Osvrt na studiju „Analiza sustava poticanja stambene štednje u Hrvatskoj”

Velimir Šonje

Okrugli stolNovinarski dom, Zagreb, rujan 2013.

ARHIVANALITIKA

U Hrvata nema konsenzusa ni o čemu, pa ni o bojama na slikama Josipa Račića. (Igor Zidić, 2009.)

2

Josip Račić„Majka i dijete” 1908.Moderna galerija Zagreb

Dvojbe

• Nemjerljiva šira društvena važnost (I): promicanje kulture štednje, individualne odgovornosti i transgeneracijskog prijenosa financijskih običaja i znanja u sustavu koji minimalizira rizike:

- fiksna kamatna stopa i dugoročno planiranje- vlastiti udjel

• Šira društvena važnost• smanjenje cikličnosti• financijska i socijalna stabilnost• razvidnost i kontrola• povećanje domaće štednje – učinak na bilancu plaćanja i investicijsku poziciju nacionalnog gospodarstva• mehanizam za postizanje drugih ciljeva (zelena gradnja i energetska učinkovitost)

• Učinkovitost poticaja = učinkovitost sustava?• „Problem” pasivnog štediše: zašto debeloj guski mazati vrat?• Zašto nema više kredita?

„Problem” pasivnog štediše?

• RFB (AUT): 1,7 mln ugovora o štednji – 137 tis ugovora o kreditu (1:12)

• Transgeneracijski ciklus štednje

• Uloga očekivanja: optimalni „tajming”, odgode, očekivano kretanje cijena nekretnina

• Ima li onih koji „samo” štede, da li oni „zloupotrebljavaju” sustav?

• To nije problem; naprotiv.• „Održavaju” sustav• Makroekonomski učinci• Ušteđeno se pametno

troši:

Jedini „minus”: nemakontrole (siva ekonomija),ali to nije problem stambene štednje

• U prosjeku:– Mlađi– Obrazovaniji– S višim dohotkom– Obitelji

• Stambena štednja kao generator stabilnosti srednjega sloja!

5

Tko je (pasivni) štediša?

6

Zašto nema više kredita?

• Treba li ih (u ovom trenutku) biti više?

• 5,5% vrijednosti stambenih kredita nakon samo 15 god. i nakon „balona” bankarskih kredita 2005.-2008.

• Sustav je išao protiv stambenih štedionica: podudarnost prvog smanjenja poticaja s početkom boom-a „švicaraca” 2005. i početkom prvog kreditnog ciklusa štedionica (dolje lijevo)

• Naknadna pamet: što bi bilo da je sustav išao „u kontru” – da su poticaji povećani 2005.?

• Dokazana kontra-cikličnost u krizi unatoč činjenici da stambene štedionice čine samo 1,8% konsolidirane bilance kreditnih institucija

7

Ključni pokazatelj doprinosa financijskoj stabilnosti i kontra-cikličnosti

• Direktni: poslovanje štedionica• Indirektni: učinci kreditiranja (tržište nekretnina, graditeljstvo)• Inducirani: ostali multiplikativni učinci

• Rezultat (2006-2012):– Ukupni ekonomski učinci x 2,7 na 1 DPS– Fiskalni učinci x 2 na 1 DPS– Približno u skladu s ranijim rezultatima Arhivanalitike (2009)

8

Učinci sustava u užem smislu – ekonomska analiza

STRATEGIJA•Nedostaje opredjeljenje: srednji sloj•Nedostaje briga: kontinuirani stručni monitoring (do sada sve ad hoc)

TAKTIKA: DPS•Štednja, tj. sustav, zavisi ISKLJUČIVO o DPS-u•DPS je jedan od rijetkih državnih izdataka koji imaju dokazano izmjerene povratne multiplikativne učinke na BDP i javne prihode

Pitanja politike i mjera za poticanje stambene štednje

• IJF: Upravljani DPS zavisno o parametrima – nagrađivanje onih koji uzimaju kredite i koji štede dugoročno u cilju izravnih izdataka za stanovanje, a radi suzbijanja sive ekonomije

• Ne slažem se s prijedlogom IJF• Sva je štednja u SŠ dugoročna (koja dočeka kraj ugovora)• Siva ekonomija nije problem stambene štednje, to je drugi

problem – treba poštivati pravilo da se jednim instrumentom ne može postići prevelik broj ciljeva ako se želi da instrument bude efikasan

• Uvođenje dodatnog administrativnog pravila može poskupiti administraciju sustava i demotivirati transgeneracijsku štednju

• Dakle: povećati poticaj (premija na rizik ročnosti)!

10

DPS

Diferencirana premija osiguranja štednje • Omjer kredit / depozit: nisam suglasan s administrativnim

postavljanjem praga omjera, ali sam suglasan da je posao regulatora ispitati bavi li se SŠ poslom za koji je licencirana ili samo prikuplja štednju i zarađuje na plasmanima koji nisu smisao njenog postojanja

• Hitno izraditi studiju koja će bolje razotkriti motivaciju za stambenu štednju koja u prvom ciklusu ne dovodi do podizanja kredita: transgeneracijska solidarnost i unutar obiteljski transferi

11

Druga pitanja

12

• Kada bismo svakih 180 mln državnih izdataka analizirali i o njima raspravljali ovako pomno, bili bismo neusporedivo efikasnija država i bolje društvo – možemo jedino žaliti za time što nekih važnih aktera nema za stolom

• Također se pokazuje koliki je trud potreban da dođemo do objektivnih stavova o nekim temama, jer ponovo zaključujemo da puno toga treba dalje analizirati.

• Tko su ljudi sa slike Josipa Račića, koje su njihove mogućnosti i treba li vlada išta činiti za njih? Srednji sloj, transgeneracijska štednja i transferi.