OTOK HVAR - Hrvatski geološki · PDF file- izrada radne karte tlocrtne površine zajedno s pripadajućim otocima Šćedro, Pakleni otoci iznosi 320 km2

CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY

HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT

Standardizirani list(ovi)

Osnovne geološke karte Republike Hrvatske mjerila 1:50 000

OTOK HVAR

Autori prezentacije: Nenad OŠTRIĆ, Nenad KURTANJEK i Tvrtko KORBAR* (* prezentator)

Zavod za geologiju

Autori karte: Nenad OŠTRIĆ, Vladimir JELASKA, Ladislav FUČEK, Božo PRTOLJAN, Boško KOROLIJA,

Ivan GUŠIĆ, Stanko MARINČIĆ, Marko ŠPARICA, Tvrtko KORBAR, Antun HUSINEC

Suradnici: Ivo VELIĆ, Nikola MAGAŠ, Josip TIŠLJAR, Branko SOKAČ, Tonći GRGASOVIĆ, Davor

PAVELIĆ, Igor VLAHOVIĆ, Lara WACHA, Marijan KOVAČIĆ, Valentina HAJEK-TADESSES,

Stanislav BERGANT, Georg KOCH, Vlasta PREMEC-FUĆEK

Recenzenti: Blanka CVETKO TEŠOVIĆ i Dubravko MATIČEC

brojni drugi djelatnici HGI, voditelji projekta, predstojnici, ravnatelji, neformalni konzultanti i prijatelji.

Oštrić, N., Jelaska V., Fuček, L., Prtoljan B., Korolija B., Gušić I., Marinčić S., Šparica M., Korbar, T., Husinec, A. (2015): Osnovna geološka karta Republike

Hrvatske mjerila 1:50 000 – list Hvari (Basic Geological Map of the Republic of Croatia scale 1:50.000 – sheet Hvar).- Hrvatski geološki institut (Croatian Geological

Survey), Zavod za geologiju (Department of Geology), Zagreb, 1 list (1 sheet).



U okviru projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta napravljeno je sljedeće:

• Terenska istraživanja otoka HVARA 1989-2000

(s prekidom za vrijeme Domovinskog rata)

- terenska baza u Jelsi i Starom Gradu;

- godišnje oko 2 mjeseca (kumulativno) terenskog rada 3-9 članova ekipe;

- prospekcija, snimanje stratimetrijskih stupova i definiranje litostratigrafskih jedinica;

- više od 2000 m snimljenog detaljnog slijeda naslaga;

- izdvojeno 19 litostratigrafskih jedinica (na staroj OGK bilo 8);

- geološko kartiranje izdvojenih litostratigrafskih jedinica;

- više od 2000 točaka opažanja

- više od 1000 mjerenja strukturno-tektonskih elemenata

- izrada radne karte tlocrtne površine zajedno s pripadajućim otocima Šćedro, Pakleni otoci

iznosi 320 km2

• Suradnici i savjetnici - kod snimanja stratimetrijskih stupova 9 članova

• Laboratorijske i kabinetske analize 1990-2002.

- 4 suradnika - specijalista

• Finalizacija radne karte 2012. i reambulacija 2013. (RoR)

- integracija svih prikupljenih podataka

• Digitalizacija i GIS obrada 2013-2014.

• Završna recenzija sredinom 2015. i završna prezentacija 14.10.2015 na Hvaru !!!



Topografska podloga u mjerilu 1:25000

PROCES IZRADE GEOLOŠKE KARTE:

Nakon kabinetske pripreme, analize starih

podataka i planiranja tura, članovi ekipe

sustavno su obilazili teren prikupljajući

podatke tijekom geološkog kartiranja na

kojem je svaki geolog-kartiraš izrađivao

geološku kartu zadanog terena unoseći

podatke na topografsku podlogu 1:25 000.

Svi podatci dnevno su se unosili u terenski

dnevnik (kasnije baza podataka), a ekipno

se izrađivala i terenska (radna) središnja

geološka karta u mjerilu 1:25 000.

U kabinetu se nakon analize prikupljenih

podataka, aerofoto snimaka i drugih

dostupnih podataka izrađivala finalna karta

u mjerilu 1:50 000.



Čitav otok Hvar generalno u strukturno-geološkom smislu čini izduženu antiklinalu, koja je u središnjem

dijelu erodirana, a od njene osi slojevi su položeni generalno na sjever (blaže) odnosno jug (strmije).



Osim Hvara, na karti je prikazana i geologija susjednih otoka i otočića Hvarskog arhipelaga.



ADCP was low-latitude intra-oceanic (intra-Tethyan) platform system, comparable to the Bahama banks.

Današnje bahamske karbonatne platforme

(svijetloplavo - plićaci, tamno plavo - duboko

more i ocean)…

… i šire jadransko područje tijekom gornje krede, sa

sličnom konfiguracijom platformi i redom veličine

(prije oko 65-100 milijuna g., prema Korbar, 2009).

Sve te karbonatne naslage istaložene su na nekadašnjoj plitkoj, tropskoj Jadranskoj karbonatnoj

platformi koja je polagano tonula u zemljinu koru, a bila je gotovo identična današnjim Bahamima.



Ono što su nekada bile HORIZONTALNI SLOJEVI STIJENA istaloženih na toj plitkoj platformi prije 100 do

40 mil. god., danas su, zbog tektonskih pokreta tijekom Alpinske orogeneze VERTIKALNI SLOJEVI...



... odnosno „KAMENA KNJIGA” koja sadrži zapise iz vremena nastanka stijena. Tu knjigu danas znade

čitati tek nekolicina hrvatskih geologa, jer geologija je često lokalno jedinstvena!!!



Zapise u stijeni prikazujemo u obliku geoloških stupova na temelju detaljnih istraživanja sloja po sloja te

„kamene knjige” na odabranim profilima.



Unutar slijedova karbonatnih stijena

izdvojili smo litostratigrafske jedinice

(formacije) od slojeva koji se odlikuju

sličnim fizičkim i mehaničkim značajkama.

Jedinice su originalno utemeljene na otoku

Braču (GUŠIĆ & JELASKA, 1990), a na

Hvaru smo dodali nekoliko novih.

Te jedinice čine temelj za geološko

kartiranje na terenu, a prikazuju se u

odabranim bojama na geološkoj karti.

Zbog svojih fizičkih, mehaničkih i

petroloških značajki te jedinice najvažniji

su elementi za procjenu vodopropustnosti,

potencijalnosti kao mineralne sirovine,

stabilnosti padina i terena općenito,

podloge za uzgoj nasada i šuma i dr.



Karta tura na primjeru lista Omiš 3



Karta mjerenih elemenata na primjeru lista Omiš 3



Radne (terenske) geološke karte.



Prva pojednostavljena inačica nove geološke karte otoka Hvara (OŠTRIĆ i sur., 2001) izrađena je u

programu za crtanje Coreldraw (M. Kladnički)








Oštrić et al. (2015)






Tektonska skica otoka Hvara







List OGK RH “Otok Hvar”,

obuhvaća listove (stare):

Vis-4, Omiš-3, Omiš-4 i

Makarska-3 (otok Hvar,

Šćedro, Paklene otoke i

pripadajući manje otočiće

i grebene).

NOVA SHEMA PODJELE TK50

REPUBLIKE HRVATSKE –

SAMO PODJELA

STARA SHEMA LISTOVA TK50

KOJI POKRIVAJU PODRUČJE

REPUBLIKE HRVATSKE –

TOPOGRAFSKA OSNOVA ZA

PRIKAZ OGK RH 1:50 000



FINALNI PROIZVOD: STANDARDIZIRANI PRIKAZ SVA 4 odnosno 3 LISTA OGK RH

„OTOK HVAR”







Stara Osnovna geološka karta M 1:100 000 – listovi Vis (Borović et al., 1975) i Jelsa (Marinčić et al., 1976)









Nova OGK RH Oštrić et al. (2015)

Stara OGK (Borović et al., 1975;

Marinčić et al., 1976)

… 40 godina …



Mogućnosti izravne uporabe nove geološke (litostratigrafske) karte, baze podataka i

svih novih spoznaja koje su proizašle iz ovih sustavnih, multispecijalističkih,

geoloških istraživanja su brojne:

• izrada izvedenih specijalističkih karata (hidrogeološke, inženjerskogeološke,

mineralnih sirovina, pedološke i dr.);

• procjena geohazarda pri zaštiti prostora i prostornom planiranju

• geoturistička i edukativna ponuda (obrada i prezentacija brojnih zanimljivih

geolokaliteta, poučne geološke staze, monografija, izložbe, brošure i dr.);

• re-evaluacija zaštite izvorišta;

• istraživanje i planiranje u poljoprivredi (geokemija tla, nasadi na pijesku, koluviju,

dolomitima…);

• procjena geotermalnog potencijala;

• procjena naftno-geološkog potencijala šireg područja;

• stručna podrška pri arheološkim, konzervatorskim i restauratorskim

istraživanjima i zahvatima vezanih uz stijene hvarskog arhipelaga.

Pritom pojedina otvorena pitanja treba rješavati novim usmjerenim istraživanjima, a

najbolje rezultate moguće je postići nadgradnjom postojeće karte, obradom

prikupljenih podataka i proširivanjem najnovijih spoznaja o tom području.













Unutar jedinice „Milna” (MI) nalazi se novo izdvojena litostratigrafska jedinica pločastih vapnenaca

„Vrboska član” (VRB) - detaljno istražena u okviru IPA Adriatic projekta RoofOfRock (RERA SD).



Nova jedinica izdvojena kao „Vrboska” (VRB) član predstavlja tanko do vrlo tankouslojene (PLOČASTE)

vapnence, često laminirane, muljevite, plitkomorske naslage koji sadrže fosile riba i guštera.



Izdanak pločastih vapnenaca na obali kod Vrboske (uvala Maslinica)...



...i u staroj kavi.



U pločastim vapnencima često nalazimo zanimljive sedimentološke pojave nastale za

vrijeme njihova taloženja u plitkom moru (uvala Maslinica), ali i...



... povijesne nalaze fosila riba i guštera, uglavnom poznatog hrvatskog geologa i osnivača

Geološkog zavoda - Dragutin Gorjanović KRAMBERGER (1981, 1895;) te JAPUNDŽIĆ et al. (2013).



Uz danas zapuštene i „šutom” zapunjene kave pločastog vapnenca nalaze se i ostaci kulturne

baštine - HVARSKI TRIMI i TEZE...





... a dobar primjer obnove tradicionalnih objekata s pločastim vapnencima nalazimo u Humcu...



... dok su u Malom Grablju krovovi uglavnom urušeni. OVO SELO SE MORA OBNOVITI !!!



Druga novo izdvojena litostratigrafska jedinica je „Lukovac” član koji se nalazi na istočnom dijelu

otoka Hvara kod Sućurja…



… a nalazi se u vrhu jedinice „Gornji Humac”.



To su laminirane izmjene bituminoznog dolomita i algalnih laminita u ciklusima oplićavanja koji u

vrhu sadrže tempestitske (olujne) breče.



... te izmjenu ranodijagenetskog i kasnodijagenetskog dolomita.



Tijekom razdoblja krede u plićacima toplih tropskih mora brojnih karbonatnih

platformi i šelfova šireg jadranskog područja obitavali su s dinosaurima izumrli

školjkaši bizarnih oblika - RUDISTI, a od njihovih ljuštura je izgrađen značajan dio

stijena na Hvaru.



Brojne ljušture rudista nalazimo zarobljene i u stijenama na Hvaru (uvala Basina)...



... ali i duž velikog dijela obale, kao npr. ovi kod Sućurja...



... sa vrlo zanimljivim strukturama pri pogledu iz blizine...



... ili pak oni u uvali Majerovica u Hvaru (KORBAR , 2004).



Neke od najljepših primjeraka rudista godinama je s nevjerojatnim entuzijazmom sakupljao pokojni

kolega Ivo Radovanović (Korbar i sur., 2010) – ovaj materijal zaslužuje izložbeni prostor u Hvaru!!!



Često su od krhotine rudista nastajali bijeli masivni vapnenci koji su odličan a-g kamen: Basina,

Burina pazuha (kod Bogomolja), Pokonji dol, Križna luka...



Stara kava u krednim rudistnim (bioklastičnim) vapnencima na parkiralištu Pokonjeg dola

(SALOPEK, 1927).



Nova geološka karta Hvara već je našla primjenu i u arheologiji, jer je na temelju nje zaključeno da

su zidine Fara bile izgrađene od lokalnog kamena, a ne iz poznatih antičkih kava (POPOVIĆ, 2012).



Prema nekim autorima, tragovi divovskih dinosaura pronađeni su na slojnim površinama u

plitkovodnim karbonatima u uvali Žukova na Hvaru (MEZGA i sur., 2006)...



...premda drugi autori imaju malo drugačije interpretacije istih tragova (JELASKA i sur., 2005).

Bilo kako bilo, dinosauri su živjeli na području Jadranske karbonatne platforme gotovo 150 mil.g...



...a tada se dogodila najveća katastofa u novijoj geološkoj povijesti Zemlje - UDAR ASTEROIDA i s

njim povezani tsunami koji je ostavio tragove i u stijenama u uvali Majerovica (HTV).



Nakon prvih zapažanja, slijed naslaga u uvali Majerovica detaljno je istražen ( KORBAR i sur., 2015).



Istraženi su i lateralni KONTAKTI danas vertikalnih naslaga krede i paleogena, koje nalazimo uz obalu sve

do Ivan Doca, ali tamo ključni horizonti nedostaju zbog emerzije.



Na temelju nalaza u Majerovici, koja se nalazi 10.000 km od mjesta udara asteroida u Meksiku, bili smo u

mogućnosti pretpostaviti postojanje interoceanskog tsunamija nastalog urušavanjem kontinentalnih

rubova Amerike u zapadni Atlantik, koje je bilo uzrokovano katastrofalnim potresom uslijed udara (min.

magnitude 10-11).

Za takav tsunami trebao je biti otvoren put kroz tada široki paleo-Gibraltar, a budući da Apenina, Korzike i

Sardinije tada nije bilo, bio mu je otvoren put sve do Jadranske karbonatne platforme na kojoj se u

konačnici i razbio te ostavio tragove u naslagama koje danas nalazimo u gradu Hvaru.

Ovo je prvi takav nalaz u plitkovodnim naslagama i prvi na tako velikoj udaljenosti od mjesta udara.

Središnji dio stupa interpretiran je kao tsunamit, na temelju čega je potvrđena paleogeografija

zapadnog Mediterana krajem doba dinosaura i početkom doba sisavaca (KORBAR i sur., 2015).



Nakon burnih događaja na granici K-Pg i emerzijske faze, započinje taloženje paleogenskih

karbonata...



...tzv Foraminiferskih vapnenaca...



...i fliških lapora.



Greben Foraminiferskih vapnenaca na hvarskom „pristaništu” (iz SALOPEK, 1927).



Slijed (s desna na lijevo) Foraminiferskih vapnenaca preko fliša do krednih vapnenaca u jednoj od

poznatih (?) hvarskih uvala (iz SALOPEK, 1927).



Slijed (s desna na lijevo) Foraminiferskih vapnenaca preko fliša do krednih vapnenaca (Podstine

danas!!!) i potencijalni problemi zbog ubrzane urbanizacije, erozije i abrazije.



Zasjeci u zoni kontakta krednih karbonata (koji imaju izražene sustavne slojne i pukotinske

diskontinuitete) i trošnog fliša (sklonog eroziji) najpodatniji su za pojave urušavanja i odrona.



Jedan takav paleo-odron hektometarskih razmjera nalazimo u uvali Milna gdje davno prevaljen

blok vertikalnog slijeda naslaga krede i paleogena preko erodiranog fliša!!!



Korištenjem i inženjersko-geološkom razradom nove geološke karte mogu se uspješno spriječiti

razni geohazardni događaji.



Tijekom KVARTARA (poslijednjih 2,6 mil.god.) taložene su slabo sortirane padinske naslage

nastale odlomljavanjem i trošenjem okolnih stijena i zasipavanjem niz strme južne padine.



Danas su te koluvijalne naslage osobito važne u poljoprivredi, jer na njima stoje stoljetni

nasadi najkvalitetnije vinove loze...



... uglavnom Plavca malog...



... na nekim od najpoznatijih položaja kao što su Sveta Nedjelja...



... Ivan Dolac i Zavala.



Eolski i aluvijalni pijesci (uz cestu Dol-Jelsa) taloženi su tijekom hladnih razdoblja kvartara, kad je

današnje dno Jadranskog mora velikim dijelom bilo suho, stepsko područje (PAVELIĆ i sur., 2014).



Hvarski kanal 80-ih ... ili magla u dolino paleo Neretve !?



Hvarski kanal 80-ih ... ili magla u dolino paleo Neretve !?



U današnjim lako dostupnim zasjecima nalazimo više od 10 m debele naslage tih pijesaka i

šljunaka koji čine zapise u stijenama iz pretpovijesnog doba...



... koji su osobito zanimljivi znanstvenicima, ali bi vjerojatno bili i turistima.



... a uz današnju obalu mora nastaju i recentni sedimenti – šljunci žala.



Kamen je očito zanimljiv turistima sam po sebi, a zamislite koliko bi im postao privlačan da znaju

nešto više o njemu – GEOTURISTIČKI POTENCIJAL Hvara i drugih dijelova jadranskog priobalja.



REFERENCE (za korištene grafičke priloge):

BOROVIĆ, I., MARINČIĆ, S., MAJCEN, Ž., RAFAELI, P. & MAMUŽIĆ, P. (1976.): Osnovna geološka karta SFRJ 1: 100 000: List Vis

(Jabuka, Svetac, Biševo) K 33-33 (31, 32, 45). – Institut za geološka istraživanja, Zagreb, (1967.-1968.); Savezni geološki

institut, Beograd, 1975.

JELASKA, V., FUČEK, L., OŠTRIĆ, N. (2005): Tragovi Titanosaura na Hvaru.- Vijesti Hrvatskoga geološkog društva, 42/1, 3-10.

KORBAR, T. (2003): Stratigrafija, taksonomija i paleoekologija radiolitida gornje krede Jadranske karbonatne platforme

(Stratigraphy, taxonomy and palaeoecology of Upper Cretaceous Radiolitidae of the Adriatic Carbonate Platform).-

Unpublished PhD Thesis, University of Zagreb, 242 pp. (in Croatian with English summary).

KORBAR, T., CVETKO TEŠOVIĆ, B., RADOVANOVIĆ, I., KRIZMANIĆ, K., STEUBER, T., SKELTON, P.W. (2010): Campanian

Pseudosabinia limestones from the Pučišća Formation on the island of Hvar (Adriatic Sea, Croatia), Turkish J. Earth Sci., 19

(6), 721-731.

KORBAR, T. (2009): Orogenic evolution of the External Dinarides in the NE Adriatic region: a model constrained by

tectonostratigraphy of Upper Cretaceous to Paleogene carbonates: Earth-Science Reviews, v. 96, p. 296-312.

KORBAR, T., MONTANARI, A., PREMEC FUČEK, V., FUČEK, L., COCCIONI, R, MCDONALD, I, CLAEYS, P., SCHULZ, T., KOEBERL, C.

(2015): Potential Cretaceous-Paleogene boundary tsunami deposit in the intra-Tethyan Adriatic Carbonate Platform section of

Hvar (Dalmatia, Croatia).- Geological Society of America Bulletin, 127/11-12, 1666-1680, DOI:10.1130/B31084.1

MARINČIĆ, S. & MAJCEN, Ž. (1976): Osnovna geološka karta SFRJ 1: 100 000: List Jelsa L 33-34. – Institut za geološka istraživanja,

Zagreb, (1967.-1968.); Savezni geološki institut, Beograd, 1975.

PAVELIĆ, D., KOVAČIĆ, M., VLAHOVIĆ I., WACHA, L. (2014): Pleistocene calcareous aeolian–alluvial deposition in a steep relief

karstic coastal belt (island of Hvar, eastern Adriatic, Croatia).- Facies, 60/4, 843-863.

POPOVIĆ, S. (2012): kamenolomi Starogradskog zaljeva: problematika podrijetla kamena korištenog za izgradnju bedema antičkoga

Fara.- Archaeologia Adriatica, VI, 107-128.

SALOPEK, M. (1927): Eocenska sinklinala na otoku Hvaru (Eocene synclinal on the Island of Hvar).- Geografski Vestnik, 3/1–4, 95–

103.

GORJANOVIĆ-KRAMBERGER, D.(1881): Ein Beitrag zur Neocom-Fisch-fauna der Insel Lesina.- Jb. Geol. Reichsanst., 31/3, 371-379,

Wien.

GORJANOVIĆ-KRAMBERGER, D. (1895): Fosilne ribe Komena, Mrzleka, Hvara i M. Libanona uz dodatak o oligocenskim ribama

Tüffera, Zagora i Trifalja.- Djela JAZU, 16, 1-67, Zagreb.

JAPUNDŽIĆ D., CAMPBELL M., KRIZMANIĆ K. & CALDWELL, M. (2013): A New Cenomanian Pontosaur from the Dalmatian Coast,

Croatia.- Program and Abstract Book - SVP 73th Annual Meeting. Supplement to the online Journal of Vertebrate Paleontology,

148.



Prijedlog za temeljnu promociju geologije i geoloških pojava otoka Hvara (primjer za grad Hvar).



HVALA NA POZORNOSTI !!!

Documents

OTOK HVAR - Hrvatski geološki · PDF file- izrada radne karte tlocrtne površine zajedno s pripadajućim otocima Šćedro, Pakleni otoci iznosi 320 km2