VISOKA ŠKOLA ZA MENADŽMENT U TURIZMU I INFORMATICIU VIROVITICI

OSNOVE EKONOMIJE

1

7. TROŠKOVI PROIZVODNJE

V.pred. mr.sc. Neven Garača

- gospodarstvo je sačinjeno od tisuća poduzeća

- neka su velika → tisuće zaposlenika i tisuće dioničara

- neka su mala → nekoliko radnika i u vlasništvu jedne obitelji ili osobe

- sva se ova poduzeća susreću s troškovima

2

- sva se ova poduzeća susreću s troškovima

- kako poduzeća donose odluke o proizvodnji → krivulja ponude i zakon ponude

- troškovi poduzeća su ključna odrednica njegovih odluka o proizvodnji i cijenama

1. ŠTO SU TROŠKOVI ?

Ekonomisti pretpostavljaju da je cilj poduzeća maksimizirati dobit i ta pretpostavka vrijedi u većini slučajeva.

Ukupni prihod = iznos koji poduzeće ostvari od prodaje svog proizvoda

3

svog proizvoda

Ukupni trošak = iznos koji poduzeće plaća za kupnju ulaznih elemenata u proizvodnji

Dobit = ukupni prihod - ukupan trošak

Cilj je učiniti dobit poduzeća što je moguće većom

Troškovi kao oportunitetni troškovi

Ukupni prihod = 10.000 kolačića X 2 nj. po kolačiću→ 20.000 nj.

Mjerenje ukupnog troška je složenije.

☺ načelo ekonomije: oportunitetni trošak neke stvari odnosi se na sve one stvari kojih ste se

4

stvari odnosi se na sve one stvari kojih ste se prethodno morali odreći kako biste tu stvar stekli.

Kada platimo za brašno 1.000 nj. - to je oportunitetni trošak jer se više ne može iskoristiti za kupnju nečeg drugog.

Od poduzeća se zahtjeva da isplati dio novca → eksplicitni troškovi

Ako posjedujete vještinu rada na računalu i možete zaraditi 100 nj. na sat, za svaki sat koji pečete kolače u svojoj tvornici odričete se dohotka od 100 nj.

Ovaj dohodak kojeg ste se odrekli takoñer je dio troškova → implicitni troškovi

Eksplicitni i implicitni troškovi → razlika kako ekonomisti i računovoñe analiziraju poslovanje

5

ekonomisti i računovoñe analiziraju poslovanje

Ekonomisti uključuju i jedne i druge troškove.

Računovoñe mjere eksplicitne troškove.

Trošak kapitala kao oportunitetni trošak

Implicitni trošak svakog posla je oportunitetni trošak financijskog kapitala koji je uložen u posao.

Uložili ste 300.000 nj. u kupnju tvornice kolača → na štednom računu u banci uz kamatu od 5% zaradili bi 15.000 nj. godišnje

6

Kako bi posjedovali tvornicu kolača, odrekli ste se 15.000 nj dohotka od kamata godišnje.

Računovoñe neće prikazati ovih 15.000 nj. kao trošak jer nema odljeva iz poduzeća

7

Izvor: Mankiw, G. “Osnove ekonomije”, Mate d.o.o. Zagreb, 2006. str. 270.

2. PROIZVODNJA I TROŠKOVI

- razmatra se veza izmeñu procesa proizvodnje i ukupnog troška poduzeća u Tvornici kolačića, vlasnice Helene

- važne pretpostavke: veličina tvornice je fiksna i količinu proizvedenih kolačića može se promijeniti

8

količinu proizvedenih kolačića može se promijeniti samo brojem radnika

- ovo je realno na kratki, ali ne i na drugi rok (preko noći se ne može izgraditi veća tvornica, ali može za godinu dana)

→ odluke o proizvodnji u kratkom roku

- granični (dodatni, marginalni) proizvod nekog utroška dodatni je proizvod ili dodatna proizvodnja zbog dodatne jedinice tog utroška dok se drugi utrošci drže konstantnima

- ukoliko poduzeće varira inpute rada, uz ostalo neizmjenjeno (kakpital, zemlja) granični proizvod rada bit će proizvod dodtno zaposlene jedinice rada, tj.

9

bit će proizvod dodtno zaposlene jedinice rada, tj. povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica jediničnog povećanja inputa rada

Granični proizvod rada = ∆ Ukupni proizvod/∆ Rad

∆ - delta označava promjenu varijable

10

Izvor: ibid. str. 272.

- kada radi 1 radnik, proizvodi se 50 kolačića- kada rade 2 radnika, proizvodi se 90 kolačića itd.

→ naredni grafikon prikazuje ova dva stupca

Odnos izmeñu količine ulaznih elemanata potrebnih za proizvodnju (radnika) i količine proizvoda (kolačića) zove se PROIZVODNA FUNKCIJA.

11

☺načelo: ljudi razmišljaju u terminima graničnih veličina

- treći stupac daje granični proizvod radnika

Granični proizvod bilo kojeg ulaznog elementa u proizvodnju je povećanje količine proizvoda koje se dobije iz dodatne jedinice tog ulaznog elementa.

12Izvor: ibid. str. 273.

- povećanjem broja unajmljenih radnika, granični proizvod se smanjuje

→ ovo se svojstvo zove opadajući granični proizvod

- nagib proizvodne funkcije govori o promjeni obujma proizvodnje za svakog dodatno zaposlenog radnika

13

proizvodnje za svakog dodatno zaposlenog radnika

- nagib proizvodne funkcije mjeri granični proizvod radnika

- kako broj radnika raste, tako granični proizvod opada, a proizvodna funkcija postaje položenija

14

Izvor: ibid. str. 274.

- krivulja ukupnog troška postaje strmija kako proizvedena količina raste, dok proizvodna funkcija postaje položenija kako raste proizvodnja

- mnogo proizvedenih kolačića - kuhinja zatrpana velikim brojem radnika - kako je gužva, svaki dodatni radnik dodaje manje proizvodnji = opadajući granični trošak i oblik proizvodne funkcije

15

trošak i oblik proizvodne funkcije

- druga strana logike: kada je kuhinja pretrpana, proizvodnja dodatnog kolačića zahtjeva mnogo dodatnog rada te je stoga vrlo skupa - proizvedena količina velika, krivulja ukupnog troška je strma

3. RAZLIČITE MJERE TROŠKA

FIKSNI TROŠKOVI

- ne ovise o veličini ukupnog proizvoda

- ne mijenjaju se s količinom proizvedenog proizvoda

16

- postoje čak i onda kad poduzeće uopće ne proizvodi

- uključuju najam (rentu) prostora, usluge knjigovoñe i sl.

VARIJABILNI TROŠKOVI

- trošak koji varira s obzirom na razinu proizvodnje (sirovine, nadnice, gorivo - u primjeru limun, šećer, čaše, slamke)

- kada je proizvodnja jednaka nuli, ne postoji ni varijabilni trošak

17

UKUPNI TROŠAK

- jednak je zbiru fiksnih i varijabilnih troškova

Ukupni trošak

Fiksni, varijabilni i ukupni trošak

KoličinaKoličina Fiksni trošakFiksni trošak Varijabilni Varijabilni trošaktrošak

Ukupni trošakUkupni trošak

00 5555 00 5555

11 5555 3030 8585

18

11 5555 3030 8585

22 5555 5555 110110

33 5555 7575 130130

44 5555 105105 160160

55 5555 155155 210210

66 5555 225225 280280

Krivulje fiksnih, varijabilnih i ukupnih troškova

19Izvor: Tolušić, Z., “Osnove ekonomije, praktikum”, Osijek, 2010. str. 81.

PROSJEČNI I GRANIČNI TROŠAK

Kako odlučiti koliko proizvoditi ? →

Koliko će troškovi varirati s promjenom razine proizvodnje ?

Za odgovor na ovo pitanje, odgovoriti:

20

1. Koliko košta proizvodnja jednog proizvoda (čaša limunade) ?

2. Koliko košta povećanje proizvodnje za jednu jedinicu proizvoda (1 čaše limunade) ?

Prosječni fiksni trošak = fiksni trošak podijeljen sa količinom proizvoda

Prosječni fiksni trošak = Fiksni trošak/Ukupni proizvod

Prosječni varijabilni trošak = varijabilni trošak podijeljen sa količinom proizvoda

Prosječni varijabilni trošak = Varijabilni trošak /Ukupni

21

Prosječni varijabilni trošak = Varijabilni trošak /Ukupniproizvod

Prosječni ukupni trošak = ukupni trošak podijeljen sa količinom proizvoda, ali i

Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak

Prosječni ukupni trošak govori o trošku tipične jedinice, ali ne govori koliko će se ukupni trošak promijeniti kako budemo mijenjali razinu proizvodnje.

GRANIČNI TROŠAK = iznos za koji ukupni trošak raste kako poduzeće povećava svoju proizvodnju za 1 jednicu.

22

→ dodatni trošak proizvodnje jedne dodatne jedinice proizvoda

Granični trošak = promjena ukupnog troška/ promjena količine (ukupnog proizvoda)

GT = ∆ UT/∆ UP ili MC = ∆TC / ∆Q

Prosječni fiksni troškovi - PFT (AFC)

Prosječni varijabilni troškovi - PVT (AVC)

Prosječni ukupni troškovi - PUT (ATC)

Granični troškovi - GT (MC)

ZAKLJUČAK:

23

ZAKLJUČAK:Projsečni ukupni trošak nam govori koliki je trošak tipične jedinice proizvoda ako je ukupan trošak ravnomjerno raspodijeljen na sve proizvedene jedinice.

Granični trošak nam govori koliko je povećanje ukupnog troška koje proizlazi iz proizvodnje dodatne jedinice proizvoda.

24

Izvor: Mankiw, G. “Osnove ekonomije”, Mate, d.o.o. Zagreb, 2006. str. 275.

25

Izvor: ibid. str. 278.

KRIVULJE TROŠKA I NJIHOVI OBLICI

- grafikoni ponude i potražnje korisni za analizu ponašanja tržišta

- grafikoni prosječnog i graničnog troška korisni za analizu ponašanja poduzeća

- prikazane krivulje troškova zajedničke su krivuljama

26

- prikazane krivulje troškova zajedničke su krivuljama troškova mnogih poduzeća u gospodarstvu

- tri specifične značajke:- oblik graničnog troška- oblik prosječnog ukupnog troška- veza izmeñu graničnog i prosječnog ukupnog

troška

Rastući granični trošak

- granični trošak raste s proizvedenom količinom proizvoda - odražava svojstvo opadajućeg graničnog proizvoda

→ malo radnika, mala količina, granični proizvod dodatnog radnika je velik, a granični trošak dodatnog proizvoda je mali

27

proizvoda je mali

→ kad je količina koja se proizvodi već velika, granični proizvod dodatnog radnika je malen, a granični trošak dodatnog proizvoda je visok

Prosječni ukupni trošak oblika slova U

- zbir prosječnog fiksnog i prosječnog varijabilnog troška

- prosječni fiksni trošak smanjuje se kako količina proizvoda raste - raspodjeljuje se na više jedinica

- prosječni varijabilni trošak raste s povećanje količine

28

- prosječni varijabilni trošak raste s povećanje količine proizvoda

- dno krivulje oblika slova U nalazi se kod količine koja minimalizira prosječni ukupni trošak → učinkovita količina

- ukoliko se proizvodi više ili manje, prosječni ukupni trošak raste

Odnos izmeñu graničnog troška i prosječnog ukupnog troška

Kad god je granični trošak manji od prosječnog ukupnog troška, prosječni ukupni trošak opada.

Kad god je granični trošak veći od prosječnog ukupnog troška, prosječni ukupni trošak raste.

29

Isto vrijedi za sva poduzeća

Krivulja graničnog troška siječe krivulju prosječnog ukupnog troška u njegovom minimumu.

TIPIČNE KRIVULJE TROŠKA

- stvarna poduzeća su složenija od ovih primjera- opadajući granični proizvod ne pojavljuje se odmah nakon što se prvi radnik zaposli

Najvažnije zapamtiti tri svojstva:

1. Granični trošak nakon nekog vremena počinje rasti

30

1. Granični trošak nakon nekog vremena počinje rasti

kako raste količina proizvoda.

2. Krivulja prosječnog ukupnog troška je oblika slova U

3. Krivulja graničnog troška siječe krivulju prosječnog

ukupnog troška u točki minimuma prosječnog

ukupnog troška.

Uk. proizvodUk. proizvod FTFT VTVT UTUT GTGT PFTPFT PVTPVT PUTPUT

00 5555 00 5555 -- -- --

3030

11 5555 3030 8585 5555 30,0030,00 85,0085,00

2525

22 5555 5555 110110 27,527,5 27,5027,50 55,0055,00

2020

33 5555 7575 130130 18,3318,33 25,0025,00 43,3343,33

3030

44 5555 105105 160160 13,7513,75 26,2526,25 40,0040,00

5050

55 5555 155155 210210 11,0011,00 31,0031,00 42,0042,00

31

7070

66 5555 225225 280280 9,189,18 37,3337,33 46,6646,66

100100

77 5555 315315 370370 7,867,86 45,0045,00 52,8652,86

110110

88 5555 425425 480480 6,876,87 53,1253,12 60,0060,00

130130

99 5555 555555 610610 6,116,11 61,6661,66 67,7767,77

50

75

100

32

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

25

Izvor: Tolušić, Z., “Osnove ekonomije, praktikum” Osijek, 2010. str. 83.

Tipične krivulje troška

4. TROŠKOVI NA KRATKI ROK I NA DUGI ROK

- podjela ukupnih troškova na fiksne i varijabilne troškove za mnoga poduzeća ovisi o vremenskom horizontu

- “Ford” ne može prilagoditi veličinu svojih tvornica za

33

- “Ford” ne može prilagoditi veličinu svojih tvornica za nekoliko mjeseci → jedini način zaposliti više radnika u postojećim tvornicama → trošak tih tvornica je fiksni trošak na kratki rok

- “Ford” može tijekom nekoliko godina sagraditi nove tvornice ili zatvoriti stare → trošak tih tvornica je varijabilni trošak na dugi rok

34

Izvor: Mankiw, G., “Osnove ekonomije”, Mate d.o.o. Zagreb, 2006. str. 282.

- krivulja prosječnog ukupnog troška na dugi rok je u obliku puno položenijeg slova U, od krivulja u kratkom roku

- sve krivulje u kratkom roku leže na ili iznad krivulje dugog roka

- zbog opadajućeg graničnog proizvoda, prosječni ukupni trošak raste sa 10.000 na 12.000 → na dugi

35

ukupni trošak raste sa 10.000 na 12.000 → na dugi rok povećat će se veličina tvornice i radna snaga te se prosječni ukupni trošak vraća na 10.000

- osoba koja proizvodi limunadu na štandu može otići i kupiti veću posudu za sat ili manje →

Ne postoji jedinstven odgovor o tome koliko poduzeću treba da prilagodi svoje kapacitete.

EKONOMIJA OBUJMA - kada prosječni ukupni trošak u dugom roku opada kako količina proizvoda raste

KONSTANTNI PRINOS NA OBUJAM - kada se prosječni ukupni trošak ne mijenja s promjenom razine količine proizvoda

DISEKONOMIJA OBUJMA - kada prosječni ukupni trošak raste s povećanjem količine proizvoda

36

trošak raste s povećanjem količine proizvoda

Ekonomije obujma nastaju kao posljedica specijalizacije meñu radnicima

Disekonomije obujma mogu nastati kao posljedica problema koordinacije

ZAKLJUČAK:

Prosječni ukupni trošak na dugi rok pada pri niskim razinama proizvoda zbog rastuće specijalizacije i raste pri visokom razinama proizvodnje zbog rastućih problema koordinacije.

37

38

PITANJA:

1. Zašto ekonomisti i računovoñe drugačije analiziraju troškove i dobit poduzeća ?

2. Što je granični proizvod (rada) i kako se izračunava ?

3. Grafički prikažite i objasnite proizvodnu funkciju i svojstvo opadajućeg graničnog proizvoda ?

4. Što pokazuje krivulja ukupnog troška ?

39

4. Što pokazuje krivulja ukupnog troška ?

5. Grafički prikažite i objasnite krivulje fiksnih, varijabilnih i ukupnih troškova ?

6. Kako se izračunava ukupni prosječni trošak i o čemu govori ?

7. Što je granični trošak i kako se izračunava ?

8. Grafički prikažite i objasnite krivulje: graničnog troška, prosječnog ukupnog troška, prosječnog varijabilnog troška i prosječnog fiksnog troška.

9. Koja su najvažnija svojstva tipičnih krivulja troška ?

10. Kako vremenski horizont utječe na podjelu ukupnih troškova na fiksne i varijabilne ?

11. Što je posljedica ekonomije obujma, a što disekonomije

40

11. Što je posljedica ekonomije obujma, a što disekonomije obujma ?