Osmo p.iz bioetike

8/9/2019 Osmo p.iz bioetike

1/20

RAD ETI KOG KOMITETAKLINI KOG CENTRA UNIVERZITETA

SARAJEVO

OD 1997. - 2010. godine


2/20

Eti ki komitet Klini kog Centra Univerziteta u Sarajevu jeformiran u studenom (novembru) 1997. godine kaoNEOVISNA INSTITUCIJAu okviru ove ustanove.

Inicijativa za formiranje je potekla od tada njegZavoda zaklini ku farmakologiju, dana njeg Instituta,koji se u tovrijeme u svakodnevnom radu suo avao sa problemom sve

e ih prijedloga za provo enje klini kih ispitivanja

lijekova.


3/20

P oznavaju i pravila rada u ovoj oblasti koja su reguliranainternacionalno usagla enim pravilnikom Good ClinicalP ractice i Evropskim direktivama, bez postojanja Eti kogkomiteta bilo je nemogu e obavljati ovaj dio poslova.

Bazi ni dokument na kojem se zasniva GCP je

Helsin ka deklaracija o biomedicinskim istra ivanjimaSvjetskog medicinskog udru enja

koja je kao dokument prvi puta usvojena1964. godine, azadnja modifikacija verzije iz oktobra 2000. izvr ena januara mjeseca 2004.godine.


4/20

P ored Helsin ke deklaracije svakodnevne aktivnostiEti kog komiteta usugla ene su sa eti kim rezolucijama,izjavama i pravnim normama po ev od:

HIP OKRATOVE ZAKLETVE(5. stolje e prije nove ere),odnosno njene osuvremenjene verzije

ENEVSKE DEKLARACIJESvjetskog medicinskogudru enja (1948., 1968., 1983.),

INTERNACIONALNOG KODEKSA MEDICINSKE ETIKESvjetskog medicinskog udru enja (1949., 1968., 1983.),

LISABONSKE DEKLARACIJE OP RAVIMAP ACIJENATA(34. Skup tina Svjetskog medicinskog udru enja, Lisabon1981.),


5/20

U svakodnevnom radu tako er se pridr ava iva e ih zakonskih propisa u na oj zemlji. P osebnupa nju pridaju

Zakonu o zdravstvenoj za titi

Zakonu o za titi osoba sa du evnim smetnjama

Zakonu o lijekovima


6/20

Eti ki komitet se sastoji od 11 lanova razli itihprofesija, koji potje u iz razli itih institucija.P o profesiji u sastavu Eti kog komiteta su:

Ljekari kirurgija, interna medicina, psihijatrija,

klini ka farmakologija - 7P redstavnici religijskih zajednica - 2P ravnik - 1

Socijalni radnik - 1Od navedenih lanova 6 je doktora nauka u zvanjuprofesora i 1 magistar nauka.


7/20

Iz godine u godinu obim poslova se pove avao i uslo njavao

tako da u dana nji svakodnevni obim poslova Eti kog komitetaspadaju:

Nau noistra iva ki projekti- ispitivanja novih lijekova,ispitivanja u cilju registracije novih lijekova, ispitivanja starih

lijekova u novim indikacijskim podru jima - do kraja 2005.odobreno oko 30 razli itih klini kih ispitivanja;

P ra enje ne eljenih efekatai komplikacija u toku klini kihispitivanja i u toku rutinskog lije enja mnogobrojnih pacijenata

Klini kog centra - svi klini ari su upoznati sa pravilom prijavljivanja ozbiljnih i po ivot opasnih ne eljenih efekata u rokuod 24 sata Eti kom komitetu i drugim relevantnim institucijama;


8/20

Nau noistra iva ki rad- procjena nau nih, eti kih i moralnih problema koji se javljaju pri izvo enju magistaskih i doktorskihradova - do kraja 2005. dano je mi ljenje za 123 magistarskarada i 69 doktorskih disertacija;

P ra enje eventualnih stru no- profesionalnih propustaudijagnostici i lije enju (organiziranje timova stru njaka po

pojedinim pitanjima);R azmatranje problema i propusta koji su vezani za korektan

odnos ljekar, odnosno zdravstveni radnik-bolesnik.

P

itanje eventualne korupcije i zloupotreba.


9/20

Eti ki komitet u rje avanju pojedinih problema u najve ojmjeri ima uloguarbitra.

Svaki upu eni dopis prolazi kroz ve ustanovljenu proceduru:

Zaprimanje dopisaR azmatranje na U em odboru Eti kog komitetaP redlaganje neophodnih radnji

Obavljanje razgovora sa svim stranama

Dono enje odluke da se sadr aj dopisa iznese pred svim

lanovima

Iznala enje rje enja na koje pristaju sve strane

Dono enje definitivne odluke


10/20

Evidentan je negativan utjecaj medija koji, najvjerojatnije zbog

nepoznavanja materije, uporno poku avaju da na osnovuZakona o dostupnosti informacija tu praksu prenesu i namedicinsku etiku to je u direktnom sukobu sa osnovnimna elima medicinske etike i Hipokratove zakletve u kojoj se jasno ka e:

Najva nija e mi briga biti zdravlje mojegapacijenta. P o tovat u tajne onog tko mi se povjeri. Niti pod prijetnjom ne u dopustiti da se iskoriste moja

medicinska znanja suprotno zakonima humanosti.Ovo obe avam sve ano, slobodno, pozivaju i se nasvoju ast."


11/20

a Internacionalni kodeks medicinske etikepodDu nosti ljekara prema bolesniku jasno navodi:

LJEKA R E uvati u potpunosti tajnu o onometo zna o svom pacijentu ak i poslije smrti

pacijenta.


12/20

Na osnovu dugogodi njeg iskustva u radu Eti kog komitetakoji je formiran u poslijeratnom vremenu, odnosno u

vremenu tranzicije na e zemlje definirali su odre ene klju neto ke:

R atna zbivanja u periodu od 1992. do 1995. godine ostavila su

te ku, katastrofalnu destrukciju mnogih aspekata ivotasvakog pojedinca i cijele dru tvene zajednice u Bosni iHercegovini.

P osljedice rata su naro ito ostavile te ke reperkusije nasofisticirane slu be u zajednici kakva je prvenstvenozdravstvena slu ba. Zdravstvene ustanove i specifi na,skupocjena oprema su ili potpuno uni tene ili te ko o te ene,odnosno zastarjele, a samim tim postale nefunkcionalne inekorisne.


13/20

Veliki broj visokostru nih zdravstvenih profesionalaca

napustio je zemlju, a preostali stru njaci zbogpreoptere enosti u svakodnevnom iscrpljuju em radu igubitka uobi ajenih me unarodnih stru nih i nau nihveza, zna ajno su zaostali u primjeni novih nau nihsaznanja i novih modernih medicinskih metoda i tehnika.

Zdravstveni fondovi i sistem financiranja zdravstveneslu be u potpunosti su kolabirali i do danas se nisu"oporavili".


14/20

P oslijeratni period, pored toga to je predstavljao po etak dugogodi nje naporne obnove, donio je sa sobom nove te ketranzicijske probleme i te ko e koje su jedinstvene me usvim tranzicijskim zemljama u Evropi. Ovi problemi suposljedica pada morala i dru tvene etike, razorene ekonomijei privrede, siroma tva i bijede svake vrste, visoke stopenezaposlenosti, korupcije i neslu enog porasta kriminala,pojave nasilja i op e nesigurnosti, porasta ubistava isamoubistava, prave epidemije zloupotrebe i ovisnosti o

psihoaktivnim suspstancama, alkoholizma kao i izrazitogpove anja somatskih i mentalnih poreme aja vezanih zaratni i poslijeratni, tranzicijski stres.


15/20

M e u nezaposlenim i marginaliziranim ljudima veliki jebroj ratnih i mirnodopskih fizi ki i mentalno invalidnihosoba mla ih i srednjih godina, za ije radne iprofesionalne sposobnosti niko ne pokazuje interesa.

U naro ito te kom polo aju je visoko rizi na grupapenzioniranih starih ljudi koji imaju veliki brojzdravstvenih, ekonomskih i socijalnih problema ijem serje avanju jo uvijek nije pristupilo.


16/20

Naravno da su poku aji uspostavljanja nove organizacijezdravstvene slu be sukladno novim dru tvenim okolnostima iposlijeratnim tranzicijskim prilikama doveli do brojnihnesporazuma i tenzija me u ljekarima i drugim zdravstvenim

radnicima, menad mentom zdravstvenih ustanova i lokalnihodnosno federalnih zdravstvenih vlasti.


17/20

Sve to je imalo zna ajne reperkusije na kvalitetu i obimzdravstvenih usluga, dostupnost efikasnog lije enja,probleme sa pla anjem zdravstvenih usluga ifinanciranjem zdravstvenih organizacija, odnosno ukrajnjoj konsekvenci, sve ovo je imalo brojne reperkusijena odnos ljekara i bolesnika koji su postali u mnogimslu ajevima puni napetosti i nepovjerenja, a nekada iotvorenog neprijateljstva.


18/20

A da se povijest ponavlja, ilustracije radi navodimo

jednu od definicija socijalne dezorganizacije koju su objaviliLeighton i suradnici (1953, 1963):

Socijalna dezorganizacija je vezana za slijede}e karakteristike:

1. Siroma tvo (niske i nesigurne materijalne prinadle nosti);

2. Kulturna zbrka (nestabilne socijalne vrijednosti kao injihov sukob);

3. Sekularizacija;

4. Broj nepotpunih obitelji (djeca bez jednog ili oba roditelja);5. Slaba unutargrupna povezanost;


19/20

6.M

ali broj vo a ili slabe vo e;7. Nepostojanje obrazaca kori tenja slobodnog vremena i

uop e rekreacije;

8. U estalost agresivnih istupa;

9. Slab i nepovezan sistem komunikacije u zajednici.


20/20

H vala na pozornosti!

Documents

Osmo p.iz bioetike