029.k

STAN 40 m2, ul. Olovska, ku}a sa1.100 m2 oku}nice, Novo Sara jevo.Mob. 061/573-640.k

PRODAJEM devastiranu vikendi-cu u Ki jevu sa gra|evinskom dozvo-lom. Tel. 062/642-989.k

PRODAJEM ~etvorosoban stan116 m2 na Ba{~ar{i ji, I sprat, pogodan za kancelari je. Tel. 445-371posli je 15 sati.k

PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2, II sprat, kod doma armi je. tel.445-370. posli je 15 sati.k

PRODAJEM trosoban stan, 70m2, Hrasno, ul. Ale ja Lipa, I sprat,centralno gri janje. tel. 445-371 po-sli je 15 sati.k

KU]A u Centru Breze plac 600 m2,3 stana po 90 m2 ci jena 125, 00 KM.Tel: 062/577-638.k

TOPAL Osman Pa{e 66 m2 1.sprat, kancelarijski prostor. 700KM.

MARIJIN Dvor, K. Tvrtka, dva sta-na, 96 m2, 1 sprat, 2.200 KM/m2 i128 m2, 1 sprat, 2.000 KM/m2.

Mob. 062/383-064.k

DOBRINJA 5, Trg G. Prato, 7sprat, 77 m2, 105.000 KM. Mob.062/383-064.k

PRODAJEM dvosoban stan, C fa-za Alipa{ino polje, ul. Bosanska br.1, 59 m2 po 1.200 KM/m2. Mob.062/215-030 ili 061/235-257.

ÊNGI] V. ul. F. Be~irbegovi}a, 56m2, 5 sprat, 1.800 KM/m2. Mob.062/383-064.k

JEDNOSOBAN, 34 m2 - centar, Isprat, ul. Zaima [arca br. 98, Sara- jevo, bez posrednika, fiksno 72.000KM. Mob. 062/225-508.k

ALIPA[INO P, S. Fra{te 67 m2, 5sprat, 1.400 KM/m2. Mob. 062/383-064.k

ÊNGI] V. F. Be~irbegovi}a, 60m2, 5 sprat, potpuno adaptiran,1.950 KM/m2. Mob. 062/383-064.k

PRODAJEM se stan Ilidà- Pejton61 m2 ci jena povoljna. Tel. 061/284-875.k

STAMBENO poslovni prostor dim.12x8 parking 422 m2 novogradnjaIlidà. Mob: 061/552-542.k

DOBRINJA 3 dvosoban stan 57 m2

sprat ci jena 78.000 KM. Tel.061/550-862.k

PRODAJEM zemlji{te 1, 470 m2,sun~ano Paljevo Rje~ica, Novi grad-Tel. 033/218-753.k

KU]A u Hadì}ima sa oku}nicomuseljiva, ci jena po dogovoru. Tel.420-319 i 521-187.k

PRODAJEM pos. prostor 87 m2,Vele{i}i, stambena zgrada, pogodanza sve namjene. Mob. 061/540-015.k

PRODAJEM garsonjeru 32 m2, 5sprat, useljiva, novogradnja, Stup-Tibra 2, ci jena povoljna. Mob.061/540-015.k

PRODAJEM stan 89 m2, 1 sprat,ul. M. Spahe 8, moè biti i pos. pros.Mob. 061/229-086.k

PRODAJEM stanove u Vogo{}i, no-vogradnja, 47 m2 i 61 m2, 1.550KM/m2. Mob. 061/540-015.k

PRODAJEM trosoban stan u centru Zenice i vikendicu na Vla{i}u.Mob. 061/528-032.k

STAN 59 m2, A. Bu~e, dvosoban +2 balkona, 1 m2/1.500 KM, eta`nogri janje. Mob. 061/552-163.k

PRODAJEM povoljno garaù 12,5 m2, vl. 1/1, grunt, centar grada, ul.Kranj~evi}eva (ispod Konzuma).Mob. 061/869-396.K

PRODAJEM dvosoban stan 60 m2u Banja luci. Tel. 051/370-141.k

GRBAVICA, troiposoban stan 85m2 renoviran sa garaòm. Mob.

061/964-797 i 33/617-742.kPLAC 2200 m2 ku}a 300 m2 poslo-vni prostor 150 m2 uz cestu put zaKiseljak. Tel: 062/577-638.k

PRODAJEM vikendicu Kobilja~akod Zigi ja 100 m2 ba{te 50 m odceste, voda stru ja, put. Tel: 062/577-638.k

VI[E gra|. placeva na podru~jugrada od 500 m2 Tel. 061/299.-911.k

PRODAJEM dvospratnu ku}u unaselju Silolje. Mob. 062/868-328.k

STOLAC, Dubrave, Prenj, proda jemzemlji{te, njiva i dva pa{njaka, uz put.Mob. 063/316-826, 036/805-160.k

CENTAR, M. Kantard i}a, 27 m2, 4

sprat, 63.000 KM. Mob. 062/383-064.kPRODAJEM stan 77 m2 DobrinjaC5, II sprat, 2 terase, 2 mokra ~vo-ra, plin. Tel. 061/530-925.k

PRODAJEM garsonjeru 24 m2,Muvekita 7 (Ferhadi ja), 82.000KM. Mob. 061/902-710.k

PRODAJEM na Mari jin Dvoru, V.Peri}a 2, 106 m2 trosoban sa terpe-zari jom i dva mokra ~vora, dvostra- no or jentisan, povoljno. Tel. 062/254-859.k

POLJINE, zemlja 8 + 2 duluma, po-godna za gradnju, povoljno. Mob.066/669-696.k

MALE[I]I donji, dva duluma ze-mlje pod vo}em, moè i gradnja, vo-da, stru ja, put, povoljna. Mob.

061/217-897.k

KO[EVSKO brdo P + I + I, parce-la 300 m2-400.000 Km, Vranik125.000 KM, Kasindo-parcela 4.000m2. Mob. 066/488-818.k

PRODAJEM vikendicu u Gladnompolju, 40 m2 sa 1.450 m2 oku~nice.Kroz imanje prot}e mali potok.Mob. 061/276-496.k

PRODAJEM stan u Centru. Mob.061/439-302.k

PRODAJEM stan 52 m2 na Alipa-{inom polju moè i zamjena za Ba-nja Luku. Tel. 542-668.k

PRODAJEM ku}u u ul. Bra}eKne i}, Brankovac-Mostar. Mob.062/600-318.k

PRODAJEM ku}u hitno, prize-mlje + sprat + potkrovlje + ba{ta 350m2, urbanisti~ka + gra|evinskadozvola, voda, stru ja, 29.000 eura.Abdurahmana Muharemi je br. 76,naselje Bare.k

PRODAJEM vikend ku}u sa oku-}nicom oko 1800 m2 garaòm, po- tokom priklju~cima. Tel. 543-043.k

PRODAJEM stan 85 m2, KraljaTvrtka, I sprat. Tel. 063/025-896.k

CIGLANE, A. Hangi ja 33 m2, ve-}i balkon, 4 kat. Mob. 061/148-810.k

FERHADIJA 77 m2, balkon, troso-ban. Mob. 061/148-810.k

BREKA, J. Najtharta 69 m2, dvo-iposobani H. Su{i}a 105 m2, 2 eta-

è, ~etverosoban, 2 balkona. Mob.063/555-858.k

ÊKALU[A 74 m2, trosoban, ba-lon, 3 sprat. Mob. 063/555-858.k

ÊNGI] Vila, zgrada Tvina, 90m2, troiposoban, 150.000 KM. Mob.063/555-858.k

PRODAJA

IZDAJEM dvosoban li jeponamje{ten stan na Mejta{u,blizu Katedrale, stambenazgrada, centralno gri janje, ad-sl. i telefon, mjese~na kiri ja500 KM + reì je. Kontakt:033/211-101. 000

PONUDA

POTRA@NJA

ZAMJENA



STARINSKO ogledalo u kombi-naci ji mramor-mesing, starinskuspava}u sobu, vitrinu. Mob.0617916-737.k

PRODAJEM kau~ na rasklapanje,ci jena 80 KM, malo kori{ten. Mob.061/926-212.k

PRODAJEM trosjed, dvosjed, fo-telju, komodu za TV i dvokrilni crniormar. Mob. 061/398-565.k

PRODAJEM Peò 207 1.4 HDI, 4vrata, prvi vlasnik, presao 55.000 km,auto je skroz nov. Tel.061/157-929.sms

PRODAJEM Opel Astru 1.6 i 1993.godina, o~uvan. Mob. 061/229-925.k

PRODAJEM Opel Corsu, tek reg-istrovana, 1998. godina. Mob.061/617-101.k

PRODAJEM Mercedes-Oldtimer

240D trajna registraci ja. Tel.062/642-989.k

PRODAJEM nove tali janske lanceza malo auto, Alpes 20-12 mm.Mob. 061/304-467.k

OPEL Corsa 1, 2 benzin, registro-vana. Mob. 061/375-168.k

PRODAJEM za Golfa 2, 3, 4 alna-ser-alteenator i za ostala vozila.Tel. 531-996, 062/693-470.k

SUZUKI Swift 70 ks, tehni~ki ispra-van. Mob. 061/324-462.k

PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk,2000 godina, ni je registrovana, ci je-na 5.000 KM. Mob. 061/201-200.k

PRODAJEM NISSAN Sony 1, 6benzin registrovan do 26.9.2012. u

odli~nom stanju garaìran fiksno2.000 KM. Tel. 061/275-666.k

ZBOG zatvaranja salona, vr{im ra-spoda ju vjen~anica, povoljno. Mob.061/106-540.k

PRODAJEM sadnice lipe visine 2do 4m i raznog drugog

drve~a. Tel. 066/092-978.k

PRODAJEM kratku bundu, pra-vo krzno. Tel. 834-171.k

PLINSKA gri jalica na plin, boca,elek. kerami~ka gri jalica. Mob.0617916-737.k

PRODAJEM ugostiteljski ro{tiljsa dvi je plate i dvi je ringle za kuha-nje, na plin. Tel. 061/156-920.k

PRODAJEM {poret na drva Meta- lac kori{ten sa~uvan ci jena 150KM i plinsku pe} 100 KM. Tel:061/553-633.k

PRODAJEM nova invalidska ko-lica, cjena po dogovoru. Mob:061/199-328, od 8-13 sati. k

PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184A, {irina {tampe 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017.k

PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri}

Nobelova, 300 KM. Tel. 532-497.kPLINSKI kombi bojler Valiant, 24kw, fasadni za cen. gri janje, povo-ljno. Mob. 061/546-018, 033/210-534.k

PRODAJEM ambalaù sara jev-ske pivare, povoljno. Tel. 061/745-586 Ilidà.k

PRODAJEM tegle staklene od 1lit. sterilisane, 4 kom/1 KM. Tel.203-328.k

PRODAJEM dva nova mu{ka odi- jela, {tof vuneni, teget br. 56, crni br.58. Mob. 061/304-467.k

PRODAJEM nov akumulator Sil- ver Horsse 12V 100ah, povoljno.Mob. 062/054-858.k

PRODAJEM mobitel Noki ja 2 kartice ci jena 150Km. Tel. 065/776-942Sara jevo.k

PRODAJEM {iva}e ma{ine bagat,Slavica i Singer, u koferu, dovozimna adresu. Mob. 061/145-504.k

PRODAJEM enke belgijskog ori- ja{a, veterinarski tretirane. Tel. 0644257291.k

PRODAJEM ski je sa komplet opre- mom i snoubord. Mob.

061/809- 763.k

PRODAJA staklene tegle od 1 l. sametalnim poklopcem. Tel. 033/203-328.k

PRODAJEM 200 kom cigle, ci jena

fiksno 100 KM. Tel. 062/315-540.kPRODAJEM 24 kom. restoranskeunutarnje stolice, uvoz iz [vedskenove neraspakovane. Tel. 061/553-653 od 8 do 16 sati.k

PRODAJEM neispravan foto-apa-rat Samsung, ne moè se zatvoritipoklopac, ci jena po dogovoru. Mob.061/653-627.k

PRODAJA drva i uglja. Tel:061/247-186 i 061/785-535.k

PRODAJEM uvezane revi je Bosna,Globus, nacional.Tel: 524-973.k

PRODAJEM dugu bundu od zecaiz Njema~ke, duga crna dlaka.Mob. 061/159-507.k

PRODAJEM dvi je nove vre}e zaspavanje i ne{to veza. Tel. 202-917.k

PRODAJEM plinsko kuhalo i plinsku bocu od 3 kg. Tel. 202-917.k

[IVA]A ma{ina kabinet singericaUsha, no`ni pogon, 100 KM. Tel.655-700.k

PRODAJEM gril za pe~enje pili}a,plata za ro{tilj. Mob. 061/375-168.k

PRODAJEM stomatolo{ki RTGaparat Kgenus Gotzen 2007, is- pravan. Tel: 061/789-290.k

PRODAJEM raki ju jabukova~u 50stepeni na veliko 12 KM ~ista. Tel.061/249-631.k

PRODAJEM dva albuma zna~ki.Tel. 062/326-072.k

PRODAJEM Gril za pe~enje pili-}a 500 KM. Tel. 061/375-168.k

KUPUJEM japanska i ostala ras-hodovana i havarisana vozila. Mob.063/459-893.k

KUPUJEM vez sa srmom, suho-zlatice, ~avrme, zidne satove austro-ugarske, demirli je, pe{kune, }ilimepirotske i sara jevske }ilimare. Mob.061/159-507.k

KUPUJEM stare devizne {tednje idionice po povoljnoj ci jeni.Tel.065/869-608.k

KUPUJEM papire saobra}ajnu odkamp prikolice ili sli~nu rashodova-nu Tel. 061/224 -104.k

KUPUJEM lomljeno zlato, dukate,zlatne statove, najvi{e pla}am. Tel.061/553-640.k

KUPUJEM lomljeno zlato, dukatei ostale predmete od zlata, dolazimna adresu. Mob. 061/965-126.k

KUPUJEM sve vrste dionica akcija i obveznica sa Sara jevske i Ban- jalu~ke berze. Tel. 061/188-488.k

KUPUJEM pos. prostor do 30.000eura, na relaci ji Ba{~ar{i ja-Ilidà.Tel. 621-119, 062/006-319.k

KUPUJEM stan u Sara jevu, is- plata odmah. Mob. 061/170-254.k

KUPUJEM nekretnine u Sara jevuili posredu je uz 3% provizi ju priproda ji. Tel. 654-793.k

KUPUJEM mjenja~ konbi ja T2.Tel: 061/367-103.k

KUPUJEM staru deviznu {tednjuJugo i Privrednu banku, isplataodmah. Mob. 066/723-731.k

RADIO bih kao no~ni ~uvar. Mob.061/537-555.k

POTREBNI saradnici u [vedskojkatalo{koj proda ji (uslovi odli~ni).Mob. 062/940-550.k

POTREBNA ena, sa odli~nim po-znavanjem francuskog jezika, zaku}ne poslove (smje{taj obezbje|en)u jednom gradi}u na Azurnoj oba-li. Po elji, mogu}e zaposlenje na ne-kom drugom mjestu - pola radnogvremena. Samo ozbiljne ponude.Kontakt: [email protected]

OBRAZOVANA èna ~uvala bihdjete u va{em stanu. Mob. 062/623-690.k

POTREBNA djevojka za rad ukaf feslasti~arni uslovi rada i platapristojni. Tel. 033/618-855. i 062/445-037.k

POTREBNE radnice za rad za ro-{tiljem u }evabd inici u Zenici, mo-è i bez iskustva. Tel. 062/225-466,od 8-16 sati.k

POTREBNO vi{e komerci jalista,spoljnih saradnika u svim grado-vima BiH za rad u magazinu Ex-pert. Kontakt telefon: 033/717-061.k

ISKUSAN radnik tra i zaposlenjena marketingu u administraci ji tr-govina sa znanjem jezika ra~unara.

Tel: 066/999-012.k

INSTRUKCIJE iz matematike zasrednjo{kolce i studente. Profesor saiskustvom. Mob 061/135-748.sms

IZRADA vizitki, 120 kom/10 KM,ekstra ponuda 1.000 kom/55 KM.Tel. 066/771-951.sms

IZRADA vizitki, 120 kom/10 KM,ekstra ponuda 1.000 kom/55 KM.Tel. 062/316-911.sms

“VITALIS” ku}na njega i li je~enje sta-rih i bolesnih osoba, kupanje, hranjen- je, infuzi je, injekci je, mi jenjan je kate-tera, laboratorij, pregled ljekara (inter-nist). Mob. 061/172-948. 001

SANITETSKI prevoz nepokretnihi te{ko pokretnih osoba, uz pratnju.Mob: 061/482-882.

001

“DOM VITALIS” smje{taj za sta-ri je i nemo}en osobe. Mob. 061/172-948. 001

USLUGE vo|enja poslovnih knji-ga za d.o.o. i udruènja uz poreznosavjetovanje, Agenci ja Nodi. Mob.061/188-011.

1197

TV VIDEO servis, Porodice Ribar65, Hrasno, popravka svih vrsta TVaparata, dolazak na ku}nu adresu,original daljinski za sve TV apara-te. Tel. 650-867, 061/188-410.k

UGRADNJA, proda ja, remont al- nasera, alternatora, motora brisa-

~a i motora ventilatora. Mob.061/365-193.k

“KIRBY” - Dubinsko usisavanje,pranje i ispiranje svih vrsta tepiha,resa, namje{ta ja, auta, pranje por- tala. Itisoni 1m/1, 5 KM. General-no ~i{}enje od 5 KM - 1 h. Firma“GLANZ”. Tel. 061/350-688.K

TEPSER S.O.D, profesionalnimma{inama ~istimo namje{taj, unu-tra{njost auta, tepihe (rese), itisonei kamene podove (za{tita). Tel.061/524-461, 033/200-003.k

MOLERSKE usluge nudimo: mol-eraj, gletovanje, stolari ja, radi jato-re, tapete i ostale stavke. Mob.061/219-768 i 033/456-979.k

VR[IMO usluge prevoza svih vrs-

ta roba kao i selidbe iz Europe i BiH,kombi kamion. Tel. 033/232-162 i061/266-764 i 061/108-779.k

PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno,kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326.k

OBAVLJAM sve vrste poslova,kre~enje, malterisanje, zidanjeitd.Tel. 061/382-219.k

NJEMA^KI jezik, instrukci je os-novcima i srednjo{kolcima. Mob.061/181-542.k

SVE vrste gra|evinskog otpadamoète deponovati. Mob.062/422-137.k

BRAVARSKI radovi, dolazim naadresu, ugradnja i popravka brava,

gara`nih vrata i blindiranih. Mob.061/233-078.k

ÎSTIM stanove ili poslovne pro-store, 3 KM po satu. Mob. 062/525-268.k

OPEL Corsa 1, 2 benzin, registro-vana. Mob. 061/375-168.k

PRODAJEM za Golfa 2, 3, 4 alna-ser-alteenator i za ostala vozila.Tel. 531-996, 062/693-470.k

PRODAJEM povoljno Opel Astru1, 7 dizel, 93. Mob. 061/439-637.k

ELEKTRI AR-vodoinstalater, ra-dimo nove i popravljamo stare instalaci je eko plastika, sanitari ja,servis bojlera, itd. Tel. 061/132-149.k

DAJEM instrukci je iz matematikeza sve {kole i fakultete. Mob.061/534-231.k

OZBILJNA èna ~uvala bih dvo jedjece. Mob. 062/600-318.k

PROFESOR engleskog da je instrukci je, ci jena 1 ~as/10 KM, radimprevode. Mob: 061/654-941.k

DIPLOMIRANA inènjerka da jeinstrukci je iz matematike. Tel. 227-990.k

VR[IMO usluge prevoza svih vrs-ta roba, kao i selidbe iz Evrope iBiH, kombi kamion. Tel. 232-162,

061/266-764, 061/108-779.kEXPERT za hidro-termo zolaci jekrovova, podova, zidova i garaà.Tel. 061/098-579.k

ISCJELJENJE duhovnim putem,pomo}u u~enja Brune Groninga,medicinski dokazivo. Mob. 062/256-376.k

INSTRUIRAM |ake i studente izmatematike i fizike, na Ilid i, ~as 9KM. Tel. 621-976.k

STAKLOREZA^KA radnja Edo,uramlju jemo slike i ogledala, vr{i-mo sve staklarske poslove. Tel. 221-902, 061/130-034.k

KOMBI prevoz razne robe, selidbe,povoljno ispomo} radne snage. Tel.061/513-948.k

NAJPOVOLJNIJE u gradu iznaj-mlju jem stolice za razne namjene,ci jena do 20 kom - 1, 5 KM, a 20 sto-lica i vi{e - 1 KM po komadu, (ku-}na dostava). Mob. 061/224-704 i061/367-097.k

OZBILJNA èna njegovala bi sta-ri ju osobu. Mob. 062/623-690.k

UREDNO i pedantno, ~istim iodràvam mezare i grobove. Mob.061/203-772.k

DAJEM i dolazim na adrese instru-kci je iz matematike. Tel: 062/916-472.k

INSTRUKCIJE iz matematike zava{u djecu dolazim na adresu.Tel.062/391-715.k

KVALITETNO ru~no vodeno pra-nje }ilima i itisona. Dolazak naadresu po }ilime i itisone je bespla-tan. Tel 033/221-945.k

ÎSTIMO stanove, ku}e i poslovneprostore. Mob. 062/304-018.

BLINDIRANA vrata, kovane ogra-de, giteri, rosfraj, inoks, radimo kva-litetno i pouzdano. Tel. 061/221-668.k

RADIM sve zidarske poslove, kre-~enje, malterisanje, radim kamen,zvati na. Tel: 061/549-803.k

USPJE[NO uni{tavam buba{vabe,garanci ja tri godine. Mob. 061/605-437.k

INSTRUKCIJE iz engleskog i bo-sanskog za djecu i odrasle, prevodi.Mob. 065/572-966.k

MAXIVITA, ku}na njega i ~uv-anje starih i bolesnih-lica, dava-nje injekci ja, infuzi ja, inzulina, itd.Mob. 061/319-604. 955

ALU aluzine 20 KM/m2 tra-kaste zavjese 20 KM/m2.Alu iPVC roletne, tende, planene roletne, ci jena sa ugradnjom.Tel. 033/211-484, 033/767-995,061/131-447. 001

USLUGE

ZAPOSLENJE

KUPOVINA

OSTALO

VOZILA

NAMJE[TAJ

MALI OGLASIOSLOBO\ENJE srijeda, 21.novembar/studeni 2012. 51



SJE]ANJA I SMRTOVNICE OSLOBO\ENJEsrijeda, 21.novembar/studeni 2012.52

NUDIMO povoljno vo|enje svihknjigovodstveni poslova za privre-

dna dru{tva (proizvodnja, trgovina,usluge) i samstalne poduzetnike. Tel.061/160-020.k

TELEFONIKO servis, popravljastare, nove obi~ne i beì~ne telefo-ne, izrada instalaci ja. Mob. 061/141-676.k

VODOINSTALATER vr{i sve vrsteopravki, montaù nove i stare sda-nitari je, ~i{~enje kanala. Mob.061/779-969.k

RADIM zidarske, molerske radovei ostalo.Tel: 061/382-219.k

KLIMATIZIRANIM kombi jem iautom vr{im prevoz putnika, nasvim destinaci jama. Mob: 062/214-690.k

PRU@AM ra~unovodstvene uslu-ge po sistemu agenciskog vo|enjaknjiga, kako za preduzetnike, ta-ko i za pravna lica. Posjedu jemkompletnu opremu sa kvalitetnimlicenciram finansijskim progra-mom za pruànje navedenih uslu-ga. Tel: 061/201-685.k

INSTRUIRAM |ake i studente izmatematike i fizike, na Ilid i, ~as 9KM. Tel. 621-976.k

ELEKTRI ARSKE usluge TA pe-}i, el. bojleri, banjski indikatori, uti-~nice, plafonjera, gri jalice i ostaliaparati. Tel. 061/048-497.k

SERVIS zdravlja, uni{tavamo ò-

hare, moljce, mrave, muhe, stjeni-ce, komarce i mi{eve. Tel. 219-761,061/234-026.k

SUPER efikasno uni{tavamo oha-re, mi{eve, moljce, mrave, u{i, komarce, sve insekte i {teto~ine. Tel.216-373, 061/928-535.k

INSTRUKCIJE iz matematike os-novcima i srednjo{kolcima. Sa ra-

jevo. Tel. 062/672-858.k

ÛVALA bi i opslu ivala staro iiznemoglo lice. Mob. 062/569-444.k

SERVIS svih tpova ve{ ma{ina idrugih ku}anskih aparata. Tel.061/551-035.k

POVOLJNO i kvalitetno radimcentralno, eta`no gri janje, plinskeinstalaci je, vr{im zamjenu konve-ktora i stale popravke na gri janju.Mob. 061/922-476.k

USTUPAM kori{tenje apartmanana Makarskoj rivi jeri-Igrane, za ko-ri{tenje apartmana na Bjela{nici.Mob. 061/905-002.k

RAZNO

USLUGE

Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu i pri ja-telje da je na{ dragi

MILOVANARSI] ARSA

iznenada preminuo u 75. godini 18. novembra 2012.

Sahrana }e se obaviti u sri jedu, 21. novembra 2012.godine, u 14 ~asova na gradskom groblju Sutina uMostaru.

Oàlo{}eni: k}erka Jasna, zet Abdel, unuka Tyra,snajka Slobodanka sa sinom @eljkom i k}erima Veri-com, Vesnom, Sneànom i Draganom sa porodicama,{ura Husref sa suprugom Nermanom, k}erkom El-mom i sinom Adisom sa porodicom, svastika Senadasa k}erkom Almom i njenom porodicom, te porodiceArsi}, \apo, Jelin, Bubalo, Ili}, Joksimovi}, Cve ji},Mari janovi} i ostala rodbina i pri jatelji.

Ku}a àlosti, Ul. Husrefa î{i}a 24, Mostar.1745

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom tetku

MILOVANARSI] ARSA

Tetka Senada, Alma, Dragan, Pe|a i Mia

1748

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom DEDI

MILOVAN

ARSI] ARSAJasa, Abdel i Zvrk

1748

Mom dragom tati

AMIR (ATIFA)MEHMEDAGI]

Oti{ao si mi previ{e brzo,a ja imam tek 13 godina.

Voli Te Tvoj Mak

002

SJE]ANJEna na{eg dragog

AMIR (RAGIBA) LIHI]21. 11. 1991 - 21. 11. 2012.

S ljubavl ju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na tebe.

Tvo ji najmili ji:Taiba, Muamer, Almir i Ismira

243

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom zetu

AMIRUMEHMEDAGI]U

S iskrenom tugom i po{tovanjem sje}anjena tebe osta je zauvi jek.

Tetke: Naila, Sadi ja i Jasmina saporodicama Pe{to, Dànanovi} i Bav~i}

1244

IN MEMORIAM

NADE@DAMEHMEDBEGOVI]

21. XI 2003 - 21. XI 2012.

S ljubavl jui po{tovanjem,

porodicaMehmedbegovi}

1221

Mom dragom suprugu

AMIR (ATIFA)MEHMEDAGI]

êsto si me pitao, koliko?

Odgovor je NAJVI[E.

Supruga Amela

002

POSLJEDNJI POZDRAVdragom i po{tovanom kom{i ji

MLADENUDRAGOJE

a na{im Radi, Neli, Igoru, Almii njegovim unucima iskreno sau~e{}e.

Faketa Hadìmusi}, Amra i Hasan Ibrahimpa{i}sa Senadom, Mirzom i Selmom

1241

Dvadeset prvog novembra 2012. navr{ava se jeda-naest godina od prerane smrti na{eg dragog brata

TAHIRA (SALIMA)MAHMUTOVI]A10. 1. 1935 - 21. 11. 2001.

Dani prolaze, a tuga i bol

za tobom osta ju vje~no.

Tvo ji: bra}a Muhamed i Ahmet,sestre Amira, Meliha i Emina sa porodicama

AX



SJE]ANJA I SMRTOVNICEOSLOBO\ENJE srijeda, 21.novembar/studeni 2012. 53

OSMRTNICE,OGLASE,

NATJEÂJEMO@ETE

PREDATI U VA[EMGRADU

OSLOBO\ENJE

DOONOVOTEKSKISELJAK

Tel: 387/30/879-438

Umrla je na{a draga pri jateljica

ALEKSANDRA SA[A BALVANOVI]9. 8. 1958 - 19. 11. 2012.

Nedosta jat }e nam taj beskompromisniborac za svo je ideale, nesebi~na, vedra

i uvi jek optimisti~na.

Po~ivala u miru Bo jem!

Njeni vjerni Dani jela, Vasva i Vladimir

1747

Sa dubokim bolom obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i kom{i je da je na{dragi

AMIR (ATIFA) MEHMEDAGI]1954 - 2012.

preselio na ahiret u ponedjel jak, 19. novembra 2012, u 58. godini.

Dènaza }e se obaviti u sri jedu, 21. novembra 2012. godine, u 13.30 satina gradskom groblju Bare.

Oàlo{}eni: supruga Amela, sin Mak, sestra Ari jana, sestri} Amar, zet Se-ad, punica Suada, {ura Muaz sa suprugom Amrom i djecom Ajlom i Re-{adom, te porodice Mehmedagi}, Muf ti}, Aganovi}, Vrani}, ôlakovi},Ibri~evi}, Hadì}, Dàndànovi}, Smailbegovi}, te ostala rodbina, pri ja-telji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 12.30 sati u Bakijskoj dàmi ji.

Ku}a àlosti: Merhemi}a trg br. 2.002

SJE]ANJEDvadeset ~etvrtog novembra 2012. navr{ava se

40 tu`nih dana od kad nas je napustila na{a najdraà sestra, tetka i baka

RADMILA (MUÎBABI]) BAJI]

Dani prolaze, a sje}anje na tvoj dobri i plemenitilik ostat }e vje~no u na{im srcima.

Dvadeset ~etvrtog novembra 2012, u subotu, u 9 sati, na groblju u Lusci Palanci,zapalit }emo svi je}u u sje}anje na sve li jepe trenutke ko je smo proveli s tobom.

Zauvi jek tvo ji najmili ji.

111

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em

FUDI

Bio si i ostat }e{ dio nas.

Od pri jatelja i kolega sa katedre

i Klinike stomatolo{ke protetike

1749

Dragom pri jatelju

AMIRUMEHMEDAGI]U

Te{ko je vjerovati da si tako brzo oti{ao.

Zauvi jek }e te se sje}ati tvo ji pri jatelji.

Sandra, Toni, Edo

1240

POSLJEDNJI POZDRAV

mom jedinom i voljenom bratu

AMIR (ATIFA) MEHMEDAGI]Posto ji ljubav ko ju smrt ne prekida, bol ko ju vri jeme

ne li je~i, sje}anje ko je zauvi jek osta je.Dragi brate, tuga ni je u ri je~ima i suzama, ve} u mom srcu,

gdje }e{ vje~no ostati voljen i nikada zaboravljen.

Bio si moj ponos.

Tvo ja neutje{na sestra Ari jana sa porodicom

002

Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i kom{i je da je na{ dragi

SABIT(MEHE) TABAKOVI]

preselio na ahiret u ponedjel jak, 19. novembra 2012, u 75. godini.

Dènaza }e se obaviti u ~etvrtak, 22. novembra 2012. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo.

Oàlo{}eni: supruga Zahida, k}erke Sabaheta i Amra, zet Hamzali ja, unukeAnela, Ajla i Naida, bra}a Fehim i Ferid sa porodicama, snahe Asima i Sena saporodicom, sestri} Fahrudin, {uraci Zahid i Junuz sa porodicama, svastike Ha-

si ja i Zada sa porodicama, te porodice Tabakovi}, Kanli}, Be{irevi}, Kurspahi},Drljevi}, ]urevac, Ustamu ji} i ostala mnogobrojna rodbina, pri jatelji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 12.30 sati u Hrasni~koj dàmi ji.

Ku}a àlosti: Ul. reisa ef. Hadìomerovi}a br. 10/III - Hrasnica.

002



POSLJEDNJI POZDRAV

NA[EM DUGOGODI[NJEM DRUGU IRADNOM KOLEGI

AMIRU MEHMEDAGI]U

OP]INSKO VIJE]E NOVO SARAJEVO

001

POSLJEDNJI POZDRAV

NA[EM DRAGOM PRAVOBRANIOCU

AMIRU MEHMEDAGI]U

NA[A TUGA I BOL NISU U RIJEÎMA, VE] U NA[IM SRCIMA, GDJE ]E[ VJE^NOOSTATI CIJENJEN, VOLJEN I NIKADA ZABORAVLJEN.

NAÊLNIK OP]INE NOVO SARAJEVO

NED@AD KOLD@O

I UPOSLENICI OP]INE NOVO SARAJEVO001


POSLJEDNJI POZDRAV

NA[EM DRAGOM I PO[TOVANOM [EFU

AMIRU MEHMEDAGI]U

S LJUBAVLJU I PO[TOVANJEM ÛVAT ]EMO

USPOMENU NA DUGOGODI[NJU SARADNJU ITVOJ DRAGI LIK.

PRAVOBRANILA[TVO OP]INE NOVO SARAJEVO

001




Obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i poznanike da je na{a draga

IGBALA ARAPOVI],ro|. MEMI[EVI]Ka sima ginica iz Vi{egra da

preselila na ahiret u subotu, 17. novembra 2012, u 99. godini u Be~u.

Dènaza }e se obaviti u sri jedu, 21. novembra 2012. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo.

Prevoz obezbi je|en ispred dàmi je Hrasno sa polaskom u 12.15 sati, do grobljai nazad.

Oàlo{}eni: sin Midhat, k}eri [evala i Mediha, snaha Asi ja, zet Zvonko, unukaSelma, unuci Nihad, Fuad, Zi jad, Gordan, Andrej, Selmir i praunu~ad sa poro-dicama, te ostala rodbina i pri jatelji.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 12.30 sati u dàmi ji na êngi}-Vili.002

S dubokim bolom i tugom obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i kom{i je da je na-{a draga supruga, majka i nana

SUADA ZAGORAC,ro|. DEDI]

preselila na ahiret u utorak, 20. novembra 2012, u 68. godini.

Dènaza }e se obaviti u sri jedu, 21. novembra 2012. godine, u 14 sati na mezar- ju Hambina carina.

Oàlo{}eni: suprug Ismet, sinovi Edis i Edin, snahe Sandra i Neli, unu~ad Evan,Daniel, Edi, Ena i Sean, djever Nusret, zaove Hajri ja i Tima, sestri~ne Aj{a i La-mi ja, brati}i i brati~ne sa porodicama, pri jateljica Suda Selvi} sa porodicom, teporodice Zagorac, Dedi}, Smajlovi}, Ernesti, Zavadil, Baldi}, Mccardell, ûrt,Kurtovi}, Spahi}, Cviki}, Bili}, êlik, Ahmi}, Husi}, Kaplan, Vite{ki}, Bajrakta-revi}, Kurtagi}, Spa ji}, Boljat, njena Doki, Tadin, Beglerovi}, Panjeta, Hama-mdì}, [uta, Avdispahi}, Be{i}, te mnogobrojna rodbina, kom{i je i pri jatelji.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i àlosti u Ulici Juki}eva br. 100.002

POSLJEDNJI POZDRAV

po{tovanom i dragom kolegi

AMIRUMEHMEDAGI]U

Porodici izraàvamo iskrenu su}ut.

Pravobranila{tvo Op}ine Centar Sara jevo

1235

Tu nim srcem javljamo rodbini, pri jateljima i kom{i jama da je na{ dragi

MLADEN(MARTINA) DRAGOJE

preminuo 19. novembra 2012. u 83. godini.

Sahrana }e se obaviti u ~etvrtak, 22. novembra 2012. godine, u 13.45 sati na gradskomgroblju Bare.

Oàlo{}eni: supruga Radmila, k}erka Nela, sin Igor, unuci Sean, Evan i Ella, snaha Alma,kao i mnogobrojna rodbina i pri jatelji.

Ku}a àlosti, Kolodvorska 7/IV, Sara jevo.

1236

POSLJEDNJIPOZDRAV

na{oj dragoj Amri

AMRA BERJAN1957 - 2012.

Uvi jek }emo tese rado sje}ati!

Lela, Suada i Ma ja

111

Obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i kom{i je da jena{a draga

FATIMA(SALEMA)HAND@I],

ro|. SADIKOVI]

preselila na ahiret u ponedjel jak, 19. novembra2012, u 86. godini.

Dènaza }e se obaviti u sri jedu, 21. novembra 2012.

godine, u 15 sati na bakijskom mezar ju Faleti}i 2.Oàlo{}eni: sinovi Teofik i Re{ad, k}erka Belkisa,zet Kenan, snahe Hanka i Sejda, unu~ad Belma,Faruk, Jasmin, Leila, Emir i Elma, praunu~adLayla, Adi i Zack, zetovi Richard i Damir, nevjestaJessica, snaha Suada, zet Ali ja, brati}i i brati~ne, teporodice Handì}, Sadikovi}, Dèbo, Gafi}, Berbi},êljo, Sulji}, Mokrovi}, Brutus, [laki, Dìnali ja,Dizdar, Ibri~i}, Tait, te ostali pri jatelji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u ku}i à-losti u Ulici Ma~kareva br. 23.

000

SJE]ANJE

AVDO LOMIGORA21. 11. 1992 - 21. 11. 2012.

Porodica

1234

POSLJEDNJI POZDRAVna{oj dragoj

IVANI LUÎ]

S ljubavl ju i po{tovanjem,

tvo ji: Ru{ka, Branka i Davor sa porodicom

1746

POSLJEDNJI POZDRAVsestri na{e uposlenice

Fadile ûbara

FATA (MU[ANA) POJATI],ro|. ÛBARA

KANTONALNO TU@ITELJSTVOKANTONA SARAJEVO

001

Dvadeset prvog novembra 2012. navr{ava se 20 godinaod smrti na{eg dragog oca i supruga

EJUBA(HAMEDA) MR[E

Bi si i ostao uzor u svemu {to je plemenito, po{tenoi vri jedno, zaborav ne posto ji, utjehe nema,

samo praznina i tuga u srcima onih ko ji te vole.

Tvo ji: supruga Ljil jana, sinovi Neldin i Damir

1222



POSLJEDNJI SELAM

na{oj majkici

[EMSI LALI],ro|.

KRUPALIJA

Unu~ad i praunu~ad

1228

IN MEMORIAM

prof. dr. SAIT ORAHOVACknjièvnik

21. XI 1992 - 21. XI 2012.

S ljubavl ju i tugom,

sin Drenko, k}erka Rudenka, unuka Ena, zet Nedàd Kazi},snaha Emina

1185


IN MEMORIAM

prim. dr. ISMETHAD@IAHMETOVI]

neuropsihi ja tar

21. XI 1992 - 21. XI 2012.

Dvadeset godina je pro{lo od kada tebe nema, a ìvi{ u nama kao vje~na uspomena.

U srcima na{im vje~no ìvi{ ti, dragi na{ Ismete, uvi jek voljeni nikad zaboravljeni.

S ljubavl ju,

tvo ja supruga sa djecom dr. Zoranom, dr. Goranom,dr. Jadrankom i njihovim obiteljima

1102

Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri ja-telje i kom{i je da je na{ dragi

FUAD (HUSE)[ARI]

preselio na ahiret u ponedjel jak, 19. novembra 2012,u 65. godini.

Dènaza }e se obaviti u sri jedu, 21. novembra 2012.godine, u 13 sati na mezar ju Hambina carina.

Oàlo{}eni: supruga Habiba, sin Jasmin, k}erkaEmina, sestra Jasmina, tetka Sadeta Handì}, zetMirsad, snaha Lejla, unu~ad Emin, Adna i Selma,sestri} Kemal, brati}i Zlatko, Nedàd i Fe|a, brati-~na Sanja, {ura Mirsad sa suprugom Hanom, sna-he Safi ja i Nadira, te porodice [ari}, ôrovi}, Ale-

~kovi}, Pindò, Lepirica i ostala mnogobrojna rod-bina, pri jatelji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 12.30 sati u dà-mi ji Hrasno.

Ku}a àlosti: Ale ja lipa br. 65/III.000

Tu`nim srcem javljamo rodbini, pri jateljima ikom{i jama da je na{a draga

IVANA LUÎ],ro|. PILEPI]

preminula 18. novembra 2012. u 70. godini.

Sahrana }e se obaviti 21. novembra 2012. go-dine u 13.30 sati na gradskom groblju Sv. ar-hangeli.

Oàlo{}eni: suprug Stevo, sin Zoran, brat Ju-raj sa obitelji, sestra Vilhelmina sa obitelji,obitelji Lu~i}, Pilepi}, Papov, Stani{i}, Kulina,Peri}, Gaco Nevenka, Jugovi}, Marinkovi},

Star~evi}, Pa{tar, Dujmovi} i Gudelj, te ostalarodbina, pri jatelji i kom{i je.

Ku}a àlosti: Trg hero ja 16/16.000

Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje ikom{i je da je na{ dragi

MUJO (MALI]A)BA[OVI]

preselio na ahiret u utorak, 20. novembra 2012, u 59. godini.

Dènaza }e se obaviti u sri jedu, 21. novembra 2012. godi-ne, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo.

Prevoz obezbi je|en ispred ku}e àlosti (Ul. Potur [ehidi jina10) sa polaskom u 12 sati sa zaustavljan jima na autobuskimsta jali{tima Bu~a Potok i Boljakov Potok, do groblja i nazad.

Oàlo{}eni: supruga Dèhva, sin Adis, k}erka Azra, sna-ha Edina, unuci Arman i Denis, bra}a Metko i Mehmed,sestra Mu jesira i zet Halil sa porodicom, snahe Sabaheta,Bajra i Jasna, brati}i Vahid, [eval, Bajro, Edhem,Admir, Dènan i Eldar, brati~ne Edina, Ermina, Alma,Melisa i Admira, sestri}i Numan i Adil, sestri~ne Mediha,Meliha i Zada, pastorak Samir, snaha Samira i unuciAmar i Emir, amidì} Ra{id sa suprugom [erifom, {uraNusret, svastika Mina, svak Fadil, {urnjave Sajma i Fa-hra, te porodice Ba{ovi}, Mu jezonovi}, Mehoni}, Hodì},

Murti}, Memovi}, Dautovi}, Ka jevi}, Ina jetovi}, Lujno-vi}, Nukovi}, Dànkovi}, Veli}, Maki}, Dizdarevi}, Ron-di}, Muratovi}, Hadìbuli}, Sma ji}, Plani} i ostala mnogobrojna rodbina, pri jatelji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i àlosti uUlici Potur [ehidi jina br. 10 - Boljakov Potok.

000

Danas se navr{ava {est mjeseci otkako vi{e nije s nama na{a najdraà majka i nana

MEMNUNA NUNA

ME[ANOVI]21. 5. 2012 - 21. 11. 2012.

Nikada vi{e Tvo je nje ne maj~inske ruke na licu...

Nikada vi{e Tvog bri`nog za{titni~kog pogleda...

Nikada vi{e Tvo jih blagih umiru ju}ih ri je~i...

A sve to u izoblju si nam ci jeli ìvot darivala.Tvo je dragocjene darove nosimo i s dubokomzahvalno{}u ~uvamo duboko u srcima.

Zbog svega onog {to si neumorno i nesebi~no

pruàla svima oko sebe, zbog Tvo je dobrodu-{nosti i plemenitosti, ponizno se usu|ujemovjerovati da je dragi Allah d`.{. pred Tobom{irom otvorio svo je dènnetske kapi je.

Tvo ja djeca i unuci1239

POSLJEDNJIPOZDRAV

na{oj dragoj

IVANI LUÎ]Li jepe ~asoveproveli smo sa

Tobom.

Osta je{ nam uli jepom sje}anju.

Cika i Vo jo1231

ALEKSANDRA BALVANOVI]1958 - 2012.

Draga na{a Sa{a, zauvi jek }e{ biti u

na{im srcima.

Zlatko, Nita i Una1232

SJE]ANJE

NIKOLA\OR\I]

21. 11. 2010 - 21. 11. 2012.

Sje}anja na tebe su vje~na.

Tvo ji Filipovi}i1230




Pro{le su dvi je bolne i tu`ne godine bez na{e najdraè

JELENE DIZDAREVI],

ro|. PAREZANOVI]21. 11. 2010 - 21. 11. 2012.

Puno te kao i uvi jek vole tvo ji Ne}ko, Lara, Vedran, Nedim, Ma ja, Mia, Adi.1186

Dvadeset prvog novembra navr{ava se {est mjeseci ispunjenih tugom i bolom otkako smo izgubilina{eg najdraèg tatu, muà, didu i brata

D@EVADA KURTALI]Aprofesora knjièvnosti iz Br~kog

Svaka misao i uspomena bolno podsje}a na sve {to smo tvo jim odlaskom izgubili.Ponosni smo {to smo te imali.

Vje~no zahvalni na dobroti i ljubavi ko ju si nam nesebi~no pruào:

Supruga Bosiljka, sin Zlatko, k}erka Vesna, unuka Una, zet Jusuf, bra}a Muharem, Mehmed iMuradif, porodice Kurtali}, Marinkovi}, Hajri}, Leskovac i mnogobrojni pri jatelji i biv{i u~enici

AX

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje ikom{i je da je na{ dragi

HUSNIJA(HASANA)SARAJLIJA

preselio na ahiret u ponedjel jak, 19. novembra 2012, u90. godini.

Dènaza }e se obaviti u sri jedu, 21. novembra 2012. go-dine, u 13 sati na gradskom mezar ju Vlakovo.

Oàlo{}eni: sinovi Emir i Dèmal, k}erke Dèma i Ami-ra, brat Zuhdi ja, sestra Sena, unu~ad, praunu~ad, zeto-vi Salko i Suad, te porodice Sarajli ja, Bi{~evi}, Drki},Rami}, Hadìomerovi}, Pe~ek, Panjeta, Vreto, Stambo-li}, Grahovi}, Bjelogrli}, Rakanovi}, Filipovi}, Vidmar,kao i ostala brojna rodbina, pri jatelji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana posli je podne-namaza(12.30 sati) u dàmi ji ôbani ja.

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH000

Dvadeset prvog novembra 2012. navr{ava segodina od smrti na{eg dragog muà, oca,svekra i djeda

D@EMAL (SALIHA)HUSEINAGI]

21. 7. 1937 - 21. 11. 2011.

Ima ne{to u dobrim ljudima:oni su jaki i posli je smrti ostave trag ko ji se

ne moè izbrisatii bol ko ja se ne moè preboljeti.

U na{im srcima }e{ ostati zauvi jek voljen,u mislima nikad zaboravljen.

Volimo te,tvo ji najmili ji

030

IN MEMORIAM

dr. ISMETHAD@IAHMETOVI]

1923 - 1992.

Na dana{nji dan ostali smo bez na{eg dobrog, plemenitog i voljenog tate.

Zauvi jek u na{im srcima i mislima,tvo ji: Zoran, Jadranka i Goran sa porodicama

111

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i kom{i je da je na{a draga

REJHANA (NUHANA) [UTA,ro|. OMEROVI]

preselila na ahiret u ponedjel jak, 19. novembra 2012, u 66. godini.

Dènaza }e se obaviti u sri jedu, 21. novembra 2012. godine, u 14 sati na mezar juHambina carina.

Oàlo{}eni: suprug Ibro, k}erka Senita, sestra Umihana, svekrva Emina, zetIsmet sa porodicom, djever Osman sa porodicom, zaova Fatima sa porodicom,

jetrva Fatima sa porodicom, te porodice [uta, Omerovi}, Handàr, Mulali}, Ku-~uk, Selimovi}, Obradovi}, Be{o, Brki}, Feri}, [ebo, îngel, Nuhodì} i ostalamnogobrojna rodbina, pri jatelji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u stanu merhume u Ulici Isovi}a sokakbr. 25/II.

002

SJE]ANJE

JELENADIZDAREVI]

2010 - 2012.

Buba i Nuri jaêlik

1122



PREDAH OSLOBO\ENJEsrijeda, 21.novembar/studeni 2012.58

HOROSKOP DANASNa vama je da donesete zavr{nu rije~ ili kona~nu odluku, koja predstavlja pozitivnu prekretnicu u poslovnoj saradnji. Budite dovoljno promi{ljeni i odgovorni za svoje postupke, nema razloga da povla~ite is-hitrene poteze. U susretu sa voljenom osobom, prvi utisak moè la-ko da vas zavara i tako da navede na pogre{nu reakciju. U ve~ernjimsatima prijat }e vam izlazak ili susret sa bliskim prijateljima.

Ukoliko vam je stalo da pridobijete ne~ije povjerenje, morate dje-lovati prisebno i u skladu sa utvr|enim pravilima o poslovno-fi-nansijskoj saradnji. Potrebno je da bolje razumijete stvari koje part-ner uporno pre{utkuje. Jasno vam je da se do nekih odgovora nestiè na lak ili jednostavan na~in. Upotrijebite svoju intuiciju, nemarazloga za nesigurnost i napetost.

Posebno vas iritira suo~avanje sa saradnicima, koji o~ekuju va{uservilnost ili prihvatanje razli~itih poslovnih ustupaka. Djelujete uzne- mireno, ali partner dobro zna na koji na~in moè da vas inspiri{ena pozitivno razmi{ljanje i raspoloènje. Opustite se u bliskom dru-{tvu ili uz osobu koja vam je iskreno naklonjena. Izbjegavajte situ-acije koje remete va{u psiholo{ku ravnoteù.

Va`no je da sa~uvate povjerenje u odre|ene saradnike i da prihva-tite neke savremenije ideje u poslovanju. O~ekuju vas uspje{ni re-

zultati. Nema potrebe da ograni~avate svoju ma{tu, iznenadite vol-jenu osobu neobi~nim idejama i aktivnom ulogom. Djelujete vrlozanosno u namjeri da se dopadnete. Uljep{ajte fizi~ki izgled, kao do- datni poticaj za dobro raspoloènje.

Ne~ije odgovore moète tuma~iti na razli~ite na~ine, ali na kraju os- tajete uskra}eni za osnovne uslove koji su vam neophodni. Nemarazloga da se pona{ate previ{e susretljivo prema saradnicima ko-ji ignori{u va{e prisustvo ili molbu. U emotivnim susretima kolo sre-}e se okre}e - negdje dobijate, a negdje gubite. Sa~uvajte li~no dos- tojanstvo u i{~ekivanju bolje prilike.

Dok vi uporno taktizirate i smi{ljate zaobilazna re{enja, neko drugi djeluje veoma efikasno i niè pozitivne rezultate. Poslovni gubi-tak ilustruje razli~ite probleme koji postoje me|u saradnicima ili ote-àvaju}e okolnosti u kojima se trenutno nalazite. U susretu sa vol-jenom osobom budite iskreni i realni, bolje je da ne obe}avate stva-ri koje niste u stanju da ispunite.

Va{ poslovno-finansijski uspjeh proizlazi iz dobro osmi{ljenih planova i preciznih poteza. Ni{ta nije slu~ajno, stoga budite uporni u svojim namjerama pred poslovnim partnerima. Priu{tite sebi neki noviuìtak i zadovoljstvo. Prijat }e vam emotivni susret ili romanti~na za-bava u odabranom dru{tvu. Ni{ta ne mora biti glamurozno, ve} samjerom i ukusom. Nalazite se u sjajnoj psihofizi~koj formi.

Imate osje}aj da vam nedostaju pouzdane informacije ili da vam iz-nenada izmi~e dobra poslovna prilika. Zbog oteàvaju}ih okolnosti ukojima se nalazite, ne moète da prikrijete svoje razo~arenje uodre|ene saradnike. Nemojte dozvoliti da mali nesporazumi u odnosu sa voljenom osobom, prerastu u ozbiljnije probleme koji vas emo- tivno udaljavaju. Va`no je da prevazi|ete svoje unutra{nje konflikte.

Ukoliko vam se ne dopada ne~ije ultimativno pona{anje, onda pa`lji-vije birajte rije~i koje koristite u svom nastupu ili u susretu sa sara-

dnicima. Diplomatska nota postaje neizbje na, naro~ito kada za to postoji dobar poslovni interes. Suvi{e pa`nje posve}ujete nekim spore-dnim doga|ajima koji vas udaljavaju od voljene osobe ili od nekih zajedni~kih planova. Potrebna vam je bolja psiholo{ka ravnoteà.

Djelujete snala ljivo u onim po~etnim fazama kada se rje{avaju va-`ni poslovno-finansijski interesi, ali va{a koncentracija opada u za-vr{nici. Ne moète da uti~ete na tok ili samu dinamiku poslovnihpregovora, jer postoji osnovni protokol. Potrebno je da ostvarite har- moni~an dijalog u odnosu sa voljenom osobom i sve }e biti bolje.Priu{tite sebi kreativan odmor i vi{e sati zdravog sna.

Neko ne obra}a pa`nju na va{ poslovni autoritet ili na komentarekoje upu}ujete. Ipak, izbjegavajte sukob sa osobom koja ospora-va va{ na~in razmi{ljanja. Nema razloga da se pona{ate suvi{e stro- go prema svojoj porodici, prihvatite ne~ije izvinjenje. Pokaìte daimate dovoljno razumijevanja i emotivnog sluha za ono {to se de-{ava. Izbjegavajte destruktivno pona{anje i neke lo{e navike.

Nemojte potiskivati svoju intuiciju, sjajno umijete da predvidite tokdoga|aja i mogu}i rasplet na poslovnoj sceni. Postoje situacije ka-da je te{ko objasniti pravi uzrok ili posljedicu, ali ako su va{a osje-}anja u skladu sa glasom razuma postupite po svojoj savjesti. Po-trebno je da ostvarite svoj unutra{nji mir i zadovoljstvo. Ve~ernjesate planirajte da provedete u skladu sa svojim raspoloènjem.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

[KORPIJA

23. 10. - 22. 11.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

LAV

23. 7. - 22. 8.

RAK

23. 6. - 22. 7.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

BIK

21. 4. - 22. 5.

OVAN

21. 3. - 20. 4.

UREDNI[TVO:Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI],Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI],Jakub SALKI], Mirela SEKULI],Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO

PRODAJA:Fax: 465-727,Tel: 276-967, 455-558e-mail: [email protected]

MARKETING:Meliha Hodì}Fax: 472-901Tel: 472-899, 468-161,276-968, 276-988e-mail: [email protected]

ID broj: 4200492600001

ADRESA:Dèmala Bijedi}a 185, SarajevoPo{tanski pregradak 686

TELEFONI:Centrala: 276-900, 467-723Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276-902, fax: 468-090, modem: 468-018;Uprava 234-718, fax: 461-007;

Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903,Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937,Sarajevska hronika: 276-901,fax: 468-054, Kultura: 276-906,Sportska rubrika 276-908,Prilozi: 468-142

OGLASNA SLU@BA:Tel/fax: 205-938e-mail: [email protected]

VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo,transakcijski ra~un broj:

1602000000317116,UNICREDIT BANK DD,transakcijski ra~un broj:3383202250044019,SPARKASSE BANK DD Sarajevo,transakcijski ra~un broj:1990490005630121,POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijskira~un broj: 1872000000045887,KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka,filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj:5715000000017279

Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje”Zorica Pandì}, {ef DTP-a

[tampa: Unioninvestplastika dd,Semizovac bb

Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963.godine Ukazom predsjednika Tita odliko-vano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlat-

nim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je1989. godine progla{eno za najbolji dnevnilist u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992.godini Oslobo|enje je u Velikoj Britanijiprogla{eno za list godine u svijetu.Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagraduslobode (u Skandinaviji), nagradu "zaizuzetnu odanost istini i slobodi" OskarRomero (Teksas), nagradu "za odràvanje uìvotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i

hrabrosti u izvje{tavanju pod najteìmuslovima" agencije Inter Press i Service,nagradu "za zajedni~ki rad novinararazli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode imira" fondacije Alfons Komin (Barselona),nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Klubaevropskih rektora, nagradu za ljudska prava"Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unar-odnu nagradu za slobodu {tampe" Udruènjaturskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta zanovinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD),Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno peroslobode" Me|unarodnog udruènja novina(FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico PaoloBorsellino” koju listovima koji se bore zaistinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te“Maria ss Assuanta” u saradnji sa Aso-cijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem uRimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD).

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA:Vildana SELIMBEGOVI]

PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA:Sadat BEGI]

DIREKTOR:Nedàd [ADI]

Nezavisni BH dnevnik

Web site: www.oslobodjenje.bae-mail: [email protected]

OSLOBO\ENJE

Vije}e za {tampuu Bosni i Hercegovini

Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za{tampu u BiH www.vzs.ba

Za sve eventualne primjedbe na pisanjelista, obratite se VZ[ u BiHe-mail: [email protected],tel: +387 33 272 270tel/fax: +387 33 272 271

R J E [ E N J E : s p r e m a , u r , m a t , r a s u t i , o t u , o n , v i n a r a , o , o g i , d e ` u r s t v o , k , o l e g , t u r s k a , m e r i s , r a t a r , i g a , t a k t i k a , n i r - v a n a , n a b , a j d i n a , s a n j a , n a p r a s i t , t , t , i m r , b r a n a , n i k a k o , a r a c , i m e n a r i , t r i .



Danas obla~no, prije podne na sjeverozapadu zemlje sa slabom ki{om, krajem danasmanjenje obla~nosti. Vjetar slab, promjenljivog pravca. Minimalna temperatura od 4 do7, u Hercegovini do 10, maksimalna dnevna od 7 do 12, u Hercegovini do 17 °C.Sutra u Hercegovini prete`no sun~ano, u ostalim predjelima umjereno obla~no. U petakja~e naobla~enje sa zapada, krajem dana u Hercegovini sa slabom ki{om. U subotu um-jereno obla~no, u no}i novo naobla~enje. U nedjelju promjenljivo obla~no, u Hercegovinisa ki{om.U Sarajevu obla~no i suho. Puha}e slab, isto~ni vjetar. Minimalna temperatura 5, maksi-malna dnevna 10 °C.

Obla~no sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom danas }e biti na sjeverozapadu i zapaduEvrope, na jugu Balkanskog i Apeninskog poluostrva i ponegdje na Pirinejskom polu-ostrvu. Ki{e }e biti i na Skandinavskom poluostrvu. U ostalim predjelima suho. Vjetarolujnih ja~ina puha}e na sjeverozapadu Evrope i u oblasti Egejskog mora. Najhladnijiglavni evropski grad bi}e Moskva sa 0, najtopliji Atina i Rim sa 19 °C.Na Balkanu obla~no, u ju`nim i centralnim predjelima o~ekuju se ki{a i lokalni pljuskovisa grmljavinom. Od sredine dana u sjevernim predjelima razvedravanje. Vjetar olujnihja~ina o~ekuje se u oblasti Egejskog mora. Maksimalna temperatura od 9 do 15, uoblasti Jadrana i na jugu poluostrva do 20 °C.



KULTURNI VODI^ OSLOBO\ENJEsrijeda, 21.novembar/studeni 2012.60

KINA

CINEMA CITY

HOTEL TRANSILVANIJA

animirana avantura,reìja: Genndy Tartakovsky,glasovi: Adam Sandler, Kevin James...po~etak u 14.20 sati.

DJECAdrama,reìja: Aida Begi},uloge: Marija Piki}, Ismir Gagula, BojanNavojec...po~etak u 16.45 sati.

ASTERIX I OBELIX U

BRITANIJI 3D

avanturisti~ka komedija,reìja: Laurent Tirard,uloge: Gérard Depardieu, Edouard Baer,Guillaume Gallienne...po~etak u 14.25 i 19 sati.

SILLENT HILL: OTKRIVENJE 3Dhoror,reìja: Michael J. Bassett,uloge: Adelaide Clemens, Kit Harington...po~etak u 16.25 i 18.30 sati.

SKYFALLtriler,reìja: Sam Mendes,uloge: Daniel Craig, Javier Bardem,Naomie Harris...po~etak u 16, 19 i 22 sata.

DIVLJACI

triler,reìja: Oliver Stone,uloge: Aaron Taylor-Johnson, Taylor Kitsch,Blake Lively…

po~etak u 21.20 sati.

SUMRAK SAGA: PRASKOZORJE 2fantazija, avanturareìja: Bill Condon,uloge: Kristen Stewart, Robert Pattinson,Taylor Lautner...po~etak u 13.30, 15, 17.30, 20 i 22.30 sati.

SARAJEVOOTETAtriler,reìja: Simon West,uloge: Nicolas Cage, Malin Åkerman...po~etak u 20.30 i 22.30 sati.

KINOTEKA

GLEMBAJEVIreìja: Antun Vrdoljak,uloge: Mustafa Nadarevi}, Ena Begovi},Tonko Lonza...po~etak u 19 sati.

POZORI[TA

NARODNO

@ENIDBAautor: Nikolaj Vasiljevi~ Gogolj,reìja: Petar Ve~ek,igraju: Amra Kapidì}, Nisveta Omerba{i},Jasna Dikli}, Ermin Sijamija, Miraj Grbi},Damir Kustura, Vladimir Jokanovi}, MirvadKuri}, Adnan Haskovi}, Marija OmaljevGrbi}po~etak u 19.30 sati.

KAMERNI

U ZVORNIKU JA SAM OSTAVIO

SVOJE SRCEpremijera,autor: Abdulah Sidran,reìja: Sulejman Kupusovi},igraju: Emir Hadìhafizbegovi}, AdmirGlamo~ak, Sabina Bambur, MuhamedHadòvi}, Amar Selimovi}, Dragan Jovi~i},Fe|a [tuka, Sabit Sejdinovi}po~etak u 20 sati.

MLADI

TIGRIÊK autor: Hana Janu{evska,reìja: Jurislav Korjeni},igraju: Drago Buka, Sead Bejtovi}, SafetHadìmehanovi}, Mirza Tanovi}, Suada

Ahmeta{evi}, Alma Merunka, SabihaKur{umli}po~etak u 18 sati.

GALERIJE

BLACKBOXIzlo`ba fotografija “Foto {kola Jesen2012.” Nakon 16 ~asova foto {kole podvodstvom Agdala Nuhanovi}a, polaznici }ena otvorenju izlo`be publici predstavitisvoje fotografije. Izlo`ba je za sve posjeteotvorena do 22. novembra.

ARS AEVI ART DEPOStalna postavka Kolekcije Ars Aevi/Muzejasavremene umjetnosti Sarajevo,najzna~ajnije kolekcije internacionalnesavremene umjetnosti u regionuJugoisto~noj Evrope, i projekata budu}egMuzeja arhitekte Renza Piana.

Galerija se nalazi u Centar Skenderija, u ul.Terezije bb. Galerija je otvorena od 10 do22 sata.

CENTAR GRBAVICAIzlo`ba slika umjetnika Karoline Atagi},Ilonke Terzi}, Hajrije [orn, MiroslavaKaurina i [efika Arnautovi}a. Izlo`ba je zasve posjete otvorena do 23. novembra.

UMJETNI^KAIzlo`ba “Dreams & ruins” ~etvorice autoraiz Francuske Pierre Arnaud, Nicolas A.A.Brun, Jean-Marc Cerino i Eric Manigaud.Izlo`ba je otvorena do 2. decembra svakimradnim danom od 10 do 18 sati.

RAIFFEISEN GALERIJAIzlo`bu radova Igora Zergola, koji je pro{legodine diplomirao na Akademiji likovnih

umjetnosti u Sarajevu, na Nastavni~komodsjeku. Galerija se nalazi u zgradiCentrale Banke, u ul. Zmaja od Bosne bb,otvorena je radnim danom od 8 do 16 sati.

ATELJE ZECIzlo`ba slika i grafika iz ciklusa “Ku}a odkamena”. Galeri ja je otvorena od

ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotomod 10 do 14 sati ili uz na javu na telefon061/338-186.

110795Stalna postavka eksponata ~iji je ciljo~uvati sje}anje na tragediju u Srebrenici i8.372 osobe koje su tragi~no stradale ugenocidu.Galerija se nalazi u ul. Fra Grge Marti}a2/III. Otvorena radnim danima od 10 do 18,

a subotom od 10 do 16 sati, najave natelefon 033/953-170.

GABRIJELStalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakatKamernog teatra 55”. Otvorena svakimradnim danom od 10 do 18 sati.

MUZEJI

OLIMPIJSKIStalna postavka “Organizaci ja XIV Zimskiholimpijskih igara“. Otvorena za posjete odponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati.

HISTORIJSKIMuzej je otvoren za posjete radnim danimaod 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

ART-KU]A SEVDAHA

Otvorena je za sve posjetioce svakimdanom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

BO[NJA^KIOtvoren za posjete od ponedjel jka dopetka od 8 d o 16 sati. Obilasci uklju~u juGazi Husrev-begov hamam, postavku

umjetni~kih djela U fokusu kolekci je,galeri je Mersad Berber i Ismet Rizvi}, tebiblioteku. Posjete u pratnji vodi~a odponedjel jka do petka od 12.30 do 16 sati.Grupne posjete na javiti na 033/279-800 [email protected].

SARAJEVOBrusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Ali je Izetbegovi}a“ i Despi}aku}a otvoreni su svakim radnim danom oddeset do 16 sati, subotom od deset do 15sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreniza posjete.Muzej Jevre ja otvoren je za posjete svakimradnim danom od 10 do 16 sati, subotomne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do13 sati.

KINA

MULTIPLEX EKRAN

PARANORMALNA AKTIVNOST 4

horor,reìja: Henry Joost i Ariel Schulman,uloge: Katie Featherston, KathrynNewton...po~etak u 16.30, 18.30 i 20.30 sati.

ZENICA

DELFIN: PRIÂ O SANJARU

animirana avantura,

reìja: Eduardo Schuldt,glasovi: Robbie Daymond, Debra L.Repashy, Michael Ferreri...po~etak u 14.30 sati.

SUMRAK SAGA: PRASKOZORJE 2

fantazija, avantura

reìja: Bill Condon,uloge: Kristen Stewart, Robert Pattinson...po~etak u 15.30, 18 i 20.15 sati.

DJECAdrama,reìja: Aida Begi},uloge: Marija Piki}, Ismir Gagula, Nikola

\uri~ko...po~etak u 15, 17, 19 i 20.45 sati.

POZORI[TA

BOSANSKO NARODNO

KALIOPIkoncert,po~etak u 20 sati.

MUZEJI

GRADA ZENICENa raspolaganju posjetiocima su stalnepostavke, etnolo{ka, arheolo{ka ihistorijska. U tvr|avi Vranduk postavljena

je stalna historijska zbirka o ranomsrednjem vi jeku u Bosni. Muzej je otvorenza posjetioce radnim danima od 9 do 17sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta).Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetiocetokom ci jele sedmice, od 9 do 17 sati.

POZORI[TA

NARODNO

MALOGRA\ANSKA SVADBAautor: Bertolt Breht,reìja: Jovica Pavi},igraju: Milenko Iliktarevi}, RemiraOsmanovi}, Elvira Aljuki}, Armin ]ati},

Adnan Omerovi}, Nermin Omi}, MelihaFaki}, Midhat Ku{ljugi}, Elvis Jahi}, BesimTufek~i}, Enver Hasi}, Sini{a Udovi~i}po~etak u 19.30 sati.

GALERIJE

ME\UNARODNAGALERIJA PORTRETAStalna postavka crteà, skica, akvarelaIsmeta Mu jezinovi}a, stalna postavkaLegata “Haim James Pinto“. Galeri ja jeotvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

TUZLA

CENTAR ZA KULTURURetrospektivna izlo`ba slika i bareljefaKemala Kebe, umjetnika ko ji je u Javuzsultan Selimovom mesdìdu, kod Starogmosta, imao atelje od 1987. do 1992.godine, u ko jem je bila stalna prodajnaizlo`ba njegovih radova.

POZORI[TA

DOM ARMIJE

29. susreti pozori{ta BiH

Gostovanje SARTR-a

BIO JE LIJEP I SUNÂN DANautor:reìja: Tanje Mileti}-Oru~evi},igraju: Sonja Goronja, Mirela Lambi}, AnaMia Mili}, Maja Salki}, Amila Terzimehi},

Benjamin Bajramovi}, Adnan Kreso, SeadPandur, Jasenko Pa{i}po~etak u 19.30 sati.

KINA

MULTIPLEKS PALAS

SILLENT HILL: OTKRIVENJE 3D

horor,reìja: Michael J. Bassett,uloge: Adelaide Clemens, Kit Harington...po~etak u 18 i 22 sata.

ARTILJEROkomedija,reìja: Sr|an An|eli},uloge: Jovan Kolari}, Ana Konjovi~...po~etak u 17.15 i 20 sati.

SKYFALLtriler,reìja: Sam Mendes,uloge: Daniel Craig, Javier Bardem...po~etak u 15.30, 18, 19.15, 20.45 i 22 sata.

SUMRAK SAGA: PRASKOZORJE 2fantazija, avanturareìja: Bill Condon,

uloge: Kristen Stewart, Robert Pattinson,Taylor Lautner...po~etak u 13, 15.30, 17.45, 20 .15 i 22.30sati.

MUZEJI

MUZEJ SAVREMENEUMJETNOSTI RSIzlo`ba “[ta se dogodilo sa ZbirkomDraginje i Voje Terzi}” je produèna. DjelaSave [umanovi}a, Petra Dobrovi}a, MilanaKonjovi}a, Jovana Bijeli}a, MilaMilunovi}a, Gabrijela Jurki}a, IvankeBukovac, Romana Petrovi}a, PerePopovi}a, Vojislava Hadìdamjanovi}a,Stojana Aralice, Koste Hakmana... moguda se pogledaju do 30. novembra.

BR^KO

BANJA LUKA

Repertoare i programde{avanja u va{ojkulturnoj

ustanovi mo ete slati namail: [email protected] ili na broj

faxa 033/ 468-054.



TV PROGRAMOSLOBO\ENJE srijeda, 21.novembar/studeni 2012. 61

Ameri~ka ljepota 00.30 PINK

The Adventures of Caleb Williams 2, 1980.

AVANTURA

Reìja: Herbert Vajs

Uloge: Mick Ford, Günther Maria Halmer, ChrissieCotterill, Jacques Maury, Arthur Brauss, Colin Jeavons

Avanture Kaleba Vilijamsa01.30 TV1

Film govori o Kalebu Vilijamsu, siro-ma{nom mladi}u, koji radi na imanju

bogatog Ferdinanda Foklandska. Iakoje Foklandsk rezervisan i tih, on imaponekad nagle i za~u|uju}e napade bijesa. Vilijams je za-brinut zbog toga i po~inje da ispituje upravnika imanja Fo-klandskih, gospodina Kolinsa {ta je ta~an uzrok ta kvog ~u-dnog pona{anja Ferdinanda. Tada saznaje zastra{uju}e stva-ri. Da je Foklandsk bio u sukobu sa izvjesnim Tirelom, ko-ji je bio tiranin i koji je ugnjetavao i terorisao sve ljude u svo-joj blizini. Kasnije je Tirel prona|en mrtav. Iako je odmahbio osumnji~en za ubistvo, Foklandsk se branio svojim ugle-dom. Umjesto njega, dva nedu`na ~ovjeka bivaju osu|enana smrtnu kaznu...

F I L M

Hostage For A Day, 1994.

KOMEDIJA

Reìja: John CandyUloge: George Wendt, John Vernon, Robin Duke,Christopher Templeton, Currie Graham

Talac na jedan dan13.40 HRT2

Ujutro na dan svog ro|endana War-ren se budi u nadi da }e mu supru-ga Elizabeth (R. Duke) ~estitati ro|en-dan i izvr{iti obe}anje koje mu je da-la: da }e s njim oti}i na godi{nji odmor na Aljasku. Umjes-to toga, Elizabeth je naru~ila preure|enje ku}e i angaìra-la skupog i popularnog - osobito me|u ènama - gra|evin-ca Honda. Warren kasni na posao, a njegov ga poslodavac,Elizabethin otac Regan, poniàva i vrije|a.

F I L M

Moskva slezam ne verit, 1980.

KOMEDIJA/DRAMA/ROMANSA

Reìja: Vladimir Menshov

Uloge: Vera Alentova, Irina Muravyova, AlekseyBatalov, Natalya Vavilova, Raisa Ryazanova

Moskva suzama ne vjeruje00.00 RTRS

Ovo je lijepa, topla i uzbudljiva pri~ao borbi za budu}nost, ali i za opsta-

nak, tri mlade djevojke koje dolaze izduboke provincije u Moskvu, ciljnomjesto svih ambicioznih i èljnih boljeg i sadràjnijeg ivo-ta. Ali kako uspjeti u Moskvi? Kako uspjeti bilo gdje kadasu èlje u neskladu sa mogu}nostima? Svaka od junakinjabira svoj put, saglasno svojoj prirodi. Svaka od njih prona-lazi svog mu{karca. I svoje mjesto u Moskvi. Ali...

F I L M

The triple Cross, 1966.

TRILER

Reìja: Terence Young

Uloge: Christopher Plummer, Romy Schneider,Trevor Howard, Yul Brynner, Claudine Auger

Pri~a o Eddieju Chapmanu17.30 HRT 2

Velika Britanija, uo~i 2. svjetskog rata.Otmjeni lopov, specijalist za obijanjebrava i zavo|enje pre divnih ena, po-sve amoralni Eddie Chapman zavr{i uzatvoru na otoku Jerseyju, ba{ kada kontrolu nad otokom preu-zmu nacisti. Suo~en s dugogodi{njom zatvorskom kaznom,Eddie uspije uvjeriti nacisti~ke zapovjednike da mrzi Britani-ju, tolika da }e radije ivjeti za Njema~ku negoli umrijeti za Bri-taniju. Iako mu ne vjeruju do kraja, nacisti ga regrutiraju...

F I L M

Striking Distance, 1993.

AKCIJA

Reìja: Rowdy Herrington

Uloge: Bruce Willis, Sarah Jessica Parker, DennisFarina, Tom Sizemore, Brion James, Robert Pastorelli

Smrtonosna zona23.30 NOVA

Pittsburghom hara serijski ubica, a

Hardy je pitsbur{ki policajac, uvjerenkako je ubica neko od njegovih kole-ga. Istragu }e prekinuti obiteljska tra-gedija i ~injenica kako ga kolege smatraju izdajnikom zbogsvjedo~enja kojim je prekinuo karijeru jednog od njih. Dvi-je godine kasnije Hardy radi u rije~noj policiji, razo~aran isklon alkoholu, da bi ga iz letargije probudila tek nova ubis-tva koja se doga|aju upravo na njegovoj rijeci.

F I L M

CSI: New York23.50 BHT 1

Kada na jednom gradili{tu u centru

New Yorka prona|u tijelo zabetoni-ranog ~ovjeka, Macovi forenzi~ari sli-jede tragove koji ih odvode u pod-zemni svijet. Tamo pronalaze “pono-}ne ratnike”, ljude koji u~estvuju usurovoj borbi za ìvot i smrt, kako bipri~inili zadovoljstvo publici eljnojnasilja…

American Beauty, 1999.DRAMA

Reìja: Sam Mendes

Uloge: Kevin Spacey,Anette Bening,Thora Birch,

Mena Survari

@ivot Lestera Burnhama je potpuni proma{aj. Njegova savr{eno odjevena, u{togljena enaCarolyn predbacuje mu za svaku sitnicu, k}er Jane ne komunicira s njim, a posao je pravipakao. Ipak, Lester jednog naizgled obi~nog dana doìvljava pravu renesansu: opaziv{i k}er-kinu kolegicu iz navija~kog tima Angelu, u njemu se probude zaboravljene strasti. Potresensna nim osje}ajima prema Angeli, Lester kre}e na put bez povratka i daje otkaz, usput uci-jeniv{i {efa te po~inje dizati utege u gara i i podsje}ati se na stvari koje su ga uveseljavale...

S E R I J A

Obalska straà10.15 BHT 1

Grupa mladih surferazabavlja se na iznaj-mljenom jedrenjaku.Posebnu pa`nju djevo-jaka privla~i T-Bone,najvje{tiji od svih surfe-

ra. T-Bonea napadnemorski pas i krvavamrlja je sve {to je osta-lo od njega. Pripadniciobalske straè su izne-

na|eni, jer bijeli morski pas - ubica nikad se nije po-javljivao u Baltiku. Me|utim, morski pas napadne i slje-de}eg dana i usmrti ~ovjeka sasvim blizu obale...

Robinja Isaura15.00 BHT 1

Gabriel je oti{ao po-sjetiti Elenu na ima-nje pukovnika Se-bastijana. No, puko-vnika su probudiliglasovi u ku}i. Kadaotkriju da je Gabrieloti{ao na imanje,njegova majka i ses-tra krenu za njim,nadaju}i se da }euspjeti sprije~iti mo-gu}e krvoproli}e.

Sva moja djeca17.15 TV1/MRE@A

Mesut se lo{e pona{a pre-ma Mathilde, te ona dono-si odluku da napusti ku}u.Ali Yahya i Bah{ende osta-ju sami u restoranu, te suprimorani na}i prijevoz dase vrate ku}i. Zuhrenaz jeiznena|ena jer vidi oca i Ba-

h{ende u zagrljaju. Mesut jetuàn zbog Mathildinogodlaska, ali ipak nije uradioni{ta da je zaustavi. Ismailposje}uje Yaprak.

Asi21.05 FTV

Ihsan kre}e u potra-gu za dokazima oDemirovoj nevinosti,zbog ~ega po~injeistraìvati pro{lostSarma{ik. Ihsan vo-di Suhejlu sa sobom,{to }e uzrokovati no-vu krizu u porodici.Neriman napu{ta ku-}u. Asi se s jednestrane poku{ava vi-djeti s Demirom, a s druge nastoji rije{iti novonas-talu situaciju u ku}i. Neriman se seli u ku}u svoga oca.Zapo~inje rastava Defne od Kerima. Ihsan i Suhejlapronalaze zanimljive podatke o pro{losti Sarma{ik.

S P O R T

Man. City - Real Madrid20.45 OBN

NOGOMET: LIGA PRVAKA

S E R I J E



TV PROGRAM OSLOBO\ENJEsrijeda, 21.novembar/studeni 2012.62

Revan{utakmica~etvrtfinalafudbalskogkupaBosneiHercegovinedonosiduelekipakojesenalazeudobrojformi.êlikjebezporazauposljednjih{est,a[iroki

Brijeg~akuosamutakmicanasvimtakmi~enjima.Uzto,rezultatod1:1 izprvogsusretanaPecari,garantujezanimljivme~nastadionuBilinoPolje.

BHT FTV07.00 Dobrojutro08.00 Vijesti08.15 SjajPariza,igrana

serija,44/80(r)08.45 Sandokan,animirana

serija,32/35(r)09.10 RobinjaIsaura,

igranaserija,29/167(r)

10.00 Vijesti10.15 Obalskastra a,

igranaserija,8/6111.05 Novaavantura,

magazin(r)12.00 Vijesti12.15 Dru{tvoznanja,

dokumentarnaserija(r)

12.45 Podkrovom,magazin(r)

13.15 Barkod,potro{a~kimagazin(r)

13.45 JosipPejakovi}:Uimenaroda(r)

14.15 Vijesti14.30 Sandokan,animirana

serija,33/3515.00 RobinjaIsaura,

igranaserija,30/16715.50 Hronikaregija:

Hercegovina16.15 Vijesti

16.25 Nogomet,~etvrtfinaleKupaBiH:êlik-[irokiBrijeg,2.utakmica,prijenos

18.40 BusinessNews18.45 Telefoni}i,animirana

serija,23/3219.00 Dnevnik

SportVrijeme

19.35 SjajPariza,igranaserija,45/80

20.00 Interview20:Neboj{aStefanovi}

20.50 Biznismagazin21.20 Putujemdabihse

vra}ao,dokumentarnifilm

21.50 Dnevnik22.15 BusinessNews22.20 Euroimpuls,magazin22.50 Nadnevnomredu,

informativniprogram23.20 Susreti

pozori{ta/kazali{taBiH-Br~ko2012,hronika

23.50 CSI:NewYork,igranaserija,20/23

00.30 Hronikaregija:Hercegovina(r)

07.00 Dobrojutro08.00 Vijesti

Programzadjecu08.10 Poko08.25 Super{pijunke08.50 Crvenekapice09.15 JagodicaBobica09.35 Ku}nisvemirci10.00 Vijesti10.05 Mu}ke,humoristi~ka

serija11.00 PopPixie,crtana

serija11.15 Pingu11.20 Zauvijeksusjedi,

humoristi~kaserija12.00 Dnevnik112.15 PregledLPu

nogometu(r)13.35 Larinizbor,156.ep.14.30 Paralele,vanjsko-

polti~kimagazin(r)

15.00 Vijesti15.10 Zauvijeksusjedi,

humoristi~kaserija15.45 MasterChef,reality

show(r)16.40 An|elaAnakonda,

crtanaserija17.00 Federacijadanas17.20 Na{amalaklinika,

humoristi~kaserija18.05 Lud,zbunjen,

normalan,serijaStanjenaputevimaFinansijskenovosti

19.30 Dnevnik220.10 Odgovoriteljudima,

dijalo{kaemisija21.05 Asi,serija,82.ep.22.00 MasterChef,reality

show23.05 Dnevnik3

FinansijskenovostiStanjenaputevima

23.35 Mu}ke,humoristi~kaserija

00.25 Larinizbor,156.ep.01.10 Odgovoriteljudima(r)02.05 Dnevnik3(r)02.35 Pregledprogramaza

~etvrtak

RTRS06.00 Infokanal06.30 utarnjiprogram09.00 Vijesti09.10 Su|enjauHagu,

pregledMalatv

10.00 Biojednomjedanìvot,crtanaserija

10.25 Za{to?10.30 Privatni ivotremek

dijela-gospo|iceizAvinjona,obrazovniprogram

11.20 Enciklopedijavelikihli~nosti,obrazovniprogram

11.30 Ljetneljubavi,omladinskaserija

12.00 Dnevnik112.15 KlintIstvud- ivotu

filmu,dokumentarniprogram(r)

14.00 Vijesti14.10 Larinizbor,serija15.00 Ufokusu15.55 Budimoljudi16.30 Srpskadanas17.10 Strasti,TVnovela18.05 Miriski{ena

Balkanu,serija19.05 Malacznalac,kviz19.30 Dnevnik2

Sport20.10 Intervju21.15 IstraìteljiizMajamija

10,serija22.00 Ra~unica,emisijaza

potro{a~e22.30 Dnevnik322 .50 Spor t23.05 Akademija,emisijaza

mlade23.30 Poprokaut,muzi~ka

emisija00.00 Ciklusruskogfilma,

Moskvasuzamanevjeruje

02.25 Miriski{enaBalkanu,serija(r)

03.20 Dnevnik2(r)03.45 Ufokusu(r)04.35 Budimoljudi(r)

TV106.10 Zakonljubavi,igrana

serija,160/187(r)07.00 Najavaprograma07.10 Redmagazin,

showbizmagazin08.05 Gimnazijalci,igrana

serija,ep.13/2409.05 PutzaAvonlea,

serija,57.ep.(r)10.00 Promo10.05 Svamojadjeca,

serija,ep.41(r)11.00 Vjetarule|a,igrana

serija,ep.7/65(r)12.00 Promo/Musicbox12.15 Ekstremnisportovi,

sportskiserijal,41.ep.13.05 Gimnazijalci,igrana

serija,13/2414.00 Promo14.05 Zakonljubavi,igrana

serija,161/187

15.00 Promo15.05 PutzaAvonlea,

igranaserija,ep.5816.01 Otok,11/26(r)17.00 Vijestiu1717.15 Svamojadjeca,

serija,42.ep.18.12 NajavaDnevnika

19:0018.13 Makeover-upoznaj

novogsebe18.20 Redmagazin,

showbizmagazin19.00 Dnevnik20.00 Vjetarule|a,igrana

serija,ep.8/6520.58 NajavaVe~ernje

vijesti21.00 Junskano},igrana

serija,46/10322.00 Ve~ernjevijesti22.25 Promo/Musicbox22.40 Medicinskaistraga,

igranaserija,ep.1223.30 IreneHuss,igrana

serije,ep.12/1200.30 Dnevnik(r)01.30 AvantureKaleba

Vilijamsa2,film03.00 No}niprogram

HAYAT06.00 Bandini,serija,

193.ep.06.45 Kadli{}epada,

serija,65.ep.08.15 Take{ijevdvorac,

zabavno-sportskiTVshow

08.40 Beyblade,crtanifilm

09.00 HelloKitty,crtanifilm

09.15 Garfield,crtanifilm09.30 Lijenigrad,

crtanifilm09.51 Bakugan,

crtanifilm10.15 Monsuno,

crtanifilm10.38 Virusattack,

crtanifilm10.52 Winx,crtanifilm11.45 Vijesti

12.00 Bandini,serija,193.ep.

13.00 Kadli{}epada,serija,66.ep.

14.30 Tihaoluja,serija,2.ep.

15.35 TVIzlog16.10 Muzi~kiprogram16.25 Sportcentar16.30 Take{ijevdvorac,

zabavno-sportskiTVshow

17.00 Krvnijevoda,serija,18.ep.

18.05 Pospisku,talkshow19.00 Vijestiu7,

info.program19.30 Sport19.55 Bandini,serija,

194.ep.20.55 JinglZMBT

televoting21.00 Krvnijevoda,48.ep.22.00 Tihaoluja,serija,

3.ep.23.00 Borila~kavje{tina2,

film01.25 Sportcentar01.30 AstroNumCaffe,

uìvo

PINK06.00 Nasljednici,

telenovela(r)07.00 Udrimu{ki,

jutarnjiprogram

09.45 PrviVipkuhar,kulinarskishow

11.00 Infotop,vijesti11.05 Vremenska

prognoza11.10 Simar,

indijskaserija(r)

12.30 Brzepare,kviz13.45 Balkanska

posla,realityshow

14.50 Nasljednici,telenovela

15.50 Infotop,vijesti

16.05 Malanevjesta,indijskaserija

17.00 Simar,indijskaserija

18.00 Infotop,centralnevijesti

18.20 Vremenskaprognoza

18.21 Savr{enoskladansvijet,informativnozabavnaemisija

18.31 PonosRatkajevih,serija

19.30 Malanevjesta,indijskaserija

20.30 PrviVIPkuhar,kulinarskirealityshow

21.30 Bra~nisudija,realityemisija

23.00 \avoljave~era,realityemisija

00.10 CityExclusive,zabavnashowbizemisija

00.30 Ameri~kaljepota,ameri~kifilm

OBN06.25 HairyScary,crtani

film06.40 Gladiatori,crtanifilm07.00 Gusarskaakdemija,

crtanifilm07.15 CosmicQuantum

Rey,crtanifilm07.35 Zakumi,crtanifilm08.00 Ferhat,crtanifilm08.30 Nebeskeplasa~ice,

crtanifilm08.50 PrincizBelAira,

humor.serija(r)09.20 Gorki ivot,serija10.20 Stolza4,kulinarski

show(r)11.00 Olujauraju,sapunica11.50 Crimetime,crtani

film11.55 OBNInfo12.05 Najbr iigra~,kviz13.15 Izgubljeni,serija(r)

14.00 Odba~ena,serija(r)14.55 Larinizbor2,serija(r)15.50 Sulejman

Veli~anstveni,serija(r)17.00 OBNInfo17.10 Stolza4,kulinarski

show17.55 Ru avjetrova,sapunica18.50 OBNInfo19.10 OBNSport19.15 InMagazin20.00 Ligaprvaka,uvodna

emisija20.45 Man.City-Real

Madrid,prijenosutakmice

22.55 MagazinLigeprvaka,studijskaemisija

23.30 MMA,sportskaemisija

00.00 OBNInfo(r)00.15 OBNSport(r)00.20 InMagazin,show

magazine(r)01.00 Ligaprvaka:Man.

City-RealMadrid,snimkautakmice

02.50 MMA,sportskaemisija(r)

03.20 OBNInfo(r)

07.30Dolinasunca,serija08.15TVizlog08.55Vijesti09.00HelloKitty09.15Garfild09.30Lijenigrad09.50Bakugan10.10Monsuno10.30VirusAttack11.00Winx11.55Vijesti12.00Bandini,serija13.00Kadli{}epada,serija14.30Tihaoluja,serija16.00Vijesti16.15Magazin16.30Sportcentar16.35Take{i

zamak17.00

Krvnijevoda,serija18.00Dolinasunca,serija19.00ATVvijesti19.55Bandini,serija21.00Krvnijevoda,serija22.00Ve~ernjevijesti22.20Apostrof23.00Borila~kevje{tine2,film00.30Sportcentar00.35 Zauvijeksusjedi,serija01.00No}niprogram

TV ATV

09.05PutzaAvonlea,igranaserija,ep.57(r) 10.05Svamojadjeca,igranaserija,ep.41(r)11.00Vjetarule|a,igranaserija,ep.7/65(r)15.05PutzaAvonlea,igranaserija,ep.5817.15Svamojadjeca,igranaserija,ep.4220.00Vjetarule|a,igranaserija,ep.8/6522.40

Medicinskaistraga,igranaserija,ep.1223.30 IreneHuss,igranaserije,ep.12/12

TV MOSTAR09.05PutzaAvonlea,igranaserija,ep.57(r) 10.05Svamojadjeca,igranaserija,ep.41(r)11.00Vjetarule|a,igranaserija,ep.7/65(r)15.05PutzaAvonlea,igranaserija,ep.5817.15Svamojadjeca,igranaserija,ep.4220.00Vjetarule|a,igranaserija,ep.8/6522.40

Medicinskaistraga,igranaserija,ep.1223.30 IreneHuss,igranaserije,ep.12/12

[email protected] Jutarnjiprogram09.05PutzaAvonlea,serija(r) 10.05Svamojadjeca,serija(r)11.00 Vjetarule|a,serija(r)12.00 Vijesti12.20GlasAmerike13.00Prepreke14.00Uno}nomvrtu14.15Fragolanija15.00PutzaAvonlea,serija16.00Dnevnik116.20 Zasvakubolesttrava

raste16.30Dijagnoza17.15Svamojadjeca,serija18.15Bilans18.45Crtanifilm19.00Dnevnik219.30 Zasvakubolesttravaraste20.00Bingoshow21.10Vjetarle|a,serija22.00 Dnevnik322.15 Bojnopolje,dok.program 22.40Medicinskaistraga,serija23.30 IreneHuss,serija

TV TK07.00Sarajevskojutro,u ivo10.00 21.RadnasjednicaSkup{tineKS,direktno(Vijestiupauzamasjednice)18.30DnevnikTVSA19.00 Pingu19.05GraditeljBob19.15An|elinabalerina19.45Barimba20.00Ulica,20.50Tarih(r)21.00VijestiTVSA21.05Sex,drogaisrednje

godine22.00Strasti,serija23.00VoiceofAmerica23.15Dodir,film00.45DnevnikTVSA(r)01.15Odjavaprograma

TV SA

06.30 Jutarnjiprogram08.30Igranaserija10.00Novosti10.05 Film12.00Novostiupodne12.15Crnonabijelo(r)14.00Novosti14.05 Nekoteposmatra,serija15.00 Larinizbor,serija16.00Dnevnik116.20Ruàvjetrova,serija17.10Ruàvjetrova,serija18.00DanasuSrpskoj18.30Larinizbor,serija19.30

Dnevnik220.15

Serija21.00

Stavikontrastav22.30Dnevnik323.00Nekoteposmatra,serija23.45Povratakkralja,igranifilm01.30 Zvjezdanonebo

TV BN16.02 Vijesti16.15Putopisi,dok.program(r)16.40 TOP7,muzi~kiprogram(r) 17.20Meridijanima,dokumentarniprogram18.00Crnoibijelo18.15 Vremenskaprognoza18.35 “Vje`bajmozajedno”-sportskorekreativniprogram19.00 Iakcija,zabavniprogram19.30Sanjalica,programzadjecu20.00 KVIZ

Extra20.20

Vremeplov...20.30 Sredinomsedmice20.55 Triujedan,muzi~kiprogram21.10Op~injeni,igranaserija22.05 Folk-top1023.00 Slonextrainfo

TV SLON08.05Studenti,serija09.05PutzaAnvoli,serija(r) 10.00Vijesti10.05 Oddesetdodvanaest,revijalniprogram,ivo12.00Vijesti12.09 TV

intervju(r)13.00 Igranifilm14.30Vijesti14.35Gradovisvijeta(r)15.05PutzaAnvoli,serija16.00 Tragovisudbina,dok.program(r)17.00Muzi~kitvposter17.16Sva

mojadjeca,serija18.15

Starizanati18.50 Crtanifilm19.00Dnevnik119.30Muzi~kiprogram20.05 Potragazapravdom,serija21.00Kultura21.30 TVLiberty22.20Dnevnik222.40Medicinskaistraga,serija23.40 IreneHuss,serija

TV USK08.00Sasevdahomusrcu08.30SedamdanauMaglaju(r)09.00Sandà~kivelikani(r)10.00 I.R.I.B.(r)10.30GlasAmerike(r)11.00 Infoblok12.00Razgoli}enanauka12.40SedamdanauMaglaju(r)13.10Na{arealnostsaDritomHaziraj14.00 Tvojasamsudbina,(r)15.00HazretiMerjem16.00 Otvoreni

program18.00

Vogo{}anskahronika18.30SMSMusic19.30 I.R.I.B.20.00 MagazinPlus,Viso~kahronika 21.00Tvojasamsudbina,serija21.50Slikedoma,magazin22.30Vogo{}anskahronika(r)23.00GlasAmerike23.30Otvoreniprogram(r)

TV VOGO[]A08.30Dje~ijejutro09.00 Vjerskiprogram09.10 ProgramTVSahar10.00 Djevojke10.30Svakomoèkuhati11.00Ludosrce,serija12.00 VijestiTVSahar12.30 Djevojke13.00PlanetaZemlja14.00Razotkriveni15.00 Dje~ijepopodne15.30Svakomoèkuhati16.00Ludosrce17.00Flashvijesti17.05 ICsport17.30

Slikedoma18.00

Jasamtvojasudbina19.00 RadoznaliSre}ko19.30DnevnikFTV20.00VijestiIC20.20 AutoShopMagazin21.00Reporteri,serija22.00 Jasamtvojasudbina23.00 GlasAmerike23.30VijestiTVSahar00.00VijestiIC(r)00.20ProgramzaAmeriku

TV KAKANJ08.00 Jutarnjiprogram09.00,JutarnjevijestiRadioZenice09.05 Zenicadanas(r)09.30GlasAmerike(r)10.00 serija12.00 Izdanaudan12.05serija13.05Odlika{i(r)13.30Frejèr,humoristi~kaserija14.0Izdanaudan 14.05Seluupohode(r)14.45 Zasvakubolesttravaraste,rep. 15.00Vijesti15.05 serija16.05

Popodnesvama17.00

Izdanaudan17.15Serija(r)18.17Dje~ijiprogram19.00Zenicadanas19.30Muzi~kispotovi20.00 serija21.02Nijete{kobitija22.40 serija24.00Zenicadanas(r)Stanjenaputevima,vremenskaprogoza00.30GlasAmerike

TV ZENICA

Red magazin18.20

Krv nije voda21.00

Bra~ni sudija21.30

Ruà vjetrova17.55

Poko08.10

êlik - [iroki Brijeg16.25 BHT

Strasti17.10

S P O R T



TV PROGRAMOSLOBO\ENJE srijeda, 21.novembar/studeni 2012. 63

HRT107.00 Dobro jutro, Hrvatska09.20 Vijesti09.25 Dobro jutro, Hrvatska09.50 ZABA - 90 sekundi (r)10.00 Vijesti10.06 Vrijeme danas10.11 Mitskim putovima 4:

Kraljevska cesta,dokumentarna serija

11.07 Klju~ u ruke 1,dokumentarna serija

12.00 Dnevnik12 .15 Spor t12.17 Vri jeme12.21 TV kalendar (r)12.41 Prkosna ljubav, serija13.33 Dr. Oz 2, talk show14.13 Navrh jezika: Osmijeh14.20 Vijesti14.29 Vrijeme sutra14.30 Jelovnici izgubljenog

vremena: Oto~kiladanjski vrtovi (r)

14.50 Rije~ i ivot: PlodoviKoncila nakon polastolje}a,

15.26 Indeks15.58 Luda ku}a 2, humor.

serija (r)16.39 TV kalendar (r)16.58 Hrvatska uìvo17.00 Vijesti

17.10 Hrvatska uìvo17.52 HAK - Promet info18.00 Kontakt: Druga

strana medalje18.23 8. kat: Ludi provodi

vode u smrt,talk-show

19.10 Tema dana19.30 Dnevnik19 .58 Spor t20.04 Vri jeme20.07 ZABA - 90 sekundi20.09 Loto 7/3920.14 Globalno sijelo20.45 I ru i~asto je crno,

dokumentarni film22.01 Horizonti,

vanjskopoliti~kaemisija

22.55 Dnevnik 323.15 Vijesti iz kulture23 .23 Spor t23.26 Vrijeme sutra23.35 Drugi format:

Rousseau, na{suvremenik

00.26 Seks i grad 6,humoristi~na serija

00.57 Regionalni dnevnik (r)01.18 Talac na jedan dan,

ameri~ki film (r)

HRT206.13 Generalna {pica06.17 Prkosna ljubav,

serija (r)TV vrti}: [i{mi{ (r)Baltazar: Duhovitapri~a, crtani filmMala Slovenija,slovenska EBUdrama za djecu (r)

07.35 Hotel Zombi, crtanaserija (r)

07.57 Teletubbies, serija08.22 Djevoj~ica iz

budu}nosti 2, serija (r)08.46 Fantasti~ni prijatelji

1, serija za mlade (r)[kolski sat: DrevniEgipat[ut i gol, dok. film (r)

10.00 Prijenos sjedniceHrvatskog sabora

13.40 Talac na jedan dan,ameri~ki film (r)

15.10 [kolski sat: DrevniEgipat (r)[ut i gol, dok. film (r)

16.00 Regionalni dnevnik16.21 @upanijska panorama16.36 100% poduzetnik16.41 U uredu 6,

humoristi~na serija17.02 Eko zona (r)

17.30 Pri~a o EddiejuChapmanu,francusko-britanskifilm (r)

19.30 Kuharski duet,dokumentarna serija

20.00 Nogometna Ligaprvaka - emisija

20.40 Nogometna Ligaprvaka: Porto -Dinamo, 1.poluvrijeme

21.40 Nogometna Ligaprvaka: Porto -Dinamo, 2.poluvrijeme

22.39 Nogometna Ligaprvaka - emisija

23.33 Za{titnica svjedoka3, serija

00.20 Zvjezdana vrata 2:Svemir, serija

01.03 Retrovizor: CSI: LasVegas 11, serija (r)

01.45 Retrovizor: Kojak 2,serija (r)

02.33 Retrovizor: Dharma iGreg 2, humoristi~naserija (r)

02.54 No}ni glazbeniprogram

NOVA07.30 Kako vrijeme

prolazi,serija (r)

08.30 TV izlog08.45 Moja majka,

serija09.45 TV izlog10.00 Izgubljena ~ast,

serija (r)11.00 Walker,

teksa{ki rendèr,serija (r)

12.00 Zauvijeksusjedi,serija (r)

12.35 IN magazin (r)13.20 Larin izbor,

serija (r)14.20 Masterchef (r)15.25 Walker, teksa{ki

rendèr, serija16.25 Zauvijek susjedi,

serija17.00 Vijesti Nove TV17.25 IN magazin18.05 Kako vrijeme

prolazi, serija19.15 Dnevnik Nove TV20.05 Larin izbor,

serija21.00 Izgubljena ~ast,

serija

22.00 Masterchef,reality show23.10 Ve~ernje vijesti23.30 Smrtonosna

zona, film01.30 Povuci, povuci i

proslijedi, igrani film03.10 Demoni, serija

EUROSPORT08.30 GTA Road

to Dubai08.45 Watts10.00 Ski skokovi,

Hakuba,Japan

11.00 Ski skokovi,Almaty,Kazahstan

12.00 Watts

13.00 Umjetni~koklizanje,Francuska

14.00 Snuker, Sofia,Bugarska

15.00 Watts16.00 Ski skokovi,

Hakuba,Japan

17.00 Ski skokovi,Almaty,Kazahstan

18.00 Watts19.00 Snuker, Sofia,

Bugarska19.45 Watts20.35 All sports20.40 Konji~ki sport21.40 Riders Club21.45 Golf ,

U.S. P.G.A. Tour22.45 Golf, The

European Tour23.15 Golf Club23.20 Yacht Club23.25 All sports23.30 All sports00.00 Olimpijski

magazin00.30 Poker

EUROSPORT 207.00 Ski-skokovi,

Japan07.30 Fudbal,

Bundesliga,Bayern Munich -Schalke 04

08.45 Fudbal,Bundesliga,Dortmund - GreuterFurth

10.00 Umjetni~koklizanje, Francuska11.30 Snowboard12.30 Fudbal, Bundesliga,

Werder Bremen -Fortuna Dusseldorf

13.30 Fudbal, J. League,pregled

14.00 Ski-skokovi,Japan

15.00 Ski-skokovi,Kazahstan

16.00 Speedway,Hrvatska

17.00 Speedway, Italija18.00 Ko{arka, Eurocup,

uìvo19.45 GTA Road to Dubai20.00 Ke~eri21.30 Boks, IBF Title -

Heavy Weight,T. Adamek, Poljska -T. Walker, USA

23.00 Snuker, Sofia,Bugarska

00.00 Speedway, Hrvatska01.00 Fudbal, Bundesliga,

Werder Bremen -Fortuna Dusseldorf

02.00 Ko{arka, Eurocup

SPORT KLUB06.15 Triathlon Half

Distance - Germany07.15 Na dana{nji dan07.30 Euroleague Magazin09.30 Pregled holandske

lige10.30 Pregled Premier

League11.30 Pregled {panske lige12.30 Ko{arka VTB liga:

Khimki - Kalev14.15 NBA Live14.30 Pregled ruske lige15.00 Fudbal mondijal

magazin15.30 Na danansji dan15.40 Sedmica pred vama16.00 Pregled argentinske

lige17.00 Premier League -

Game of the TwoHalves

17.30 Pregled championship18.00 Vijesti18.15 Premier League

News18.30 Na dana{nji dan18.40 NBA Live18.45 Pregled Davis Cup19.45 Specijal na licu

mjesta: Moto GPMugello

20.30 [panski rukomet:Rayo Valladolid -Barcelona, direktno

22.00 Euroleague Studio23.00 TWS00.00 [panski rukomet:

Atletico Madrid -Granollers

ARENASPORT 109.00 Ko{arka Aba:

Olimpija - Partizan11.00 Fudbal Italija:

Juventus - Lazio13.00 Liga [ampiona:

Galatasaray -Manchester Utd

15.00 Sport Quest:Magazin

16.00 Fudbal Kup Srbije:

Crvena Zvezda - OfkBeograd prenos18.00 Odbojka Cev L[:

Budvanska Rivijera -Berlin prenos

20.00 Odbojka Cev L[:Crvena Zvezda -Dinamo Moskva

23.00 Liga [ampiona:Highlights

00.00 World Poker Tour

ARENASPORT 206.00 Ko{arka

Gr~ka Liga:Olympiacos - Kavala

08.00 OdbojkaCev Liga {ampionaène:Crvena Zvezda -Dinamo Moskva

10.00 Box: Kotv ClassicsEp 63

11.00 Box: Big FightsSougar RayRobinson 1.dio

12.00 Ameri~kiFudbalNFL:Baltimore -Pittsburgh

14.30 Olympic Series:Episode 61

15.00 Olympic Series:Episode 62

15.30 Racing Trough TimeEp. 11

16.30 Rukomet BundesLiga:Flensburg -Magdeburg

18.00 Ko{arka Aba Liga:CrvenaZvezda - Krka

20.00 Fudbal Goalisimo:20.45 Fudbal Liga

{ampiona:MultiprenosSchalke -Olympiacos

22.45 Box :Sherman Williams -Robert Helenius

RTS09.00 Vijesti09.05 Povratak otpisanih:

Most, serija (r)10.00 Vijesti10.05 Trag, dok. program10.35 Zadnja ku}a, (r)11.05 Vijesti11.10 Slagalica, kviz (r)11.30 Srbija na vezi (r)12.00 Dnevnik12.15 Zmajeva biblioteka (r)12.50 Sve boje ivota13.20 Ciklus-ljubavne pri~e:

Ljubavni je cijelisvet (r)

13.55 Ljubav preko no}i (r)14.40 Leti, leti pjesmo moja

mila15.00 Ovo je Srbija16.00 Vojna akademija,

serija (r)16.55 Moj li~ni pe~at:

Zoran Hristi},zabavni program

17.00 Dnevnik RTVojvodina

17.20 [ta radite, bre, info17.45 Beogradska hronika18.25 Slagalica, kviz18.45 Dosije iks i oks19.00 Srbija na vezi19.30 Dnevnik

19.55 Vojna akademija, (r)20.40 Pjevam i tugujem:Koncert Lepe Luki}

22.05 Ciklus etnolo{kogfilma

22.35 Gradske pri~e23.00 Oko, info00.00 Tv minijature

AL-JAZEERA B.07.30 Druga strana Srbije,

dok. program08.00 Razglednice iz

CentralneAzije - Kirgistan, IIdio, dok. program

08.30 Kontekst, (r)09.00 Moj ivot,dok.

program09.30 Regioskop, dok.

program10.30 Kontekst, (r)11.00 AJE program14.00 Pri~e sa istoka -

Kina:Izgubljeni, dok.program

14.30 [irom svijeta - Poviciiz predgra|a,dok. program

15.30 Kontekst, (r)16.00 Vijesti, informativni

program17.00 Moj ivot, dok.

program17.30 Kontekst, (r)18.00 Vijesti19.05 Slovo ìvota - Liban:

Sve ostaje uporodici, dok.program

20.00 Vijesti

21.00 Vijesti21.30 Kontekst, talk-show22.00 Vijesti, informativni

program23.05 Kontekst,

talk-show, (r)23.30 Druga strana

Srbije,dok. program

RTCG09.05 Dokumentarni

serijal10.00 Dnevnik u 10,0010.15 Muzika10.30 Znam da zna{,

kviz11.00 Vijesti11.05 Obrazovna emisija11.35 Muzika12.05 Dokumentarna

emisija13.05 U centar13.35 Sa koncertnih

podijuma14.05 Obrazovna

emisija14.35 Muzika15.10 Lajmet, vijesti na

albanskom15.20 Dnevnik na

gestovnom jeziku15.30 Dnevnik 115.45 Dijaspora vijesti16.00 Meridijanima -

putopisi16.30 Dokumentarna

emisija17.00 Crna Gora u ivo18.00 Vijesti18.05 Sat tv18.55 Znam da

zna{, kviz

19.30 Dnevnik 220.05 Sat tv20.30 Muzika21.00 Obrazovna emisija21.30 Muzika22.00 Dnevnik 322.30 U centar23.00 Muzika

08.10 Prljavi poslovi 09.05Opasan lov 09.55Pre ivljavanje 10.50 Kako torade? 11.15 Kako se pravi?11.40 Vrhunsko graditeljstvo12.35 Grmljavina iz Kanzasa13.30 Trgovci automobilima-2 epizode 14.25 Ameri~ki~operi 15.20 Razotkrivanjemitova 16.15 Prljavi poslovi

17.10 Opasan lov 18.05Pre ivljavanje 19.00 Kako sepravi? - 2 epizode 20.00Pre ivljavanje udvoje: Ledeneravnice 21.00 Kako izvu}iivu glavu 22.00 Opasne

tjelesne povrede 23.00Superljudi Stena Lija 00.00Prevaranti na djelu- 2epizode

DISCOVERY10.45Misteriozni dosjei11.40Nisam to znao 12.35

Sekunde do katastrofe13.30Divlja Rusija 14.25Najteè popravke na svijetu15.20Misteriozni dosjei16.15Megagra|evine17.10Avionske nesre}e 18.05Velike migracije19.00Misterije svemira 19.55

Potraga za NLO 21.00Misterije svemira 21.55Potraga za NLO 22.50

Avionske nesre}e: Sudarvozova 23.45Misterijesvemira: Komete: PravacZemlja 00.40Potraga zaNLO: Ugleda}ete ih uTeksasu

N. GEOGRAPHIC

06.00Praznici sa Ejpril,igrani film 08.00 Muèvi iène, igrani film 10.20

Svjetla velegrada, igranifilm 12.30 Laòv, igranifilm 14.30Belfegor,fantom iz Luvra, igrani film16.30[kolski dani, igranifilm 18.30 Zaljubljena,igrani film 20.00 Teàkizbor, igrani film 22.00

@urba, igrani film 00.00

Tinejdèrski idoli 5., igranifilm 01.30Seksi latinodjevojke, igrani film 02.35

Tinejdèrke u zemljiigra~aka, igrani film

TV100006.05Novi stari slu~ajevi07.05Kriminalisti~kaistraga: Pariz 08.05Monk09.00Put osvete 09.55Pisac i detektiv 10.50Medijum 11.45 Novi starislu~ajevi 12.45Kriminalisti~ka istraga:Pariz 13.50Smrt u raju14.50Prevaranti 16.00Pisac i detektiv 17.00Monk 18.00 Frikovi 19.55Medijum 20.55 InspektorMontalbano 23.05Novistari slu~ajevi 00.10Red izakon 01.10 Jedinica01.55 Frikovi 03.25Kriminalisti~ka istraga:Pariz 04.15 Jedinica05.05Pisac i detektiv

FOX CRIME09.00U~ionica, igrani film11.30Sve ostalo, igranifilm 13.30 Lome}i srce,igrani film 15.30Ubojitima~, igrani film 17.45

Vitezovi neba, igrani film19.45Celestinskoproro~anstvo, igrani film21.30Vojna zavjera, igranifilm 23.15Prijevara, igranifilm 01.15Oboji to u crno,igrani film

CINESTAR06.20Dijagnoza ubistvo07.20Dobra ena08.20Bra}a i sestre 09.20Smrtonosna op~injenost,igrani film11.20Voker,teksa{ki rendèr12.20Vidovnjak13.20Monk14.20Voker, teksa{ki rendèr 15.20Dobra ena 16.20Bra}a isestre17.20Dvostruki ivotElenor Kendal, igrani film19.20Monk20.20Vidovnjak21.20Panduri novajlije 22.20Kraljevski bolesnici 23.20Vampirska nacija, igrani film01.20Voker, teksa{ki rendèr02.20Dobra ena03.20Bra}a i sestre 04.15Dijagnoza ubistvo05.10Meklaudove k}erke

UNIVERSAL09.15 Ljekar poporud`bini, serija 10.15Uvod u anatomiju, serija11.10Ali Mekbil, serija12.05Privatna praksa,serija 13.05[tiklama dovrha, serija 14.05Bogoboja ljive namigu{e,serija 15.15Ali Mekbil,serija 16.15Da, draga,serija 17.15Melisa i Dòi,serija 17.50 Ljekar poporud`bini, serija 18.50Privatna praksa, serija19.50Uvod u anatomiju,serija 20.50 Jednomdavno, serija 21.55 Seks igrad, serija 23.05[apatduhova, serija 00.10Melisa i Dòi, serija 00.40Da, draga, serija

FOX LIFE08.05Pono} u Parizu, film09.40Moja ljubavnapjesma, film 11.25Arthur3: Rat dvaju svjetova, film13.05Hollywood: Nasnimanju IX, ep. 47, serija13.35Medvjed Yogi, film14.55 Za ljubav nemalijeka, film 16.40Kad teljubav prona|e, film 18.35

I Mars treba mame, film20.05Planet majmuna:Postanak, film 21.45Okuskrvi V, ep. 10, serija 22.35

Igra prijestolja II, ep. 9,serija 23.30Cijena istine,film 01.25Biti JohnMalkovich, film 03.15

Pravi seks, ep. 29, serija04.05 Invazija svijeta:Bitka Los Angeles, film

HBO09.00Genije dizajna 10.00Misterije olupina na dnuokeana 11.00Oci, arheolo{kadetektivska pri~a 12.00Farma iz Edvardijanskog doba13.00Zvijezde srebrnogekrana 14.00StopamaBerlioza15.00Rim16.00

Genije dizajna 17.00VarvariTerija Dònsa 18.00 Farma izEdvardijanskog doba 19.00

Sve Kenedijeve ène20.00

Osvaldov duh 21.30Svjedok:Sa balkona sobe 306. 22.00Napoleon 23.00Varvari TerijaDònsa00.00Tajm timgodina X 01.00Pri~a opoljoprivredi: Blato, znoj itraktori02.00Mao - kineskapri~a

VIASAT HISTORY10.00Spa{avanje divljihivotinja10.55 RSPCA 11.50

Spa{avanje divljih ivotinja12.15Veterinari sta isti12.45Policija za ivotinje13.40Divljine LatinskeAmerike14.35 Ostrvoorangutana15.00 Upoznajtedivljinu15.30 Preslatkiljubimci!16.25 AvantureKorvina 17.20Sve o psima18.15

@ivot majmuna18.40

Veterinari sta isti 19.10 Usrcu divljine sa Bejkerom19.35Ostrvo orangutana20.05Divljine Arktika 21.00Galapagos21.55Planetamutanata22.50 Policija zaivotinje23.45 Afri~ki d in u

lancu ishrane

ANIMAL PLANET

Gost {este emisijepredsjednik Narodneskup{tine Republike SrbijeNeboj{a Stefanovi}. Ovajvisoki srbijanski zvani~nikje izrazio àljenje zbogzlo~ina koje su pripadnicisrpskog naroda po~inilinad drugim narodima.“Sramota me zbog ljudikoji su ime srpskognaroda doveli u vezu sanekim od najstrasnijihzlo~ina” - izjavio jepredsjednik NarodneSkup{tine RepublikeSrbije Neboj{a Stefanovi}za emisiju Interview 20.

Interview2020.00 BHT

[ta je Dejton donioMostaru? Kako do izbora u

ovom gradu? Kakofunckionira gradsko vije}eu produènom mandatu?Da li je Mostar klju~ zarje{enje odnosa u BiH? [taje izlaz iz mostarskogza~aranog kruga?

Odgovoriteljudima20.10 FTV

T A L K S H O W

T A L K S H O W

Fudbal Kup Srbije16.00



OSLOBO\ENJESARAJEVSKO IZDANJE

LIGA PRVAKA Moè li City napokon slaviti

D@EKO STARTERPROTIV REALA? 47. strana

No voizabranim vi je}nici-ma Op}inskog vi je}a Gora`deuru~ena su uvjerenja o dodje-li mandata Centralne izbornekomisi je BiH. Na sve~anosti

vi je}nici su dobili formulare oimo vinskom stanju, ko je tre-ba da popune i preda ju u ro-ku od 30 dana, kao i pisanepot vrde o preuzimanju man-data. Uvjerenja su vi je}nici-

ma uru~ili na~elnik Gora`daMuhamed Ramo vi}, zamje-nica predsjeda va ju}eg Op-

}inskog vi je}a Aida Obu}a, tesekretar Op}inskog vi je}a Sa-mir Kanli}. A. H.

Kampanja Stop internet-pirat-stvu, ko ja promo vira za{titu autor-skog pra va i intelektualnog vlasni-{tva sa akcentom na za{titi autor-skog djela, ju~er je promo virana uDobrinjskoj gimnazi ji u Sara je vu.Pored nasta vnika, u~enika i broj-nih gosti ju, promoci ji je prisustvo-

vao i ameri~ki ambasador u BiHPatrick S. Moon budu}i je ovajpro jekat inicirala i podràla Ame-ri~ka trgo va~ka komora.

Tre}a kampanjaIdejno rje{enje kampanje, njen

slogan Ne budi lud - po{tuj trud isve ono {to }e se u ovom pro jektude{a vati, kreirali su u~enici IV6

odjel jen ja smjera scenskih umje-

tnosti ove gimnazi je. U~enici su su-djelo vali u sedam radionica uzpodr{ku dizajnera ko ji su njiho veide je na kra ju uobli~ili. Tako|er jeosmi{ljen i snimljen spot ko ji je si-no} premi jerno prikazan, a kasni-

je }e se koristiti u daljim akti vnos-tima ove kampanje. Kroz spot suu~enici prikazali negati vnosti in-ternet-piratstva i poru~ili da onotreba prestati kako bi mladi auto-ri imali koristi od svog djela.

- Ameri~ka trgo va~ka komora jei rani je podrà vala i organizo va-la ovakve akti vnosti i ovo je tre}aovakva kampanja ko ju smo pokre-nuli. @elimo, pri je svega, podi}isvi jest srednjo{kolaca kako bi-

smo kod njih stvorili osje}aj po{ti-

vanja autorskog djela. U~eniciovog odjel jen ja su nam bili pra vipartneri, jer se i oni treba ju uokviru smjera scenskih umje-tnosti podu~a vati kako }e sutrakreirati svo je djelo, kakve }e poslje-dice imati ukoliko ono ne budepo{to vano i bude kri votvoreno. Je-dino ovakvim kampanjama mo-èmo omaso viti ide ju po{ti vanjaautorskih pra va kod mlade popu-laci je, kazala je Violeta ibuk~i},iz vr{na direktorica Ameri~ke trgo-

va~ke komore u BiH.

Gube i gra|ani Ambasador Moon ovu kampa-

nju smatra velikom podr{kom pra-

vima od intelektualnog vlasni{tva.

- Ovo podru~je je veoma va`noi gra|ani treba ju dati podr{ku za-{titi pra va kako bi se osiguralo dasvi ko ji ne{to stvara ju - umjetni-ci, reìseri, tvorci sof tvera, muzi-~ari i drugi, budu na pra vi na~inkompenzirani za svoj rad. Pirat-stvo je na {tetu svih gra|ana,mada prvo gube autori, ali i drà-

va jer se ne prikuplja ju porezi odproda je ovih djela, pa nema pri-hoda koliko bi trebalo. Zatogra|ani mora ju patiti zbog ne-dostatka prihoda, a autori nema-

ju do voljno moti vaci je za daljirad. To su osno vni razlozi za{to setreba spri je~iti internet-piratstvo,istakao je ambasador Moon.

Z. T.

srijeda, 21.novembar/studeni 2012.

Zahtjev da 26. novembarbude neradni dan

Dan dràvnosti, 25. novembar, jedan je

od najva ni jih dana u histori ji BiH i jedna od

tekovina od ko je nikada, ni po ko ju ci jenu

ne smi jemo odustati, izjavio je premi jer Vla-

de FBiH Nermin Nik{i}. On je za Fenu re-

kao kako gra|ani BiH ko ji ovaj dan osje}a-

ju i doìvljava ju kao potvrdu hiljadugodi{n- je opstojnosti BiH, zasluù ju priliku da taj

dan obilje e na dosto jan na~in i to im niko

ne smi je uskratiti. - Najmanje {to mi u Vla-

di moèmo uraditi jeste da osiguramo ne-

radni dan onima ko ji Dan dr avnosti ele obi-

ljeìti u takvom, patriotskom duhu, kazao

je Nik{i} i dodao kako je ve} zatra io da se

na sutra{njoj sjednici Vlade FBiH donese

odluka da se ponedjel jak, 26. novembar, u

FBiH proglasi neradnim danom.

Obiljeèn Dan SandàkaUdruènje gra|ana pori jeklom iz San-

dàka sino} je u Sara jevu organiziralo sve-

~anu tribinu ko jom je obilje en 20. novem-

bar - Dan Sandàka. Na ovaj datum kao

i narednog 21. novembra 1943. u zgra-di Pljevaljske gimnazi je odràno je Prvo

zasjedanje ZA VNOS-a (Zemaljskog anti-

fa{isti~kog vi je}a narodnog oslobo|enja

Sandàka). Tada su 263 delegata iz pet

srezova Sandàka usvo jili nekoliko va`nih

odluka ko jim se predvi|alo ustrojstvo San-

dàka kao jedinstvene cjeline u budu}oj

jugoslovenskoj dràvi.

Slogan kampanje su kreirali u~enici Dobrinjske gimnazije kako bi se podigla svijest o po{tivanju autorskih prava

1 5 6 8 5 8JOKER 1

7 6 2 2 8 1JOKER 2

70. KOLO

5 8 18 36 41 45

NE BUDI LUD - PO[TUJ TRUD!

STOP INTERNET-PIRATSTVU

PROTEST UPOZORENJA METALACA U RS-u - Sin-dikat metalaca i rudara RS-a i radnici metalske indus- trije regije Doboj ju~e su, simboli~no u 12 sati i petminuta, mirnim protestom u tom gradu ukazali vlastima RS-a na izuzetno te ak polo aj radnika ove graneindustrije i da oni vi{e nemaju vremena za ~ekanje.

ZANEMARENA PRAVA DJECE- U BiH su postignutiodre|eni rezultati, ali niz preporuka koje nisu imple- mentirane u proteklom periodu pokazuje da nije ulo-èno dovoljno volje i resursa da bi prava djece bilapodignuta na vi{i nivo, istaknuto je ju~er na pres-kon-ferenciji predstavnika dr avnih institucija, nevladinogsektora i me|unarodnih organizacija u Sarajevu.

POSLJEDNJE VIJESTI OV GORA@DE

Dodijeljena uvjerenja vije}nicima

Documents

Oslobođenje [broj 23686, 21.11.2012]