HvaR&D – Uvođenje GIS i ICT tehnologija u kurikulume fakultativne nastave i njihova primjena u

održivom razvoju otoka Hvara

Smjernice za primjenu GIS tehnologije u lokalnim djelatnostima i

razvoju otoka Hvara

Filip Dulčić, mag. oec.

1

1 Sadržaj 1. Uvod ................................................................................................................................................ 2

2. Mogućnosti upotrebe GIS tehnologije u radu lokalne zajednice .................................................... 5

2.1. Sektori i djelatnosti .................................................................................................................. 5

2.1.1. Kulturna baština .............................................................................................................. 5

2.1.2. Nautika ............................................................................................................................ 6

2.1.3. Komunalne djelatnosti .................................................................................................... 7

2.1.4. Turizam ............................................................................................................................ 9

2.1.5. Poljoprivreda ................................................................................................................. 10

3. Zaključak ........................................................................................................................................ 12

2

1. Uvod

Smjernice za primjenu GIS tehnologije u lokalnim djelatnostima i razvoju otoka Hvara nastale su kao

dio projekta „HvaR&D – Uvođenje GIS i ICT tehnologija u kurikulume fakultativne nastave i njihova

primjena u održivom razvoju otoka Hvara“. Projekt je financiran 100% iz Europskog socijalnog fonda

u okviru Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala. Prijavitelj projekta je Srednja škola Hvar,

a projektni partneri Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Geografski odsjek),

Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita i Grad Hvar. Projekt je pokrenut od strane

Srednje škole Hvar kao izraz modernizacije gimnazijskog kurikuluma u STEM i ICT područjima u svrhu

bolje pripreme učenika za uspješnije daljnje školovanje i/ili za tržište rada. Modernizacija

srednjoškolskih kurikuluma zamišljena je kroz uvođenje rada u GIS programskim sustavima u okviru

fakultativne nastave.

GIS (Geografski informacijski sustav) je sustav za upravljanje prostornim podacima i njima

pridruženim osobinama. To je računalni sustav sposoban za integriranje, spremanje, uređivanje

analiziranje i prikazivanje geografskih informacija koji u obliku interaktivne „pametne karte" dopušta

korisnicima stvaranje interaktivnih upitnika (istraživanja koja stvara korisnik), analiziranje prostornih

informacija i uređivanje podataka.

Tehnologija GIS-a može se koristiti za znanstvena istraživanja, upravljanje resursima, imovinsko

upravljanje, planiranje razvoja, kartografiju i prostorno planiranje.

Potencijali korištenja GIS-a u održivom razvoju otoka su višestruke, od mapiranja opožarenih

područja i komparativne analize područja pri planiranju vatrogasnih putova i vatrodojave, radu

komunalnih službi (promišljeno gospodarenje otpadom i javnom rasvjetom, učinkovito prostorno

planiranje), očuvanju prirodne i kulturne baštine, sustavnom upravljanju vegetacijom otoka i zaštiti

autohtonih biljaka i biljnih vrsta (od kojih je značajan broj endemskih), sustavnom i održivom

planiranju prometa, razvoju održivog turizma, učinkovitije upravljanje nautičkim turizmom i lukama,

poljoprivredi i brojnim drugim djelatnostima i aktivnostima. Drugim riječima, GIS tehnologija

primjenjiva je u brojnim aspektima planiranja i realizacije razvoja na održivim principima.

GIS tehnologija uvedena je u nastavu Srednje škole Hvar putem izrade tri nova kurikuluma i to iz

prirodoslovnih područja (koje se ovim projektom žele ojačati) geografije, biologije i fizike. Kurikulumi

pod nazivom „Geoinformatika u geografiji“ (geografija), Botanika ljekovitog i aromatičnog bilja

(biologija) i „Solarna astronomija“ (fizika) zamišljeni su kao kombinacija teoretske, praktične i

terenske nastave u okviru koje će učenici usvojiti znanja o specifičnostima otoka Hvara (teorijski dio),

obilaziti različite lokacije na otoku te uz pomoć GPS tehnologije prikupljati i pohranjivati podatke

(terenski dio) i na kraju prikupljene podatke sortirati i analizirati te uz pomoć GIS tehnologije

izrađivati tematske interaktivne digitalne karte i u konačnici sve te podatke interpretirati. Na taj način

učenici će usvojiti nastavno gradivo, ali kroz jedan nov inovativan način učenja i poučavanja, ovladati

3

radom u suvremenoj i sveprisutnoj tehnologiji kao što je GIS te se zainteresirati za resurse vlastitog

otoka. Želja je kod učenika, mladih ljudi koji će u nadolazećim vremenima biti okosnica razvoja otoka

Hvara, probuditi moć kritičkog razmišljanja, interpretacije podataka i dovođenja prikupljenih

podataka u međusobnu vezu te razviti pozitivan odnos prema vlastitom okolišu i kritički stav o

procesima koji mogu poboljšati ili ugroziti razvoj otoka na održivim principima.

Kako bi kurikulumi koji su u izradi odražavali lokalne potrebe i bili u skladu sa zahtjevima lokalnog

tržišta rada, odnosno kako bi znanja i vještine koje će učenici Srednje škole Hvar steći kroz nastavu

novih fakultativnih predmeta mogli doprinijeti rješavanju problema lokalnog stanovništva i razvoju

otoka na održivim principima, tijekom projekta nastojali smo prikupiti što veći broj informacija i

stavova od lokalnih dionika iz javnog, privatnog i civilnog sektora, vezano za probleme i ograničenja s

kojima se susreću u svakodnevnom radu, te nastojali zajednički identificirati na koji način bi im GIS

tehnologija mogla pomoći u prevladavanju tih problema i ograničenja.

S tom svrhom u sklopu projekta organizirane su dvije projektne konferencije za lokalne dionike. Prva

od njih, održana 21. ožujka 2016. u hotelu Amfora u Hvaru, bila je informativnog karaktera i cilj joj je

bio upoznati lokalne dionike sa svrhom i ciljevima projekta, općenito s mogućnostima i područjem

primjene GIS tehnologije te o značaju i ulozi lokalne zajednice u projektu.

Na drugoj projektnoj konferenciji, održanoj također u hotelu Amfora u Hvaru, pristup je bio

interaktivnog karaktera. Naime, prvog dana konferencije, 27. Travnja 2016., iskusni GIS stručnjaci

detaljnije su predstavili mogućnosti GIS tehnologije s posebnim osvrtom na ulogu GIS-a u razvoju

lokalne zajednice, te su u tom smislu dionicima predstavljeni različiti razvojni projekti lokalnih

zajednica temeljeni upravo na GIS tehnologiji i web GIS platformama, od kojih svakako treba istaknuti

projekt „Urban Planning 4 Citizens“, izrađen za područje Dubrovnika čiji je jedan od glavnih autora

mr. sc. Dragan Divjak, dipl. ing koji je predstavio projekt na konferenciji. Zanimljivo je bilo i

predavanje predstavnika Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) Tomislava Blaževića koji je

prisutnima prezentirao koristi od GIS-a u potragama za nestalim osobama koje provodi HGSS te

iznimno povećanje učinkovitosti koja se postiže upotrebom GIS-a.

Drugi dan konferencije, 28. Travnja 2016., bio je potpuno interaktivnog karaktera i proveden je u

obliku okruglog stola u okviru kojeg su svi dionici iznosili svoja zapažanja, komentare, želje i vizije

vezano za razvojne procese otoka, postavljali konkretna pitanja vezano za mogućnosti primjene GIS

tehnologije i konačno iznosili svoje probleme i ograničenja s kojima se susreću u svakodnevnom radu.

Na taj način nastojali smo zajednički generirati ideje na koji način bi GIS tehnologija mogla pomoći

lokalnim dionicima u njihovom svakodnevnom radu. Prvog dana konferencije bilo je prisutno 55

lokalnih dionika iz različitih sektora i djelatnosti (komunalne djelatnosti, nautika, vatrogasci,

prostorno planiranje, turizam, ugostiteljstvo, Crveni križ, poljoprivreda, kultura, prirodna baština itd.),

dok je drugog dana okruglom stolu prisustvovalo 20 lokalnih dionika koji su, međutim, bili veoma

zainteresirani za temu i vrlo aktivno sudjelovali u raspravama i iznosili probleme lokalne zajednice i

konkretne prijedloge. Prisutnima je podijeljen i upitnik s pitanjima o njihovom viđenju razvoja otoka,

osnovnim problemima i viđenju GIS tehnologije kao razvojne poluge otoka, kojeg je većina prisutnih

ispunila. Okrugli stol trajao je nešto duže od tri sata a moderatori su bili Filip Dulčić, mag. oec.

(voditelj projekta), mr. sc. Dragan Divjak, stručnjak za GIS i vlasnik tvrtke LIST geoinformatika i

Antonio Morić Španić, mag. geogr.

4

Ovaj dokument nastao je na temelju obrađenih upitnika te zapisanih komentara i prijedloga lokalnih

dionika prisutnih na okruglom stolu održanom drugog dana 2. projektne konferencije i izrađen je s

dvojakom ulogom. Prije svega, ovaj dokument donekle će pružiti ulazne podatke za izradu

kurikuluma fakultativne nastave, kao osnovnog rezultata projekta. Na taj način dokument će osigurati

povezanost novih kurikuluma s lokalnim prilikama i problemima a time i njihovu povezanost s

potrebama lokalnog tržišta rada. Ova povezanost veoma je bitna budući da je želja Srednje škole Hvar

da njihovi učenici znanje stečeno u okviru fakultativne nastave stave u funkciju održivog razvoja

otoka Hvara. Druga uloga ovog dokumenta odnosi se na nositelje Jedinice lokalne samouprave (Grad

Hvar, Stari Grad, općine Jelsa i Sućuraj) te lokalne dionike koji uvođenjem GIS tehnologije u svoj

svakidašnji rad mogu prevladati određene probleme i ograničenja, ostvariti dodanu vrijednost i

učinkovitije upravljati resursima na održivim principima.

Ova analiza temeljena je na iscrpnim razgovorima s GIS stručnjacima, developerima Web GIS

platformi, stanovnicima otoka Hvara (lokalnim dionicima) te predstavnicima Grada Hvara. Svima

ovim putem zahvaljujemo na sudjelovanju i njihovom doprinosu projektu HvaR&D i izradi ovog

dokumenta.

Voditelj projekta

Filip Dulčić, mag. oec.

5

2. Mogućnosti upotrebe GIS tehnologije u radu lokalne zajednice

2.1. Sektori i djelatnosti

Analiza u nastavku predstavlja opis mogućnosti i načina uvođenja GIS tehnologije u sektore i

djelatnosti koje su lokalni dionici naveli na 2. projektnoj konferenciji te nudi rješenja nekih od

problema spomenutih na konferenciji. Stoga popis sektora i djelatnosti u nastavku nije konačan,

budući da je GIS sveprisutna tehnologija čija sva moguća polja primjene nije moguće obuhvatiti

jednim ovakvim dokumentom. Opis djelatnosti i načina uvođenja GIS-a u te djelatnosti temeljen je na

željama, prijedlozima, inicijativama i zapažanjima prisutnih lokalnih dionika iz svih sektora (javni,

privatni civilni) i različitih djelatnosti (komunalna, sigurnosna, turistička, ugostiteljska, nautička, skrb

za starije i nemoćne, kulturna, zaštita prirodne baštine, ekološka, itd.). Ova analiza pruža osnovne

smjernice za uvođenje rada u GIS-u u različitima sektorima i djelatnostima na otoku Hvaru u smislu

identificiranja koristi koje bi se tim uvođenjem ostvarile i kao takva podložna je daljnjim dopunama i

nadogradnji, ali istovremeno predstavlja ishodišnu točku za inicijativu osnivanja otočkog info GIS

centra koji bi pružao podršku radu lokalnih dionika. Analiza je temeljena na obrađenim upitnicima

prikupljenih od prisutnih na okruglom stolu drugog dana 2. projektne konferencije (prikupljeno 11

upitnika) i njihovim komentarima i zapažanjima te je proširena prijedlozima stručnjaka za GIS.

2.1.1. Kulturna baština

Otok Hvar poznat je po brojnim kulturno-povijesnim znamenitostima, od vrlo poznatih poput Hvarske

tvrđave (fortica) iz 16.st., katedrale sv. Stjepana, Arsenala iz 13.st. na kojem je u 17.st. izgrađeno

Hvarsko kazalište, jedno od najstarijih u Europi i najstarije javno kazalište na svijetu, do neistraženih i

malo poznatih znamenitosti kojih je na otoku iznimno velik broj.

GIS kao platforma u tom kontekstu može se iskoristiti kao sredstvo za obilježavanje lokacija kulturne

baštine koji su manje poznati, a neki od njih i manje pristupačni, pri čemu bi svaki segment koji se

georeferencira trebao biti praćen s informacijama i pričom o određenom lokalitetu odnosno

kulturnoj znamenitosti. Neke od manje poznatih i djelomično neuređenih lokacija i znamenitosti su

sjedeće:

Palmižana (Pakleni otoci) – Vlaka (crkva, rimska vila)

Rt Pelegrin – Markova špilja – vrh Pelegrin sa 12 topovskih položaja

Uvale Vira, Jagodna, Lozna – Ilirski grobovi

Trim staza u Hvaru iz 1880.g. – od Zvijezde mora (kapelica) do hotela Amfora

Stari pješački put do Napoleonove tvrđave, opis francusko-engleske pomorske bitke

Hvarska tvrđava (Španjola, Fortica) – izgradnja, turski napad, eksplozija

Brusje – Uvala Stiniva – Bruški križ, Viška bitka

Brusje – Uvala Lučišće (Crkva iz 1633.g., Petar Hektorović – rezidencija)

Milna – Malo Grablje – do preseljenja u Milnu u Malom Grablju je živjelo 200 stanovnika,

Austrijska škola

6

Brdo Motokit – rimski naziv

Gomilica – piramida od naslaganih stijena iznad Lučišća

Crkva sv. Nikole – crkva iz 1510.g. (Matija Ivanić)

Purkin kuk – Ilirska gradina, 1000 g. p.n.e.

Male Rudine

Vrboska – Mala Venecija

Tor iznad Jelse (384 g. p.n.e.) – najstarija građevina

Zavala – Sv. Ante – Hum

Humac – Grapčeva špilja

Zastražišće – Vela Glava – venecijanska osmatračnica protiv turaka

Pokrivenik – špilja

Pitve – ilirski naziv, nastanak mjesta kao lokacija bijega od gusara

Stari Grad – 384.g. p.n.e. – prvi pisani spomenik; iliri - grci, grci - rimljani

Sv. Nedjelja – špilja sa crkvom iz 15.st. – stari putovi za Stari Grad i Jelsu

PREPORUKA ZA UPOTREBU GIS-a:

Georeferenciranjem poznatijih i manje poznatih lokacija na kojima se nalaze znamenitosti kulturne

baštine stvorila bi se pretpostavka za oživljavanje manje poznatih lokacija kulturnih znamenitosti i

novi turistički potencijal. Uz svaku označenu lokaciju trebala bi stajati informacije o toj kulturnoj

znamenitosti, ali popis potrebnih aktivnosti za uređenje i očuvanje svake pojedine znamenitosti kao i

naznaka čija je to odgovornost. Navedeni podaci prikazani na jednom mjestu koristili bi djelatnicima

u turističkom sektoru (Turistička zajednica, putničke agencije) koje bi svojim klijentima mogle

ponuditi jedan novi doživljaj otoka („Nepoznati“ ili „Skriveni“ Hvar) dok bi svi ti sortirani podaci

olakšali planiranje zaštite, uređenja i revitalizacije lokacija kulturne baštine.

2.1.2. Nautika

Otok Hvar atraktivna je nautička destinacija, a značaj nautičkog turizma iz godine u godinu dobiva na

važnosti. Međutim, unatoč svojoj privlačnosti za nautičare, otok Hvar nema dovoljno razvijenu

infrastrukturu za prihvat tolikog broja plovila (jedrilica i brodica) pa je najveći dio infrastrukture vezan

za sam grad Hvar i hvarsku luku dok je nautički potencijal ostatka otoka nedovoljno iskorišten.

Nautička svojstva luke grada Hvara kao i njegov geomorfološki položaj u središtu Jadranskog mora

činili su oduvijek ovaj prostor značajnim mjestom u pomorskom prometu. Sidrišta koja nudi grad

Hvar jesu sidrište u hvarskoj luci te ACI marina Palmižana na Paklenim otocima. ACI marina Palmižana

smještena je u istoimenoj uvali, odnosno u jednoj od najsigurnijih uvala na Jadranu, poznatoj po

tome još od antičkih vremena. Od grada Hvara je udaljena 2,6 milja (4,8 km). Nudi 160 vezova s

mogućnošću priključka na vodu, struju, te korištenje sanitarnih uređaja. Hvarska luka nudi privez koji

se plaća uz odlagalište otpada, priključke na električnu struju i vodu. Isto tako, na raspolaganju je i

nekoliko servisa za garažiranje i popravak čamaca i jahti.

7

Nedovoljan broj vezova rezultira sidrenjem jahti u akvatoriju hvarske luke što svake sezone dovodi do

kaosa u luci koja je prekrcana usidrenim jahtama koje nisu privezane za kraj što ozbiljno ugrožava

sigurnost luke i pomorskog prometa u Hvaru.

Takvim sidrenjem ugroženo je i morsko dno koje do sada nije kartirano pa prema tome ne postoje ni

označene zone koje su adekvatne za sidrišta, odnosno zone na kojima bi sidrenje trebalo biti

zabranjeno.

Do danas ne postoji sustavno praćenje morskih struja, pojave lokalno poznate kao „kurenat“.

Informacije o toj pojavi značajne su za nautičare, ribare i vozače brodica prije svega zbog opasnosti

do koje ta pojava može dovesti (nasukavanje), ali iz zbog proračuna potrošnje goriva.

PREPORUKA ZA UPOTREBU GIS-a:

Koncentracijom nautičara u gradu Hvaru i neiskorištenim potencijalom ostatka otoka, stvara se

pritisak na grad Hvar i hvarsku luku koja nije dovoljno infrastrukturno opremljena, dok druge,

potencijalno jednako atraktivne, ili čak i atraktivnije lokacije na otoku ostaju neiskorištene. Nautička

GIS platforma imala bi dvojaku ulogu. Prije svega istraživanjem otoka i identifikacijom lokacija

pogodnih za sidrenje i izgradnju marina, otvorila bi se mogućnost za preusmjeravanje velikog broja

nautičara iz luke Hvar prema ostalim dijelovima otoka što bi otvorilo mogućnosti razvoja nautičkog

turizma na drugim dijelovima otoka. Ta identifikacija omogućava kvalitetno planiranje razvoja

nautičkih destinacija po cijelom otoku.

Informacije o marinama i sidrištima na nautičkoj GIS web platformi trebale bi biti povezane s

kompletnom turističkom ponudom, prirodnom i kulturnom baštinom te događajima koji se nalaze u

blizini svake nautičke lokacije (sidrišta) na otoku. Navedeno bi pridonijelo uravnoteženom razvoju

nautičkog turizma po cijelom otoku.

Osim navedenog, postoji lokalna inicijativa za kartiranjem podmorja hvarskog akvatorija. Informacije

o podmorju višestruko su korisne. Prije svega, poznavanje morskog dna omogućava lako određivanje

lokacija pogodnih za sidrenje i lokacija na kojima bi sidrenje izazvalo neželjene posljedice za morsko

dno tj. Lokacije na kojima bi sidrenje trebalo biti zabranjeno. Kartiranje se može izvesti mjerenjem

dubine pomoću ultrazvučnog dubinomjera (eholot) ili ehosondera, a dobiveni podaci se mogu ubaciti

u GIS platformu kako bi se dobio precizan reljef podmorja.

2.1.3. Komunalne djelatnosti

2.1.3.1. Prostorno planiranje

Služba za prostorno planiranje Grada Hvara već u svom radu svakodnevno koristi GIS. Kako bi

prostorno planiranje bilo optimalno, potrebno je imati brojne podatke i samo planiranje povezati s

drugim djelatnostima. Preporuka je povezati djelatnosti prostornog planiranja s prostornim

podacima iz drugih djelatnosti putem sveobuhvatne GIS platforme. U prikupljanju i dostavljanju

8

podataka mogu aktivno participirati i građani koji putem Web GIS platforme mogu davati prijedloge i

komentare vezano za uređenje prostora. Na web stranici Grada Hvara već postoji slično rješenje pod

nazivom „Zakrpaj to!“ putem kojeg građani mogu slati slike pojedinih dijelove prostora u koje je

potrebno intervenirati (tj. popraviti ih) te tražiti od gradskih vlasti odgovarajuću intervenciju. Tu

mogućnost bi trebalo proširiti na način da građani kroz GIS platformu imaju uvid u širi prostor što

uključuje i korištenje odnosno namjenu prostora, infrastrukturu (postojeću i planiranu), uvid u

posebne uvjete i ograničenja u korištenju te mjere uređenja i zaštite (ucrtavanje lokacija pod

posebnom zaštitom s opisom mjera). Na taj način građani bi mogli inicirati intervencije na širem

području koje se ne odnose samo na mikro lokacije, odnosno komentirati prijedloge o zahvatima u

širem prostornom području.

2.1.3.2. Zaštita od požara (Vatrogasna služba)

Požari, poglavito u ljetnim mjesecima, jedan su od ključnih problema svih naših otoka, pa tako i

Hvara. Povećani pritisak turista zajedno s visokim temperaturama višestruko povećavaju opasnost od

šumskih požara pa adekvatna priprema i spremnost na intervenciju vatrogasne službe (DVD) ima

ključnu ulogu u suzbijanju tih požara i sprječavanju katastrofa širokih razmjera. Analiza i planiranje u

toj pripremi igra ključnu ulogu, a upotreba GIS tehnologije ih može dignuti na puno višu razinu.

Naime, korištenjem i preklapanjem niza slojeva u GIS-u vezanih za lokaciju (budući da su požari

lokacijska pojava i uvijek su za nju vezani) od kojih su najznačajniji ulice, parcele, hidranti, komunalna

mreža, zgrade, zemljišne površine i lokacije prethodnih požara, kao i slojeva koji sadrže podatke o

širem rasponu čimbenika koji utječu na nastanak požara, od kojih su najčešće klimatske varijable

(temperatura, vlažnost, dominantni smjer vjetra), reljef (osunčanost, nagib, orijentacija padina),

povijest požara (lokacija i učestalost), društveni čimbenici (udaljenost naselja i cesta) te gorivi

materijal (vegetacija istraživanog područja), moguće je uz kompleksne GIS analize generirati modele

u vatrogastvu u smislu prilično preciznih simulacija širenja požara te odrediti indekse opasnosti od

požara, indekse rizika o d požara ili ostalih mjera koje ukazuju na ugroženost nekog područja, a služe

za prevenciju i suzbijanje nesreća. Ovakvom multi-kriterijskom analizom u okviru koje se čimbenici i

indeksi ponderiraju, olakšano je odlučivanje i pravodobno reagiranje u slučaju pojave požara na

otoku. Sve navedeno povećava spremnost za intervenciju.

Preporuka korištenja GIS-a ide u smjeru izrade precizne GIS platforme koja će obuhvatiti sve

relevantne podatke, zatim izrada slojeva svih čimbenika požara, indeksiranje rizika te u konačnici

simulacije širenja požara u različitim uvjetima.

2.1.3.3. Javna rasvjeta

Sukladno trendu uvođenja energetski učinkovite LED tehnologije u javnu rasvjetu kojim se ostvaruju

značajne uštede električne energije, rješava zbrinjavanje opasnog otpada starih svjetiljki na bazi žive i

natrija u budućnosti te minimizira problem svjetlosnog onečišćenja, a osim toga i udovoljava

9

energetsko-klimatskom paketu Europske komisije pod nazivom 20-20-201, georeferenciranje

rasvjetnih tijela (uličnih svjetiljki i stupova javne rasvjete) omogućava uvođenje pametnog upravljanja

javnom rasvjetom koje omogućava dojavu kvara, automatsko paljenje i gašenje podesivo u zadano

vrijeme (koje je moguć podesiti u različito vrijeme ljeti i zimi), kontrolu potrošnje električne energije

itd. GIS kao platforma idealna je za georeferenciranje pojedinih rasvjetnih tijela i stupova javne

rasvjete.

2.1.3.4. Infrastruktura

Jednako kao i kod javne rasvjete, georeferenciranje cjelokupne infrastrukturne mreže (vodovod,

odlaganje i odvoz otpada, parkirališta, cestovna mreža i sl.) olakšalo bi upravljanje troškovima

komunalnih djelatnosti, omogućilo uštede te olakšalo planiranje izgradnje infrastrukture na

područjima gdje ona nedostaje te omogućilo izračun troškova takve izgradnje.

2.1.4. Turizam

Koristi od upotrebe GIS tehnologije u turizmu mogu imati svi dionici ovog sektora. Cjelovitim

pristupom prikupljanja, unošenja, obrade i prezentiranja podataka kroz GIS slojeve moguće je pružiti

kvalitetniju turističku ponudu u smislu informiranja, ponude novih turističkih proizvoda (aranžmana)

te ciljati na točno određeni segment kupaca (turista) te ujedno omogućiti posjetiteljima da lakše

ostvare doživljaj koji je upravo njima interesantan.

Označavanjem lokacije privatnih iznajmljivača i hotela u GIS platformi uz istovremeno pružanje nekih

osnovnih informacija kao što su udaljenost od centra, pojedinih kupališta, lokacija na kojima se

nalaze rekreacijski sadržaji i sl., moguće pružiti brzu i kvalitetnu informaciju posjetitelju. Jednako tako

moguće je odrediti „zone“ smještaja koje bi mogle određivati i tržišnu cijenu.

Na isti način ugostitelji mogu prezentirati svoju ponudu a uz pomoć GIS-a lako bi se mogla napraviti

gastronomska karta otoka te posjetitelje i sve zainteresirane educirati o specifičnosti lokalne

gastronomije, tradicionalnim jelima i tradicionalnom načinu njihova spremanja, različitosti

gastronomije na različitim dijelovima otoka i sl. Ovakvom ponudom moguće je oživiti manje poznate

lokacije na otoku koje bi zbog svoje gastronomske ponude mogle dobiti na atraktivnosti.

Novu vrijednost mogu steći i posebno privlačne lokacije koje zbog svojih prirodnih ljepota ili kulturno-

povijesnog značaja mogu privlačiti velik broj posjetitelja ukoliko su prezentirane na način da svaku

lokaciju, osim što je označena, prati i određena priča koja je uz nju vezana.

Posebnu ulogu GIS ima u razvoju aktivnog turizma koji je na otoku Hvaru, unatoč neizmjernom

potencijalu, nedovoljno razvijen. Ucrtavanjem biciklističkih i planinskih staza (koje su po raznim

1 Skup obvezujućih legislativnih mjera prema kojima se traži od država članica da do 2020.g. najmanje 20%

energije bude proizvedeno iz obnovljivih izvora, da se emisija stakleničkih plinova smanji za 20% u odnosu na 1990.g. te da se svjetlosno onečišćenje smanji za 20%

10

portalima donekle ucrtane, ali prezentacija nije sustavna) te drugih lokacija na kojima se može

razvijati aktivni turizam (špilje, odmorišta, vidikovci, uvale i sl.) moguće je objediniti ovakav vid

ponude i kreirati potpuno novi turistički proizvod koji cilja na rastuću nišu u turizmu. GIS kao

platforma predstavlja značajnu polugu u razvoju takvih segmenata turističke ponude jer geografskim

referenciranjem pojedinih lokacija, koje će zatim biti grupirane u tematske skupine, te pridruživanjem

informacija pojedinoj lokaciji, omogućava kvalitetnu skupnu organizaciju posjeta, dok s druge strane

pojedinim posjetiteljima olakšava izbor lokacija koje će posjetiti sukladno njihovim interesima.

PREPORUKA ZA UPOTEBU GIS-a:

Web GIS platforma u funkciji turizma stvara dodatnu vrijednost u smislu olakšane organizacije

turističke ponude, segmentacije i diversifikacije ponude.

Osim toga, upotrebom GIS-a lakše se vodi i analizira statistika posjetitelja u smislu njihove potražnje

za određenim vrstama usluga što je značajno za planiranje ponude ali i za planiranje investicija u

potrebnu infrastrukturu i logistiku. Upravo nedostatak kvalitetne analize u pogledu infrastrukturnih

investicija pokazuje se kao veliki problem na otoku jer potražnja turista za određenim tipom usluga za

koje ne postoji infrastruktura dovodi do stihijskog načina konzumiranja turističkih usluga i sadržaja

stvara ogroman pritisak na postojeću infrastrukturu.

Revitaliziranjem manje poznatih lokacija koje nude određene specifičnosti (gastronomija, kulturna i

povijesna baština, prirodna baština, aktivni turizam i sl.) moguće je posjetiteljima ponuditi potpuno

novi doživljaj otoka, a navedeni segmenti mogu se i objediniti u jedinstvenu ponudu pod nazivom

„Otkrij Hvar“.

Preporuka za korištenje GIS-a u funkciji turizma ide u smjeru kreiranja GIS platforme koja će na

jednom mjestu objediniti najrazličitije segmente turističke ponude i mogućnosti kreiranja ponude

kako bi djelatnici u turizmu mogli kvalitetnije i s manje troškova planirati i kreirati turističku ponudu

uz značajno niže organizacijske, logističke i promocijske troškove, a posjetitelji s druge strane imali

pregledan izbor sadržaja koje mogu birati. Ovakvu upotrebu podržava Turistička zajednica Grada

Hvara.

2.1.5. Poljoprivreda

Iako je poljoprivreda značajna djelatnost na otoku Hvaru, a otočni poljoprivredni proizvodi

prepoznatljivi, korištenje poljoprivrednih zemljišta i samo zemljište karakteriziraju dvije negativne

pojave. Prva je degradacija šumskog područja a druga ekstenzifikacija poljoprivrednog zemljišta.

Degradacija šume više se odnosi na kvalitetu šumskog područja nego na veličinu pokrova. Konkretno,

u slučaju otoka Hvara ona označava širenje degradacijskih oblika šume (makije i gariga) na tzv. ‘’ne-

šumske’’ prostore. Navedena pojava vezana je i uz poljoprivredne površine budući da je najizrazitija

progresija degradacijskih oblika šume na nekoć obradive agrarne zone (Plame, rub Starogradskog

polja, zapadni dio otoka). Dok je 1975.g. najrasprostranjenija kategorija zemljišta bila je upravo

poljoprivredno zemljište (9.257 ha, gotovo 1/3 otoka) dok je 2011.g. najrasprostranjenija kategorija

bila makija – 11 902 ha (povećanje za ⅔) dok su poljoprivredne površine obuhvaćale 6 642 ha

(smanjenje za ⅓ u odnosu na 1975. g.). Navedeni negativni trendovi uzrokovani su djelomično

11

napuštanjem poljoprivredne djelatnosti u korist turizma u posljednjim desetljećima (trend se

smanjuje) a dijelom lošim upravljanjem i planiranjem korištenja zemljišta. Navedeni problem

djelomično je generiran i nesređenim vlasničkim odnosima i stanjem u zemljišnim knjigama. Osim

toga, ne postoji sustavna analiza o tome koji su prejeli i površine na otoku najpogodniji za uzgoj

određenih poljoprivrednih kultura.

PREPORUKA ZA UPOTEBU GIS-a:

GIS se kao platforma za učinkovitije upravljanje poljoprivrednim zemljištima u prvom redu može

koristiti za pregled postojećih poljoprivrednih zemljišta za koju svrhu služi platforma Agencije za

plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju pod nazivom Arkod koja pruža takav pregled.

Neka buduća web GIS platforma za otok Hvar mogla bi biti povezana s Arkodom zbog lakšeg

pretraživanja podataka te iniciranja izmjene istih.

Druga mogućnost GIS-a kao platforme za razvoj hvarske poljoprivrede ide u smjeru sustavnog

identificiranja i označavanja pojedinih vrsta poljoprivrednog zemljišta kojima će biti pridružene

njihove karakteristike koje određuju pogodnost za uzgoj određenih poljoprivrednih kultura.

Najvažnije od tih karakteristika su pedološka podloga, nagib terena, ekspozicija terena, količina

padalina i insolacija. Sekundarne karakteristike koje određuju pogodnost obrađivanja i uzgoj su

infrastruktura (pristupačnost terena, izgrađenost cesta i putova, mogućnost navodnjavanja).

Platforma bi obuhvaćala i identifikaciju najpogodnijih područja za uzgoj autohtonog ljekovitog i

aromatičnog bilja te moguće i osnovne informacije o načinu njihova uzgoja, potencijalu uzgoja te

načinu i mogućnostima plasmana (funkcionalna B2B i B2C2 aplikacija). Objedinjavanjem svih

relevantnih informacija koje se mogu lako ažurirati omogućit će se kvalitetnije planiranje i odluke o

obradi pojedinih parcela na otoku.

GIS platforma vezana za poljoprivredu također može obuhvaćati katastar pčelinjaka i pčelinjih paša

na otoku te je pogodna za kvalitetno vođenje statistike proizvodnje pojedinih poljoprivrednih kultura

na određenim područjima i gospodarstvima, što omogućuje kvalitetnu daljnju analizu poljoprivredne

djelatnosti na otoku.

2 B2B – Business to business, B2C – Business to customer

12

3. Zaključak

Izradom cjelovite i sveobuhvatne GIS platforme koja bi u različitim slojevima sadržavala široku paletu

iscrpnih podataka, omogućila bi se dostupnost svih relevantnih podataka vezanih za najrazličitije

djelatnosti na otoku kao i mogućnost analize djelatnosti kroz praćenje određenih kretanja i trendova.

Holističkim pristupom koji je ključan u izradi takve platforme, omogućava se analiza međuovisnosti i

međusobnog utjecaja različitih sektora i djelatnosti što omogućava identificiranje međusobnih

negativnih djelovanja djelatnosti jedne na drugu, kao i identifikaciju neželjenih procesa vezanih uz

njih te sukladno tome pravodobno reagiranje. Jednako tako holistička GIS platforma otoka Hvara

omogućava prepoznavanje sinergijskih efekata između pojedinih djelatnosti i aktivnosti te pojedinih

procesa. Upravo sinergijski efekti su ishodišna točka za stvaranje dodatnih vrijednosti koje su nužna

razvojna komponenta geografski ograničene sredine kao što je otok. Njihova identifikacija

omogućava i olakšava donošenje odluka u svrhu promoviranja razvoja otoka na održivim principima

te suzbijanja negativnih i neželjenih procesa.

Djelatnosti navedene u ovom dokumentu i opis načina korištenja GIS tehnologije u njima samo su dio

mogućeg popisa jer je gotovo nemoguće izraditi njihov iscrpan i konačan popis budući da je teško

pronaći područje u kojem se GIS ne bi mogao primjenjivati ili se ne primjenjuje, sve u svrhu

efikasnijeg upravljanja resursima i postizanja boljih i kvalitetnijih rezultata. Stoga je ovaj popis, koji je

nastao u interakciji s lokalnim dionicima, potrebno nadopunjavati i služi kao ishodišna točka za

daljnju razradu. Preporuka autora ovog dokumenta je svakako pristupanje izradi sveobuhvatne

holističke web GIS platforme za otok Hvar, što je s odobravanjem i entuzijazmom prihvaćeno od

strane lokalne zajednice.