20
AGREGATNA TRAŽNJA I MODELI MULTIPLIKATORA

Osnovi Ekonomije - Agregatna Tražnja i Modeli Multiplikatora

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Ekonomija

Citation preview

  • AGREGATNA TRANJA I MODELI MULTIPLIKATORA

  • UvodMetode agregatne potranje i ponude mogu pomoi u objanjenju kretanja proizvodnje i visine cena.

    Treba tano analizirati zato se agregatna ponuda ili agregatna tranja pomeraju, i predvideti koliko e se promeniti proizvodnja s promenama investicija ili dravne potronje ili neto izvoza.

    U tu svrhu se razvija Kejnzijanski model multiplikatora.

  • Model agregatne tranje i ponudeModel agregatne tranje i agregatne ponude predstavlja ekonomski model koji slui za analizu kratkoronih fluktuacija privrede kao celine.

  • Agregatna tranjaAgregatna tranja je pokazatelj sposobnosti i spremnosti ekonomskih aktera da na tritu kupuju raspoloiva potrona i kapitalna dobra. Kriva agregatne tranje (aggregate demand AD) pokazuje koliinu dobara i usluga koju oni ele da kupe pri svakom nivou cena.

  • Kriva agregatne tranjeKriva agregatne tranje AD ima negativan (opadajui) nagib.

    Pod uslovom da je sve ostalo nepromenjeno, to znai da pad opteg nivoa cena u privredi dovodi do rasta traenih koliina dobara i usluga.

  • Kriva agregatne tranjeOpadajua kriva agregatne tranje je rezultat promena opteg nivoa cena koje utiu na koliinu traenih dobara i usluga u privredi.

    Promene u nivou cena dovode do promena u:

    kupovnoj moi novcarealnoj kamatnoj stopi ineto izvozu

  • Faktori pomeranja krive agregatne tranjePoto kriva agregatne tranje prikazuje odnos izmeu nivoa cena i ukupne tranje tj. ukupnih trokova, sve to izaziva promenu agregatnih trokova (pri istom nivou) dovodi do pomeranja krive AD.

    Poveanje agregatne tranje pomera krivu AD udesno, dok smanjenje u agregatnoj trni pomera AD ulevo.

  • Model multiplikatoraModel multiplikatora je makroekonomska teorija koja se upotrebljava da bi se objasnilo odreivanje proizvodnje u kratkom roku.

    Naziv multiplikator dolazi do nalaza da svaki dolar promene odreenih rashoda (npr.investicija) vodi ka promeni (ili multipliciranoj promeni) GNP veoj od jednog dolara.

    Model multiplikatora objanjava kako okovi investicija, spoljne trgovine, dravnih poreza i politika potronje mogu uticati na proizvodnju i zaposlenost u privredi s neiskorienim resursima.

    Model multiplikatora objanjava delovanje agregatne tranje tano pokazujui kako potronja, investicije i druge varijable uzajamno deluju da bi odredila agregatnu tranju.

  • Odreivanje proizvodnje s ukljuenom tednjom i investicijama tednja i investicije zavise od vrlo razliitih faktora: tednja zavisi u pasovnom smislu od dohotka, dok investicije zavise od proizvodnje i drugih faktora (kao to su: budui oekivani dohodak, kamatnjak, porezna politika i poslovno poverenje).

    Taka ravnotee visine nacionalnog dohotka odreena je secitem kriva tednje i investicija.

    Vodoravni pravac I pokazuje da su investicije konstantne na naznaenoj visini.

    Taka E pokazuje mesto gde se seku krive investicija i tednje.

    Ravnoteni GNP nalazi se u secitu kriva SS i II jer je to jedina visina GNP gde je eljena tednja dominstava tano jednaka temeljnim investicijama preduzea.

  • Karakteristike ravnoteeZato taka E na grafikonu predstavlja ravnoteu?

    Razlog tome je to je u taki E eljena tednja domainstava, jednaka eljenim investicijama preduzea.

    Kad eljena tednja i investicije nisu jednake, proizvodnja e teiti da se podesi na gore ili dole.

    Krive tednje i investicija prikazane na grafikonu predstavljaju njihove eljene (planirane) visine.

  • Odreivanje proizvodnje pomou line potronje i investicija Ravnotea nastaje kada je planirano troenje jednako planiranoj proizvodnji.

    Kada bi sistem odstupio od te ravnotee, na visinu proizvodnje D, tada bi crta troenja C+I bila iznad crte s nagibom od 45, pa bi planirano troenje bilo vee od planirane proizvodnje.

    To znai da bi potroai kupovali vie nego to preduzea proizvode.

    Samo kad je visina proizvodnje takva da je planirano troenje na C+I jednako planiranoj proizvodnji tada nee biti nastojanja da se menjaju proizvodnja, dohodak ili troenje.

  • Izraunavanje multiplikatoraKejnsov model multiplikatora pokazuje da e poveanje investicija dovesti do poveanja GNP za poveani multiplicirani iznos za iznos vei od samog sebe.

    Multiplikator je broj s kojim treba pomnoiti promenu investicija da bi se odredila rezultirajua promena ukupne proizvodnje.

    Visina multiplikatora zavisi dakle od veliine MPC (granina sklonost potronji).

    Multiplikator je uvek inverzan ili reciproan graninoj sklonosti tednji. On je jednak 1/ (1-MPC).

  • Izraunavanje multiplikatoraJednostavna formula za multiplikator glasi:

    m = 1/(1-MPC) ili m = 1/MPS

    Promena proizvodnje = 1/MPS x promena investicija = 1/ (1-MPC) x promena investicija ili:

    Q = 1/MPS x I

    Q = 1/( 1-MPC) x I

    Drugim reima, to je vee dodatno izdavanje na potronju, vei je multiplikator.

  • Osnovni model multiplikatoraGDP = f (promena C, promena I)

    Ovaj model je graen na pretpostavci da su najamnine i cene u kratkom roku fiksne, tako da se svaka promena ekonomske politike odraava na zaposlenost i proizvodnju.

    Ravnotea drutvene proizvodnje se postie kada se planirana tednja izjednai s planiranim investicijama (S=I ).

    Prema metodi C+I, ravnotea se uspostavlja kada je eljeno troenje na potronju i investicije jednako visini ukupne proizvodnje:

    C+I = GDP

  • Kejnsov model multiplikatoraGDP = f (prom C, pr. I, pr.G, pr.X)

    Ovaj model analizira kako i potronja drave (G) i neto izvoz (X) utiu na GDP.

  • Multiplikator dravnih izdatakaMultiplikator dravnih izdataka jednak je multiplikatoru investicija (k) te se oni jednim imenom nazivaju multiplikatorima izdataka.

    Ravnotea nastaje kada su ukupni izdaci (dravna potronja) (C+I+G) jednaki GDP-u.

    Privredna ravnotea u modelu u koji je ukljuena i spoljna trgovina bie kada je X=0, odnosno kada je:

    C+I+G+X = GDP

  • Multiplikator investicijaMultiplikator investicija (m) je broj koji mnoei promenu investicija daje promenu proizvodnje i GDP-a.

    Promena GDP = multiplikator x promena I

    Veliina investicijskog multiplikatora zavisi od granine sklonosti potronji (MPC) odnosno rednji (MPS).

    m = 1/ (1-MPC) = 1/MPS

    Promena proizvodnje = Promena investicija x 1/MPS

  • Multiplikator otvorene privredeUz pomo granine sklonosti uvozu (Mpm) odreuje se mop.

    Mpm pokazuje za koliko e se poveati vrednost uvoza, ako se GDP povea za jednu jedinicu.

    mop = 1 / (MPS + MPm)

  • Multiplikator zatvorene privrede i porezni multiplikatorMultiplikator zatvorene privrede (mzp):

    Kako u zatvorenoj privredi nema uvoza, Mpm = 0 pa je mzp = 1 / MPS

    Porezni multiplikator (mp):

    mp = MPC x multiplikator izdataka

  • ZakljuakPomaci krive ponude i krive tranje menjaju ravnotenu cenu i ravnotenu koliinu.

    Poveanje tranje koje pomie krivu tranje u desno poveava i ravnotenu cenu i ravnotenu koliinu.

    Poveanje ponude koje pomie krivu ponude u desno smanjie cenu i poveati traenu koliinu neke robe.

    Uzimajui u obzir navedeno, namee se zakljuak da ravnotea ponude i tranje predstavlja odreeno stanje kojem tei svako trite, ali u praksi je to teko izvodljivo zbog uticaja gore opisanih faktora.

    Model multiplikatora osigurava jednostavan nain shvatanja uticaja agregatne tranje na visinu proizvodnje.