OSNOVI METODOLOGIJE ZNANSTVENOG

I STRUČNOG RADA

-interna skripta-

1

ZAVRŠNI RAD Završni rad predstavlja:

• samostalan rad • provjeru stručnog znanja kandidata • kandidat treba pokazati sposobnost za samostalno rješavanje konkretnog stručnog

zadatka. Sadržaj završnog rada temelji se na primjeni stručnih znanja iz programa na stručnom studiju.

• Sastavni dio studijskog programa trogodišnjeg stručnog studija

• Sastoji se iz pisanog uradka definiranog oblik, veličina i strukture

• Prezentacije

• Diskusije (povjerenstvo ispituje kandidata)

Završni rad može se zadati samo iz određenih stručnih predmeta. Temu završnog rada student odabire u VI semestru studija. Temu završnog rada utvrđuje nastavnik tj. mentor koji će voditi studenta kroz izradu završnog rada. Opseg završnog rada, kao samostalnog rada kandidata utvrđuje se u okviru 225 sati rada. Završni rad izraditi u skladu s Naputkom za izradu završnog rada integriranim u Pravilnik o studiranju. Ishodi učenja za završni rad su:

2

Raspodjela ECTS-bodova po aktivnostima:

Uvod u metodologiju znanstvenog istraživanja, znanstvene metode, klasifikacija znanstvenih metoda, znanstvena djelatnost i istraživanje. Što je znanost?

• skup sistematiziranih i argumentiranih znanja u određenom vremenskom razdoblju • o objektivnoj stvarnosti do kojega se došlo primjenom znanstvenih metoda

Što je svrha i cilj znanosti?

• spoznaja zakona i zakonitosti: • o prošlosti, • o sadašnjosti • o budućnosti • prirodnih i društvenih pojava • maksimizacija učinkovitosti ljudske prakse

Elementi determinacije pojma znanosti: 1.skup znanja o predmetu znanstvenog istraživanja, 2.povijesni trenutak, 3.objektivna stvarnost, 4.svjesna primjena znanstvenih metoda, 5.dijagnosticiranje prirodnih i društvenih pojava u prošlosti i sadašnjosti, 6.projiciranje, 7.prognoziranje, 8.predviđanje prirodnih i društvenih pojava u budućnosti Temeljne i razvojne značajke znanosti 1. jedinstvenost znanosti, 2. jedinstvo znanstvene teorije i prakse, 3. znanstveno istraživanje i znanstvene metode,

3

4. svjesno organizirani timski rad znanstvenika, 5. dinamički razvoj znanosti, 6. sličnost u fazama razvoja znanosti, 7. objektivnost i znanost, 8. preciznost, studioznost i znanost, 9. pouzdanost i znanost, 10. sustavnost i znanost, 11. analitičko-sintetički postupak i znanost, 12. racionalnost i znanost. Klasifikacija znanosti

• otkrivanje interakcijskih veza između njenih segmenata: • područja, • polja, • grana, • ogranaka (…) i to na osnovi određenih načela o njihovim uzajamnim vezama.

Povijesni razvoj znanosti karakteriziraju tri glavne razvojne faze: 1) prva – karakterizira jedinstvenost znanosti, 2) diferencijacija znanosti, 3) detaljna diferencijacija i integracija pojedinih znanstvenih disciplina u znanstvena područja. Klasifikacije znanosti U RH su do sada donesene tri klasifikacije znanosti:

1) prva je donesena 1979. godine, ima 5 znanstvenih oblasti i 36 znanstvenih područja, 2) druga je donesena 1989. godine, ima 5 znanstvenih oblasti, 46 znanstvenih područja i 345 znanstvenih disciplina, 3) treća je donesena 1994. godine privremeno, ima 6 znanstvenih područja, 4) 1997. godine, ima šest znanstvenih područja, 45 znanstvenih polja. 5) donesena 2005. godine 6) donesena 2008. godine

Nacionalno vijeće za znanost ���� Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim podru čjima, poljima i granama:

• PODRUČJA • POLJA • GRANE

Znanstvena područja 1. prirodne znanosti (6 polja i 38 zn. grana) 2. tehničke znanosti (16 polja i 66 zn. grana) 3. biomedicina i zdravstvo (6 polja i 56 grana) 4. biotehničke znanosti (6 polja i 41 grana) 5. društvene znanosti (14 polja i 92 grane) 6. humanističke znanosti (10 polja i 83 grane) 7. interdisciplinarno područje znanosti

4

Znanstvena polja -tehničke znanosti- 16 znanstvenih polja i 66 znanstvenih grana: 1.Brodogradnja (grane: konstrukcija plovnih objekata, hidromehanika plovnih objekata, osnivanje plovnih objekata te tehnologija gradnje i održavanje plovnih objekata) 2.Elektrotehnika (grane: elektroenergetika, elektrostrojarstvo, elektronika, telekomunikacije i informatika, radiokomunikacije, automatizacija i robotika) 3.Strojarstvo (grane: opće strojarstvo, procesno energetsko strojarstvo, proizvodno strojarstvo, brodsko strojarstvo) 4.Tehnologija prometa i transport 5. … … 16. Tehnologija prometa i transport GRANE: -CESTOVNI I ŽELJEZNIČKI PROMET -POMORSKI I RIJEČNI PROMET -POŠTANSKO TELEKOMUNIKACIJSKI PROMET -ZRAČNI PROMET -INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI -LOGISTIKA ZNANSTVENO ISTRAŽIVANJE -specifična intelektualna djelatnost -svrha: otkrivanje i dokazivanje znanstvenih istina pomoću znanstvenih metoda. Rezultati znanstvenog istraživanja trebaju biti:

• znanstveno utemeljeni, • oni trebaju predstaviti nešto novo, ili bar inovirano, • oni bi trebali povećati svjetsku riznicu znanja

Podjela znanstvenih istraživanja:

o FUNDAMENTALNA (OSNOVNA ISTRAŽIVANJA) o APLIKATIVNA (PRIMJENJENA ISTRAŽIVANJA) o RAZVOJNA (STRUČNO ISTRAŽIVANJE) o FUNDAMENTALNA (OSNOVNA ISTRAŽIVANJA)

Povećava opći fond znanstvenih činjenica i znanja i koja determiniraju nova područja ljudskih zanimanja i spoznaja, ali koja nemaju ili ne moraju imati praktičnu primjenu svojih rezultata.

5

-Usmjerena -Neusmjerena APLIKATIVNA (PRIMJENJENA ISTRAŽIVANJA)

• teorijski ili eksperimentalni rad koji se poduzima radi stjecanja novih znanja • usmjeren na rješavanje nekog praktičnog zadatka, odnosno ostvarivanje određenog

praktičnog cilj RAZVOJNA (STRUČNA ISTRAŽIVANJE)TEHNOLOŠKA USAVRŠAVANJA eksperimentalni razvoj -zasnovan je na znanjima iz temeljnih i primijenjenih istraživanja -zasnovan na praktičnom iskustvu -usmjeren na uvođenje novih ili znatno poboljšanje postojeće ili uvođenje nove organizacije. Ostale podjele znanstvenih istraživanja: 1.stručno istraživanje, 2.istraživanje prošlosti, 3.istraživanje sadašnjosti, 4.istraživanje budućnosti, 5.prethodna-preliminarna- istraživanja, 6.povremena istraživanja, 7. stalna istraživanja, 8.“završno” istraživanje, 9.kvalitativno istraživanje METODOLOGIJA

• METODOLOGIJA – znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem znanstvenih metoda.

• METODA -je osnovni put kojim se istražuje OPĆA METODOLOGIJA – proučava putove i zakonitosti ljudske spoznaje - proučava znanstvene metode: a) Logičke metode b) Tehničke metode c) Organizacijske metode d) Strategijske metode e) Aspekte METODE ZNANSTVENOG RADA:

• analiza, • sinteza, • metoda apstrakcije,

6

• metoda konkretizacije, • induktivna metoda • deduktivna metoda

ANALIZA -istraživanje i objašnjavanje stvarnosti putem raščlanjivanja sustava na jednostavnije sastavne dijelove i elemente -izučavanje pojedinačnih dijelova i uspoređivanje u odnosu na druge dijelove i cjelinu. Postupak: -analiza sektora -analiza struktura -analiza dionika -proučavanje stručne literature -proučavanje znanstvene literature -proučavanje statističkih podataka (sektor) -proučavanje strateških dokumenata -proučavanje zakonodavstva SINTEZA Na osnovu prethodnih proučavanja –analize sektora� sinteza -spajanje i sastavljanje jednostavnih sustava u cjeline –sistematiziranje prikupljenih činjenica i znanja DEFINIRANJE CJELINA -formuliranje stanja u sektoru -oblasti -pravaca i rezultata istraživanja -definiranje problema -definiranje teme istraživanja -definiranje hipoteze METODA APSTRAKCIJE 1)Izdvajanje općeg 2)Izdvajanje posebnog DEFINIRANJE KOMPONENATA I ELEMENATA -izdvajanje i definiranje problema -definiranje uvjeta -definiranje faktora djelovanja (pozitivni –negativni) METODA KONKRETIZACIJE -shvaćanje jedinstva općeg u posebnom i individualnom Shvaćanje jedinstva posebnog u općem -konkretno navođenje problematike -definiranje metodologije istraživanja -statističkih testova -očekivanih rezultata

7

INDUKTIVNA METODA

• promatranje, • eksperiment, • brojenje • mjerenje, • stat. metode

DEDUKTIVNA METODA • metoda modeliranja, • metoda klasifikacije, • komparativna metoda, • historijska metoda, • metoda deskripcije, • matematička metoda, • kibernetička metoda, • empirijska metoda, • metode kompilacije, • metoda ispitivanja (anketa, intervju, testovi, skaliranje), • metoda istraživanja informacijske znanosti

Karakteristike -značajke znanstvene djelatnosti

• Objektivnost • Pouzdanost • Preciznost • Analitičko –sintetički postupak • Sustavnost • Racionalnost

Znanstveni vs. stručni rad??? Različite stvaralačke aktivnosti Znanstveni rad Stručni rad generalizacija konkretizacija

Izvorni doprinos uopćavanju znanja Pojedinačna i rutinska primjena postojećeg znanja

Otkrivanje novih zakonitosti i/ili metoda

Može biti kreativan i originalan, primjenjiv / neprimjenjiv

Stručno istraživanje

• Eksperimentalni razvoj • Sustavni rad • Zasnovan na znanjima stečenim temeljnim i primijenjenim istraživanjima –praktičnom

iskustvu • Usmjeren na uvođenje novih postupaka, proizvoda i usluga • Usmjeren na uvođenje znatno poboljšanih postupaka, proizvoda i usluga • Usmjeren na uvođenje nove ili poboljšanje postojeće organizacije

8

Stručno istraživanje=tehnološko usavršavanje obuhvaća:

• Postupke koji se javljaju između izuma i proizvodnje • Eksperimentiranje na crtežu • Razvoj prototipa • Pokusi • Izgradnja pilotskih pogona • Modeli u malom opsegu • Nova rješenja

Karakteristike stručnog istraživanja:

• zahtjeva veliko znanstveno i empirijsko (praktično) znanje • kreativnost (mašte) • oštroumnost • trud • postojeće dostignuće ispitati u drugim uvjetima • osjetljiva na ekonomske i vremenske faktore • nema striktne granice između primijenjenih i razvojnih istraživanja • nadopunjuju se • isprepliću • uvjetuju i • transformiraju iz jednog u drugi

Postupak u stručnom istraživanju:

1. uočavanje znanstvenog problema i njegova formulacija 2. postavljanje hipoteze 3. izbor i analiza teme (naslova) 4. izrada orijentacijskog plana znanstvenog istraživanja 5. sastavljanje radne bibliografije 6. prikupljanje, proučavanje i sređivanje literarne građe i znanstvenih informacija 7. pripremanje strukture znanstvenog djela 8. rješavanje postavljenog znanstvenog problema 9. formuliranje rezultata istraživanja

Uočavanje znanstvenog problema i njegova formulacija

• problem=teorijsko ili praktično pitanje koje treba riješiti • problem –motiv istraživanja • predmet istraživanja –stvari, pojave, odnosi, priroda, društvo, mišljenje, stavovi,

ponašanje, interesi • iz problema se definira predmet istraživanja • iz problema i predmeta � definiranje hipoteze

9

Primjeri problem istraživanja:

• nizak stupanj razvijenosti cestovne infrastrukture kao ograničavajući činitelj razvoja gospodarstva, turizma, prometa

predmet istraživanja:

• istražiti uzroke i posljedice nezgoda u hrvatskom cestovnom prometu Kriteriji za postavljanje problema istraživanja

1. problem istraživanja –nešto novo 2. važnost i primjenjivost rezultata 3. radoznalost i interesi 4. stručnost istraživača 5. oprema i uvjeti rada 6. troškovi istraživanja 7. rizik, opasnost i poteškoće 8. aktualnost rezultata 9. mogućnost rješenja problema pomoću istraživanja

Hipoteza

• hipoteza –grčka riječ hypòthesis “znanstvena pretpostavka postavljena radi objašnjenja neke pojave koju treba provjeriti i dokazati da bi postala vjerodostojna znanstvena teorija ili znanstveni zakon”

• hipoteza – pretpostavka • hipoteza –glavna i vodeća ideja u znanstvenoistraživačkom radu

Izvori hipoteze

• nužnost proširenja spoznaje • nužnost prevladavanja nedostataka već stečenih spoznaja • potreba stalnog provjeravanja aktualnosti stečenih spoznaja

Pravila postavljanja hipoteze

• odnosi se na sam predmet istraživanja • predstavlja znanstveno i teorijski fundiranu pretpostavku –odgovor na postavljeno

pitanje istraživanja • konkretna i precizno formulirana • općenita-odnosi se na cijelo područje • pojmovno i jezično jasna • teorijski i praktično provjerljiva • utemeljena na znanstvenoj teoriji iz područja istraživanja

10

14 vrsta hipoteza (Zelenika)

• kvalitativna • kvantitativna (statistička) • kauzalna ili uzročna • opća • posebna • pojedinačna • radna • znanstvena • ad hoc

Kvalitativna – pojava sadrži atribute-definiranje istraživanja stavova-koja ponašanja su uvjetovana stavovima. Kvantitativna (statistička)- H0 i H1 (ukupan promet će biti povećan za 25% u odnosu na prethodnu godinu). Kauzalna ili uzročna- povezanost između dva obilježja/varijabli –loši odnosi u menadžmentu utječu na smanjenje prometa i zadovoljstvo radnika. Opća – definira opće pojave (uzrok smanjenja prometa u riječkoj luci nekvalitetna organizacija rada i upravljanja). Posebna- specificiranje pojave-uzrok smanjenja prometa zbog nekvalitetne organizacije u top menadžmentu. Pojedinačna- definira pojedinačni predmet, obilježje, pojavu (uzrok smanjenja prometa je nekvalitetna organizacija glavnog menadžera/neodgovornost glavnog direktora). Radna – privremena i daje najbolju osnovu za istraživanje-modificira se u kasnijim fazama istraživanja. Znanstvena- temelji se na velikom broju znanstvenih spoznaja (atmosferski tlak je uzrok penjanja i spuštanja živinog stupca u cijevi-Galileo). Ad hoc- provizorna hipoteza. Pomoćna –ona kojom se mijenja, dopunjava ili popravlja hipoteza koja se pokazala neadekvatnom. Preliminarna -nedovoljno određena i općenita hipoteza. Fiktivna -nerealna hipoteza. Prazna -koja se ne može provjeriti-npr heliocentrična hipoteza izrečena u antici –tada nije mogla biti dokazana Plodna –može se provjeriti –pridonosi upoznavanju pojava-može biti netočna Tema (naslov) stručnog rada

• tema (naslov) –izražava osnovni sadržaj • naslov: kratak, jasan, informativan, privlači pažnju • što jasnije definira sadržaj i karakter djela • sadrži ključne riječi o problemu istraživanja

Primjeri: “Uloga međunarodnog špeditera u prometnom i vanjskotrgovinskom sustavu”. “Strategija i politika razvoja multinacionalnih kompanija”. “Utjecaj logistike na optimizaciju poslovanja poduzeća xy”. Osnovna načela pri izboru teme (naslova)

• ne previše apstraktna i općenita • ne treba birati temu koja je previše obrađivana • tema pogodna za znanstvenu i stručnu obradu

• pomoćna • preliminarna • fiktivna • prazna • plodna

11

• uvažiti planirano i raspoloživo vrijeme • u skladu sa raspoloživim financijskim sredstvima za istraživanje • ne preuska/preširoka tema • koristiti savjete znanstvenika/mentora • treba biti aktualna

Analiza teme (naslova)

• određuju se problemi i predmet istraživanja • svrha i ciljevi istraživanja

Djelo treba biti sveobuhvatno, sadržajno i kvalitetno strukturirano. Izrada orijentacijskog plana znanstvenog istraživanja Orijentacijski plan istraživanja

• utvrđivanje radnih teza (poglavlja) • utvrđivanje radnih podteza (poddijelova) • predstavlja okvirni program za prikupljanje građe: podataka, informacija i relevantnih

izvora • treba biti rezultat prethodnih istraživanja

Idejni i izvedbeni projekt istraživanja Idejni projekt -problem i predmet istraživanja -svrha i ciljevi istraživanja -struktura ili kompozicija projekta -metode istraživanja -rokovi istraživanja -nositelji pojedinih zadataka istraživanja -financijska i druga sredstva potrebna u istraživanju -doprinos rezultata istraživanja, očekivana korist od istraživanja Bibliografija:

• Radna (prethodna, orijentacijska) bibliografija • Konačna bibliografija

Sastavljanje radne bibliografije

• Nakon izbora teme i izrade orijentacijskog plana istraživanja • Bibliografija-popis korištene literature

Formuliranje klju čnih rije či

• Proučavanje literature • Pretraživanje literature koristeći ključne riječi • Selekcija bibliografskih jedinica • Bilježenje svih relevantnih informacija: ime i prezime autora, naslov rada, izdavač i

mjesto izdavanja, godina izdavanja

12

Prikupljanje, prou čavanje i sređivanje literarne građe i znanstvenih informacija

• najteža • najvažnija • najodgovornija • najsloženija • najzahtjevnija faza istraživanja

1. Prikupljanje literarne gra đe i znanstvenih informacija

• Nakon izrade znanstvene bibliografije 2 izvora znanstvene građe: pismeni i usmeni izvori. Pisana riječ (građa) –osnova za prikupljanje relevantnih informacija i podataka. Usmeni izvori znanstvene građe dobivaju se direktno u komunikaciji sa stručnjacima na kongresima, konferencijama, znanstvenim skupovima, osobnim upitima.

• prikupljena literarna građa predstavlja temelj za izradu rada • služi za dokazivanja radne hipoteze • za objašnjavanje i obradu teme • za objašnjavanje rezultata istraživanja

Klasično pretraživanje publikacija �katalozi-sustavni popisi predmeta, informacija… Suvremeno pretraživanje publikacija �online baze podataka - zbirka zapisa koji se daju na raspolaganje za interaktivno pretraživanje preko interneta) 2. Proučavanje literarne građe i znanstvenih informacija

• Najnovija literatura • Manje aktualna • Starija građa

Tehnika proučavanja –čitanje (studijsko čitanje, brzo čitanje….)

• Čitanje-dugotrajno, precizno, strpljivo, sustavno proučavanje i čitanje • Pisanje zabilješki -sadrže brojne informacije, ideje, činjenice…

Zabilješke • Dokumentarne- podaci iz primarnih i sekundarnih izvora • Metodološke • Upisuju se samo najvažniji podaci, misli, stavovi, zaključci, citati • Citati –pod navodnicima + bibliografski podaci

3a. Selekcija relevantnih činjenica

• Selekcija –iz brojnih prikupljenih podataka, informacija, ideja, stavova, mišljenja, zaključaka i dr.

Treba izabrati relevantne činjenice za dokazivanje ili opovrgavanje hipoteze i rješavanje znanstvenog problema.

• Selekcija prema osnovnim obilježjima �koji omogućavaju dokazivanje/opovrgavanje hipoteze

• Selekcija prema zabilješkama i tezama iz orijentacionog plana rada

13

3b. Analiza relevantnih činjenica

• Kriti čki i kvalitetno analiziranje odabranih relevantne činjenice

• Logičko promišljanje

• Argumentacija za dokazivanje/opovrgavanje hipoteze 3c. Sinteza relevantnih činjenica Sinteza bitnih elemenata

spoznaja informacija iz pretražene literature diskusija, argumentacija relevantnih činjenica 4. Izrada generalnog zaključka Zadnja faza u izradi znanstvenoistraživačkog rada. Istraživač na temelju rezultata analize i sinteze relevantnih činjenica formulira generalni zaključak. 1.Generalni zaključak= rješenje forumuliranog znanstvenog problema. 2. Generalni zaključak=doprinos znanstvenoj spoznaji. Publikaije i pretraživanje literature Izvori informacija (publikacije) kategoriziraju se kao primarni, sekundarni i tercijarni ovisno o njihovoj izvornosti i vremenskom slijedu u publikacijskome krugu. Ta podjela ne govori ništa o vrijednosti informacija, nego služi uspostavi reda koji će korisnicima olakšati njihovo pronalaženje i uporabu. Znanstvena informacija od trenutka svojega nastajanja u istraživačkom postupku, objavljivanja u časopisu, predstavljanja u nekom kazalu, mogućeg integriranja u priručnike i udžbenike te javne uporabe prođe kružni put u prosjeku od 3 godine (Marušić i sur., 2004.). Vrste publikacija: 1) primarne 2) sekundarne 3) tercijarne

14

A. Primarne publikacije Primarne publikacije objavljuju neposredne rezultate znanstvenoistraživačkoga rada, tj. Nova znanja ili nova tumačenja poznatih ideja i činjenica. Prije objavljivanja ove publikacije prolaze postupak recenzije, ova vrsta publikacije je recenzirana. Često ih nazivamo izvornim publikacijama. Ove publikacije se objavljuju u nekom časopisu ili kongresnom zborniku, u obliku doktorskoga rada, patenta, ili neke monografije (iscrpna obradba jedne teme ili problema). U primarne publikacije ubrajamo:

• rezultate znanstvenih istraživanja (fundamentalnih ili primijenjenih), teorijskih ili eksperimentalnih istraživanja

• znanstvene opise tehničkih i drugih ostvarenja, planiranja ili razvoja. • sadrže nove, izvorne znanstvene spoznaje • prezentacija ili novo tumačenje (na nov način) poznatih spoznaja, stavova, činjenica,

ideja. Primarne publikacije su:

o Monografije o Znanstveni i stručni članci u časopisima o Znanstveni i tehnički izvještaji o Magistarski radovi o Doktorske disertacije i znanstvena istraživanja

Knjiga UNESCO –”tiskana publikacija koja izlazi povremeno i sadrži najmanje 49 tiskanih stranica ne brojeći korice.” Npr. dječje knjige, brošure (min.5 do max. 48 stranica ne brojeći korice), školske knjige, tehničke i znanstvene knjige, umjetničke knjige, knjige pjesama…. Časopisi “Periodična publikacija znanstvenog, stručnog, književnog, umjetničkog, zabavnog, političkog ili drugog karaktera.” Novine “Periodične publikacije koje redovito izlaze dnevno ili tjedno. One sadrže vijesti iz raznih područja društvenih djelatnosti: politika, gospodarstvo, znanost, obrazovanje, kulturni ili književni život, sport ili dnevne informacije.” B. Sekundarne publikacije Razvoj znanosti ovisi o uporabi postojećeg znanstvenog znanja, pa je pronalaženje informacija objavljenih u različitim i brojnim primarnim izvorima neobično važan dio ukupnoga procesa znanstvenoga istraživanja i razvoja. U tu svrhu službe za indeksiranje i sažimanje obrađuju i prerađuju informacije koje sadržavaju primarni izvori, te oblikuju bibliografije, kazala, sažetke, kataloge i sl. Tako se stvaraju različite sekundarne publikacije ili sekundarni izvori informacija, koji ne donose novo znanje, već samo opisuju, sažimaju ili raščlanjuju njegove izvore. Osnovna im je namjena uputiti korisnika na primarne izvore informacija i pomoći mu u njihovu pronalaženju (Marušić i sur., 2004.).

• Nastaju obradom primarnih publikacija i drugih primarnih djela • Pomažu istraživačima u pronalaženju i otkrivanju sadržaja primarnih dokumenata

15

• Prigodni vodiči kroz znanstvenu, tehničku, tehnološku i drugu stručnu literaturu i dokumentaciju. To su:

• Bibliografije (grč. biblion=knjižica, grafein=pisati) je znanstvena djelatnost koja sabire, vrednuje, odabire, sadržajno analizira i opisuje tiskane ili na drugi način umnožene, javnosti namijenjene tekstove pa te opise klasificira, uređuje i publicira obično u obliku uređenih popisa.

• Kazala • Bibliografski i referentni časopisi • Indeksi • Knjižnični katalozi • Baze podataka

C. Tercijarne publikacije Tercijarne publikacije nastaju odabirom, obradbom, preradbom i vrjednovanjem primarnih i sekundarnih publikacija. Obično su uređene za potrebe određene kategorije korisnika, primjerice za djelatnike na užem stručnom području, za studente, specijaliste. One donose uvid u trenutačne spoznaje ili stanje na jednom području. Tu spadaju:

• Priručnici • Enciklopedije • Rječnici • Leksikoni • Udžbenici • Godišnjaci • Adresari sa popisom ustanova i organizacija • Bibliografije bibliografija –popis svih bibliografija iz jednog područja • Centralni katalozi biblioteka, • Bibliografski indeksi

Temeljna obilježja kvalitetne znanstvene/znanstvenostručne/stručne publikacije

• Optimalan opseg djela • Jedinstvo i logička povezanost svih segmenata djela • Pravodobno naglašavanje i iznošenje znanstvenih činjenica • Originalnost i izvornost djela • Potpuno obrazloženi rezultati istraživanja • Objektivnost rezultata istraživanja • Potvrda rezultata istraživanja

Vrste znanstvenih djela

• Monografija –znanstvena rasprava (djelo ili rad) iz užeg područja znanosti ili biografije neke ličnosti. Znanstveno ili znanstvenopopularno djelo, sveobuhvatno i cjelovito razmatra određenu temu, problem ili predmet istraživanja.

• Doktorska disertacija • Magistarski znanstveni rad

16

• Znanstveni članci • Znanstvena studija (projekt) • Patenti (inovacije, novi proizvod, nova originalna ideja)

Vrste znanstvenostručnih djela

• Udžbenik –nastavno sredstvo u kojem se izlaže gradivo utvrđeno planom i programom kolegija

• Enciklopedija-pisano djelo u kojem se, abecednim ili drugim metodičkim slijedom, sustavno obrađuju činjenice i spoznaje o cjelokupnom ljudskom znanju.

• Leksikon –enciklopedijski rječnik • Praktikum -vrsta udžbenika u kojem se iznose metode, instrumentariji i tehnike s

procesima za izvođenje eksperimenata i određivanje parametara koji su u njima predviđeni

• Rječnik (hrvatsko-hrvatski, englesko-engleski, njemačko-njemački, njemačko-hrvatski, englesko-hrvatski…)

• Bibliografski rječnik –(tko je tko) donose podatke o životu, radu i djelima istaknutih znanstvenika, stručnjaka, umjetnika…

• Zbornik radova- knjiga u kojima je objavljeno više radova raznih autora. • Bibliografija • Priručnik- pomoćno djelo sa informacijama iz određenog područja -pojašnjenja • Ljetopis –skupina priručnika koji se izdaju svake godine (STATISTIČKI LJETOPIS) • Časopis • Književna djela

Pojam i vrste stručnih djela • Magistarski stručni rad • Stručni članak • Stručni prikaz • Stručni elaborat • Stručna ekspertiza • Stručni izvještaj • Meditacija • Recenzija • Vodiči • Referentne publikacije • Ostala stručna djela: izvještaji, standardi, anotacija, apologija, esej, interpretacija,

kritika, polemika Magistarski stručni rad Stručni rad koji magistrand poslijediplomskog stručnog ili specijalističkog studija izrađuje uz pomoć mentora pri kraju studija i usmeno pred povjerenstvom za obranu javno brani. Stručni prikaz Stajalište ili shvaćanje o nekoj stvari ili pojavi, autor se zalaže da znanstvenim činjenicama pridobije što veći broj čitatelja. Stručni elaborat Kratko stručno djelo koje temeljito izlaže i obrađuje neko pitanje ili predmet (npr. investicijski elaborat) Stručna ekspretiza

17

Priznati i ovlašteni ekspert, sudski vještak ili tim eksperata daju stručno mišljenje o nekom stručnom predmetu ili problemu Stručni izvještaj

• Izvještaj o znanstvenoistraživačkom radu na projektu • Izvještaj povjerenstva o ocjeni znanstvenog magistarskog rada • Izvještaj povjerenstva o ocjeni pogodnosti teme doktorske disertacije i ocjeni

podobnosti kandidata u postupku stjecanja doktorata znanost Meditacija stručni rad/članak skromne znanstvene/stručne vrijednosti –autor ostaje na razini razmišljanja…emotivna udubljivanja u razjašnjavanju pojmova (mladi i neiskusni istraživači) Recenzija Kvalitetno stručno djelo prosuđivanja, ocjenjivanja i vrednovanja rezultata tuđeg djela: udžbenika, priručnika, praktikuma, studije, članka, književnog ili drugog pisanog djela. Vodiči Kvalitetna stručna djela sa informacijama iz raznih oblasti-npr. turistički vodiči Ostala stručna djela

• Izvještaji -o dosezima, rezultatima rada na projektima…

• Standardi –unifikacija, tipizacija i ujednačavanje sredstava za rad, usluga, metoda. To su znanstveno utemeljeni tehnički dokumenti za specifikaciju vrste, tipove, stupnjeve proizvodnje, kvalitetu, metode testiranja, pakiranja, transportiranja… nacionalni i međunarodni…

• Anotacija –obavijest o sadržaju primarnih dokumenata i sud o njihovoj aktualnosti i idejnoj usmjerenosti. Sažima spoznaje i sudove o nekom djelu.

• Apologija –djelo, spis ili govor kojim autor brani, pohvaljuje ili opravdava neko djelo,

osobu ili sustav.

• Diskusija –tematski usmjerena rasprava/razgovor u kojem aktivno sudjeluje više ljudi u rješavanju nekog pitanja od opće vrijednosti

• Esej (ogled, zapis)- tematski blizak raspravi ili članku, stilsko izražajnih karakterisitka

izlazi iz okvira znanstvenog i približava se književno-umjetničkom djelu.

• Interpretacij a –usmeno ili pismeno obrazloženje nekog djela, izlaganje radi objašnjavanja osnovnih postavki autora u djelu.

• Kritika –pismena ili usmena ocjena, prosuđivanje ili sud o pozitivnim i negativnim

elementima pismenog i javnosti prezentiranog djela.

• Polemika –pismena ili usmena prepirka, oštar spor o nečemu ili nekome (politička, književna, filozofska, znanstvena…)

18

Vrste radova na visokim učilištima Djela na dodiplomskom studiju

• Program • Referat • Seminarski rad • Diplomski rad

Djela na poslijediplomskom studiju

• Kriti čki prikaz • Seminarski rad • Magistarski stručni rad • Magistarski znanstveni rad • Doktorska disertacija • Habilitacijsko djelo

ELEMENTI ZAVRŠNOG RADA NASLOV

• Mora izražavati njegov osnovni sadržaj • Kratak • Jasan • Precizan • Privlačan • Inventivan

MOTO (geslo, lozinka, epigraf) …oštroumna ili duhovita izreka, citat ili fraza na početku djela kojom autor želi izraziti karakter rada „Akademska sloboda se sastoji u tome da možete raditi više nego što je propisano!“ L. Ružička

☺ Sreća se uzima raširenih ruku! POSVETA Autor posvetom izražava zahvalu na inspiraciji, pomoći, podršci, razumijevanju, posebnu ljubav ili slično: roditeljima, supružnicima, djeci, profesorima, prijateljima.

19

SADRŽAJ Sa aspekta autora- orijentacijski plan znanstvenog istraživanja Sa aspekta čitatelja –osnovni putokaz za pronalaženje podataka, informacija, činjenica i spoznaje. Može biti pozicioniran na početku djela prije uvoda ili na kraju djela. Struktura ili kompozicija rada-3 aspekta 1. Aspekt ���� Pojam strukture ili kompozicije 2. Aspekt ���� Načela strukture 3. Aspekt ���� Elementi strukture

1. Struktura ili kompozicije Organizacija, raspored i uzajamna povezanost svih elemenata pismenog rada(djela…) –uzročno posljedična, prostorna i vremenska povezanost elemenata… 2. Aspekt ���� Načela strukture 1. Jedinstvo – osnovna misao/ideja se mora provlačiti kroz cijeli rad 2. Odabir - iz prikupljene građe odabrati relevantne činjenice i pokazatelje 3. Skladnost i harmonija – sređivanje relevantnih činjenica u logičan i prirodan tok. 4. Ravnomjernost/proporcija –određivanje prostorne veličine elementa u strukturi prema važnosti 5. Izrazitost –misli istaknuti u prvi plan… jače dokaze istaknuti u analitičko eksperimentalnom dijelu, slabije u povjesno-teorijskom dijelu… 6. Raznovrsnost –lucidno korištenje jezičnih i stilističkih mogućnosti…citata…sinonima, fraza (lucidnost=mentalna jasnoća) 3. Aspekt ���� Elementi strukture Uvod Razrada (glavni dio) Zaključak

20

Elementi i struktura završnog rada na Veleučilištu u Rijeci KORICE (prilog 3) STRANICA SA NASLOVOM (prilog 4) ZADATAK ZA ZAVRŠNI RAD (prilog 1) IZJAVA (prilog 5) SAŽETAK SADRŽAJ 1. UVOD 2. RAZRADA TEME 2.1 2.2 2.2.1 3. ZAKLJUČAK POPIS LITERATURE POPIS TABLICA POPIS GRAFIKONA POPIS SLIKA PRILOZI SAŽETAK Sažetak i zaključak nisu sinonimi!! Predstavlja jezgroviti/sažeti prikaz cijelog rada. Iznosi se pregled, kratak sadržaj cjelokupne izložene tematike. Namjena:

1. Da posluži javnosti kao informacija o djelu 2. Da omogući čitateljima da brzo spoznaju bitna obilježja nekog djela i na taj način

ustanove je li za njih djelo zanimljivo i da li će ga pročitati. 2. VRSTE SAŽETAKA: Informativni i indikativni sažetak. Informativni sažetak:U 200 riječi treba naznačiti (završni na VeleRi)

1) Temeljnu svrhu i cilj istraživanja 2) Primijenjenu metodologiju 3) Postignute rezultate 4) Bitne zaključke

Indikativni-naveden samo sadržaj članka bez informacija o metodama, rezultatima i zaključcima. SAŽETAK se piše u jednom pasusu, a samo iznimno u više odlomaka. Piše se jednostavno u potpunim i povezanim rečenicama i u trećem licu i u pasivu (omogućava jednostavnu kompjutorsku obradu i prenošenje u sekundarnim publikacijama).

21

UVOD Uvod=nekoga uvoditi u nešto

1) Postavljanje (definiranje) problema i predmeta istraživanja 2) Objekt proučavanja 3) Postavljanje cilja, određivanje, definiranje osnovnog cilja i potciljeva 4) Razvoj i ocjena dosadašnjeg istraživanja 5) Metode istraživanja 6) Struktura i kompozicija djela

IZLAGANJE TEMATIKE središnji, najopsežniji,najinventivniji i najvažniji svakog pisanog djela. Autor razvija, objašnjava i dokazuje postavljenu hipotezu. ZAKLJU ČAK Sadrži najvažnija rješenja postavljenog problema istraživanja. Sadrži sve odgovore na postavljena pitanja u uvodu. Zaključak je izložena sinteza svih relevantnih spoznaja, informacija, stavova, znanstvenih činjenica, teorija i zakona koji su izneseni u analitičkom dijelu znanstvenog djela. U zaključku se ne navode citati drugih istraživača i znanstvenika. U njemu se kao i u uvodu ne pišu fusnote. Zaključak -10% od opsega cijelog pisanog dijela, u nekim djelima, npr. habilitacijskim, zauzima do max. 15 stranica). POPIS LITERATURE -Konačna bibliografija � popis literature (na kraju rada) -svi korišteni izvori: knjige, članci, studije, priručnici, konvencije, propisi, statistike, interne isprave. Popis treba biti potpun, točan, sustavan i raspoređen u nekoliko skupina ILUSTRACIJE Svi prilozi, isprave, autorovi dokazi i sl.koji se upotrebljavaju radi ilustriranja teksta nekog djela kako bi se opširnije deskripcije i brojne složene pojave reljefnije i zornije predočile čitatelju. U znanstveno istraživačkom radu vrlo se često upotrebljavaju ove ilustracije: 1) tablice 2) grafikoni 3) crteži 4) zemljovidi 5) fotografije 6) sheme 7) slike POPIS TABLICA Svako znanstveno djelo u kojeg su inkorporirane tablice mora iza popisa literature imati i popis svih tablica. Sadrži broj i naslov tablice te broj stranica na kojoj se nalazi dotična tablica Cilj: da čitatelj brzo pronalazi tablicu sa traženim informacijama Tablice predstavljaju sistematski pregled podataka nastalih grupiranjem prikupljenih i obrađenih pojedinačnih podataka. Mogu biti:

1) Jednostavne 2) Složene 3) Kombinirane

22

Naslov tablice: jasan, kratak, odražavati bit podataka koji se prikazuju u tablici. Redni broj –za povezivanje podataka u tablici sa tekstom Tablica 1: Svjetska kontejnerska flota 1994. godine u TEU prema godinama starosti Ukupno 0-4

godine 5-9 godina

10-14 godina

15-19 godina

20-24 godina

25 i više godina

TEU Kapaciteti Broj TEU Starost Broj TEU Broj TEU Broj TEU Broj TEU Broj TEU Broj TEU

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

do 499 500-999 1000-1499 1500-1999 2000-2499 3000-3499 3500-3999 4000 i više

340 303 325 204 105 143 75 51 57

93.601 224697 393667 357615 327038 387206 241187 189789 242199

14 3 10 10 12 8 7 3 4

70 58 121 66 21 46 20 38 37

16648 44723 142797 114040 48787 125225 65653 141015 157255

36 41 28 32 17 48 40 13 15

13760 32459 34238 55670 36607 127841 129789 48774 63654

56 69 65 50 31 24 8 .. 5

19688 46269 81409 92091 71004 64035 24157 .. 21290

92 79 49 25 22 12 1 .. ..

26188 59907 59084 43864 50552 32678 33444 .. ..

68 46 43 26 14 3 6 .. ..

14933 34294 53802 44162 30088 37427 18244 .. ..

18 10 19 5 .. .. .. .. ..

2384 7045 22337 7788 .. .. .. .. ..

Ukupna svjetska kontejnerska flota

1603 2366999 11 477 856143 270 542792 308 419943 280 275617 216 232950 52 39554

Izvor: World Fleet Statistics, Lloyd’s Register, 1994.

Podaci u tablici mogu biti:

• Apsolutni-osnovni podaci dobiveni mjerenjem i analizom određenih parametara. • Relativni-dolazi se jednostavnim računskim operacijama: postoci, promili, relativni

brojevi koordinacije i indeksi. • Preciznost u iznošenju brojčanih vrijednosti!

23

POPIS GRAFIKONA Slijedi iza popisa tablica. Sadrži broj i naslov grafikona te broj stranice na kojoj se nalazi. Grafikoni -Statističari tvrde da grafikon vrijedi kao tisuću riječi ili brojeva! Pomoću grafikona se brojčani podaci o vrlo složenim pojavama mogu učiniti shvatljivim, jasnim, pristupačnim. Bolje izražavanje odnosa korelacije i funkcionalne veze između istraživanih pojava. Grafikonom se predočuje pojava pomoću znakova i geometrijskih likova: krivulja, crta, kvadrat, pravokutnik, točkice…

24

POPIS FOTOGRAFIJA Slijedi iza popisa grafikona. Sadrži broj i naslov fotografije (zemljovida, crteža te drugih ilustracija) te broj stranice na kojoj se nalazi

25

SLIKE Često se termin slika koristi za sve vrste ilustracija: Tablice, grafikone, crteže, fotografije, zemljovide (karte) i sheme. Slika je određena površina na kojoj se organizacijom crteža i boja stvara iluzija stvarnih pojava prirode i prostora onda bi se pojam slike trebao koristiti samo za takve pojave (umjetničke slike). Respektirajući praksu u kvalitetnom znanstvenom i stručnom radu bi isključivo trebalo upotrebljavati adekvatne izraze za pojedine ilustracije: grafikon, tablica, zemljovid… PRILOZI Upriloge se ubrajaju: Anketni upitnici Tablice s analitičkim podacima Isprave o prijevozu Police osiguranja Popis priloga (broj i naslov priloga te broj stranice priloga) dolazi na kraju nakon svih popisa:literature, tablica, grafikona i fotografija.

26

LISTA KRATICA -po abecednom redu popisati korištene kratice s naznakom njihovog značenja.

Rješavanje postavljenog znanstvenog problema Istraživanje problematike �sukladno planu istraživanja do trenutka prikupljanja kritične mase:

o znanstvenih informacija,

27

o činjenica, o podataka, o sudova, o zakonitosti, o znanstvenih teorija

potrebnih za rješavanje problema istraživanja, ostvarivanje predmeta istraživanja te dokazivanje ili opovrgavanja postavljene hipoteze. Relevantne rezultate istraživanja je potrebno znanstveno utemeljeno obraditi i sustavno, jasno, jednostavno i razumljivo, koncizno i pismeno formulirati točno prema strukturi određene vrste djela ili projektnog zadatka. Problemi pri rješavanju postavljenog znanstvenog problema -neodlučnost, dvojba i strah istraživača -strah od kritike -nedostatak izbalansiranosti -nedostatak samosvjesti -nedostatak inicijative -manjak ambicije -kompleks inferiornosti -ekstravagancija Postupci uspješnih istraživača -ne smiju podleći negativnom razmišljanju i negativnim utjecajima -mora svoje aktivnosti koncentrirati na: 1)Studiozno metodološko i logičko analiziranje i sintetiziranje rezultata istraživanja 2)Formuliranje rezultata 3)Pisanje studije Znanstveni problem je riješen 1)ako je postavljena hipoteza dokazana/potvrđena 2)ako je postavljena hipoteza opovrgnuta/odbačena Pismeno formuliranje rezultata istraživanja znači: -obradu prikupljenih podataka -sustavno i jasno, jednostavno, razumljivo, koncizno i znanstveno utemeljeno oblikovati i javnosti prezentirati Primjena rezultata istraživanja - znanstveno ili stručno djelo je sinteza pismeno formuliranih istraživanja - moralo bi biti primjenjivo u teoriji/praksi - primjena ovisi o kvaliteti, vrsti i namjeni Postupak� hodogram: -Istraživači isporučuju naručiocu (instituciji) studiju-sukladno ugovoru -Naručitelj istraživanja proučava studiju i daje na ocjenu recenzentima (dvojica uglednih eksperata) -Može se organizirati i javno predstavljanje studije i rasprava

28

Naručitelj u ovisnosti o ocjeni studije: pozitivna ocjena -izravno primjenjuje rezultate -nastavlja sa istraživanjima -šalje na “popravak” -dopunu odabranih dijelova negativna ocjena: -odustajanje od daljnjih istraživanja Kontrola primjene rezultata istraživanja: Znanstveni proces -10 faza: 1)Uočavanje znanstvenog problema i njegova formulacija 2) Postavljanje hipoteze 3) Izbor i analiza teme 4) Izrada orijentacijskog plana znanstvenog istraživanja 5) Sastavljanje radne bibliografije 6) prikupljanje, proučavanje i sređivanje literarne građe i znanstvenih informacija 7) Pripremanje strukture ili kompozicije znanstvenog rada 8) Rješavanje postavljenog znanstvenog problema 9) Pisano formuliranje rezultata istraživanja 10) Primjena rezultata istraživanja Svrha i cilj istraživanja i studije je: Pozitivna primjena, pozitivni učinci, dugoročna pozitivna afirmacija rezultata istraživanja u teorijskom/praktičnom, materijalnom/nematerijalnom smislu. ZNANSTVENO ISTRAŽIVANJE NIJE SAMO SEBI SVRHA! Brzo pro- / ocjenjivanje rada Na temelju:

• Naslova • Uvoda • Strukture • Zaključka • Dijela fusnota • Popisa korištene literature

Bez čitanja teksta �može dati realnu ocjenu o kvaliteti određenog rada -važnost spomenutih dijelova rada

29

PISANJE TEKSTA I TEHNI ČKA OBRADA STRUČNOG/ZNANSTVENOG RADA DOKUMENTACIJSKA OSNOVA RUKOPISA

• TEMELJ –PRIKUPLJENA, PROUČENA I SISTEMATIZIRANA (SREĐENA) LITERARNA GRAĐA:

• CITATI • POZITIVNA BILJEŠKA SASTAVNI DIO AUTOROVA RUKOPISA • ILUSTRACIJE

CITATI Od riječi do riječi (doslovno, dosljedno) pismeno ili usmeno navođenje tuđih dijelova teksta ili rije či koje se mogu izvorno provjeriti. -Jasno odvajanje autorovog teksta, misli, spoznaja, ideja, podataka, ilustracija od tuđeg. Od drugog autora se mogu preuzeti: -definicije pojmova -znanstvene činjenice -ideje -podaci -stavovi -informacije -ilustracije Smisao citiranja -ilustriranje problema -služi kao dokaz -za argumentaciju vlastite misli -za dokazivanje da je autorova misao “znanstvenija” od citirane Kako citirati? Preuzeti citat se označava stavljanjem preuzetog teksta među znakove navođenja. Ispuštanje neke riječi u citatu se označava sa (…) Istrgnuti dijelovi mogu uvelike promijeniti smisao autorove misli!!!! Ako je citat u originalu pisan masnim slovima i u kursivu � i u citatu mora zadržati isto formatiranje. Ako naknadno boldiramo i pišemo u kursivu autor je dužan navesti: podvukao autor. Ako se u citatu primijeti nepravilnost ili pogrešno napisanu riječ, autor će navod prokomentirati sa izrazom “Sic!” Sic! (lat. = tako) –znak upozorenja na neku pogrešku u tekstu –skreće se pozornost na neki podatak ili informaciju. Kratica dolazi iz dvoboja: Gospodin tako, a ja ovako!

ALI na vrlo jasan i uobičajen način navesti tko je autor i iz kojeg bibliografskog izvora je preuzeto

30

Primjer citata Prema profesoru Turini (1965.), pod “špedicijom treba razumjeti specijaliziranu privrednu djelatnost koja se bavi organizacijom otpreme robe i drugim poslovima koji su s tim u vezi”. 2. NAČIN PREUZIMANJA INFORMACIJA… -TEKST SE PREPRIČA SVOJIM RIJEČIMA -INFORMACIJE INTERPRETIRAJU NA VLASTITI NAČIN -PARAFRAZIRANJE NAVOĐENJE AUTORA I BIBLIOGRAFSKI IZVOR!!! Preuzimanje informacija, misli… -primjer Tkalac Verčič, A., Sinčić Ćorić, D. i Pološki Vokić, N. 2010. Priručnik za metodologiju istraživačkog rada, M.E.P. d.o.o., Zagreb Citat: “Uzorkovanje je proces odabira uzorka (određenog broja jedinica) iz veće skupine (populacije) kako bi one postale temelj procjene ili predviđanja neke nepoznate pojave, situacije ili rezultata u populaciji”. Preformuliranje: Osnova za posmatranje, mjerenje definiranih parametara, procjenu ili predviđanje neke nepoznate pojave u populaciji je uzorak koji se odabire u procesu nazvanom uzorkovanje (Tkalac Verčič, Sinčić Ćorić i Pološki Vokić, 2010.). Plagijat Preuzimanje tuđih: -citata -dijelova teksta -spoznaja, -ideja, -podataka -navoda -informacija -misli -ilustracija… BEZ NAVOĐENJA AUTORA I BIBLIOGRAFSKOG IZVORA. Fusnote

• Fusnota= napomena= pozitivna bilješka=referencija=podnožak Označava …osim korištenog bibliografskog izvora i bilješku ispod teksta koja sitnim slovima dodatno objašnjava u tematiku. -Korisna ali istodobno ne i nužna objašnjenja

31

Vrste fusnota

o Dokumentarne (izvorne) ili bibliografske napomene o Eksplikativne napomene –dopunska objašnjenja o Komparativne napomene- upućuje čitatelja na neki izvor (bibliografsku jedinicu) u

kojoj se obrađuje ista tematika. Sustavi fusnota 1. Europski -2 podsustava:

a) Bilješke ispod teksta (u podnožju stranice) b) Bilješke u tekstu (u uglatoj zagradi)

2. Američki (Harvardski) sustav a) Bilješke u tekstu u uglatoj zagradi (Žugaj, 1989., p.402). a) Europski podsustav bilježaka ispod teksta

1) Bilješke se kronološki označavaju arapskim brojevima ispod teksta u fusnotama. 270 Prednosti: -sustavno navođenje bilježaka -horizontalno povezivanje tematskih jedinica i bibliografskih jedinica -trenutačna, cjelovita i kvalitetna informacija o određenoj bibliografskoj jedinici ili više njih… Nedostaci: -zahtjeva više prostora u tekstu (2% više prostora u odnosu na druge sustave) Primjer – u fusnoti: 270 MARKOVIĆ, M.: Logika, Zavod za izdavanje udžbenika, Zagreb, 1962, p.49. b) Europski podsustav bilježaka u tekstu u uglatoj zagradi

1) Sustav povezivanja citata i preuzetih misli u uglatim zagradama u tekstu sa bibliografskim jedinicama.

-sastaviti popis korištene literature prije pisanja, standardno klasificirati (knjige, članci, studije…) -popis literature formira se kronološkim redom istodobno s pisanjem pozitivnih bilježaka bez obzira na vrstu bibliografskih jedinica. Npr. [15, 155] 15- redni broj bibliografske jedinice 155-broj stranice sa koje je preuzet citat Jezično stilska i terminološka obrada rukopisa Rad u pisanom obliku: jasan i koncizan, leksički, morfološki i sintaktično-stilistički pravilan, terminološki precizan i bez pravopisnih grešaka.

32

Pažnju posvetiti:

• Jezik kao sredstvo sporazumijevanja • Stil pisanja • Osnovna obilježja jezika i stila • Stjecanje dobrog jezika i stila

Jezik kao sredstvo sporazumijevanja Lingvistika –znanost o jeziku definira jezik kao sredstvo za sporazumijevanje. Govor je primjenjivanje jezika i predstavlja komunikaciju između dvije osobe. -govorni jezik -književni jezik Književni jezik je normiran gramatičkim i stilističkim pravilima (izgovor, oblike, izbor riječi, strukturu, sintaksu rečenica, stil…) Koristiti: -književni jezik -jezik znanosti i struke Pogreške -izbjegavati riječi: slabo, jako, često, rijetko, mnogo, malo, stotinu slučajeva, bezbroj puta –relativni pojmovi -izbjegavati uporabu prvog lica jednine i množine- ja sam istražio, ja smatram, ja mislim…mi smo zaključili… -izbjegavati izraze –opće je poznato, svatko to zna, svi su suglasni, kao što je poznato… -izbjegavati uporabu stranih riječi ako postoje hrvatski pojmovi -nedopušteno je: ne sviđa mi se, ovdje nije nešto u redu, ovo mi zvuči dobro… za recenzije i kritičke prikaze -izbjegavati neologizme – kovanice koje nisu prihvaćene u znanosti i radu –nove riječi -Izbjegavati preuveličavanje vlatitih rezultata istraživanja –kolosalni rezultati…. -Izbjegavati formulacije – već smo unaprijed rekli, još ćemo se vratiti na ovo pitanje, dalje će se pokazati, ponavljam… -Korištenje brojeva- do 10 se piše slovima, iza 10 brojevima (npr. devet, ali zato 19) Stil pisanja Stil- vještina uporabe jezika, uporabe i rasporeda riječi koji treba biti: neusiljen, jasan, precizan, jednostavan, originalan, pun kolorita, pokreta, mašte, živosti, harmonije ali i uravnoteženosti i logičnosti.

33

Vrste stilova:

1. Razgovorni stil 2. Znanstvenoistraživački stil 3. Administrativni stil 4. Književno umjetnički stil 5. Publicistički stil 6. Znanstveno popularni

Razgovorni stil- usmena riječ u svakodnevnom razgovoru na poslu i odmoru. Tipičan oblik-dijalog! Više je škrt, sugovornici se osim jezikom sporazumijevaju aluzijama, gestama i mimikom. Znanstveni stil – koristi se u znanstvenoistraživačkom radu. -logička obilježja onoga što se izlaže -upotreba znanstvenih naziva kojima se precizno definiraju određeni pojmovi -elementi intelektualnog jezika -nema intimnosti, individualnosti, nema osjećajnosti, cinizma, ironije… -bez obrata, strog, suh i namijenjen stručnjacima Osnovne značajke znanstvenog stila Jasnoća Kratko ća Preciznost IZREKA: PIŠI KRATKO DA RIJEČIMA BUDE USKO A MISLIMA ŠIROKO!!!. Administrativni stil –blizak znanstvenom stilu, konkretan, njime se piše i tumači zakonodavstvo -koristi se u uredskom poslovanju -kratke i jasne rečenice -ustaljene fraze -pretežno uporaba imenica i glagola, malo pridjeva Književno umjetni čki stil -bitno se razlikuje od znanstvenog stila -dolaze do izražaja mašta i osjećaji više nego intelekt -koristi se svim sredstvima, svim oblicima izražavanja -upotrebljavaju se dijalektizmi, provincijalizmi u opisivanju junaka, akcija, događaja, predmeta i pojava Publicistički stil -Spaja elemente znanstvenog i književno-umjetničkog stila �Uporaba jezika u sredstvima javnog informiranja Karakteristike: -kratkoća -jasnoća -polemička oštrina -jednostavnost -logičnost

34

-korištenje stilskih sredstava koja bude emocije, kojima se djeluje na čitatelje Znanstveno popularni stil -Spaja elemente znanstvenog, književno-umjetničkog i publicističkog stila.Uporaba jezika u pisanju znanstveno popularnih djela u kojima se obraća znanstvenicima i širokoj čitalačkoj publici. Izlaže se živahno, stručna terminologija se zamjenjuje opisima, tumačenjima ili narodnim književnim izrazima.Sadrži intelektualne i estetske elemente. Karakteristike: -jednostavnost -prirodnost -odmjerenost -s dozom živosti i topline Osnovna obilježja znanstvenog jezika + stila -jasnoća -jednostavnost, prirodnost, odmjerenost -konciznost -koherentnost -raznolikost -formuliranje pasusa Jasnoća -jasnoća� kod čitatelja se razvijaju iste misli i osjećaje kao kod autora kad je pisao djelo. Nedovoljno jasan jezik i stil pisanja ���� posljedica: -zbrkanih misli, -neadekvatna izbora i rasporeda riječi u rečenici, -nagomilavanja riječi, -preduge i loše strukturirane rečenice, -pretjerane sažetosti i dvosmislenosti, -nedorečenosti pojmova, -netočnosti tvrdnji, -formuliranje rečenice prije cjelovite formulacije misli Jednostavnost, prirodnost, odmjerenost Prirodan, jednostavan i odmjeren stil –najbolji i najteži stil pisanja. Stil i jezik znanstvenog djela ne smije biti -patetičan (zanesen, strastven) -emfatičan (napuhnut) -bombastičan (kićen) -panegričan (hvalisav) -dijabiličan (koji sve negira) -ironičan (ismijava) -skeptičan (sumnjičav) -polemičan (povodom svega i svačega počinje polemiku)

35

-pretenciozan (umišljen, previše zahtjeva) Konciznost -racionalno -ekonomično izražavanje -konciznost izraza -izbjegavanje šupljeg verbalizma Koherentnost Predstavlja nužnu povezanost djela u rečenicama. Koherentna rečenica –odnos između pojedinih dijelova i riječi je logičan -Čitatelj u pravilu brzo i bez većih napora shvaća izrečenu misao Raznolikost -radi izbjegavanja monotonije -racionalno ubacivanje književno-umjetničkog stila Postiže se: -izmjenom struktura rečenica –kombiniranjem jednostavnih i složenih rečenica -dužinom rečenica -redom riječi u rečenici -sinonimima Živost -rečenice nisu trome -rečenice su dinamične i raznovrsne -ne sadrži misli, stavove i formulacije koje zamaraju čitatelja -nema nepotrebnog ponavljanja teksta/riječi Formuliranje pasusa -Poglavlja, potpoglavlja –sastavljeni od pasusa Pasus je misaona jedinica koja se sastoji od više rečenica povezanih tako da čine koherentnu cjelinu a istovremeno predstavlja dio veće cjeline. -to je cjelina povezana jednom mišlju, idejom STJECANJE DOBROG STILA I JEZIKA -dugogodišnji proces -zahtjeva puno napora i energije -sastavni dio je opće kulture -rezultat višegodišnjeg čitanja kvalitetnih književnih i znanstvenih djela -razvoj vještine pisanja Pretpostavke:

1. Permanentno čitanje djela dobrih stilista (domaći i strani) 2. Prevođenje sa stranih jezika 3. Vještina pismenog izražavanja 4. Poznavanje i primjenjivanje suvremene metodologije izrade znanstveno-istraživačkih

djela.

36

ETIKA U ISTRAŽIVANJU

Preuzeto iz: Tkalac Verčič, A., Sinčić Ćorić, D. i Pološki Vokić, N. 2010. Priručnik za metodologiju istraživačkog rada, M.E.P. d.o.o., Zagreb ETIKA (grč.) –znanost o moralu MORAL (lat.) –ukupnost nepisanih društvenih normi koje određuju kako se pojedinac mora ponašati da bi bio u skladu s općeprihvaćenim pojmom časti. PLAGIJAT (lat.) –objavljivanje tuđeg djela pod svojim imenom ili uklju čivanje u svoje djelo bitnih dijelova tuđega rada, krađa autorstva. AUTORSKI RAD –izvorna intelektualna tvorevina zaštićena autorskim pravom. Autorstvo –pravo autora na materijalno i moralno vlasništvo nad svojim djelom. ETIKA U ISTRAŽIVANJU -primjena etičkih načela i prikladnost ponašanja u pripremi i provedbi istraživanja te analizi i interpretaciji rezultata. ETIČKA NAČELA DOBRA ISTRAŽIVAČKA PRAKSA KODEKS ISTRAŽIVAČKOG PONAŠANJA PRAVILA O PONAŠANJU, POSTUPCIMA, MEĐULJUDSKIM ODNOSIMA ETIČKI KODEKS VELEU ČILIŠTA U RIJECI od 27. siječnja 2014. Članak 1 Etički kodeks Veleučilišta u Rijeci je: skup normi ponašanja koje sadrže moralna načela i načela profesionalne etike kojima se u svom profesionalnom i javnom djelovanju trebaju ravnati studenti, nastavnici i drugi zaposlenici na Veleučilištu u Rijeci. Svrha ovoga etičkog kodeksa je promicanje vrijednosti specifičnih za djelatnost visokog obrazovanja u najširem smislu. Članak 10.

• Studenti ne smiju prepisivati, bez obzira na oblik vrednovanja studentskoga rada.

37

• Prepisivanjem se smatra korištenje nedopuštenih pomagala pri provjerama znanja (npr. knjiga, skripti, raznih elektroničkih pomagala) i nedopušteno primanje i davanje pomoći koje ima cilj na nedopušteni način utjecati na korektnost ocjenjivanja na ispitima i u drugim oblicima vrednovanja rada i rezultata članova veleučilišne zajednice.

• Članovi veleučilišne zajednice ne smiju poticati na prepisivanje, omogućavati ga i

tolerirati.

• Prilikom pisanja svih oblika studentskih radova studenti su dužni dosljedno primjenjivati sve potrebne postupke da se ne bi u njihovim radovima našlo nešto što bi se na bilo koji način moglo smatrati plagijatom.

Članak 11 …u znanstvenim i drugim radovima nastavnici/studenti trebaju dosljedno primjenjivati sve potrebne postupke da se ne bi u njihovim radovima našlo nešto što bi se na bilo koji način moglo smatrati plagijatom. Posebno je nedopustivo korištenje tekstova ili ideja drugih autora uz prešućivanje izvora. Osim toga, nastavnici trebaju navoditi kao autore znanstvenih i stručnih radova samo one sudionike koji su intelektualno pridonijeli radu te štititi prava intelektualnoga vlasništva bez obzira na njegove oblike i izvore. Etičke dvojbe -mogu se pojaviti u svim fazama istraživačkog procesa:

o U fazi prikupljanja i korištenja izvora o U fazi izrade nacrta istraživanja o U pristupanju ispitanika o U fazi prikupljanja podataka o U fazi analize i interpretacije rezultata

Etika u fazi prikupljanja i korištenja izvora liter ature -prikladno ponašanje prema tuđem intelektualnom vlasništvu i autorskom pravu “…svaki tuđi dio rada, bez obzira na to je li iznesen u upravnom ili neupravnom govoru ili je prepričan, treba biti pravilno označen. Preuzimanje tuđih teorijskih spoznaja ili empirijskih rezultata bez povezivanja na izvor smatra se plagijatom i predstavlja nepoželjnu praksu među istraživačima” (Tkalec Verčić, Sinčić Čorić i Pološki Vokić, 2010.). Intelektualno vlasništvo i autorska prava je u HR uređeno Zakonom o autorskom pravu iz 2003. godine. Etika u fazi prikupljanja i korištenja izvora liter ature -plagiranje tuđih radova neprihvatljivo -plagiranje vlastitih radova

38

-svaki preuzeti vlastiti dio rada treba u radu označiti. Etika u fazi izrade nacrta istraživanja -prikladno ponašanje u definiranju smjernica u istraživanju -nedopustivo je plagirati tuđe istraživačke procese Kod preuzimanja nečijeg nacrta istraživanja i provjeravanja u npr. hrvatskom poslovnom kontekstu/industrijskoj grani � etički je navesti izvor nacrta (članak, knjiga, internetska stranica).

� Uvažavanje intelektualnog vlasništva drugih istraživača � PONAVLJANJEM ISTRAŽIVANJA TIJEKOM VREMENA POBOLJŠAVAJU

INSTRUMENT �U PRAKSI ČESTA PONAVLJANJA ISTRAŽIVANJA Etika u pristupanju ispitanicima -prihvaćanje prava ispitanika na informiranost o istraživanju -dobivanje pristanka sudjelovanja u istraživanju -poštivanje privatnosti ispitanika -osiguravanje anonimnosti ispitanika -omogućavanje dobrovoljnog sudjelovanja ispitanika u istraživanjima -omogućavanje dobrovoljnog odustajanja od sudjelovanja ispitanika u istraživanju -dobivanje suglasnosti ispitanika u prikazivanju podataka proizišlih iz istraživanja Etika u fazi prikupljanja podataka -tijekom procesa prikupljanja podataka istraživač treba ostati objektivan -bilježiti točne i potpune podatke -izbjegavati selektivnost U suprotnom: -valjanost i pouzdanost podataka i nalaza su ugrožene -ispitanicima se ne smije lagati o proceduri ili trajanju istraživačkog postupka -unajmljivanje agencija za prikupljanje podataka – VELIKI UZORAK !!!! -agencija organizira prikupljanje podataka u relativno kratkom roku -obrada podataka i interpretacija� obavlja istraživač POPIS INFORMACIJA O ISTRAŽIVANJU ZA SUDIONIKE

1) INFORMACIJE O PRIRODI ISTRAŽIVANJA

• Što je svrha istraživanja? • Tko provodi istraživanje? • Je li istraživanje sponzorirano i od koga? • Tko su sudionici u istraživanju? Tko čini uzorak? Veličina uzorka? • U kojoj je fazi istraživanje?

39

2) INFORMACIJE O SUDJELOVANJU U ISTRAŽIVANJU

• Kakav tip podataka se traži od sudionika? • Na koji će se način prikupljati podaci? • Koliko vremena će trajati prikupljanje podataka i u koliko navrata će se prikupljati? • Koji su rokovi predviđeni za pojedine faze u istraživanju? 3) INFORMACIJE O PRAVIMA SUDIONIKA U ISTRAŽIVANJU

• Sudjelovanje je dobrovoljno • Ispitanici imaju pravo odbiti odgovor ili više njih ili odbiti biti promatran u

specifičnim okolnostima • Ispitanici imaju pravo odbiti snimanje odgovora u slučaju korištenja tehničkih

pomagala • Ispitanici mogu odustati u bilo kojem trenutku istraživanja • Koje su moguće posljedice, rizici, dobici sudjelovanja u istraživanju? • Na koji su način osigurane anonimnost i povjerljivost ispitanika?

4) INFORMACIJE O PRIKUPLJENIM PODACIMA

• Tko će imati pristup prikupljenim podacima? • Kome će biti prezentirani rezultati istraživanja? • Na koji su način osigurane anonimnost i povjerljivost ispitanika u fazi prikaza

rezultata? • Što će se dogoditi s podacima nakon što je projekt završen? • Na koji će se način podaci te anonimnost i povjerljivost ispitanika čuvati od

eventualne upotrebe u budućnosti. ETIKA U FAZI OBRADE, ANALIZE I INTERPRETACIJE REZUL TATA -prikladno ponašanje u analizi prikupljenih podataka i interpretaciji -istraživač mora zadržati objektivnost -mora izbjegavati selektivnost -prikazati istinite podatke -čestitost u analizi i interpretaciji -zaključke temelji na stvarnim rezultatima istraživanja -u izvještavanju -prikazu rezultata- vodi računa o pravima svih sudionika u istraživanju. -nedopustivo je i neetički NAMJEŠTANJE ILI “FRIZIRANJE” PODATAKA Sumnje u vašu etičnost izbjeći će se opisom istraživačkih i analitičkih procedura/metoda koje ste koristili. Iznajmljivanje statisti čara za obradu podataka -zbog nedostatka stručnih znanja iz statistike -statističar –ograničiti samo na obradu podataka (kvantitativno) -kvalitativna obrada, analiza i interpretacija –vlastiti doprinos znanosti ZADRŽITE KVALITETU I OBJEKTIVNOST U SVIM FAZAMA ISTRAŽIVANJA !!!

40

PROVEDBA ISPITIVANJA Definiranje varijabli i koncepata PRIRODNE ZNANOSTI -mjerenja jednostavnija –visina, dužina, masa (jednoznačni i objektivni) –VARIJABLE (PARAMETRI) DRUŠTVENE ZNANOSTI -MJERENJA složenija –motivacija, uspjeh, znanje, stav -KONCEPTI VARIJABLA =karakteristika ili obilježje pojedinca ili organizacije =može biti izmjerena ili promatrana =različita je među ljudima i organizacijama -variraju kroz dvije ili više kategorija -mogu biti procijenjene na različitim ljestvicama -mjerljive - razli čiti stupanj točnosti -omogućuju usporedbe KONCEPT=mentalni imidž =perceptivni doživljaj svakog pojedinca =njegova značenja variraju od čovjeka do čovjeka Pretvaranje koncepta u varijable � omogućava mjerenje i uspoređivanje PRIMJERI KONCEPATA I VARIJABLI KONCEPT Uspješnost Zadovoljstvo Utjecaj Izvrsnost Sposobnost Likertova ljestvica

VARIJABLE Spol (m/ž) Dob (godine/mjeseci) Težina (kg) Prihodi (kn) Stav (izmjeren na Likertovoj

ljestvici)

41

-svaka izjava na ljestvici ima jednaku “važnost” ili “težinu” -ujedno je to i ograničenje te ljestvice Primjer: ANKETA MOGUĆI ODGOVORI 1- uopće se ne slažem 2- djelomično se ne slažem 3- ne slažem se 4- niti se slažem niti se ne slažem 5- djelomične se slažem 6- slažem se 7- u potpunosti se slažem OCIJENITE karakteristike profesora: Dobro poznaje područje 1 2 3 4 5 6 7 Pokazuje brigu za studenta 1 2 3 4 5 6 7 Ima primjerene zahtjeve 1 2 3 4 5 6 7 Dobro komunicira 1 2 3 4 5 6 7 Zna podučavati 1 2 3 4 5 6 7 Dozvoljava studentima da postavljaju pitanja 1 2 3 4 5 6 7 Vrste varijabli

• Zavisne –varijable rezultata (zadovoljstvo poslom) • Nezavisne –varijable promjene -razlog promjene u nekoj situaciji

(jednoznačno definirana npr. dob ispitanika) Promjene u zavisnoj varijabli -niz situacija i čimbenika svakodnevnog života utječu na zavisnu varijablu Vanjske varijable –mogu povećati ili smanjiti intenzitet odnosa između zavisne i nezavisne varijable. Intervenirajuće varijable –povezuju zavisnu i nezavisnu varijablu –ne postoji odnos između zavisne i nezavisne varijable bez intervenirajuće.Odnosi između nezavisne, intervenirajuće, zavisne i vanjskih varijabli:

42

Jedinice mjerenja 1) Kategorijske - mjere se na nominalnim ili ordinalnim ljestvicama -konstantne –samo jedna vrijednost -dihotomne –dvije kategorije (da/ne, muško/žensko) -politomne –više kategorija (boja kose: plava, crna, smeđa, crvena ili stavovi: pozitivni, neutralni, negativni) 2) Kontinuirane - mjere sa na intervalnim ili omjernim ljestvicama Kontinuirano mjerenje: prihodi, dob Mjerenje različitim ljestvicama: dob – godine, mjeseci, dani Prihodi- kunama, lipama… Ljestvice (skale) mjerenja

o Nominalne o Ordinalne o Intervalne o Omjerne

Nominalne ljestvice mjerenja Klasifikacija pojedinaca, objekata, odgovora zasnovana na zajedničkim svojstvima ili obilježjima. Primjeri: Spol: muški i ženski Boja kose: plava, crna, smeđa Boja očiju: plave, smeđe, crne i zelene.

• Kategoriziraju se pojedinci, objekti, odgovori ili svojstva u podskupine na osnovi zajedničkih karakteristika te podskupine rangiraju određenim redom.

• Kategorije su međusobno isključive i sveobuhvatne • Neujednačene razlike među točkama na ordinalnoj ljestvici

Nezavisna varijabla (dob ispitanika)

Zavisna varijabla (zadovoljstvo poslom)

Interveniraju ća varijabla (pozicija koju pojedinac

ima u organizaciji)

Vanjske varijable (plaća, uvjeti posla)

43

Primjer: Prihod –izmjeren kvantitativno -u kunama ili eurima - izmjeren kvalitativno –iznad prosjeka, ispod prosjeka i prosječno. Intervalne ljestvice

• Imaju sve osobine ordinalne ljestvice • Pojedinci ili odgovori u odgovarajućoj potkategoriji imaju zajednička obilježja • Potkategorije su rangirane prema padajućem ili rastućem rangu • Jedinice mjere omogućavaju pojedincima ili odgovorima da budu postavljeni u

jednako razmaknute intervale u odnosu na raspon te varijable • Kategorije su međusobno isključive, sveobuhvatne, rangirane, udaljenost među

rangovima je jednaka

• Primjer: Celzijusova ljestvica –intervalna ljestvica • točka zamrzavanja 0°C • točka vrenja 100°C • Raspon od 0 do 100°C je podijeljen u 100 jednakih dijelova

Intervalne ljestvice Primjer: Početna i završna točka ljestvice su arbitrarne, nisu apsolutne. Posljedica: Ne može se reći da je 60°C 2 x toplije od 30°C ali se usporedbe mogu provoditi na razlikama: Razlika između objekata A i B je 15°C Razlika između objekata C i D je 45°C Razlika u t°C između C i D je 3x veća u odnosu na A i B. Omjerne ljestvice

• Ima sva obilježja nominalne, ordinalne i intervalne ljestvice • 1+ obilježje = početna točka ljestvice je fiksna

Nula na omjernoj ljestvici uvijek znači potpuni nedostatak svojstva koje se mjeri. Omjerna ljestvica je isključiva, sveobuhvatna i rangirana, udaljenosti među kategorijama su jednake. Primjeri: prihodi, dob, visina, težina –omjerne ljestvice Osoba od 40 godina je 2 x starija od osobe od 20 godina. Zarada od 6000 kuna je 3 x veća od zarade od 2000 kuna. Usporedno-���� nominalna, ordinalna, intervalna i omjerna ljestvica (skala) ���� primjer

1 2 3 4 5

Rang 1 �najzanimljivije…rang 7 �najnezanimljivije

44

Izloženost zaposlenika internom glasilu –varijable različitih razina mjerenja Nominalna -pročitali članak skala -nisu pročitali članak Ordinalna -uopće se ne sjećaju članka skala -sjećaju se da su vidjeli članak -pročitali su dio članka i sjećaju se teme -pročitali su polovicu članka i sjećaju se glavnih elemenata Intervalna Koliko ste članaka pročitali? skala 1 (ništa) 2 3 4 5 6 7 (sve) Omjerna Koliki postotak članaka ste pročitali? ____% skala KVANTITATIVNA ISTRAŽIVANJA Uzorci - određivanje veličine i uzorkovanje Definicije: Uzorkovanje je proces odabira uzorka (određenog broja jedinica) iz veće skupine (populacije) radi procjenjivanja, mjerenja ili predviđanja neke pojave, situacije ili rezultata u populaciji. Populacija je osnovni skup svih članova neke skupine s određenim obilježjem (karakteristikom) koje mjerimo (skupina osoba, predmeta ili jedinki) iz koje se izdvajaju uzorci radi mjerenja. Uzorak je skup jedinica izdvojen iz populacije na kojima se provodi istraživanje. POPULACIJA Svi studenti VeleRi

UZORAK Manja skupina Prometnog odjela na kojima se prikupljaju podaci o stavovima prema Bolonjskom procesu.

VELI ČINA UZORKA Broj (n) studenata koji čine uzorak.

STRATEGIJA ODREĐIVANJA UZORKA

Način na koji se odabiru studenti u uzorku

JEDINICA UZORKA Svaki pojedinačni student u uzorku.

OKVIR UZORKA Popis koji identificira svakog pojedinačnog studenta sa VeleRi.

STATISTIKA UZORKA Procjena stava svih studenata Prometnog odjela na osnovi izračuna stava studenata iz uzorka.

45

TOČKA ZASI ĆENJA Točka nakon koje dodatni članovi uzorka ne donose (gotovo) nikakve nove informacije.

PRINCIPI UZORKOVANJA

o UVIJEK POSTOJI RAZLIKA IZMEĐU NUMERIČKIH PROCJENA (REZULTATA) DOBIVENIH NA UZORKU I STVARNIH PODATAKA O POPULACIJI –pripisuje se odabiru jedinica uzorka

o ŠTO JE UZORAK VEĆI ◊PRECIZNIJA ĆE BITI PROCJENA POPULACIJE o ŠTO JE VIŠE VARIJACIJE U VARIJABLI KOJA SE PROUČAVA TO ĆE

RAZLIKA IZME ĐU ARIMTEMITČKE SREDINE POPULACIJE I UZORKA BITI VEĆA

ČIMBENICI KOJI DJELUJU NA STUPANJ SIGURNOSTI O ZAKLJ UČAKA

1. VELI ČINA UZORKA -zaključci zasnovani na većem uzorku nude veću sigurnost tj. daju pouzdanije rezultate

2. KOLI ČINA VARIRANJA U POPULACIJI KOJU ISTRAŽUJEMO Homogenost � Heterogenost populacije -što je veća varijacija u varijabli/parametru koji mjerimo unutar populacije, to je pouzdanost izmjerenog manja. Vrste uzoraka

• Slučajni uzorci • Namjerni uzorci • Mješoviti uzorci

1. Slučajni uzorci

• Sve jedinke iz populacije imaju istu mogućnost da budu izabrani u uzorak Dobivaju se:

• Izvlačenjem iz šešira • Računalom • Tablicom slučajnih brojeva

2. Namjerni uzorci

• Kada je broj jedinica u populaciji nepoznat ili se jedinice pojedinačno ne mogu utvrditi

Vrste: • Kvotni uzorak –glavno obilježje vidljivo + dostupno (npr. spol/rasa) • Prigodni uzorak –dostupnost + obilježje nije vidljivo • Uzorak prema odluci istraživača –ključna je procjena istraživača, ispitivanje onih

jedinki za koje se procijeni da mogu ponuditi najbolje informacije • Uzorak lančane reakcije –sistem mrežnog povezivanja –u početku se ispituje niz

osoba u organizaciji, od ovih osoba se kasnije očekuje da iz svoje mreže ponude/potraže/predlože druge ispitanike.

46

3. Mješoviti uzorci

• Sistematsko uzorkovanje = mješoviti uzorci • Obilježja slučajnog i namjernog određivanja uzorka

Princip odabira: 1. Cijeli uzorak se dijeli u određeni broj segmenata=intervala 2. Iz prvog intervala se slučajnim odabirom odabere jedan član npr. 5 jedinica. 3. U sljedećim intervalima se odabire član po istom redoslijedu uvijek 5 jedinica.

KVALITATIVNA ISTRAŽIVANJA Uzorci - određivanje veličine i uzorkovanje

• Pristranost u odabiru jedinica uzorka – najveća snaga • Namjerno odabiranje ispitanika=svrsishodno uzorkovanje • Odabir ispitanika prema definiranim kriterijima • Npr. istraživanje poslovne klime u sektoru industrije • 40 firmi odabrano prema 4 definirana kriterija

Vrste uzoraka u kvalitativnim istraživanjima

• Uzorci temeljeni na odluci istraživača • Uzorci lančane reakcije • Prigodni uzorak • Kvotni uzorak • Mješoviti uzorak • Uzorci formirani konceptualno ili teorijski

Uzorci temeljeni na odluci istraživača

• Uzorci odabranih slučajeva: -uzorak ekstremnih slučajeva (bogati informacijama)

• Homogeni uzorci -s najmanjom varijacijom među jedinicama -homogena podskupina neke veće skupine -za primjenu skupnih intervjua

• Heterogeni uzorci -najveća varijacija među jedinicama i članovima -jedinice što više različite Uzorci lančane reakcije

• Uzorak lavine ili grude snijega • Početni ispitanici –tko su potencijalni članovi koji nešto znaju o temi istraživanja? S

kim bismo trebali razgovarati? • Početne ispitanike se moli da odrede druge potencijalne članove • Povećanjem broja osoba koje nas upućuju na ispitanike stvara se učinak lavine..

Prigodni uzorak

• Uzorci temeljeni na odluci istraživača • Uzorci lančane reakcije

47

• Progodni uzorak • Kvotni uzorak • Mješoviti uzorak • Uzorci formirani konceptualno ili teorijski

Kvotni uzorak

• Alternativa slučajnom uzorku –rijetko se koristi u kvalitativnim istraživanjima Mješoviti uzorak

1) Stratificirani namjerni uzorak-formira se kao uzorak uzorka –članovi podgrupe (stratuma) trebaju biti homogeni, izbor prema određenim karakteristikama

2) Uzorak slučajno odabranih jedinica –prema određenim obilježjima –konačni odabir slučajnim odabirom

Uzorci formirani konceptualno ili teorijski

• Istraživač određuje uzorak na temelju teorijskog ili hipotetskog konstrukta • Rijetko se koristi u svakodnevnoj istraživačkoj praksi • Tri vrste uzoraka:

-uzorak utemeljen u teoriji -uzorak operacionaliziranog konstrukta -teorijski uzorak METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA U ISTRAŽIVANJU IZVORI PODATAKA

• SEKUNDARNI IZVORI PODATAKA –podaci iz nekog ranijeg istraživanja -statistički podaci -podaci iz baze podataka -iz drugih publikacija -dokumenata -internet

• PRIMARNI -prvi put se prikupljaju za potrebe konkretnog istraživanja PREDNOSTI I NEDOSTACI SEKUNDARNIH PODATAKA

•• RReellaatt iivvnnoo llaakkoo ddoossttuuppnnii

•• BBrr zzoo ssee pprr iibbaavvll jj aajj uu

•• MM aall ii uuttrr ooššaakk

•• OObbjj eekktt iivvnnii ssuu

•• TTeešškkoo nnaaććii ppooddaattkkee kkoojj ii ooddggoovvaarr aajj uu ppoottrr eebbaammaa

•• PPooddaaccii ““ sskkrr iivveennii”” uunnuuttaarr sskkuuppnniihh ppooddaattaakkaa

•• RRaazzvvrr ssttaannii uu sskkuuppiinnuu ii ll ii kkaatteeggoorr ii jj uu kkoojj aa nnee ooddggoovvaarr aa kkoonntteekkssttuu iissttrr aažžiivvaannjj aa

•• II zzrr aažžeennii uu nneekkoojj ddrr uuggoojj jj eeddiinniiccii mmjj eerr ee

•• ZZaassttaarr jj eell ii

•• NNeeuussppoorr eeddiivvii

48

PREDNOSTI I NEDOSTACI PRIMARNIH PODATAKA

ISTRAŽIVANJA NA OSNOVU SEKUNDARNIH PODATAKA

• Sekundarni podaci: – kvalitativni – kvantitativni Pogodni su za:

- Izviđajna - Opisna - Uzročna istraživanja

Klasifikacija sekundarnih podataka: 1. PODACI IZ DOKUMENATA 1a) Podaci iz pisanih dokumenata -bilješke, -korespodencija, -prijepis, -izvještaj, -dnevnik. 1b) Podaci iz nepisanih materijala -slike, -crteži, -zvučni i video zapisi, -filmovi, -televizijske emisije.

•• PPRREECCII ZZNNII JJII SSUU

•• UUSSMM JJEERREENNII KK OONNKK RREETTNNOOMM CCII LL JJUU II PPRROOBBLL EEMM UU

•• PPRRII LL AAGGOOĐĐEENNII II SSTTRRAAŽŽII VVAANNJJUU

•• RREELL AATTII VVNNOO SSKK UUPPLL JJII

•• TTEEŽŽEE DDOOSSTTUUPPNNII

•• DDUULL JJEE SSEE PPRRII KK UUPPLL JJAAJJUU

49

2. PODACI IZ ANKETA - podaci prikupljeni upitnicima –prikladni za različite

kvantitativne i kvalitativne analize • Popis stanovništva • Podaci zavoda za zapošljavanje • Podaci iz vladinih anketa • Podaci redovitih anketa • Ad hoc anketa (javno mnijenje o vodećoj političkoj stranci)

3. PODACI IZ VIŠESTRUKIH IZVORA

-isključivo na dokumentiranim podacima -podacima iz ankete -kombinacija ili kompilacija više izvora Obuhvaćaju podatke o određenom području -izvještaji o pojedinim zemljama (country reports) -vremenske serije podataka (statistička izvješća o pojedinim industrijama PRIMJENA -Iz različitih izvora izvučemo varijable koje promatramo kroz određeno vremensko razdoblje i uspoređujemo. KVALITETA sekundarnih podataka -provjera izvora i pouzdanosti podataka -podaci valjani i pouzdani??? PROVJERE SEKUNDARNIH PODATAKA 1. Korak –procjena opće prikladnosti podataka cilju i problemu istraživanja: –valjanost mjerenja -pokrivenost varijabli 2. Korak –procjena prikladnost podataka za planirane metode analize◊radi dobivanja odgovora na pitanja i ciljeve -valjanost, pristranost mjerenja varijabli 3. Korak –procjena podataka s obzirom na troškove prikupljanja i koristi -u odnosu na ostale moguće izvore podataka Ukoliko podaci ne odgovaraju �potraži novi izvor!!! 1. Korak - Općenita prikladnost podataka

• Valjanost mjerenja –sekundarni podaci se odnose na ono što se mjeri. Primjer: Istraživanje razine prodaje poduzeća iz prerađivačke industrije -istraživani podatak je obujam prodaje (količinski, vrijednosno, apsolutno ili relativno) -ne obujam prodaje prema broju narudžbi

• Pokrivenost varijabli -u kojoj mjeri su pokriveni: -populacija -vremenski period -varijable koje odgovaraju na postavljeno pitanje/cilj/ problem istraživanja

50

-Isključuju se podaci koji nisu važni za neko ispitivanje -vodi se računa da količina podataka bude ipak dovoljna za analitičke postupke 2. Korak – Precizna prikladnost podataka za planirane analize I Valjanost i pouzdanost podataka se mjeri: 1) vjerodostojnošću izvora podataka: Profesionalna udruženja, istraživački instituti ili poduzeća, vladini uredi, ministarstva (tradicijom, kvalitetom i reputacijom jamče kvalitetu podataka) 2) načinom prikupljanja Uvidom u metodološke napomene o istraživanju (prikupljanju podataka) u izvještaju II Pristranost mjerenja podataka

1) Uslijed namjerne distorzije podataka (iskrivljeno prikazivanje podataka-radi prikrivanja nekih pojava –npr. nezadovoljstvo kupaca)

2) Promjena u načinu prikupljanja podataka (dolazi do neusklađenosti podataka iz različitih izvora istraživanja –međunarodno istraživanje)

3. Korak –Procjena podataka s obzirom na troškove prikupljanja i koristi u odnosu na druge izvore

- procjena potrebnog vremena - Procjena potrebnog novca za dobavljanje drugih izvora - Procjena njihovog potencijala

– daju li prave odgovore na istraživačka pitanja???? Sekundarni podaci - primjeri: -tekstualni –usporedba nastavnih programa smjerova Marketing i Ogranizacija i menadžment u EU i SAD (29 sveučilišta) –kvantitativna i kvalitativna analiza ◊ preporuke za poboljšanje -broj čani –npr. utjecaj ponude novca na gospodarsku aktivnost (varijable: rast bruto domaćeg proizvoda i kretanje referentnog monetarnog (MI) agregata –novčana masa i primarni novac) Rezultat � Regresijska analiza ◊promjena količine novca u opticaju utječe na gospodarsku aktivnost META ANALIZA

• Specifična analiza • Temelji se na istraživanju sekundarnih podataka • Podaci su prethodno objavljeni u znanstvenim ili stručnim radovima, zbornicima

radova i sl. Meta analizom se:

o podaci iz različitih izvora i različitih vremenskih razdoblja spajaju, povezuju o detaljno i prema unaprijed određenim odrednicama analiziraju o postaju nova znanstvena i stručna informacija

Meta analiza je analiza (prethodnih) analiza

-nije čista kompilacija -komplicirana, precizna i duboka analiza podataka

51

-uspoređuju se i analiziraju sličnosti i razlike -zaključci prethodnih analiza svakog pojedinačnog izvora –temelj meta analize -analiza podataka objavljenih u svim nezavisnim istraživanjima osigurava veću sigurnost u procjeni hipoteze. PRIMJENA: 1. U genetici, farmaciji, biologiji, medicini, sociologiji, psihologiji ◊ odluka temeljena samo na 1 istraživanju bi mogla ugroziti čovjeka 2. U poslovnoj ekonomiji ◊ korisna u istraživanju učinka gospodarskih ili poslovnih odluka. Meta analiza: -ponekad djeluje jednostavno -manje iskusni istraživači, početnici –analizu literature poistovjećuju sa meta analizom -analiza literature daje teorijska poglavlja u okviru diplomskog/seminarskog/završnog rada -provedba meta analize –vrlo rijetko za potrebe diplomskog/magistarskog rada -zahtijeva duboko poznavanje teme, područja i praćenje svih publikacija, izvora literature -zahtijeva slijeđenje metodoloških odrednica meta analize (kvalitativnih i kvantitativnih statističkih pravila). ISTRAŽIVANJA NA OSNOVU PRIMARNIH PODATAKA – METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA – 1. ANAZLIZA SADRŽAJA 2. STUDIJA SLUČAJA 3. PROMATRANJE 4. ANKETA 5. INTERVJU 6. INTERVJU FOKUS GRUPA 7. PROJEKTIVNE I DIJAGNOSTIČKE TEHNIKE 1. ANALIZA SADRŽAJA

• Ubraja se u metode prikupljanja primarnih podataka • Prikupljamo podatke iz informacijskog materijala ili tekostova općenito: • Pisanih tekstova (tisak, memoari, pravila, upute) • Vizualnih zapisa (fotografije, slike, razglednice, sheme, crteži) • Audio zapisa (radijski zapisi) • Audio vizualnih zapisa (televizijske snimke, filmovi, internetskih zapisa)

IZABRATI IZVORE PRISTUPAČNE ISTRAŽIVAČU I KOJI SADRŽE NEPOSREDNE, ISCRPNE I POUZDANE PODATKE. Analiza sadržaja može biti:

• KVALITATIVNA (nefrekvencijska) -otkriva se i bilježi sadržaj te analizira obilježje sadržaja ”što”? i ”kako”? Primjer: Je li govor političara bio uvjerljiv?

52

Je li marketinška poruka bila emotivna ili racionalna?

• KVANTITATIVNA (frekvencijska) -osim nazočnosti i obilježja sadržaja se kvantitativno iskazuje frekvencija i obujam izrečenog ”što”?, ”kako”? i “koliko”? Primjer: Analiza učestalosti korištenja neke ključne riječi : npr. “pristupanje EU” NACRT ANALIZE SADRŽAJA Odrediti:

1. Izvore analize 2. Kategorije analize

-sadržajne -formalne

3. Uzorak analize sadržaja –nemogućnost obuhvaćanja cjelovitog sadržaja (prema logici, svrsi i određuje se vremenskim razdobljem)

4. Jedinice analize sadržaja –proizvoljno, ovisno o ciljevima analize sadržaja, vrstama i broju kategorija, opsegu i vrsti sadržaja.

Mogu biti: riječi, rečenice, odlomci –istraživač određuje logičnu cjelinu. PROVEDBA ANALIZE SADRŽAJA: -uvježbati uočavanje, kategorizaciju i tumačenje obilježja komunikacije ili informacijskog sadržaja koji se analizira -korisno je provesti prethodnu analizu sadržaja samostalno uz nadzor stručne osobe ili paralelno sa drugim istraživačem -definirati izvore i odabrati informacijske materijale -izraditi protokol analize za unošenje podataka -razdjeljivanje sadržaja u kategorije -kategorije se označavaju odgovarajućim simbolom -bilježenje frekvencije pojave određene kategorije 2. STUDIJA SLUČAJA -Logički model (plan) koji istraživač slijedi prilikom prikupljanja, analiziranja i interpretiranja podataka i opažanja u analizi slučaja -omogućuje zaključivanje o uzročno-posljedičnim odnosima među varijablama

• Izviđajni • Opisni • Uzročni

Nacrt analize studija slučaja

1) Pitanja studija “kako?” i “zašto?” –okolnosti ili odnosi dogodili, 2) Moguće pretpostavke studije –usmjeravanje pozornosti 3) Jedinica studije-što je temeljni problem u analizi slučaja –kako odabrati osobu,

događaj, organizaciju ili program 4) Logika povezivanja podataka i pretpostavki 5) Kriteriji za interpretaciju nalaza

53

6) Priprema i provedba studije analize slučaja pretpostavlja: -vještine postavljanja kvalitetnih pitanja i interpretacije odgovora -vještine slušanja sudionika u slučaju i opažanja detalja -otvorenost prema drugim ili drukčijim stavovima/ideologijama, fleksibilnost, nepristranost i izbjegavanje utjecaja proizašlih iz unaprijed postavljenih ideja ili teorijskih pretpostavki. -definirati koncepte, termine i probleme studije -razraditi precizan protokol istraživanja (sadrži istraživačke ciljeve i probleme, terenske postupke i procedure) -provedba pokusne studije slučaja -koristiti sve raspoložive izvore: dokumente, arhivske zapise, intervjue, promatranje… -stvoriti bazu podataka sa dokazima konačnih zaključaka za potkrjepljivanje pouzdanosti istraživanja Prednosti:

1. Utvrđuje se međusobna povezanost čimbenika koji utječu jedan na drugi –analizira se cjelovita situacija

2. Predstavlja opis pravoga događaja za razliku od statističke interpretacije nekoga događaja u kojem se daju prosječne vrijednosti –apstrakcija realnosti

3. Dobiva se mnoštvo točnih i preciznih podataka kroz dugotrajnu i blisku suradnju istraživača i ispitanika

Nedostaci: 1) Nedostatna strogost –teža primjena formalnih standardiziranih metoda promatranja i

ispitivanja 2) Smanjena objektivnost u analizi podataka 3) Nemogućnost poopćavanja 4) Relativna duljina trajanja

3. PROMATRANJE • Opažanje je neposredno uočavanje stvarnosti. • Pruža bogato primarno iskustvo i daje cjelovit doživljaj stvarnosti • Proces uočavanja i bilježenja činjenica ili događaja bez postavljanja pitanja • Služi usvajanju novih spoznaja usmjereno na određen objekt • Prethodno uvježbavanje promatranja:

-steći vještine pažljivog gledanja i slušanja te bilježenja na terenu -razviti praksu opisnog pisanja -posjedovati sposobnost odjeljivanja važnih detalja od nevažnih primijeniti rigorozne metode provjere i triangulacije opažanja (kombinacija kvalitativnog i kvantitativnog istraživanja)

54

Primjer Obrazac za promatranje kretanja u prodavnici (promatra se kretanje osobe koja je

uzela košaricu Prodavnica_______________ Datum___________________ ulazak (vrijeme)________________ Spol m/ž Procjena dobi 10-20 godina /21-40 godina/41 i više godina Osoba je ušla sama / u pratnji Broj osoba u pratnji 1 2 više Odnos s promatranom osobom -dijete -prijatelj -suprug/supruga Osoba je nešto kupila da/ne Broj artikala 1-5 /6-10/ 11 i više Izlazak iz prodavnice(vrijeme)_______ Prednosti -događaji se bilježe kako se događaju -rezultati promatranja ne ovisi o volji promatranih -manja pristranost -podaci promatranja su objektivni -podaci promatranja su precizni Nedostaci -bilježenje je ograničeno na događaje u sadašnjem vremenu -promatranje je ograničeno na činjenice, situacije zbivanje -teško je promatrati pojave koje dugo traju -primjean tehničkih pomagala može povećati troškove promatranja 4. METODA ISPITIVANJA -ANKETA

• Prikupljanje podataka o percepcijama, mišljenju, sudovima, ponašanju, navikama, motivima, željama i stavovima ispitanika

• Pitanja se postavljaju ◊usmeno ◊u pisanom obliku • Bilježenje odgovora u pripremljene obrasce (upitnike) –anketa • Bilježenje u slobodnoj formi –intervjui

-u društvenim istraživanjima -poslovnoj ekonomiji Nedostatak �uloga čovjeka _ u ulozi ispitanika _ u ulozi ispitivača Prednost �mogućnost prikupljanja podataka iz prošlosti, sadašnjosti i budućnosti -prikupljanje brzo i jednostavno i lako -racionalni troškovi

Shema prodavnice -ucrtati smjer kretanja-

55

Anketa -prikupljanje podataka uz pomoć postavljanja pitanja -pismeno prikupljanje podataka uz pomoć upitnika

• 90% društvenih istraživanja ◊ anketa • Anketa je prikupljanje podataka ispitivanjem uz primjenu posebnog formulara –

anketnog upitnika.

• Upitnik- unaprijed određenu listu pitanja koja postavljamo ispitanika

• Svi ispitanici odgovaraju na isti set pitanja… • Podaci se analiziraju kvantitativno.

Provedba ankete:

• strukturirani intervju –izravna komunikacija uz postavljanje pitanja ispitaniku • samostalno popunjavanje upitnika od strane ispitanika • telefonski intervju • poštom • putem interneta

Priprema ankete:

• Izrada upitnika • Prethodno temeljito istražiti literaturu i sekundarne izvore podataka • Provjeriti postoji li istraživanje sličnim istraživačkim pitanjima i ciljevima • Jednostavnije je koristiti postojeće upitnike koji su provjereni po pitanju valjanosti i

pouzdanosti • Upitnik sastavljati prema predviđenoj metodologiji

5. INTERVJU Situacije pogodne za uporabu intervjua: -u kvalitativnim istraživanjima –odgovori ispitanika su jedini izvor podataka -izviđajna istraživanja –radi utvrđivanja mišljenja i stavova ispitanika -radi provjere razumijevanja sadržaja buduće ankete -uzročna ispitivanja -u situacijama kada problem istraživanja ili osobine ispitanika zahtijevaju osobni kontakt između ispitanika i ispitivača -vrijeme s kojim raspolažemo omogućuje provođenje intervjua. Klasifikacije intervjua: -strukturirani intervjui –standardizirani –za bilježenje odgovora se koriste pripremljeni upitnici -polustrukturirani intervjui –standardizirani i nestandardizirani –koriste se unaprijed pripremljeni obrasci ali slijedi logiku razgovora i slobodu ispitanika u odgovaranju. -nestrukturirani intervjui –nestandardizirani -dubinski intervju – nestrukturirani i opširni intervju –radi dobivanja dubokih i detaljnih odgovora na postavljena pitanja –vrlo kvalitetan izvor informacija

56

Priprema i provedba: -detaljna analiza literature i dostupnih istraživanja vezanih uz problem istraživanja -analizu sekundarnih izvora inforamcija -na temelju analize razrada predloška za intervju sa temama i pitanjima -teme i pitanja trebaju odgovarati problemu i svrsi istraživanja -Prije provedbe –testno intervjuiranje radi provjere:

• jednoznačnosti sadržaja • prihvatljivosti forme i tona postavljenih pitanja • kombinaciju riječi

UOBIČAJENO JE SNIMANJE INTERVJUA –DIKTAFON ILI VIDEOKAMEROM SUGLASNOST ISPITANIKA O SNIMANJU!!!! 6. INTERVJU FOKUS GRUPA

• Nestrukturirani intervju slobodnog tijeka s manjom skupinom ispitanika o određenoj temi.

• Skupine 6-10 osoba • Intervju provodi moderator

Moderator: – uvodi sudionike u temu

- ohrabruje ih da daje odgovore - postavlja potpitanja i usmjerava razgovor o temi

- Istraživanje se ne može temeljiti na samo jednom skupnom intervjuu

Priprema i provedba: -detaljna priprema intervjua -obavijestiti sudionike o terminu i očekivanom trajanju skupnog intervjua -provodi se u umjetno stvorenim uvjetima (prostorima istraživača) -ispitanici sjede oko okruglog stola -ključnu ulogu ima moderator (komunikativan, prijazan, ugodne vanjštine, 7. PROJEKTIVNE I DIJAGNOSTI ČKE TEHNIKE Obuhvaćaju veliki broj tehnika temeljenih na kombinaciji više disciplina:

- Teorije psihoanalize, - Klini čke psihologije - Socijalne psihologije - Kulturne antropologije

Primjena: - Koriste se u psihologiji - U području poslovne ekonomije

57

SASTAVLJANJE INSTRUMENATA ISTRAŽIVANJA

→ Kvaliteta podataka i informacija�kvaliteta pitanja u upitniku → sve čime se prikupljaju podaci � mjerni instrument:

-upute promatranja -podsjetnici za intervjue -upitnici “UPITNIK � bilo koji set pitanja koji se bavi određenom temom ili skupinom tema, namijenjen tome da na njega odgovaraju ispitanici”. “TEST � je svaka procedura korištena za mjerenje nekog čimbenika ili procjenu sposobnosti”. -Testovi inteligencije- Liječnički testovi Testovi sposobnosti �Standardizirani mjerni instrumenti - OBLICI PITANJA OTVORENA PITANJA - odgovor nije ponuđen ◊ ispitanik/anketar zapisuje odgovor svojim riječima ZATVORNA PITANJA – nude moguće odgovore + “ostalo” ili “ništa od navedenog” PRIMJER OTVORENIH I ZATVORENIH PITANJA OTVORENA PITANJA ZATVORENA PITANJA 1. Koliko imate godina? 1. Koliko imate godina?

a. Manje od 15 b. 15-19 godina c. 20-24 godina

2. Kakvo je vaše trenutačno bračno stanje?

2. Kakvo je vaše trenutačno bračno stanje?

a. U braku b. Razveden/a c. Neoženjen/Neudana d. Udovac/Udovica

3. Koliki su vaš mjesečni prihodi? 3. Koliki su vaši mjesečni prohodi?

a. Manje od 3.000 kn b. 3.000-6.000 kn c. Više od 6.000 kn

4. Koje su, po vašem mišljenju, karakteristike dobrog menadžera?

4. Koje su, po vašem mišljenju, karakteristike dobrog menadžera?

a. Brzo donosi odluke b. Zna slušati c. Neovisnost d. Vješt komunikator e. Ostalo (molimo navedite)

58

OTVORENA PITANJA ili ZATVORENA PITANJA? Oblik pitanja definira način kodiranja prikupljenih informacija –mjerna ljestvica� uvjetuje statistički postupak obrade podataka. Zatvorena pitanja –faktografski –kvantitativni podaci (numerički podaci) Otvorena pitanja – kvalitativni podaci (mišljenje, stavovi, percepcija)

OOTTVVOORREENNAA PPIITTAANNJJAA

PREDNOSTI -donose veliku količinu informacija -omogućava slobodno izražavanje -pristranost ispitivača je manja

NEDOSTACI -znatno je složenija -mora se provesti analiza sadržaja radi klasifikacije podataka -poteškoće u načinu izražavanja –gubitak podataka

59

Oprez sa pitanjima!!!!

• Koristiti jednostavan, svakodnevni jezik ◊ Ima li neki član vaše obitelji disleksiju???

• Ne koristiti dvosmislena pitanja ◊ “Ima li problema na poslu zato što ste u drugom stanju?” DA/NE

• Ne postavljati više pitanja odjednom ◊ “Koliko često i u kojem trajanju održavate sastanke?”

• Ne postavljati pitanja koja navode na određeni odgovor ◊ ”Pušenje je štetno.” DA/NE

• Ne postavljati pitanja koja su zasnovana na pretpostavkama ◊ “Koji oblik kontracepcije koristite?” Redoslijed pitanja u upitniku 2. strategije: I Pitanja poredana slučajnim rasporedom -za istraživanje slaganja/neslaganja ispitanika s različitim aspektima pitanja

ZZAATTVVOORREENNAA PPIITTAANNJJAA

PPRREEDDNNOOSSTTII -nude se gotove kategorije

-osigurava se prikupljanje gotovih podataka

-znatno jednostavnija analiza podataka NNEEDDOOSSTTAACCII

-podaci često nemaju dovoljnu dubinu i širinu

-pristranost ispitivača je veća� ispitanici se odlučuju na jednu od

ponuđenih kategorija -ponuđeni odgovori mogu uvjetovati

način razmišljanja� odgovori ne moraju odražavati ispitanikovo

mišljenje -odgovori su prije odraz slaganja ili

neslaganja s istraživačem

60

II Logi čni slijed zasnovan na ciljevima istraživanja -kada ispitanike treba pripremiti na složena pitanja -krenuti s jednostavnijim pitanjima. Pretpostavke za prikupljanje podataka

- Motivacija ispitanika za dijeljenjem informacija - Jasno razumijevanje pitanja - Posjedovanje tražene informacije

LJESTVICE STAVOVA 1. Ljestvica sumiranog rangiranja ili Likertova ljestvica 2. Ljestvica jednakih intervala ili diferencijalna ljestvica –Thurstoneova ljestvica 3. Semantički diferencijal 4. Kumulativna ljestvica –Guttmanova ljestvica I LIKERTOVA LJESTVICE STAVOVA –ljestvica sumiranog rangiranja- -najjednostavnija je za sastavljanje. -svaka izjava na ljestvici ima jednaku “važnost” ili “težinu” u terminima toga koliko odražava stav prema nekom pitanju/problemu -to je ujedno i glavno ograničenje ove ljestvice Primjeri Likertove ljestvice stavova: Karakteristike profesora –ocjenjuje se zadovoljstvo studenata –označite x 1. LIKERTOVA LJESTVICA SA KATEGORIJAMA Profesor Izrazito se slažem Slažem se Niti se slažem niti

se ne slažem Ne slažem se Izrazito se ne

slažem

Dobro poznaje područje

Pokazuje brigu za studente

Ima primjerene zahtjeve

Dobro komunicira

Zna podučavati

Dozvoljava studentima da postavljaju pitanja

61

2. LIKERTOVA 7- STUPANJSKA NUMERI ČKA LJESTVICA Karakteristike profesora –ocjenjuje se zadovoljstvo studenata 1- Uopće se ne slažem 2- Djelomično se slažem 3- Ne slažem se 4- Niti se ne slažem, niti se slažem 5- Djelomično se slažem 6- Slažem se 7- U potpunosti se slažem Profesor

Dobro poznaje područje 1 2 3 4 5 6 7

Pokazuje brigu za studente 1 2 3 4 5 6 7

Ima primjerene zahtjeve 1 2 3 4 5 6 7 Dobro komunicira 1 2 3 4 5 6 7 Zna podučavati 1 2 3 4 5 6 7

Dozvoljava studentima da postavljaju pitanja

1 2 3 4 5 6 7

Postupak sastavljanja Likertove ljestvice 1. korak – precizno definiranje varijable –parametra 2. korak – prikupljanje i sastavljanje tvrdnji (pozitivnih i negativnih) prema objektu stava (literatura, analizom instrumenata koji mjere slične koncepte, razgovorom sa stručnjacima iz područja mjerenja). 3. korak – sastavljene tvrdnje dati na ocjenjivanje 4. korak – analizirati odgovore dodavanjem brojčanih vrijednosti (u petostupanjskoj ljestvici 5 –najpozitivniji odgovor) 5. korak – izračunati interkorelacije između parova tvrdnji na osnovu ocjena sudaca. Izračunati interkorelacije svake čestice s ukupnim rezultatom, za svakog pojedinog suca. 6. korak – usporedite rezultate svih sudaca za svaku tvrdnju kako biste otkrili nediskriminativne tvrdnje (prema različitim statističkim kriterijima). 7. korak –eliminirajte nediskirminativne tvrdnje, odnosno one koje međusobno ne mjere različite elemente stava 8. korak –sastavite upitnik sačinjen od odabranih tvrdnji II THURSTONEOVA LJESTVICA Sastoji se od tvrdnji sa rasponom intenziteta od 11 (najintenzivnije) -1(najslabije). -odabir tvrdnji sa kojima se ispitanici slažu -rezultat se računa kao prosjek intenziteta stava određenih tvrdnji -prednost ◊ sposobnost ocjene intenziteta stavova, moguće promjene intenziteta pri ponovljenom istraživanju -nedostatak◊ složenost postupka sastavljanja i mogućnost da suci i ispitanici na različite načine procjenjuju tvrdnje ◊ljestvica gubi na vrijednosti

62

Postupak sastavljanja Thurstoneove ljestvice

1. Korak – definirajte pažljivo varijablu koju želite mjeriti 2. Korak – prikupite ili sastavite tvrdnje koje odražavaju stavove prema određenom

pitanju 3. Korak – odaberite skupinu sudaca, stručnjaka u određenom području 4. Korak – dajte sastavljene tvrdnje sucima i zamolite da ocjene koji je intenzitet stava

prisutan u svakoj tvrdnji –trebaju procijeniti intenzitet svake pojedine tvrdnje 5. Korak – na osnovi ocijene sudaca izračunajte medijana za svaku tvrdnju 6. Korak –ukoliko su ocjene sudaca za bilo koju tvrdnju previše raspršene, onda ne

postoji slaganje čak niti među stručnjacima o tome u kojoj mjeri navedena tvrdnja izražava određeni stav.

7. Korak – od preostalih tvrdnji odaberite one koje svojim metrijskim karakteristikama najbolje odražavaju stupnjeve na ljestvici

8. Korak – sastavite upitnik koji se sastoji od odabranih čestica. III SEMANTI ČKI POTENCIJAL -mjerenje konotativne dimenzije značenja riječi -pretpostavka: suprotni pojmovi odražavaju različiti stupanj pozitivnog tj. Negativnog emocionalnog značenja -za ispitivanje stavova –konotacije –koje pridajemo pojedinim pojmovima –odraz stava prema tom pojmu. IV GUTTMANOVA LJESTVICA -obuhvaća seriju tvrdnji -izražavanje slaganja ili neslaganja (DA/NE –dihotomno pitanje) -koristi se za određenje ekstremnih stavova -vrlo složen postupak sastavljanja Guttmanove ljestvice UTVRĐIVANJE METRIJSKIH OBILJEŽJA MJERNOG INSTRUMENTA Mjerni instrumenti su: testovi, upitnici, ljestvice i dr. Osobine mjernog instrumenta koje određuju koliko je upotrebljiv i koliko su zaključci izvedeni iz rezultata dobivenih njegovom primjenom opravdani nazivaju se metrijska obilježja. Ključna metrijska obilježja mjernog instrumenta:

1) valjanost i pouzdanost 2) objektivnost 3) osjetljivost 4) primjerenost.

Upitnik sastavljen samo za dobivanje osnovnih informacija o nekom problemu bez definiranih metrijskih karakteristika ne može pružiti informacije koje je moguće kauzalno (uzročno) kombinirati odnosno donositi zaključke donositi o uzročno posljedičnim odnosima.

63

Preuzimanje dijelova različitih upitnika, dodavanje pitanja u postojeće upitnike ili prevođenje stranih upitnika mijenja metrijska svojstva tog upitnika. Izmijenjeni upitnici više ne predstavljaju mjerne instrumente u izvornom obliku. Stoga bi bilo korisno da početnici u istraživanju pri izradi plana svojeg istraživanja u većoj mjeri koriste već postojeće mjerne instrumente definiranih metrijskih karakteristika ili pristupe sastavljanju vlastitih mjernih instrumenata prema jasno definiranim pravilima. Koncept valjanosti Se u osnovi sastoji u tome da se ocijeni sposobnost mjerenja nekog mjernog instrumenta da mjeri upravo ono što mi želimo da mjeri, odnosno za što je sastavljen. U društvenim istraživanjima valjanost jednog mjernog instrumenta postaje izazov jer je mjerenje npr. nečijih stavova moguće samo indirektnim putem, putem određenih pokazatelja (varijabli). Ono što predstavlja izazov je povezivanje koncepta i empirijskih pokazatelja, te utvrđivanje koliko je pokazatelj reprezentativan za koncept. Upravo je osnova valjanosti –koliko su dobro povezani koncept i instrument kojim ga mjerimo. Vrste valjanosti Postoje tri osnovne vrste valjanosti:

1) sadržajna 2) kriterijska 3) konstruktna valjanost

Sadržajna valjanost Procjena u kojoj mjeri osmišljeni mjerni instrument (upitnik) mjeri ono što smo mi kao istraživači predvidjeli da mjeri zasnovana je na logičkoj povezanosti između pojedinih pitanja i predmeta mjerenja. Svako pitanje u upitniku mora biti logično povezano sa ciljem istraživanja. Isto tako je važno da svaka komponenta upitnika (pitanje) pokriva cijeli dio mjerenog koncepta (stav, zadovoljstvo kupaca idr.). Primjer: Želite li izmjeriti koncept zadovoljstva kupaca komunikacijom s prodajnim osobljem, morate uključiti pitanja o zadovoljstvu sa komunikacijom u prodajnim razgovorima, zadovoljstvu sa neformalnom komunikacijom, zadovoljstvu sa komunikacijom na sastancima itd. Kako bi sastavili dobar instrument sadržajne valjanosti, mora se prvenstveno jasno definirati obuhvat sadržaja značajan za određeni pojam. U sljedećoj fazi je potrebno definirati pojedine dijelove sadržaja, te odlučiti o njihovom značaju i zastupljenosti pokazatelja koji ih predstavljaju. Sastavljanje sadržajno valjanog mjernog instrumenta je odgovoran, težak, zahtjevan i dugotrajan zadatak. Procjena sadržajne valjanosti upitnika nije definitivna ocjena, već je ona zasnovana na subjektivnim procjenama. Ne postoje potpuno valjani i nevaljani instrumenti, već instrumenti sa većim ili manjim stupnjem sadržajne valjanosti. Procjena sadržajne valjanosti vrijedi za upitnik kao cjelinu. Ukoliko se jedno pitanje iz upitnika izbaci ili zamjeni drugim, cjelokupna sadržajna valjanost tog mjernog instrumenta više nije ista. Kriterijska valjanost Odražava u kojoj su mjeri rezultati dobiveni određenim instrumentom povezani s rezultatima na nekoj drugoj varijabli koja služi kao vanjski kriterij valjanosti. Ako se jednim pismenim testom –upitnikom- želi ispitati poznavanje nekog područja, jedna od mogućnosti za

64

određivanje valjanosti je usporedba s nekom drugom procjenom npr. usmenim ispitivanjem. Kriterijska valjanost može biti usporedna i prediktivna. Stupanj povezanosti rezultata instrumenata koji procjenjujemo i rezultata usporednog mjerenja na kriterijskog varijabli određuje usporednu valjanost. Stupanj uspješnosti predviđanja rezultata na nekoj drugoj varijabli ili nekog budućeg ponašanja određuje prediktivnu valjanost. Takva povezanost se može izraziti pomoću koeficijenta korelacije i naziva se koeficijent valjanosti. Konstruktna valjanost Odnosi se na vezu između rezultata dobivenih našim instrumentom i rezultata dobivenih iz paralelnog ispitivanja drugim instrumentima.Ukoliko nas zanima mjeri li naš instrument (upitnik) zadovoljstvo poslom predviđeni koncept, možemo rezultate dobivene našim testom korelirati sa rezultatima dobivenim drugim (prethodno standardiziranim) testom za procjenu zadovoljstva poslom. Koncept pouzdanosti Konzistentnost i stabilnost mjernog instrumenta (predvidivost i točnost) čine njegovu pouzdanost. Što je veća konzistentnost i stabilnost instrumenta to je veća i njegova pouzdanost. Što je veća konzistentnost i pouzdanost mjernog instrumenta to će rezultati u ponovljenom mjerenju sa istim instrumentom biti isti. Kada se prikuplja isti set informacija više puta uzastopno sa istim instrumentom mjerenja i kada se dobiju isti ili slični rezultati pod sličnim ili istim uvjetima za takav instrument kažemo da je pouzdan. U društvenim istraživanjima nemoguće je sastaviti mjerni instrument koji je u potpunosti pouzdan, budući da postoji cijeli niz faktora koji utječu na pouzdanost. Faktore poput oblikovanja pitanja, fizičkog okruženja, ispitanikovo raspoloženje, priroda interakcije ili regresijskog učinka instrumenta (promjena stava) nije moguće kontrolirati. Mjere određivanja pouzdanosti instrumenta Postoji cijeli niz tehnika kojima je moguće odrediti pouzdanost instrumenta koje se svrstavaju u dvije skupine:

1) postupci vanjske konzistencije 2) postupci unutarnje konzistencije

Postupci vanjske konzistencije –uspoređuju rezultate dva različita postupka prikupljanja podataka jedne s drugima pomoću metode ponovljenog testa. Test/retest metoda Upitnik se primjeni jednom a nakon određenog vremena se isti test ponovi na istim ispitanicima. Odnos između rezultata prvog i drugog testiranja govore o njegovoj pouzdanosti. Što je veća vrijednost omjera, veća je vrijednost pouzdanosti. Omjer 1 pokazuje na 100% pouzdan test (nema odstupanja u odgovorima između prvog i drugog testiranja). Vrijednosti manje od 1 pokazuju na stupanj odstupanja između prvog i naknadnog testiranja i predstavlja nižu pouzdanost testa. Paralelna forma istog testa Pripremi se dva slična/ista testa i primjene se na dvije slične populacije i rezultati se uspoređuju međusobno. Ako su rezultati slični, testovi su pouzdani.

65

Postupci unutarnje konzistencije Čestice koje mjere isti koncept moraju proizvesti slične rezultate. Najčešći način provjere je da se test podijeli na dva dijela i tretiraju kao paralelne forme instrumenta. Rezultati dobiveni primjenom dvije polovice su korelirani. Pouzdanost svakog testa obuhvaća raspon između 0 i 1 pri čemu 1 označava potpuno pouzdan test, dok 0 predstavlja nepouzdan test. Literatura korištena za pripremu predavanja i koja se preporučuje za nadopunu uz ovu skriptu:

• Etički kodeks Veleučilišta u Rijeci od 27. siječnja 2014., http://www.veleri.hr/files/datoteke/pravilnici_odluke/Eticki_kodeks_0.pdf, preuzeto 18.11.2014.

• Marušić, M. et al., 2004., Uvod u znanstveni rad u medicini. Medicinska naklada,

Zagreb

• Pravilnik o završnom radu Veleučilišta u Rijeci od 12. veljače 2010., http://www.veleri.hr/?q=node/16, 01.10.2014.

• Tkalac Verčič, A., Sinčić Ćorić, D. i Pološki Vokić, N. 2010. Priručnik za

metodologiju istraživačkog rada, M.E.P. d.o.o., Zagreb • Zelenika, R., 2000., Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela.

Ekonomski fakultet u Rijeci • Zelenika, R., 2011., Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. 4.

knjiga: Znanstvena, znanstvenostručna i stručna pisana djela. Ekonomski fakultet u Rijeci