Upload
others
View
15
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
OSNOVE ZAŠTITE OD POŽARA
BUILD PROTECT d.o.o. za tehnička ispitivanja i inženjering 51000 Rijeka, Moše Albaharija 5, tel: 051/648-400, fax:051/648-402
OSNOVNI POJMOVI
Vatra je kontrolirano gorenje
unutar predviđenog ložišta.
VATRA
OSNOVNI POJMOVI
Požar je vatra nastala izvan mjesta
predviđenog za gorenje, odnosno na
mjestu na kojem nije pod kontrolom.
POŽAR
TROKUT GORENJA
GORIVA TVAR
TOPLINA (TEMPERATURA
PALJENJA)
ZRAK (KISIK- O2)
OSNOVNE SPOZNAJE O GORENJU
Gorenje je kemijski proces spajanja neke tvari s
kisikom(oksidacija) uz pojavu svjetlosti i topline.
PROCES OKSIDACIJE MOŽE
BITI:veoma polagana oksidacija
(bez pojave vatre, plamena)
npr. hrđanje,
- trenutačna oksidacija(s pojavom i bez pojave vatre, plamena)
eksplozija
- brza oksidacija
(s pojavom vatre, plamena)
gorenje
OSNOVNE SPOZNAJE O GORENJU
O2 O2
O2 O2O2O2
+
PROCES GORENJA (OKSIDACIJE)
pepeosvjetlost
toplina
Shematski prikaz
OSNOVNE SPOZNAJE O GORENJU
SHEMATSKI PRIKAZ:
GORIVA TVAR
+
O2 O2
O2 O2O2
O2 O2
KISIK
= +PRODUKTI
OKSIDACIJE
TOPLINA I
SVJETLOST
UVJETI POTREBNI ZA NASTANAK GORENJAPrvi uvjet:
- tvar koja
može gorjeti
Drugi uvjet:
- tvar koja
podržava gorenje
Treći uvjet:
- toplinskaenergija paljenja
GORIVA TVAR
KISIK IZ
ZRAKA
O2
O2 O2
O2 O2O2
O2
+
+
= GORENJE
TOPLINA
podržavanje gorenja
OKSIDI (DIM)
TOPLINASVJETLOST
PRODUKTI GORENJA ODNOSNO IZGARANJA
•Izgaranje je oksidacija
•Izgaranje može biti potpuno i nepotpuno
•Produkti izgaranja su OKSIDI
Produkt nepotpunog izgaranja je UGLJIČNI MONOKSID
(CO).
Produkt potpunog izgaranja je UGLJIČNI DIOOKSID (CO2).
Razlog: nedovoljna količina kisika pri izgaranju
•U sastavu svih organskih tvari prisutan je ugljik (C).
UGLJIK DIOKSID (CO2)
UGLJIK MONOKSID (CO)- produkt nepotpunog izgaranja ugljika ili organskih
tvari bez dovoljne količine zraka odnosno kisika
- plin bez boje i mirisa, vrlo otrovan, zapaljiv, odnosno
eksplozivan (područje eksplozivnosti od 12,5 % do 74%)
-produkt potpunog izgaranja ugljika iliorganskih tvari.
- plin bez boje i mirisa, zagušljivac, ne podržava gorenje,
teži od zraka.
PODJELA TVARI U POGLEDU GORIVOSTI
NEGORIVE ILI NEZAPALJIVE TVARI
GORIVE ILI ZAPALJIVE TVARI
Neprecizan pojam, jer se pojedine tvari mogu svrstati i u ne
gorive i u gorive tvari ovisno o obliku u kojem se nalaze i
ovisno o nekim drugim uvjetima u kojima se nalaze.
TEŠKO ZAPALJIVE TVARI
Tvari koje gore samo dok se na njih djeluje plamenom.
Zapaljive krute tvari.
Zapaljive tekuće tvari.
Zapaljive plinovite tvari.
PODJELA TVARI PREMA AGREGATNOM STANJU
KRUTINE
PLINOVITEKUĆINE
GORENJE KRUTIH TVARI I BRZINA
SAGORIJEVANJAPrema načinu gorenja krute tvari moguće je podjeliti u tri grupe:
PRVA GRUPA:
Kemijski elementi (sumpor, magnezij, fosfor i dr.) u
normalnim uvjetima kao krutine izgaraju direktno se
spajajući s kisikom iz zraka.
DRUGA GRUPA:
Krute zapaljive tvari koje prilikom zagrijavanja
mijenjaju agregatno stanje u tekuće, a daljnjim
zagrijavanjem u plinovito stanje bez promjene kemijskih
svojstava (vosak, parafin i dr.)
GORENJE KRUTIH TVARI I BRZINA
SAGORIJEVANJA
TREĆA GRUPA:
Krute zapaljive tvari koje se prilikom zagrijavanjasuše, a iz njih ishlapljuju plinoviti sastojci koji gore dajući plamen, a ostatak sagorijeva uz žarenje.Neizgorivi dio ostaje u obliku pepela (papir, drvo, ugljen i dr.).
KRUTE TVARIKrute tvari imaju točno određen oblik
i volumen, koji se ne mijenjaju
porastom tlaka i temperature.
TEMPERATURA PALJENJA-krutih tvari
250Mrki ugljen
280Drvo omorike
180 – 300Papir
500Magnezij
30 – 50 Fosfor bijeli
Temperatura paljenja 0CTvari
Tekućine nemaju točno određen oblik, već
poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze.
Volumen tekućina neznatno ovisi o promjeni
tlaka i temperature.
TEKUĆINE
ZAPALJIVE TEKUĆINE
• Zapaljivim tekućinama ili smjesama
zapaljivih tekućina smatraju se
tekućine koje na 50°C imaju tlak para
niži od 300 kPa (3 bara)
ZAPALJIVE TEKUĆINE
• Tekućine su tvari koje poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze.
• Zagrijavanjem isparavaju odnosno prelaze u parno stanje.
Brzina isparavanja ovisi o:
• Temperaturi atmosfere iznad tekućine,
• Površini tekućine koja isparava,
• Strujanju zraka iznad površine tekućine,
• Zasićenosti atmosfere iznad tekućine tom parom itd.
GORENJE ZAPALJIVIH TEKUĆIH TVARI
“Zapaljive tekućine”
Tekućine ne gore
gore pare tekućina nastale
isparivanjem tekućina.
ali
Plamište je najniža temperatura, pri kojoj se iznad površine tekućine
nalazi toliko para da u dodiru sa zrakom stvaraju zapaljivu smjesu
PLAMIŠTE ZAPALJIVE TEKUĆINE
• Plamište zapaljive tekućine je
najniža temperatura na kojoj se
iznad tekućine stvara dovoljno
para koje se pomiješane sa
zrakom mogu zapaliti
prinošenjem izvora paljenja.
RELATIVNA GUSTOĆA ZAPALJIVIH
TEKUĆINA
• Relativna gustoća zapaljive tekućine određuje se u odnosu na gustoću vode koja iznosi JEDAN.
• Gotovo sve zapaljive tekućine imaju relativnu gustoću manju od JEDAN, što znači da su lakše od vode i na njoj “plivaju”
VRELIŠTE ZAPALJIVE TEKUĆINE
• Vrelište zapaljive tekućine je temperatura
potrebna da zapaljiva tekućina vrije i
prelazi u paru, pri čemu se tlak para
izjednači s atmosferskim tlakom.
• Skoro sve pare zapaljivih tekućina su teže
od zraka.
TEMPERATURA PALJENJA
ZAPALJIVIH TEKUĆINA
280 – 530Benzin
102Ugljični disulfid
420Petrolej
175Dietileter
540Aceton
425Etilni alkohol
Temperatura paljenja 0CZapaljiva tekućina
GRANICA EKSPLOZIVNOSTI NEKIH
ZAPALJIVIH TEKUĆINA
Tvar Relativna
gustoća
para
Plamište
°C
Temper.
samozapaljenja
°C
Vrelište°C Granica
eksplozivnosti %
DGE GGE
Benzin 3,4 -20do-40 465 25-215 0,6 7,5
Kerozin 4,5 38 210 150-300 0,7 5,0
Ksilen 3,7 32,2 465 144 1,0 6,0
Benzen 2,8 -11 560 80 1,3 7,1
Aceton 2,0 -17,8 465 56,7 2,6 12,8
PLINOVI
• Plinovi ispunjavaju sav raspoloživi prostor,
jer nema sila koje bi čestice plina držale
na okupu.
• Volumen plina ovisi o temperaturi i tlaku:
što je temperatura viša, volumen je veći, a
što je tlak viši, volumen je manji.
GORENJE PLINOVITIH TVARI
- To je jednostavniji proces gorenja u odnosu na proces
gorenja krutina i tekućina.
Karakteristika gorenja plinova je pojava plamena
- reakcija kisika iz zraka s plinovitom tvari.
Do gorenja plina doći će
uz odgovarajuću koncentraciju
zapaljivog plina i zraka ili kisika
uz potrebnu temperaturu paljenja.
OSNOVNA SVOJSTVA PLINOVA
-PREVIŠE GORIVE TVARI-
• GORNJA GRANICA
EKSPLOZIVNOSTI (GGE)
PODRUČJE EKSPLOZIVNOSTI
• DONJA GRANICA
EKSPLOZIVNOSTI (DGE)
-PREMALO GORIVE TVARI-
PREBOGATO
EKSPLOZIVNA
KONCENTRACIJA
(PODRUČJE
EKSPLOZIVNOSTI)
PRESIROMAŠNO
GRANICE EKSPLOZIVNOSTI
Donja granica eksplozivnosti (DGE) je najmanja
koncentracija plina ili para u smjesi sa zrakom
ispod koje ne dolazi do eksplozivnog izgaranja.
DGE
GRANICE EKSPLOZIVNOSTI
Gornja granica eksplozivnosti (GGE) je
najveća koncentracija sa zrakom iznad koje
ne dolazi do eksplozivnog izgaranja
GGE
Granice eksplozivnosti nekih plinova
75,64VODIK
9,52,1PROPAN
8,51,5BUTAN
2815AMONIJAK
821,5ACETILEN
80706
0
5
0
40302010VOL% GGEDGE
PODRUČJE EKSPLOZIVNOSTIGRANICA EKSPL.
VOL.%PLIN
Temperatura paljenja je ona najniža temperatura
do koje treba zagrijati neku zapaljivu tvar da bi ona
počela gorijeti odnosno spajati se s kisikom.
TEMPERATURA PALJENJA
Crveni fosfor Bijeli ili žuti fosfor55°C
TEMPERATURA PALJENJA
ZAPALJIVIH PLINOVA
610Ugljični monoksid
560Vodik
470Propan
305Acetilen
405Butan
650Metan
Zapaljivi plin Temperatura paljenja0C
OZNAKE NA AMBALAŽI
ZNAKOVI OPASNOSTI
ZNAKOVI ZABRANE
ZNAKOVI ZAŠTITE OD POŽARA
• Iskre
• Otvoreni plamen
• Užareni predmeti
• Kemijske reakcije
• Prirodne pojave
IZVORI PALJENJA
Izvori paljenja eksplozivne ili
zapaljive smjese mogu biti:
Mehanički rad
• Trenje,
• Tlak i
• Udar.
Temperatura električnog
kratkog spoja 3870 °C
Plamen zemnog
plina 3042 °C
Svijeća 940 °C
Plamen šibice 870 °C
Žar cigarete 650 °C
Ploča pegle 250 °C
POTENCIJALNI IZVORI PALJENJA
ELEKTRICITET
Električna struja;
Električna energija,prilikom prolaska kroz
vodič ili prilikom korištenja u strojevima ili
uređajima transformira se djelomično u
toplinsku energiju.
KEMIJSKE REAKCIJE
• Samozagrijavanje i samozapaljenje
• Proces samozagrijavanja započinje tihom oksidacijom ili fermentacijom koja stvara toplinu. Ako toplina raste, kemijska se reakcija ubrzava
sve dok se ne postigne temperatura paljenja tvari ili produkata raspadanja.
• Primjeri:(masne krpe natopljene lanenim uljem, ugljen,otpaci kože,čađa,duhan,organske tvari-
boje,tkanine, sjemenje žitarica itd.)
Direktan dodir;
• Nekontrolirano vođenje procesa;
• Opušak cigarete ili odbačeno goruće
palidrvce;
• Dječja igra šibicama ili vatrom.
• Nepravilno korištenje peći za zagrijavanje.
• Rezanje, lemljenje i zavarivanje.
Uzrok paljenja mogu biti:
pregrijavanje električnih vodiča,
- kratki spoj,
- veliki prijelazni otpori,
- iskrenje i
- elektrotermički uređaji i naprave.
- Grom;
- Statički elektricitet.
• Prisustvo tvari, koja se vrlo lako može zapaliti ili
eksplodirati, te razne tehničke neispravnosti;
- uređaja,
- instalacija,
- nepoštivanje tehnoloških normi i postupaka,
- nesmotreno korištenje otvorene vatre.
POŽARNE OPASNOSTI I
MJERE ZAŠTITE
MJERE ZAŠTITE KOD GAŠENJA POŽARA
ISKLJUČITI STRUJU
PRIJE GAŠENJA
VODOM ILI PJENOM
ZAUSTAVITI DOTOK
GORIVE TVARI
DO MJESTA POŽARA
ZAŠTITITI GLAVU,
RUKE I NOGE
PRI GAŠENJU APARATOM
POSTUPATI PREMA
UPUTAMA PROIZVOĐAČA
U ZATVORENOM
PROSTORU ZAŠTITITI
DIŠNE ORGANE
PRUŽITI PRVU POMOĆ
OZLJEĐENIMA I ZATRAŽITI
LJEČNIČKU POMOĆ
Osim što uzrokuju štetu, ugrožavaju ljude,
životinje i materijalna dobra, intenzitet požara
može poprimiti katastrofalne razmjere
elementarne nepogode. U takvim prilikama
nužno je angažirati ogromni materijalni, tehnički i
ljudski potencijal potreban za gašenje i saniranje
područja, objekta ili tehnološkog postrojenja.
Nažalost, ljudska zajednica će se unatoč
poduzetim preventivnim mjerama zaštite i u
budućnosti suočavati sa požarima i
eksplozijama širih razmjera.
Požar uz odgovarajuće uvjete može
poprimiti veće razmjere, što iziskuje
dodatni napor i vrijeme za gašenje. U
ponekim slučajevima se može nadzirati, ali
konačno gašenje slijedi tek nakon više sati
pa čak i dana (požari šuma, rezervoarskih
postrojenja, brodova i slično).
HLAĐENJEM
ANTI-
KATALITIČKIM
DJELOVANJEM
UKLANJANJEM
UGUŠIVANJEM
NAČINI
GAŠENJA
PJENA
PRAH
PRIRUČNA
SREDSTVA
HALONIILI ZAMJENA
FM-200, FE-25
UGLJIČNI
DIOKSID
VODA
SREDSTVA
ZA
GAŠENJE
VRSTE POŽARA I
UPOTREBA SREDSTAVA
ZA GAŠENJE
POŽARI KRUTIH TVARI
• drvo
• tekstil
• biljne tvari
• plastika
• slama
• i dr.
SREDSTVA ZA GAŠENJE:
VODA – najdjelotvornije
PRAH I PJENA – uspješno
CO2 i HALON – iznimno
A
POŽARI ZAPALJIVIH
TEKUĆINA
• benzin
• benzol
• ulja
• smole
• masti
• i dr.
SREDSTVA ZA GAŠENJE:
•PRAH, PJENA I HALON – najdjelotvornije
•CO2– iznimno
B
POŽARI PLINOVITIH
TVARI
• metan
• butan
• propan
• vodik
• acetilen
• i dr.
SREDSTVA ZA GAŠENJE:
•PRAH I HALON – najdjelotvornije
•CO2– iznimno
C
POŽARI LAKIH METALA
• aluminij
• magnezij
• titan elektron
SREDSTVA ZA GAŠENJE:
•SPECIJALNI PRAH – najdjelotvornije
•SUHI PIJESAK ILI STRUGOTINE SIVOG LIJEVA – iznimno
D
GAŠENJE POŽARA NA LOŽIŠNIM UREĐAJIMA
Peći na kruta goriva, lož ulje, plinske peći i dr.
Ložišni uređaji se ne postavljaju na gorive
podloge.
Vodu upotrijebiti samo kao sredstvo za hlađenje.
Posebno su opasni požari plinskih trošila
i plinskih boca.
Ako dođe do požara potrebno je: odmah zatvoriti glavni
ventil na plinskom priključku,
• a ventil na plinskoj boci uz upotrebu mokre krpe.Za gašenje požara mogu se koristiti vatrogasni aparati s:
prahom,ugljik dioksidom i pjenom.
GAŠENJE POŽARANA ELEKTRIČNIM UREĐAJIMA
I INSTALACIJAMA
Opasno po život ako je
instalacija pod naponom!!!
ZA GAŠENJE POŽARA KORISTITI VATROGASNI
APARAT NA: PRAH, UGLJIK DIOKSID ILI FM 200.
Obvezno isključiti instalacije pod naponom!!!
Nakon isključenja napona može se gasiti vodom ili
pjenom.
GAŠENJE POŽARA ZAPALJIVIH TEKUĆINA
Manji požari zapaljivih tekućina uspješno se mogu
gasiti upotrebom praha ili pjene, te priručnih
materijala kao što su pijesak, pokrivači i dr.
Postoji opasnost od proširenja požara
zapaljivih tekućina ako se vodom (puni mlaz)
gase razlivene zapaljive tekućine.
GAŠENJE POŽARA NA MOTORNIM VOZILIMA
Uzroci požara mogu biti:
- pušenje, točenje goriva s motorom u radu,
neispravna električna instalacija i dr.
Vozilo u pokretu odmah treba zaustaviti,
ugasiti motor i odpojiti akumulator.
Za gašenje požara najprikladniji su vatrogasni aparati s
prahom.
Ne smije se potpuno otvoriti poklopac motora.
Opožareno vozilo trebaju napustiti putnici i iskrcati gorivi
materijal ako se prevozi i ako je moguće.
GAŠENJE POŽARA U OBJEKTIMA
Požarom u objektu mogu biti zahvaćene: krovne
konstrukcije, podrumi, dimnjaci, prostorije (zidovi,
stropovi, podovi) i stubišta.
U slučaju požara
odmah treba
obavijestiti vatrogasce
na telefon - 193 !
Kod požara i nastanka velike količine dima treba
zatvoriti vrata na stanovima -
spriječite zadimljavanje i paniku.
GAŠENJE POŽARA NA OSOBAMA
Na čovjeku se najčešče
zapali odjeća.
Potrebno je:
2.Požar na čovjeku se najdjelotvornije gasi
prekrivačima kojim ovijemo osobu nastojeći je
lagano položiti na pod.
1. Izbjeći paniku i sačuvati prisebnost,spriječiti
opožarenu osobu da počne trčati.
3.Ne preporuča se korištenje vatrogasnih aparata
posebno ne aparata s ugljik dioksidom.
NE !!!
SMRTNA
OPASNOST
NE !!!
SMRTNA
OPASNOST
NAJBOLJENAJBOLJENAJBOLJEELEKTRIČNE
INSTALACIJE
0 DO +600 DO +60-20 DO +43-20 DO +60-20 DO +60OKOLNA
TEMP. °C
NENENENESPECIJALNI
PRAHMETALI
SAMO ZA
HLAĐENJENE
U ZATVO-
RENOMNAJBOLJENAJBOLJEPLINOVI
SAMO S
PJENILOMNAJBOLJE
U ZATVO-
RENOMNAJBOLJENAJBOLJETEKUĆINE
NAJBOLJEUSPJEŠNOIZNIMNOIZNIMNOUSPJEŠNOKRUTE
TVARI
VODAPJENACO2HALONPRAHSREDSTVA
ZA GAŠENJE
VRSTE POŽARA I USPJEŠNOST GAŠENJA
APARATI ZA GAŠENJE
APARATI ZA GAŠENJE VODOM
APARATI ZA GAŠENJE PJENOM
APARATI ZA GAŠENJE PRAHOM
S6, S9, S12 P6,P9,P12
KORISTE SE ZA GAŠENJA U
INDUSTRIJSKIM POGONIMA,
SKLADIŠTIMA, HOTELIMA,
GARAŽAMA, STAMBENIM
OBJEKTIMA TE PRIJEVOZNIM
SREDSTVIMA; AUTOBUSIMA,
KAMIONIMA, CISTERNAMA,
VLAKOVIMA, BRODOVIMA ITD.
CO2POGONSKI PLIN N2
APARATI ZA GAŠENJE UGLJIČNIM
DIOKSIDOM
CO2– 3 kg CO2 – 10 kg
CO2 – 5 kg CO2 – 30 kg
APARATI ZA GAŠENJE POŽARA PRAHOM
APARATI ZA GAŠENJE POŽARA PRAHOM
APARATI ZA GAŠENJE POŽARA PRAHOM
APARATI ZA GAŠENJE POŽARA PRAHOM
APARATI ZA GAŠENJE POŽARA PRAHOM
APARATI ZA GAŠENJE POŽARA
UGLJIČNIM DIOKSIDOM
APARATI ZA GAŠENJE POŽARA
UGLJIČNIM DIOKSIDOM
APARATI ZA GAŠENJE POŽARA
UGLJIČNIM DIOKSIDOM
APARATI ZA GAŠENJE POŽARA
UGLJIČNIM DIOKSIDOM
APARATI ZA GAŠENJE POŽARA
UGLJIČNIM DIOKSIDOM
OPREMA ZA GAŠENJE POŽARA
• Hidranti
• Ključevi za hidrante
• Cijevi
• Spojnice za cijevi
• Razdjelnice i sabirnice
• Mlaznice
• Ormarići za smještaj opreme
HIDRANTI
Hidranti su mjesta na kojima se iz
vodovodne mreže obavlja opskrba vodom
za gašenje.
Prema izvedbi razlikujemo:
• Podzemne hidrante
• Nadzemne hidrante
• Zidne hidrante
HIDRANTI, HIDRANTSKI NASTAVCI I HIDRANTSKI ORMARIĆI
HIDRANTSKI KLJUČEVI
EVAKUACIJA
NAČINI SPAŠAVANJA - OSNOVNA PRAVILA•pravodobna procjena brzine i pravca širenja
požara
•organizirani izlazak ljudi iz objekta ili
ugroženog prostora glavnim i pomoćnim putevima
•spriječavanje nastajanja panike
•korištenje raspoložive zaštitne opreme
• osiguranje osvjetljenja puteva evakuacije
EVAKUACIJA - NAČINI SPAŠAVANJA
EVAKUACIJA - NAČINI SPAŠAVANJA
ZNAKOVI EVAKUACIJE
MNOGO POŽARA MOŽE SE ZAUSTAVITI, AKO SE POČNE
GASITI ODMAH NAKON ŠTO PLANE VATRA!!!
ZA PREVENCIJU POŽARA
ODGOVORNI SMO SVI!!!
1309. U statutu grada Dubrovnika uvedena odredba o
organizaciji i načinu gašenja požara.
1741. U Samoboru je donijet propis o spriječavanju
požara i skrbi o vatri
1768. Kraljevsko vijeće Hrvatske, Slavonije i Dalmacije
donijelo prvi propis za obranu od požara za područje Hrvatske.
1857. U Zagrebu se donosi propis za obranu od požara,
tzv. “Gasnik”, a u Varaždinu “Redarstveno požarnički red”.
1882. Objavljuje se “Obučevnik za dobrovoljne vatrogasce”, prva
vatrogasna knjiga na hrvatskom jeziku autora Gjure Deželića
1957. Otvorena je Vatrogasna škola u Zagrebu.
1993. Donijet je novi Zakon o vatrogastvu te Zakon o zaštiti od požara.
POVIJEST
HRVATSKOG
VATROGASTVA
STEHIOMETRIJSKA KONCENTRACIJA
• To je koncentracija pri kojoj je
postignut idealan odnos zraka i
zapaljivih para pri čemu je eksplozija
najjača.
APARATI ZA GAŠENJE VODOM
APARATI ZA GAŠENJE PRAHOM
APARATI ZA GAŠENJE PRAHOM
S50, S50A,
S 100
KORISTE SE ZA GAŠENJA U KEMIJSKOJ INDUSTRIJI,
PUMPAMA ZA ISTAKANJE GORIVA
ZA POGONSKI PLIN KORISTI SE CO2
Vatrogasni aparat S50 i S100- s bočicom
APARATI ZA GAŠENJE POŽARA PRAHOM
APARATI ZA GAŠENJE POŽARA
UGLJIČNIM DIOKSIDOM
ZNAKOVI
SIGURNOSTI
UPUTE ZA GAŠENJE POŽARA
• Pri događajima poput eksplozija, požara ili
nesreća stotine ljudi mogu biti samo
pasivni promatrači požara, dok sa druge
strane, unaprijed uvježbane male skupine
vatrogasaca vještim korištenjem tehnike i
opreme obavljaju spašavanje i gašenje.