Upload
mikidoco1969
View
14
Download
3
Embed Size (px)
Citation preview
SeminarOSNOVE PRIPREME I UPRAVLJANJA
PROJEKTIMA
Sluba za upravljanje kadrovima
Palata Srbije, Beograd 21-22 Jun 2010.
1. DEOOSNOVE PRIPREME I UPRAVLJANJA
PROJEKTIMA
PREDSTAVLJANJE PREDAVAPREDSTAVLJANJE PREDAVAA I UA I UESNIKAESNIKA
Predavai: Milja Bardi, Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja Mirjana Arsi, Ministarstvo omladine i sporta
Uesnici A sad vi!
PRAVILA GRUPE
Aktivno uestvujemo Pokazujemo pozitivan odnos prema drugima i uvaavamo ih
Javljamo se za re Dok jedan govori ostali sluaju Potujmo vreme Utiajte mobilne telefone
OSNOVE PRIPREME I UPRAVLJANJA PROJEKTIMA
TESTTEST
CILJEVI OBUKE
PCM Project cycle management Programiranje Identifikacija Formulacija
Finansiranje Implementacija Evaluacija
LFA- Logical Framework ApproachFaza analize Faza planiranja
LFM - Logical Framework MatrixLogika intervencije Pretpostavke i rizici
Indikatori i izvori verifikacije
Program rada Prvi dan, 21. 2010.
09:00 09:30
1:
09:30 10:15
,
10:15 - 10:30
10:30 12:30
2: ,
?
()
- () -
12:30 - 13:30
13:30 15:00
3: ()
- ,
,
15:00 15:30
15:30 16:45
4: ()
,
Program rada Drugi dan, 22. 2010.
9:00 - 9:15
9:15 10:45
5 :
, , ,
( )
10:45 - 11:00
11:00 - 12:30
6: -
12:30 - 13:30
13:30 15.15
7:
,
15:15 15:45
15:45 16:30
8:
,
Oekivanja uesnika
Napiite na samolepljivim listiima ta oekujete od ove obuke!
2. DEOOpti pristup, logika i svrha
upravljanja projektnim ciklusom
ta je projekat?
Upravljanje projektnim ciklusom (PCM)
Povezivanje Upravljanje projektnim ciklusom (PCM) i Pristupa logikog okvira (LFA)
ta je projekat?
OSNOVE PRIPREME I UPRAVLJANJA PROJEKTIMA
Cilj sesije
Do kraja sesije uesnici/ce e bolje razumeti pojam Projekat
bolje razumeti znaaj - Zato su nam potrebni projekti?
PROJEKAT
Projekat je:
Niz aktivnosti usmerenih ka ostvarivanju preciznog cilja u okviru definisanog vremenskog roka i budeta
Projekat mora jasno identifikovati:
Zainteresovane strane i korisnike Probleme koji moraju biti reeni Sistem nadzora i evaluacije Koristi za koje se smatra da e biti vee od trokova i
da e biti odrive
TA JE PROJEKAT?
ciljajui jedan specifian cilj koji ele korisnici
koji doprinose optim ciljeivima razvoja
I ije se koristi procenjuju kao vee od trokova
rasporeenim po planu finansiranja
putem proizvodnje ishoda ili ostvarivanja rezultata
na osnovu procene opte cene trokova i investicija
definisnih u prostoru i vremenu po unapred pripremljenom kalendaru
u okviru jedne institucije odgovrne za projekat
Skup sredstava, aktivnosti i nvesticija
Politike, programi i projekti...
Politika razvoj a EU i strategije za zemlju
Nacionalne i sektorske politike
Programi Vlade
Projekat
Prioriteti i programi nevladinog sektora
ProjekatProjekat
Projekat kao drutvena investicija
Poloprivreda
GraevinarstvoObrazovanje
Zdravstvo
Projekat
Drutvena investcija
1.Programiran: U skladu sa definisanim prioritetima
5.Sproveden: izvrene aktivnosti i postignuti rezultati
2.Identifikovan : tako da iskazuje potrebe onih kojima zelimo pomoi
6.Evaluiran: tako te i da procenjuje postignute rezultate i daje preporuke za dalje delovanje
3.Formulisan: zadovoljavajuetako da odgovara na sve pretpostavke i rizike
4.Finansiran: esto od strane razliitih partnera meu kojima su i korisnicni
Ko finansira projekte?
Sopstvena sredstva
Donatori: Evropska komisija, Multilateralni (npr. UN) i bilateralni donatori (npr. Norveka)
Donatori uglavnom ne piu projekte vepodravaju dravne institucije da prave svoje
Donatori ele da se uvere da e sredstva koja stavljaju na raspolaganje ostvariti njihovu svrhu
Zato su nam potrebni projekti?
Zato to je projekat instrument za
reavanje problema
utvrivanje ciljeva
definisanje aktivnosti i rezultata
prognozu trokova
dobijanje sredstava
odreivanje uloga...
Upravljanje projektnim ciklusom
Project cycle management
PCM
OSNOVE PRIPREME I UPRAVLJANJA PROJEKTIMA
Cilj sesije
Do kraja sesije uesnici/ce e bolje razumeti pojam i znaaj pojma
Upravljanje projektnim ciklusom (PCM)
upoznati sa fazama Upravljanje projektnim ciklusom (PCM)
Upravljanje projektnim ciklusomProject cycle management
ISTORIJAT PCM
EK 90tih
OECD (Development Assistance Committee DAC)
Loa priprema i planiranje projekata
Neusklaenost sa potrebama korisnika
Rizici nisu bili dobro predvieni
Kratkotrajni efekti projekata
Neodrivost projekata
Zanemarivanje prethodnih iskustava
OECD (Development Assistance Committee DAC) 80tih
Zato PCM?
ISKUSTVA:
Nejasan strateki okvirSupply driven projectsNedovoljna analiza situacijePlaniranje prema aktivnostiFokus na finansijskim rokovimaKratkorona vizijaNeprecizna projektna
dokumentacija
PCM:
Definisan strateki okvirDemand driven solutionsPoboljana analizaPlaniranje prema ciljevimaFokus na kvalitetuFokus na odrivostiStandardizovani formati
Upravljanje projektnim ciklusom -PCM
Programiranje
Identifikacija
Sprovoenje
Finansiranje
Formulacija
Evaluacija
Upravljanje projektnim ciklusom
Svaka prethodna faza mora biti zavrena pre poetka sledee faze
Dostupnost relevantnih informacija u cilju donoenja kvalitetnih odluka
Zahteva proizvodnju kvalitetnih kljunih dokumenata u svakoj fazi ciklusa
Ukljuenje svih koji imaju interesa za projekat kako bi bili sigurni da su zadovoljene stvarne potrebe
Sam proces te tera da prvo razmisli o onda dela
Opisuje dunosti, uloge, odgovornosti, kljune dokumente, mogue odluke tokom trajanja celog projekta, procedure donoenja odluka...
PCM tei da zagarantuje da su projekti:
Relevantni: Usaglaeni sa potrebama partnera i ciljanim korisnicima (sektorski, nacionalni i npr. Norveki prioriteti)Ukljuuju zainteresovane strana od samog poetka procesaCiljevi jasno navode direktne koristi ciljnoj grupiIzvodljivi:Tehniki, drutveno, ekonomskiKrajnji cilj (Specifian cilj) mora biti logian i merljivRizici i pretpostavke (i kapaciteti ljudskih resursa) uzeti u obzirOdrivi:Faktori koji utiu na odrivost projekta su uzeti u obzirKorienje rezultata evaluacije prethodnih projekata pri izradi novihEfektivni:(Da ostvaruju obeane rezultate - aktivnosti) Dobro rukovoeni
PCM osigurava da:
Pre nego to se krene sa sprovoenjem projekta:
Postoje jasno identifikovane zainteresovane strane (glavna ciljna grupa i krajnji korisnici)
Jasno definisane sporazume o koordinaciji, menadmentu i finansiranju
Sistem nadzora i evaluacije
Zadovoljavajui nivo finansijske i ekonomske analize
POVEZIVANJE PCM I PRISTUPA LOGIPOVEZIVANJE PCM I PRISTUPA LOGIKOG KOG OKVIRA (LFA)OKVIRA (LFA)
OSNOVE PRIPREME I UPRAVLJANJA PROJEKTIMA
Cilj sesije
Do kraja sesije uesnici/ce e bolje razumeti pojam i znaaj pojma
Pristup logikog okvira (LFA)
upoznati sa fazama Pristup logikog okvira
bolje razumeti odnos PCM - LFA
ISTORIJAT LFA
Pristup logikog okvira (LFA ) je metod koji je razvijen u SAD 1960. godine
LFA je metod koji garantuje sistematian i logian pristup
Metod za identifikaciju, izradu i upravljanje projektima
Koriste ga svi veliki donatori, a obavezan je za EU finansiranje
Krajnji ishod: Matrica logikog okvira (LFM)
Pristup logikog okvira
Tehnika koja omoguava zainteresovanim stranama da identifikuju i analiziraju probleme, i da definiu ciljeve i aktivnosti koje treba preduzeti da bi se reili identifikovani problemi
Sredstvo za analizu i menadment koje se koristi pri svakoj od faza projektnog ciklusa za planiranje, izradu, nadziranje i evaluaciju projekata, zasnovano na: Upravljanje prema cilju Ueu zainteresovanih strana Transparentnosti
Dve faze pristupa logikog okvira
Faza analize Faza planiranja
Analiza zainteresovanih strana identifikacija i procena kapaciteta potencijalnih aktera
Razvoj logike matrice definisati strukturu projekta, proveriti njegovu unutranju logiku i formulisati ciljeve na proverljiv nain
Analiza problema identifikacija kljunih problema i njihovih uzrono posledinih odnosa
Planiranje aktivnosti odrediti aktivnosti i njihove odnose, proceniti trajanje, odrediti glavne faze procesa, raspodeliti odgovornosti
Analiza reenja razrada reenja u skladu sa identifikovanim problemima, odnos izmeu sredstava i ciljeva
Planiranje resursa razraditi plan ulaganja (potrebna sredstva, ljudski resursi) i budet
Analiza strategije identifikacija strategija koje bi postigle reenja i odabir odgovarajue strategije
Povezivanje PCM i LFA
Faze donoenja odluka neophodnih za postizanje projektnih ciljeva i proveru njihovih posledica
Metod planiranja upravljanja, evaluacije projekata i programa u svakoj fazi ciklusa
Upravljanje projektnim ciklusom Pristup logikog okvira
Programiranje
Identifikacija
Sprovoenje
Finansiranje
Formulacija
Evaluacija
Kada koristimo pristup logikog okvira (LFA)?
Kada koristimo pristup logikog okvira (LFA)?
U fazama identifikacije i formulisanja za analizu zainteresovanih strana, problema, reenja i strategija.
U fazi sprovoenja kao kljuno sredstvo za upravljanje projektom
U fazi evaluacije kao osnova za procenu uspenosti i efikasnosti
Veba
Proitajte studiju sluaja u radnom materijalu
VREME: 15 minuta
3. DEOPristup logikog okvira (LFA)
Faza analize: Analiza zainteresovanih strana
Faza analize: Analiza problema
Faza analize
ANALIZA ZANTERESOVANIH STRANA
(Stakeholders Analysis)
OSNOVE PRIPREME I UPRAVLJANJA PROJEKTIMA
Cilj sesije
Do kraja sesije uesnici/ce e bolje razumeti znaaj analize
zainteresovanih strana
moi da je izvedu koristei tehniku matrice analize zainteresovanih strana
TA SU ZANTERESOVANE STRANE(STAKEHOLDERS)?
Pojedinci, institucije, organizacije i grupe
koje mogu direktno ili indirektno, pozitivno ili negativno da:
Utiu na projekat (ili reenja relevantna za projekat)
Budu pod uticajem projekta
Zainteresovane strane
ZainteresovaneStrane
Korisnici/ce
Direktni korisnici/ce
Partneri
Potencijalniprotivniciprojekta
Krajnjikorisnici/ce
Grupe zainteresovanih strana
PARTNERI ukljueni u projekat i ostvarivanje rezultata
KORISNICI - ostvaruju neku korist od projekta: Direktni korisnici ili ciljne grupe (target groups)
grupe na koje e projekat direktno pozitivno uticati na nivou specifinog cilja
Krajnji korisnici (beneficiaries) dugorono imaju koristi od projekta nivo opteg cilja
Potencijalni protivnici projekta
Svrha analize zainteresovanih strana
Maksimalizovanje socijalne, ekonomske i institucionalne koristi koje projekat donosi i
Minimalizovanje moguih negativnih uticaja i konflikata
Zato analiza zainteresovanih strana?
Glavne zainteresovane strane od poetka identifikovane i ukljuene
Drutvena odgovornost i transparentnost
Projekat ostvaruje iri uticaj
Bolje uoavanje i spreavanje potencijalnihkonflikata interesa i rizika za projekat
Mogunosti za poveanje resursa
Vlasnitvo nad projektom i odrivost
Koraci u analizi zainteresovanih strana
1. Identifikacija problema2. Identifikacija svih zainteresovanih strana3. Kategorizacija zainteresovanih strana, odabir
najvanijih4. Analiza interesa, motiva, kapaciteta, nivoa
uticaja zainteresovanih strana5. Odreivanje stepena saradnje/ konflikta meu
njima6. Definisanje moguih akcija usmerenih na svaku
pojedinu zainteresovanu stranu i njihovo ugraivanje u projekat
Kljuna pitanja
ije probleme ili mogunosti analiziramo?
Iz ije perspektive?
Ko e imati koristi od projekta?
Tehnike analize zainteresovanih strana
Matrica analize zainteresovanih strana
SWOT analiza Venov dijagram Kruni dijagram
Zainteresovana
strana -
osnovne
karakteristike
Interesi i
uticaj
problem
a
Sposobnost i
motivisanost da
uestvuje u
promeni
Mogue aktivnosti
prema
zainteresovanoj
strani
Veba
identifikujte kljune zainteresovane strane, podelite ih na kljune partnere i krajnje
korisnike i analizirajte jednog partnera i jednog korisnika koristite Matricu analize zainteresovanih
strana
Vreme: 30 min
Faza analize
Analiza problemaProblem Analysis
OSNOVE PRIPREME I UPRAVLJANJA PROJEKTIMA
Cilj sesije
Do kraja sesije, uesnici/ce obuke e moi da
Identifikuju i formuliu problem
Analiziraju problem
Razviju drvo problema
ta je svrha analize problema?
Utvrivanje
uzroka problema
kako bi se delovanje projekta usmerilo na njih, a ne na simptome problema!
ta je analiza problema?
ProcesProces identifikovanja negativnih aspekatanegativnih aspekatajedne postojepostojee situacijee situacije i uspostavljanje vezeuzrok uzrok -- posledicaposledica izmeu njih
Kada su identifikovane, zainteresovane strane se sastanu i sprovedu voenu diskusiju radi dalje identifikacije i jasnog definisanja problema koji e biti reeni.
Koraci analize problema
Precizno definisanje okvira i predmeta analize
Identifikovanje i formulisanje problema
Izbor glavnog ili centralnog (gorueg) problema
Razvijanje Drveta problema
Drvo problemaSveobuhvatna slika postojeeg negativnog
stanja
2009IPA Project Preparation
Posledice
Centralni problem
Uzroci
Tehnika za utvrivanje uzrono-posledinih veza
izmeu problema i njihovo vizuelno predstavljanje
Kako se identifikuje i definie problem?
Identifikacija postojeih problema, ne potencijalnih, buduih ili zamiljenih
Problem nije odsustvo reenja, ve postojanje nekog negativnog stanja
Na svaku karticu pisati samo jedan problem
Razvijanje drveta problema
1. Identifikovanje centralnog ili gorueg problema2. Identifikovanje sutinskih direktnih uzroka
centralnog problema uzroci prvog reda3. Identifikovanje sutinskih i direktnih posledica
centralnog problema posledice prvog reda4. Identifikovanje uzroka i posledica drugog,
treeg itd. reda5. Konstruisanje Drveta problema iscrtavanje
uzrono-posledinih veza, odozdo na gore6. Pregled Drveta problema
Veba
Kreirajte drvo problema
Odnosno definiite probleme i odredite njihove uzrono posledine odnose
Vreme: 45 min
4. DEOPristup logikog okvira (LFA) -
nastavak
Analiza alternativnih strategija
Analiza ciljeva
Rekapitulacija
Faza analize
Analiza ciljeva(Objective Analysis)
OSNOVE PRIPREME I UPRAVLJANJA PROJEKTIMA
Cilj sesije
Do kraja sesije, uesnici/ce obuke e moi da
Analiziraju reenja/ciljeve
Izrade drvo/stablo ciljeva
ta je analiza ciljeva?
Proces u kome se drvo problema pretvara u
drvo reenja/ciljeva i dobijeni produkt se analizira
DRVO PROBLEMA DRVO REENJA
Koraci razvijanja drveta ciljeva
1. Polazei od vrha ka dnu, preformulisati sve elemente drveta problema u pozitivna, poeljna stanja
2. Umesto uzrono-posledinih veza kod Drveta problema, dobijaju se veze sredstvo-reenje ili sredstvo-cilj
3. Polazei od dna ka vrhu, proveriti da li su dobijene veze sredstvo-cilj logine i valjane
4. Ukoliko je potrebno:
revidirati iskaze
izbrisati nerealna ili nepotrebna reenja/ciljeve
dodati nova reenja/ciljeve gde je to neophodno
5. Povezati linijama koje ukazuju na odnose sredstvo-reenje, tj. sredstvo-cilj
Logika analize ciljeva
Ciljevi po vertikali
Opti cilj se moe dostii realizacijom specifinih ciljeva
Hijerarhijska organizaciona struktura, tj. nivoi odluivanja republiki, regionalni, lokalni
Ciljevi po horizontali konkurencija/sinhronizacija specifinih ciljeva ka zajednikom optem cilju
Jasno razdvajanje oblasti aktivnosti
Formulisanje ciljeva
Ciljevi mogu biti formulisani putem
kvaliteta cilja (visoka zaposlenost) ili
aktivnosti cilja (odravanje visoke zaposlenosti)
Relevantni za sadraj cilja su
rezultat - output i
ishod - outcome
Identifikovanje relevantnih instrumenata za dostizanje ciljeva
Veba
Kreirajte drvo ciljeva
Odnosno preformuliite probleme u pozitivne iskaze
Vreme: 20 min
Faza analize
Analiza alternativnih strategija
(Analysis of Alternative Strategies)
OSNOVE PRIPREME I UPRAVLJANJA PROJEKTIMA
Cilj sesije
Do kraja sesije, uesnici/ce obuke e
proiriti znanje o praktino sprovesti analizu
alternativnih strategija u okviru pristupa
logikim okvirom
ta je analiza alternativnih strategija?
Finalni korak u fazi ANALIZE SITUACIJE
Identifikovanje strategija / alternativnih opcija Izbor strategije koja e se koristiti za
postizanje eljenih ciljeva na osnovu unapred utvrenih kriterijuma
Odluivanje koja reenja (ciljevi) e biti ukljueni u projekat, a koja e ostati izvan njega - definisanje sveobuhvatnog/opteg cilja i svrhe/specifinog cilja
Zato je vana analiza alternativnih strategija?
Drvo ciljeva ukae na nekoliko moguih strategija
Zbog ogranienosti projektnih resursapotrebno je istraiti alternative i odabrati najbolju
Donosioci odluka najpre moraju da odaberu kriterijume na osnovu kojih e uraditi ovu analizu
Najei kriterijumi
Korist za ciljne grupe (ukljuujui osetljive grupe) Verovatnoa izvodljivosti/uspeha Ukupna cena (budet) Odnos trokovi-korist (Cost-benefit relation) Razliiti rizici (socijalni i drugi) Potrebno vreme Komplementarnost sa drugim tekuim
programima/projektima Uticaj na okolinu Doprinos smanjenju neravnopravnosti (ukljuujui i
rodnu neravnopravnost)
Veba
Na Drvetu ciljeva koje ste razvili u prethodnoj
vebi,
identifikujte alternativne strategije i
koristei kriterijume iz Prezentacije,
izaberite strategiju budueg projekta.
Vreme: 20 min
5. DEOUpoznavanje sa LFM
Prezentacija nauenih lekcija
Logika intervencije, pojam, karakteristike, elementi
Logika matrica
Faza planiranja
Logika intervencije(Intervention logic)
OSNOVE PRIPREME I UPRAVLJANJA PROJEKTIMA
Cilj sesije
Do kraja sesije uesnici obuke e moi da:
Formuliu logiku intervencije
Popune prvu kolonu matrice logikog okvira
Svrha logike intervencije
Formulisanje glavnih elemenata projekta ili opisa projekta (vertikalne logike)
Uspostavljanje hijerarhijskih odnosa izmeu glavnih elemenata projekta
Poetna razmiljanja o horizontalnoj logici intervencije
Matrica logikog okvira -Logframe
Logika intervencije/
Opis projekta
Indikatori Izvori verifikacije
Pretpostavke
Opti cilj/
Sveobuhvatni cilj
Svrha/
Specifini cilj
Rezultati
Aktivnosti RESURSI TROKOVI Preduslovi
Kako ispuniti prvu kolonu?
Na osnovu drveta reenja/ciljeva i odabrane strategije odrediti glavne elemente projekta od vrha na dole
Ciljevi/reenjaVieg reda
Centralno Reenje/cilj
Naini dolaenjado ciljeva (I red)
Opti/Sveobuhvatni cilj
Specifini cilj
Rezultati
ta je opti cilj?
Opti = sveobuhvatni = dugoroni cilj projekta smer, pravac razvoja vanost projekta za drutvo dugorone koristi za krajnje korisnike i za ostale
zainteresovane strane Ne postie se samo jednim projektom, ali
projekat treba da doprinese ostvarenju opteg cilja
Ostvarenje opteg cilja zavisi od niza srodnih projekata ili procesa koji su van kontrole samog projekta
Kako definisati opti cilj?
Kao eljeno, konano stanje kome se tei, a ne kao nain/proces
Projekat ne moe imati vie optih ciljeva
Jasne formulacije, precizne, odreene iskaze, koji nisu preopirni ili previe uopteni
Realno definisan, ne previe ambiciozan
Jasno definisati krajnje korisnike/ce
ta je svrha/ specifini cilj?
Definie oekivanu promenu koja e nastati primenom projekta
Opisuje eljene promene/koristi za direktne korisnike/ce ciljnu grupu
Budue stanje i oekivano dostignue projekta koje je pod kontrolom rukovodstva projekta
Projekat ima samo jednu svrhu/specifini cilj
Kako definisati svrhu/specifinicilj?
Jasne, odreene i jednostavne formulacije
Realan, ostvarljiv (pod uslovom da su postignuti rezultati)
Relevantan u odnosu na opti cilj(doprinosi ostvarenju opteg cilja)
Jasna definicija ciljne grupe Formulisan kao eljeno stanje a ne kao
nain ili proces
ta su rezultati?
Ostvarljivi kratkorono, tokom realizacije projekta
Proizvodi/postignua uspeno izvedenih aktivnosti
Postignua koja se mogu garantovati projektom
Primer:
Projekat moe da garantuje da e odreeni broj korisnika/ca biti obuen za voenje sopstvenog, malog biznisa
Projekt ne moe da garantuje da e ovi/e korisnici/e uspeti da pokrenu sopstveni biznis u roku od sledeih godinu dana
Rukovodstvo projekta je odgovorno za ostvarenje rezultata
Jedan rezultat nije dovoljan treba ih imati vie
Svaki rezultat treba numerisati
Definisani u prolom vremenu
npr. Obueno je... Zavrila je ... Smeteno je...
ta su aktivnosti?
Radnje ili niz radnji i zadataka, u koje ulaemo resurse (input) a preduzimamo ih radi ostvarenja planiranih rezultata i postizanja eljenih ciljeva
Procesi, ne stanja Za svaki rezultat definisati jednu ili vie
aktivnosti Koristiti glagolske imenice kao to su:
izgraivanje, odravanje, razvijanje, podela, obuavanje... ili glagole: izgraditi, odrati, razviti, podeliti, obuiti itd.
Veba
Koristei rezultate dosadanjih vebi,
formuliite Logiku intervencije i
popunite prvu kolonu u Logikoj matrici
Vreme: 50 min
6. DEOUpoznavanje sa LFM - nastavak
Pretpostavke
Indikatori
Izvori verifikacije
Faza planiranja
Pretpostavke(Assumptions)
OSNOVE PRIPREME I UPRAVLJANJA PROJEKTIMA
Cilj sesije
Do kraja sesije uesnici/ce e
razumeti pojam i smisao pretpostavke i
savladati formulisanje pretpostavki kroz praktian rad
Svrha formulisanja pretpostavki
Utvrivanje spoljanjih (pred)uslova za postizanje svakog nivoa vertikalne logike projekta
Provera verovatnoe ostvarljivosti projekta
Donoenje odluke da li e se nastaviti sa razradom projekta ili ne
ta su pretpostavke?
Spoljanji faktori koji mogu uticati na realizaciju projekta i na dugoronu odrivost koristi od tog projekta
Opis situacija, dogaaja,uslova i odluka neophodnih za uspeh projekta
Van kontrole projektnog rukovodstva
U logiku matricu se ukljuuju:
One koje su procenjene kao vane i istinite
One koje e se verovatno dogoditi, a ne one za koje sa punom izvesnou moemo tvrditi da e se dogoditi
Kako se identifikuju pretpostavke?
Od dna ka vrhu Matrice logikog okvira deo vertikalne logike
Preduslovi
Pretpostavke
Pretpostavke
Pretpostavke
Sveobuhvatni cilj
Svrha (Specifini cilj)
Rezultati
Aktivnosti
Resursi
Kako se formuliu pretpostavke?
Kao pozitivni uslovi ili pozitivni odgovori na pitanja: Koje preduslove treba ispuniti pre poetka
aktivnosti? Koje uslove, van direktne kontrole rukovodstva projekta, treba ispuniti da bi se aktivnosti realizovale?
Koje spoljanje uslove treba postii da bi se oekivani rezultati ostvarili prema planu?
Koje spoljanje faktore i uslove je neophodno ostvariti kako bi se postigla svrha (specifini cilj)?
Veba
Formuliite po jednu pretpostavku za svaki nivo vertikalne logike budueg projekta koji
ste ve kreirali u prethodnoj vebi.
Vreme: 25 min
Faza planiranja
Indikatori i izvori verifikacije
(Indicators & Sources of Verification)
OSNOVE PRIPREME I UPRAVLJANJA PROJEKTIMA
Cilj sesije
Do kraja sesije uesnici/ce e
Unaprediti razumevanje indikatora i sredstava verifikacije i
moi na praktinom primeru da
formuliu dobre indikatore
identifikuju izvore verifikacije
ta su indikatori - pokazatelji?
Standardi izvoenja koje treba dostii da bi se ostvario cilj
Opisuju ciljeve projekta na objektivno merljiv nain
Utvruju koji su to standardi koji moraju biti dostignuti kako bi opti cilj, svrha i rezultati projekta bili ostvareni
Formuliu se za opti cilj, specifini cilj i rezultate
Indikatori predstavljaju osnovu za:
Kasnije praenje (monitoring) napredovanja projekta tokom realizacije
Procenu uspenosti projekta tokom i nakon realizacije - evaluaciju
Predvianje izvora verifikacije (dokumenti, izvetaji i dr. izvori na osnovu kojih se pokazatelji mogu proveriti)
Formulisanje indikatora
Kvalitet /vrsta promene koliko dobro je izvrena
Kvantitet /obim promene kolika je promena ili ta je sve promenjeno
Ciljna grupa za koga Vremenski okvir koji je rok/do kada Mesto /lokacija gde
Karakteristike dobrog indikatora
Nezavisan i zasnovan na injenicama
MUDRO formulisan
M ERLJIV (Measurable)
U VREMENJEN (Time-framed)
D OSTIAN (Achievable)
R ELEVANTAN, REALAN (Relevant, Realistic)
O DREEN (Specific)
Indikatori treba da su...
Nezavisni jedan od drugog
Svaki se odnosi samo na jedan cilj ili jedan rezultat
esto je potrebno vie od jednog indikatora za svaki cilj -
pojedinani indikatori retko daju sveobuhvatnu sliku
promene
Takvi da je za njih mogue obezbediti izvore verifikacije
Takvi da se informacije o njima mogu prikupiti po
razumnoj ceni
Zamka previe indikatora!
Indikatori - izvori verifikacije
Paralelno sa formulisanjem indikatora treba formulisati i izvore verifikacije (provere)
Indikatori su korisni samo u meri u kojoj se mogu proveriti
Izvori verifikacije omoguavaju da proverimo da li su indikatori zaista merljivi i korisni
Skupe ili nepouzdane indikatore treba zameniti drugim indikatorima
Indikatori za koje ne moemo da identifikujemo izvore verifikacije moraju se zameniti drugim indikatorima koji se mogu proveriti (verifikovati)
ta su izvori verifikacije?
Izvetaji (programski, projektni...)
Dokumenti (strategije, akcioni planovi, zakoni, propisi...)
Ostali relevantni izvori koji obezbeuju informacije koje omoguavaju proveru indikatora
Veba
Formuliite indikatore i izvore verifikacije za
sve elemente opisa projekta/ logiku intervencije
koji su do sada formulisani (opti cilj, specifini
cilj, rezultate).
Vreme: 30 min
7. DEOProjektni ciklus
Finansiranje
Sprovoenje projekta
Praenje i evaluacija
Cilj sesije
Do kraja sesije uesnici/ce e
razumeti faze Upravljanja projektnim ciklusom
moi na praktinom primeru da
Prepoznaju kljuna dokumenta u svim fazama projektnog ciklusa
Koriste kljuna dokumenta za pripremu projekata
Upravljanje projektnim ciklusom -PCM
Programiranje
Identifikacija
Sprovoenje
Finansiranje
Formulacija
Evaluacija
Finansiranje
Sprovoenje
Detaljan opis resursa
Metodologija rada
Analiza trenutne situacije
Detaljan plan aktivnosti i rokovi
Ugovaranja i nabavke
Evaluacija:
Procenjuje uspenost projekta Procenjuje prikladnost, efikasnost, uspenost, uticaj i
trajnost/odrivost Pridaje posebnu panju ciljevima na nivou odnosa izmeu
Rezultata Specifinog cilja
Specifinog cilja
Opteg ciljai
Proverava skladnost i doslednost koncepcije projekta; Procenjuje uticaj pretpostavki Je zasnovana na principima nepristrasnosti,
nezavisnosti i verodostojnosti
Nadzor i evaluacija
Poboljavaju razvoj projekta (unutranja potreba) Opravdavaju finansiranje projekta (spoljna
potreba) Omoguavaju bolje poznavanje okruenja i
kontekst projekta
Razlozi: Formulisanje projekta nije bez greke Poetna situacija se moda promenila od faze
formulisanja
Razlika izmeu nadzora i evaluacije
Nadzor Evaluacija
Ko? Odgovornost unutranjeg menadmenta na svim nivoima
Obino ukljuuje spoljne inpute (objektivnost)
Kada? Tokom celog projekta Periodino na pola puta, na zavretku, ex-post
Zato? Da bi se proverilo napredovanje, preuzele neophodne mere, aurirali planovi
Da bi se povukli iroki zakljuci za druge, budue programe/projekte itd.
Posebna panja Inputima, aktivnostima, rezultatima
Ishodima, rezultatima, svrsi, optem cilju
Nadzor
Napredak ka oekivanom uticaju
Napredak ka oekivanom cilju
Napredak ka oekivanim ishodima
Poetak, kraj rokovi
Korienje, angaovajne i isplata
Opti cilj
Specifini cilj
Rezultati
Aktivnosti
Sredstva
Problematina situacija
Evaluacija
Opti cilj
Specifini cilj
Rezultati
Aktivnosti
Sredstva
Problematina situacija
Uticaj (Impact)
Uspenost (effectiveness)
Efikasnost (efficiency)
Prikladnost (relevance)
Veba
Instrument za predpristupnu pomo PCM
vs
Norveka bilateralna pomo PCM
VREME: 50 min
Hvala!