Osnove teorije vanjske politike s vanjskom politikom BiH1.
Institucije u BiH koje provode vanjsku politiku BiH? c) Vijee
ministara BiH; d) Ministarstvo vanjskih poslova BiH.
a) Predsjednitvo BiH; b) Parlament BiH;
2. Opi pravci i prioriteti za provoenje vanjske politike BiH
(Smjernice Pr. BiH 26.03.2003.)?a) Naela: Predsjednitvo nadleno za
voenje vanjske politike; Promocija, obrana interesa, zastupanje BiH
zadatak Predsjednitva BiH, Parlamenta BiH, Vijea ministara BiH,
Ministarstva vanjskih poslova BiH; Opredijeljenost za meunarodnu
suradnju; Opredijeljenost za otvorenost, miroljubivost,
ravnopravnost, potivanje obveza,... Opredijeljenost za mirno
rjeavanje nesuglasica; Opredijeljenost za nastavak borbe protiv
terorizma i organiziranog kriminala; Aktivno sudjelovanje u
sukcesiji bive SFRJ, preuzimajui prava i obveze koje proizlaze iz
toga.
-
b) Prioriteti: 1) Bilateralni: Ouvanje i zatita neovisnosti,
suvereniteta, teritorijalnog integriteta BiH; Implementacija Opeg
mirovnog sporazuma; Pristupanje euro-atlantskim integracijama; Uee
u multilateralnim aktivnostima (OUN-u, Vijeu Europu, OSCE-u,
OIC-u,...); Promocija BiH kao partnera u meunarodnim ekonomskim
odnosima (prijem WTO).
-
-
c) Osnovni pravci i aktivnosti: 1) Bilateralni:
-
Unapreenje suradnje sa susjednim dravama; Razvijanje
bilateralnih odnosa sa vodeim zemljama svijeta; Uspostavljanje
diplomatskih odnosa sa zemljama sa kojima to jo nije uinjeno;
Promoviranje razvojnih mogunosti BiH; Sveobuhvatna bilateralna
suradnja.
2) Multilaterlni:
-
Sustavni iskorak prema euro-atlantskim integracijama;
Pribliavanje Europskoj uniji; Aktivnosti u Ujedinjenim narodima;
Intenziviranje aktivnosti za ulazaka u WTO-u; Aktivna suradnja sa
OSCE-om; Regionalna suradnja (SEECP, SECI, DCP, CEI,...), Suradnja
sa OIC, Pokretom nesvrstanih; Suradnja sa OAS, OAU, ALADI,
ASEAN,...; Sveobuhvatna multilateralna suradnja.
-
3) Zatita interesa dravljana BiH:Zatita dravljana BiH koji ive u
inozemstvu; Liberalizacija viznog reima.
3.
Bilateralni odnosi BiH s?
-
Hrvatska: sveobuhvatna suradnja na svim poljima. Odnose se
zasniva na dobrosusjedstvu i punom uzajamnom potovanju
teritorijalnog integriteta i suvereniteta. Potpisani su brojni
bilateralni sporazumi kojima se reguliraju politika, gospodarska,
pravna i druga pitanja koja su od obostranog interesa za dvije
drave. Meudravno vijee koje se bavi svim oblicima suradnje; Srbija:
suradnja na pojedinim poljima. Meudravno vijee koje se bavi svim
oblicima suradnje; Crna Gora: dobrosusjedski odnosi i uzajamna
suradnja u europskim i euro-atlantskim integracijama, kontinuiran
dijalog na svim razinama, te sveukupno unapreenje suradnje u
oblastima od obostranog interesa (gospodarstvo, turizam, promet,
komunikacije,...); Slovenija: suradnja na poljima (gospodarstvo,
obrazovanje, promet, kultura, pravosue,...). Suradnja kroz Dunavski
proces suradnje, Jadransko-jonska inicijativa(JJI) i Centralno
europska inicijativa (CEI); Makedonija: suradnja na poljima
(gospodarstvo, promet, kultura, pravosue,...); Albanija: suradnja
na poljima (gospodarstvo, obrazovanje, promet, kultura, pravosue,
turizam,...); Kosovo: nije priznato od strane BiH; Maarska:
suradnja na poljima (gospodarstvo, promet, pravosue); Rumunjska:
suradnja na poljima (gospodarstvo, pravosue);
-
-
-
-
Bugarska: suradnja na poljima (gospodarstvo, promet, kultura,
znanost, obrazovanje); Grka: suradnja na poljima (gospodarstvo,
kultura, znanost, promet, obrazovanje); SAD: gospodarska suradnja
(sveobuhvatna financijska pomo), politika podrka (ambasada u
Sarajevu), partnerstvo na brojnim projektima od vanosti za BiH;
Njemaka: ulaganje u razvoj trinog gospodarstva, politika podrka
kroz ambasadu Republike Njemake, poveanje obujma robne razmjene,
partner na svim velikim projektima vanim za BiH, kulturna
povezanost (radnici u njemakoj), RTV Deutsche welle, zaklade Konrad
Adenauer, Friedrich Naumann, Friedrich Ebert Fondacije i Fondacija
Heinrich Bll imaju svoje urede u Sarajevu; Francuska: suradnja na
poljima (gospodarstvo, znanost i tehnologije); Rusija:suradnja na
poljima (sigurnost, gospodarstvo, promet); Italija: suradnja na
poljima (promet, gospodarstvo, pravosue, znanost, tehnologija); EU:
potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju (SSP) 2008. BiH
koristi 2 od 5 IPA instrumenata, stand by aranman s MMF-om.
EUFOR/Althea mirovna misija u BiH; OUN: BiH aktivno sudjeluje na
redovnim koordinirajuim aktivnostima grupacijama zemalja unutar
OUN-a: Instonoeuropska grupa (predstavnik BiH trenutno predsjedava
ovom grupom), CEI, Grupa 77 i Kina, Organizacija islamske
konferencije kao i zemalja potencijalnih lanica EU. BiH je ukljuena
u mirovne operacije irom svijeta i to: Etiopiji-Eritreji, Haitiju,
Iraku, Afganistanu, Liberiji, Siera-Leoneu. lanstvo u brojnim
specijaliziranim agencijama; Vijee Europe: punopravna lanica Vijea
Europe od 24. travnja 2002. godine. Ugovorna strana za 56
ratificiranih ugovora; NATO: strateki cilj BiH. BiH se opredijelila
za ispunjenje ciljeva programa Partnerstva za mir.
-
-
4.
Teorija vanjske politike?
Radna definicija vanjske politike (Radovan Vukadinovi):
organizirana aktivnost neke drave kojom ona nastoji maksimalizirati
svoje vrijednosti i interese u odnosu spram drugih drava i ostalih
subjekata koji djeluju u vanjskom okruenju. Akteri vanjske politike
su privatne i javne osobe, pojedinane ili kolektivne osobe koje
sudjeluju u procesu donoenja vanjskopolitikih odluka i u njihovoj
realizaciji.
Vanjski faktori i utjecaji: Zastraivanje ili suzbijanje;
Suradnja ili promjena suradnje; Integracija ili dezintegracija.
Vanjski faktori koji postoje i djeluju unutar drave:
-
Aktivnost razliitih gospodarskih grupa; Nezadovoljne i otuene
drutvene grupe; Organizirane mree, obavjetajnog karaktera.
Unutarnji faktori i utjecaji (James Rosenau): Individualni
faktori (kvaliteta, talent i iskustvo dunosnika); Faktor uloge
(primjerice efa drave); Dravni faktori (strukture koje ograniavaju
ili proiruju okvir vanjskopolitikog djelovanja); Drutvene promjene
(vrijednosti i stupanj jedinstva i razvoja drutva); Sustavne
varijable (stabilnost vlade, zemljopisne realnosti,...).
5. Presude suda u Hagu?Pako Ljubii (29. Travnja 2008. godine
osuen na 10 godina zatvora)
Progoni na politikoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, ubojstvo i
nehumana djela (zloini protiv ovjenosti). Protupravni napadi na
civile, ubojstvo, nasilje protiv ivota i tijela, razaranje koje
nije opravdano vojnom potrebom, unitavanje ili hotimino nanoenje
tete vjerskim i obrazovnim ustanovama, pljakanje javne ili privatne
imovine i okrutno postupanje (krenja ratnih zakona i obiaja);
-
Zlatko Aleksovski (7 godina zatvora)
Povrede osobnog dostojanstva (krenja zakona ili obiaja
ratovanja);
-
Tihomir Blaki (9 godina zatvora)
Neovjeno postupanje (teko krenje enevske konvencije);
-
Miroslav Bralo (20 godina zatvora)
Progoni na politikoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, silovanje,
muenje, neovjeno postupanje (teka krenja enevskih konvencije iz
1949. godine, krenja zakona ili obiaja ratovanja, zloini protiv
ovjenosti);
-
Dario Kordi (25 godina zatvora)
Protupravni napad na civile, protupravni napad na civilne
objekte, bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nudom,
pljakanje javne ili privatne imovine, unitavanje ili hotimino
oteivanje vjerskih i obrazovnih ustanova (krenja zakona ili obiaja
ratovanja), hotimino liavanje ivota, neovjeno postupanje,
protupravno zatvaranje civila (teka krenja enevskih konvencija),
progoni na politikoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, ubojstvo,
nehumana djela, zatvaranje (zloini protiv ovjenosti);
-
Mario erkez (6 godina zatvora)
Progoni na politikoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, zatvaranje,
protupravno zatvaranje civila (zloini protiv ovjenosti);
-
Drago Josipovi (12 godina zatvora)
Progoni na politikoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, ubojstvo,
neovjena djela (zloini protiv ovjenosti);
-
Vladimir anti (18 godina zatvora)
Progoni na politikoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, ubojstvo,
neovjena djela (zloini protiv ovjenosti);
-
Mladen Naletili Tuta (20 godina zatvora)
Muenje, namjerno nanoenje velikih patnji ili tekih povreda
tijela ili zdravlja, protupravno preseljenje civila (teka krenja
enevskih konvencija), protupravni rad, bezobzirno razaranje koje
nije opravdano vojnom potrebom, pljakanje javne ili privatne
imovine (krenje zakona ili obiaja ratovanja), progoni na politikoj,
rasnoj ili vjerskoj osnovi, muenje (zloini protiv ovjenosti);
-
Vinko Martinovi tela (18 godina zatvora)
Muenje, namjerno nanoenje velikih patnji ili tekih povreda
tijela ili zdravlja, protupravno preseljenje civila (teka krenja
enevskih konvencija), protupravni rad, bezobzirno razaranje koje
nije opravdano vojnom potrebom, pljakanje javne ili privatne
imovine (krenje zakona ili obiaja ratovanja), progoni na politikoj,
rasnoj ili vjerskoj osnovi, muenje (zloini protiv ovjenosti);
-
Ivica Raji (12 godina zatvora)
Hotimino liavanje ivota, neovjeno postupanje (ukljuujui
seksualno zlostavljanje), oduzimanje imovine, unitavanje irokih
razmjera koje nije opravdano vojnom nudom, a izvedeno je
protupravno i bezobzirno (teka krenja enevskih konvencija);
-
Jadranko Prli: trae (40); Slobodan Praljak: trae (40); Bruno
Stoji: trae (40);
-
Milivoj Petkovi: trae (40); Valentin ori: trae (35); Berislav
Pusi: trae (25).
Optueni za: progone na politikoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi,
ubojstva, silovanje, deportacije, neovjena djela, hotimino liavanje
ivota, protupravne deportacije, premjetanje i zatvaranje civila,
neovjeno postupanje, unitavanje imovine irokih razmjera i
oduzimanje imovine koje nije opravdano vojnom nudom a izvedeno je
protupravno i bezobzirno, okrutno postupanje, protupravni rad,
bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela, ili pustoenje koje
nije opravdano vojnom nudom, unitavanje ili hotimino nanoenje tete
ustanovama namijenjenim religiji ili obrazovanju, pljakanje javne
ili privatne imovine, protupravni napad na civile i teroriziranje
civila. Optueni za: hotimino liavanje ivota, neovjeno postupanje
(seksualno zlostavljanje), protupravna deportacija, premjetanje i
zatoenje civila, neovjeno postupanje, unitavanje imovine irokih
razmjera i oduzimanje imovine koje nije opravdano vojnom nudom a
izvedeno je na protupravan i bezobziran nain (teka krenja enevskih
konvencija), okrutno postupanje, protupravni fiziki rad, bezobzirno
unitavanje gradova, naselja i sela ili pustoenje koje nije
opravdano vojnom nudom, unitavanje ili hotimino nanoenje tete
ustanovama namijenjenim religiji ili obrazovanju, pljakanje javne
ili privatne imovine, protupravni napad na civile, protupravno
teroriziranje civila (krenja zakona i obiaja ratovanja), progoni na
politikoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, ubojstvo, silovanje,
deportacija, zatvaranje, neovjena djela (zloini protiv ovjenosti),
poticanje i raspirivanje politikog, etnikog ili vjerskog razdora,
podjele i mrnje, primjena sile, zastraivanja i terora: organi
vlasti, te vojne i policijske postrojbe Herceg-Bosne/HVO-a,
oduzimanje i unitavanje imovine: organi vlasti i vojnici
Herceg-Bosne/HVO-a prisiljavali su bosanke, zatoenje i zatvaranje,
prisilni rad.
PITANJA 1. Pristupi teoriji vanjske politike?
2. 3. 4.
ta je vanjska politika? ta su bilateralni i multilateralni
odnosi? Koliko unutarnja politika utjee na vanjsku politiku?
5. Tko kreira vanjsku politiku? 6. 7. Akteri vanjske politike?
Dokumenti vanjske politike? subjekti BiH; faktori BiH;
8. Tko vri vanjsku politiku u BiH? 9. Koje su ope teorije
pristupa vanjskoj politici?
Akteri vanjske politike U procesu stvaranja vanjske politike
djeluje niz razliitih aktera, da je vanjska politika aktivnost
aktera na donoenju odluka i provoenju odreenih akcija na
vanjskopolitikom planu. Prilikom razmatranja vanjske politike
pojedine zemlje odnosno njezina nastupa na meunarodnom polju,
uobiajeno je potpuno identificiranje dravne organizacije koja
stvara i provodi vanjsku politiku s dravom. Pod akterima vanjske
politike razumijemo sve one privatne ili kolektivne osobe koje
sudjeluju u procesu donoenja vanjskopolitikih odluka i u njezinoj
stvarnoj realizaciji u meunarodnim odnosima. S obzirom na karakter
vanjskopolitikog odluivanja koji je u svim zemljama striktno vezan
uz politiki vrh, te ______ uz unutranje poslove i obranu vrlo
delikatno podruje dravne politike ______, razumljivo je to je u tom
procesu broj aktera koji stvarno odluuju relativno malem. Mogu se
pronai oni osnovni akteri koji stvaraju vanjsku politiku. Osnovni
mehanizam koji se bavi vanjskom politikom identian je gotovo u svim
sredinama = na Vrhu se nalazi ef drave kao najvii vanjskopolitiki
akter. Uz njega se nalazi kabinet Vlade, tj. Izvrna vlast u kojoj
posebnu brigu o vanjskim poslovima vodi Ministar vanjskih poslova
ili dravni tajnik. Uz efa drave i vladu bez obzira na to kakvi se
nazivi upotrebljavaju pitanjima vanjske politike bave se stanovita
ministarstva npr. financija, obrane i neka druga.
