Informatička tehnologija u poslovanjuICT

ISSN 1330-0393

e Government Suvremena infrastruktura za znanost i obrazovanje

PRILOG

50 godina računalstva u Hrvatskoj

Tema dana:

Outsourcing i Cloud računarstvo

Broj 1704/2009CIJENA: 32 kn4,5 €8,5 KM

Albin BačunDirektorPRotOK komunalni informatički sustavi

Najava IT tržišta za 2009.

Dokumentacija i poslovni procesi

ICT za javnu upravu

12 brojeva po cijeni 10?Osigurajte InfoTrend pretplatom i oslobodite se mučnog obilaska kiosaka. Vaše povjerenje InfoTrend nagrađuje popustom – umjesto 384 kn, potrošiti ćete samo 320 kn u što su uključeni i pdv i cijena poštarine.

Dva medija po jednoj cijeni?U našem online izdanju infotrend.hr, u očekivanju novog broja InfoTrenda, dnevno možete čitati ključne vijesti i poruke s našeg i svjetskog informatičkog tržišta.

Ako je problem u komunikaciji...Uvijek ćete nas pronaći e-poštom (pretplata@trend.hr), telefonom (01/23 44 666), faksom (01/24 42 215) ili navratite u redakciju (na adresi: Info Press, Rockfellerova 47, Zagreb). Radovat će nas razgovor s Vama, čak ako ste došli samo zbog kritike.

170/04/2009 infoTrend 3

Pri dnu impressuma svakog tiskanog medija stoji upozorenje otprilike ovakva sadržaja:

Autorska prava su zaštićena. Nije dopušteno prenošenje tekstova u cijelosti ili djelomično, bez pismenog odobrenja nakladnika.

Prateći naš poslovni i informatički tisak nedavno smo se zapitali nije li, omaškom, takvo upozorenje izostalo iz impressuma InfoTrenda.

Naime, u prošlom broju (InfoTrend 169, 3/2009) objavili smo vrlo zapa-ženu analizu hrvatskog informatičkog tržišta, pod naslovom Cloud prognoza. U ekskluzivnom intervjuu za čitatelje InfoTrenda, g. Boris Žitnik, direktor i glavni analitičar tvrtke IDC Adriatics, iznio je svoje viđenje stanja i prognozu IT potrošnje u Hrvatskoj, u svjetlu či-njenice da je protekla 2008. godina bila prva u posljednjem desetljeću u kojoj IT tržište nije zabilježilo ni minimalan rast.

Nakon izlaska tog broja, dva su lista, jedan poslovni a drugi informa-tički, vrlo slobodno zagrabila u naš tekst i pritom povrijedili ne samo prava časopisa i njegovih čitatelja već i našeg sugovornika, ostavljajući dojam da im je pružio informacije namijenjene drugom mediju.

Preuzimanje informacija, uobičaje-na je praksa među medijima. Razlika između pravih novinara i onih drugih je u tome što profesionalci prethodno zatraže pristanak ili bar navedu izvor podataka. Istina je, da u pretrpanosti našeg medijskog prostora urednici nisu u stanju pratiti sve što se objavljuje pa im katkad promakne nepodopština ne-kog od suradnika. Upravo zbog takve mogućnosti, u ovom slučaju nećemo objaviti nazive inače vrlo dobrih i cije-njenih medija o kojima je riječ u ovom uvodniku.

UvodnikinfoNaslovna stranica Albin BačunDirektorPRotOK komunalni informatički sustavi

Snimio:Dražen Lapić

INFOTRENDPrvi hrvatski časopis zainformatiku u poslovanjuNakladnik: INFO PRESS d.o.o. stručnepublikacije, grafičke i prigodne uslugeRockfellerova 47, 10 000 ZagrebTel. 01/23 44 666; Faks 01/24 42 215e-pošta: redakcije@trend.hrInfotrend online: www.infotrend.hr

Direktor: Ružica BurgerTel. 01/23 44 666

Zamjenica direktora:Suzana Hostnjake-pošta: admin@trend.hr

Glavni i odgovorni urednik:Branko Kosece-pošta: bkosec@trend.hr

Izvršni urednik:Petar Bukovace-pošta: redakcije@trend.hr

Stručni urednici:Marijan PrevićTomislav Žganece-pošta: redakcije@trend.hr

Dopisnik iz BiH: Haris HamidovićJezična obrada: Goran Ćaćić

Marketing:Nataša BolješićIvan Kneževiće-pošta: marketing@trend.hr

Odjel pretplate:Tel. 01/23 44 666Faks 01/24 42 215e-pošta: pretplata@trend.hrPretplata (poštarina uključena):HRVATSKA: 12 brojeva 320 knINOZEMSTVO: 12 brojeva 70 ¤

Žiro-račun:HAAB 2500009-1101212728

Grafičko oblikovanje i prepres:PICTORIS d.o.o., Zagrebwww.pictoris.hr

Tisak: AKD

Prilozi u InfoTrendu pripremaju se pomno i stručno, no izdavač ne može odgovarati zaposljedice njihove primjene.Članci izražavaju mišljenje autora i ne poklapajuse nužno sa stajalištem redakcije.Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se sa zahvalnošću i bit će im posvećena puna pozornost, a za možebitnu suradnju potreban je prethodni pismeni ili telefonski dogovor.Rukopisi, slike i crteži ne vraćaju se ako to nijeizričito unaprijed dogovoreno.Autorska prava su zaštićena. Nije dopušteno prenošenje tekstova u cijelosti ili djelomično bez pismenog odobrenja izdavača.

www.trend.hr

Lijeva ruka u desnom džepu

4 infoTrend 170/04/2009

NajavaICT struka, znanost i gospodarstvo ponovno na okupu

Opatija će ponovo biti do-maćin velikog Međunarod-nog skupa MIPRO koji se

tradicionalno održava koncem svibnja u Opatiji. Svojim bogatim sadržajima i programima, koje kroz cijelu godinu pri-prema međunarodni Programski odbor, MIPRO neprestano slijedi puteve razvo-ja visokih (prvenstveno informacijskih i komunikacijskih) tehnologija.

Duga tradicija skupova MIPRO te-melji se na uvažavanju razvoja struke i znanosti te primjena novih tehnologija u gospodarstvu, znanosti, obrazova-nju i javnoj upravi. MIPRO od svojih početaka kasnih sedamdesetih godina stalno nastoji biti koristan društvu u cijelosti, ne preferirajući niti jedan nje-gov dio u odnosu na ostale dijelove. To mu je stvorilo imidž skupa na kojem će svaki sudionik, odakle god dolazio, osjećati da je skup organiziran upravo zbog njega.

ZNANSTVENA I STRUČNA SAVJETOVANJA praćenje novih dostignuća

Znanstveni i stručni dio skupa MI-PRO 2009 sastoji se od deset savjeto-vanja i sekcije studentskih radova na kojima će se prikazati oko 300 radova autora iz tridesetak zemalja, pri čemu oko 40% radova pripada stranim auto-rima. Autori su pripadnici akademske zajednice, gospodarstva, obrazovanja i državne uprave. Prikazat će se neka od vrhunskih dostignuća znanosti i struke, ali i niz tehničkih rješenja i servisa za različite namjene. Dio radova su pozva-ni radovi istaknutih predavača iz zemlje i inozemstva u kojima se predstavljaju neki značajni dometi ICT struke i zna-nosti. Savjetovanja obrađuju pojedina uža područja informacijskih i komuni-kacijskih tehnologija po kojima su do-bila nazive koje ovdje navodimo:

Telekomunikacije i informacije Grid i vizualizacijski sustavi Računala u obrazovanju Mikroelektronika, elektronika i

elektronička tehnologija Računala u tehničkim sustavima Inteligentni sustavi Poslovni inteligentni sustavi Sigurnost informacijskih sustava Digitalna ekonomija

32. međunarodni skup za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, elektroniku i mikroelektroniku Opatija, 25. do 29. svibnja 2009.

MIPRO 2009obilježava 20. godišnjicu. Predstavit će se najnoviji trendovi u primjenama razli-čitih tehnologija u vođenju elektroener-getskog sustava od strane istaknutih pre-davača iz vodećih tvrtki u tom području. Seminar je osmislio njegov kreator i du-gogodišnji voditelj Josip Kljaić.

Istaknimo i novi seminar „Deregula-cija velikih industrijskih sektora” pod voditeljstvom dr. sc. Dubravka Sabolića, istaknutog telekomunikacijskog stručnja-ka i znanstvenika iz HEP-OPS-a Zagreb.

Tu je i dobro uhodani seminar „Us-poredno inženjerstvo” u organizaciji CadCam Design Centra Zagreb. Pred-stavit će se novi trendovi u području projektiranja i proizvodnje u elektro-nici.

IZLOŽBA SKUPNIH ČLANOVA MIPRO-a

Izložba ICT usluga, opreme i teh-ničkih rješenja s demonstracijom rada okupit će i ovoga puta tvrtke i velike sustave koji su skupni članovi MIPRO-a. Među njima su i generalni sponzor VIPnet d.o.o., s prezentacijom nekih od svojih novih usluga, kao i tradicio-nalno prisutni Končar Elektroindustrija sa sustavima za procesno upravljanje, te Micro-Link s digitalnim mikrovalnim radijskim sustavima. Grad Rijeka, hr-vatski lider u informatizaciji gradova, nastupit će na MIPRO-u s prikazom Rijeke kao inteligentnog grada. Zabi-lježimo da su među ostalim izlagačima i EXOR d.o.o., Markoja d.o.o., Selmet d.o.o., Rohde & Schwarz Ges.m.b.H., Belmet d.o.o., Esapi d.o.o., i National Instruments d.o.o., te nakladnici Kigen d.o.o., Element d.o.o., i SySprint d.o.o.

To nije sve što će se događati na skupu MIPRO 2009. Puno toga će se događati na svečanom otvaranju skupa u srijedu 27. svibnja u Kongresnoj dvorani Grand hotela Adriatic, na koktelu i na ručku za VIP goste, u kuloarima skupa te u nizu dogovora u okviru neformalnih grupa. Prisutnost ljudi iz gospodarstva, struke, znanosti, obrazovanja i državne i lokal-ne uprave daje mogućnost različitih si-nergija i to je jedna od velikih kvaliteta ovoga skupa MIPRO.

Više detalja čitatelj može pronaći na www.mipro.hr ili saznati preko mipro@mipro.hr.

Lokalna upravaPosebnu sekciju čine radovi studena-

ta dodiplomske nastave.Očekujemo da će radovi prikazani u

savjetovanjima dati dobar uvid u stanje ICT-a u zemlji i svijetu, posebno sa sta-novišta primjene.

PLENARNA PREDAVANJA pogled u širinu i u budućnost

Jedna od tradicija skupova MIPRO je predstavljanje vrhunskih tema okrenutih budućnosti od strane provjerenih autori-teta iz ustanova koje stvaraju ili implemen-tiraju struku. Na svečanom otvaranju sku-pa u srijedu 27. svibnja Mladen Pejković, predsjednik uprave VIPnet d.o.o., održat će plenarnu temu „Razvoj mobilnih ko-munikacija u narednoj dekadi”. Bit će to prilika da se na temelju današnjeg stupnja razvoja, uz rezultate novijih istraživanja, predvidi daljnji razvoj mobilnih komuni-kacija u svijetu, ali i kod nas. Taj razvoj je u proteklom desetljeću doista zadivljujuć, a pošto se predviđa da će Mooreov zakon eksponencijalnog rasta složenosti čipova vrijediti i u narednom desetljeću, mogu-ća su vrlo smiona predviđanja ne samo kvantitativnog već i kvalitativnog rasta svih vidova komunikacija.

Predviđena su još dva plenarna preda-vanja za brojne sudionike skupa MIPRO 2009. Dalibor Vrsalović, dugogodišnji top menadžer u američkim tvrtkama AT&T i INTEL, sada (ponovo) profesor na zagrebačkom FER-u, govorit će na temu „Eksponencijalni razvoj tehnolo-gije i potencijalna singularnost”. Ovdje se radi o tome da će doba valjanosti Mo-oreovog zakona eksponencijalnog rasta složenosti mikroelektroničkih tvorevina koje „nose” ICT, morati doći do kraja i da će motor daljeg razvoja računarskih i komunikacijskih sustava morati postati nešto drugo (a ne razvoj mikroelektro-nike).

Druga plenarna tema, koju će elabori-rati Slavko Vidović (InfoDom Zagreb, FOI Varaždin), odnosi se na pojavu recesije i njen odnos prema ICT tržištu (ili obrnu-

to). Naslov teme je „Primjena sustava za upravljanje znanjem u smanjenju nega-tivnih utjecaja recesije na ICT”.

OKRUGLI STOLOVI rasprava o aktualnim temama

Aktualne stručne ali i društvene teme, vezane uz struku, redovito su predmet okruglih stolova na skupovima MIPRO. Tako će biti i ove godine. Prvi okrugli stol je posvećen društvu znanja i održat će se pod naslovom „Kreativnost i ino-vativnost - podloga sveopćeg razvitka Hrvatske”. Povod za ovu manifestaciju je odluka Europskog parlamenta da go-dinu 2009. proglasi Europskom godinom kreativnosti i inovativnosti. Ovim okru-glim stolom MIPRO daje svoj prilog obilježavanju ove godine u Hrvatskoj. Voditelj je akademik, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu Leo Budin.

Drugi okrugli stol nosi naslov „Treba li Hrvatskoj nova Strategija širokopo-jasnog pristupa?” Motiv za ovu raspra-vu je širokojasni pristup kao imperativ suvremenog poslovanja, dakle njegov gospodarski značaj. Voditelj je Krešo Antonović, ravnatelj Uprave elektronič-kih komunikacija i pošte u MMPI-u i voditelj Radne skupine za izradu prijed-loga Strategije širokopojasnog pristupa.

Treći okrugli stol je na temu „Po-ložaj tehničke inteligencije u svijetu (društvu)” u organizaciji ugledne na-kladničke kuće Kigen. Podloga za ra-spravu je intrigantna knjiga Tehnika i civilizacija kanadsko-hrvatskog autora Branka Pihača koji je pomno analizirao doprinos tehničke inteligencije razvoju civilizacije i njen razmjerno loš druš-tveni status.

EDUKATIVNI SEMINARI doprinos MIPRO-a stalnom obrazovanju

Edukativni seminari duboko su uko-rijenjeni u tradiciju MIPRO-a. Seminar „ICT u vođenju elektroenergetskog su-stava”, u suradnji s HEP-om, ove godine

Organizator skupa je Hrvatska udruga za informacijsku i komunikacij-sku tehnologiju, elektroniku i mikroelektroniku MIPRO. Generalni spon-zor je VIP net d.o.o., dok je generalni pokrovitelj Predsjednik Hrvatske gospodarske komore, gospodin Nadan Vidošević.

170/04/2009 infoTrend 5

U ovom brojuwww.trend.hr

6 Informatika u Hrvatskoj

50 godina računalstva Krajem prvog desetljeća 21. stoljeća navršava se pedeset godina od početka računalske znanosti u Hrvatskoj, odnosno pedeset godina od kada je na zagrebačkom institutu Ruđer Bošković napravljeno prvo digitalno računalo. Pokretač i glavni izvođač tog posla bio je hrvatski znanstvenik, doajen hrvatske i svjetske računalske znanosti, prof. dr. Branko Souček.

GOVERNMENT eHRVATSKA

8 WinDays9Intervju Wilfried Grommen

11. Najava CASE21

12 IstraživanjeICT - prvo tromjesečje

14 Strana tržišzaICT BiH

16 Strana tržištaICT Srbija

23 Teme i dilemeDjelotvornost internog IT

26 PROFIL TVRTKEProtOK komunalni informacijski sustavi

32 Upravljanje dokumentacijomIT grana u usponu

36 Outsourcing Cloud računalstvo

40 Usluge savjetovanjaAlat za upravljanje poslovanjem

41 ICT za državnu i javnu upravuBez zastoja

45 RješenjaUpravljanje korporativnim sadržajem

46 RješenjaCilj: inteligentna e-uprava

48 Metode procjene Od slučajnog do realnog

50 Osvrte-biz2009

52 Kriza i poslovanjeUpravljanje poslovnim podacima

BiroTrend53 IstraživanjeKorištenje videa u Hrvatskoj

54 Vaš odmorPrag

56 Tehnološki noviteti

58 OsvrtRegionalna ERP konferencija

01 Srce bez CARNetaGradimo novu e-infrastrukturu

05 Pitajte HIDRUPristup službenim informacijama o tijelima javne vlasti

08 AkcijaPrikupljanje elektroničkog otpada

6 infoTrend 170/04/2009

Krajem prvog desetljeća 21. stoljeća navršava se pedeset godina od početka računalske znanosti u Hrvatskoj, odnosno pedeset godina od kada je na zagrebačkom institutu Ruđer Bošković napravljeno prvo digitalno računalo

Pokretač i glavni izvođač tog posla bio je hrvatski znanstvenik, doajen hrvatske i svjetske računalske znanosti, prof. dr. Branko Souček. On je sam osmislio i praktički izradio cjelokupni projekt pod radnim nazivom „256-kanalni analizator, memorija, logika i programi” i objavio ga u stručnom časopisu Elektrotehnika, br. 4, iz 1959. (str. 132-138), čime je praktički započeo razvoj računalske znanosti u Hrvatskoj

Pedeset godina računalstva u Hrvatskoj

vić je početkom šezdesetih godina skupina entuzijasta, koja se uključila u projekt prof. Součeka, izradila či-tavu seriju takvih računala koja su se koristila na Institutu, ali i u drugim ustanovama. Imena tih odličnih teh-ničara svakako zaslužuju da ih se pri-godom ove obljetnice spomene: Janeš, Kukec, Puljić, Radić i Viđak. Osim praktične primjene na Institutu, pro-jekt prof. Součeka izazvao je i zani-manje svjetskih znanstvenih krugova, pa u to vrijeme Institut posjećuje niz znanstvenika iz raznih zemalja svijeta, koji kopiraju računalo prof. Součeka.

U odnosu na tadašnje teh-nološke dosege, računalo prof. Součeka bilo je vr-

hunski opremljeno: logički sklopovi temeljili su se na vakuumskim cijevi-ma, memorija je koristila magnetske jezgrice, a programi su izvođeni uz tada gotovo nezamislivu brzinu od milijun ciklusa u sekundi. Čitav teh-nički ustroj računala bio je smješten u ormar visine 2 metra, a kao izlazna jedinica za prikaz podataka i krivulja korištena je katodna cijev.

Nakon prvog posve funkcionalnog prototipa, na Institutu Ruđer Boško-

Prvo digitalno racunalo, IRB, 1959.

SOFTCOM, Split-Bari 1998.

Čak je iz SAD-a došao direktor BNL-a (Brookheaven National Laboratory), tada najvećeg znanstvenog instituta na Svijetu, gosp. Willy Higinbotham, čime je rad prof. Součeka, odnosno početak hrvatske računalske znanosti, dobio svojevrsno svjetsko priznanje.

Da iz današnje perspektive bolje sagledamo svojedobni značaj projek-ta prof. Součeka, zgodno se prisjetiti nekih povijesnih činjenica vezanih

170/04/2009 infoTrend 7

uz svjetske informatičke trendove tog doba: godine 1956. japanska tvrtka Fuji razvila je računalo sa 1700 vaku-umskih cijevi za proračune izrade op-tičkih sustava, 1957. je osmišljen prvi FORTRAN kompajler (viši program-ski jezik za znanstvene primjene), 1958. su razvijeni prvi prototipovi integriranih elektroničkih sklopova, 1959. godine japanska tvrtka NEC proizvela je prvo komercijalno raču-nalo zasnovano na tranzistorima, dok su prva „prava” komercijalna mini-ra-čunala razvijena tek početkom šezde-

setih godina, i to DEC PDP-1 1960., a DEC PDP-8 1965. godine.

Nastavljajući razvoj hrvatske infor-matičke znanosti, 1966. godine prof. Souček osniva prvi laboratorij za Ki-bernetiku u Hrvatskoj, a u školskoj godini 1966/67. prvi Znanstveni elek-tronski računski centar – ZRCE (koji 1973. godine mijenja naziv u današnji: Sveučilišni računski centar – SRCE). Iste godine uvodi se na zagrebačkom Sveučilištu i novi nastavni predmet: Digitalna računala, i to na Elektro-tehničkom (onda ETF, danas FER) i

Prirodoslovno-matematičkom (PMF) fakultetu, a 1970. godine se na Elek-trotehničkom fakultetu uvodi i novo usmjerenje za studente III. i IV. godi-ne: Računalske znanosti, te istoimeni postdiplomski studij.

Dvije knjige prof. Součeka iz tog razdoblja: Microcomputers in data processing and simulation (New York, 1973.) i Microprocessors and micro-computers (New York, 1976.), daljnji

su doprinos razvoju mlade hrvatske računalske znanosti, a uz niz semina-ra i predavanja koje je prof. Souček tih godina održavao diljem Svijeta (New York, Boston, Pariz, London, Rijeka, Opatija...) svakako treba spomenuti i hrvatski godišnji trodnevni seminar Mikroprocesori, koji 1978. godine prerasta u godišnju znanstvenu kon-ferenciju MIPRO.

Pripremio: Damir Fio

Dear Branko Soucek:Years of dedication and hard work can bring a level of success that is

truly noteworthy. Your credentials have earned you a place among some of the most influential and accomplished individuals in the world.

SincerelyFred Marks, Senior Managing Director, Marquis Who’s Who; New

Providence, N.J., USA

SOUCEK Branko, professor and researcher. Author of 10 evergreen books on “The Neural, Genetic, Learning and Computing processes”; published by Wiley Inc. New York; and also in Japan, Russia, Croatia.... in over 100.000 copies. Creator of the new bio science interdiscipline.

From the book: Who’s Who in the World

2008SOUCEK BRANKO,

research scientist; b. Bjelovar, Croatia, Apr. 25, 1930; s. Frantisek and Marija (Lazic) S.; m. Katarina Skuric, 1959 -1990; 1 child, Marina; m. Snjeska Kulesevic, May 12, 1990; children: Branko, Amalia. Engr., U. Zagreb, 1955, PhD, 1963. Rschr. Inst. Boskovic, Zagreb, Croatia, 1955 – 64, 67 – 72; scientist Brookhaven Nat. Lab., Upton, NY, 1964-67; prof. SUNY, Stony Brook, 1973-76, U. Zagreb, 1977-84, 88-93, U. Ariz., Tucson, 1984-87. Expert UN agencies, Vienna, 1977-. Author: Minicomputers, 1972 (First Choice award 1973), Microprocessor and Microcomputers, 1976 (First Choice award 1976), Neural and Massively Parallel Computers, 1988, Neural and Concurrent Real Time Computers, 1989, Dynamic, Genetic and Chaotic Programming, 1992, Quantum Mind Networks, 1997; contbr. numerous articles to profl. Jours. Recipient Nikola Tesla award, Inst. Electronic Engrs., Croatia, 1964, 1969. Mem. Croatia Acad. of Sci. Mind Brain Networks (head internat. Soc. and workshops 2001-).

Achievements include development of the brain internal language organization BILO; the brain event train BET; the brain tissue TISS; the brain compressor meter

COMET; the brain mind attraction BRAMA; brain windows; the genetic intelligence organization GENIO; the self organization explosion SO BANG. Home and Office: Via Lupo Protospata 10 – 70126 Bari Italy; Home Phone: 0039 – 349523 0988. Office Phone: 0039-347 969 4523. Personal E-mail: branko.soucek@libero.it

Branko Souček, MIPRO 2008.

8 infoTrend 170/04/2009

imaju obrazovni udio kroz prijenos znanja i učenje alata. Oni također omogućuju međusobno poveziva-nje naših partnera kako bi zajedno bili uspješniji. Osim programer-skih tvrtki to mogu biti i državne agencije, industrijska udruženja, ali i akademske zajednice te sam Microsoft. I na kraju, sve što kori-snici kroz ovaj sustav razviju pro-miče se na svjetskom tržištu putem našeg ISV (Independent Software Vendor) programa, putem web stranica, Microsoftove zajednice (community) i slično. Inovacijske centre sačinjavaju, dakle, četiri elementa: vještine, alati, partneri i tržište. To je globalni program – u Europi je, na primjer, dosad otvo-reno oko trideset takvih centara, a onaj u Hrvatskoj djeluje već više od tri godine. On je ujedno uspješan primjer raznovrsnog partnerstva jer je osnovan kao zajednički pro-jekt USAID programa, Microsoft Hrvatska te grada Varaždina, uz pomoć partnera: T-Hrvatske te-lekomunikacije, Hewlett Packard Hrvatske te CISCO Hrvatska uz podršku Vlade Republike Hrvatske.

INFOTREND: Što za Microsoft predstavlja ino-vaciju?

Wilfried Grommen: Inovativ-nost je jedan od ključnih izraza u današnjoj industriji. Svatko nastoji biti inovativan, pa tako i Microsoft. Zbog toga želimo ponuditi nove proizvode i usluge: nešto što je do-ista novo ali što ujedno povećava produktivnost i konkurentnost tvrtke na tržištu. Usredotočujemo se također na poslovne procese, na organizaciju i načine kako tvrt-ke rade i posluju. Stoga inovacije predstavljaju ponudu novih proiz-voda i usluga, ali imamo i inovaciju samog poslovnog procesa: može li on biti bolji, učinkovitiji.

IT: Zar inovacija nije nešto što se ne može kupiti ili naučiti, nešto što je rezultat znanstveno-istraživač-kog procesa?

Grommen: Točno, inovativnost predstavlja kreativnost ljudskog bića. To je pokušaj stvaranja nečeg boljeg, dosizanja izvrsnosti u odre-đenom području. Mislim da je to tipična ljudska osobitost: ono što radim nastojim činiti bolje, pro-

duktivnije i atraktivnije. Bilo da se radi o konačnom proizvodu ili samom procesu stvaranja tog pro-izvoda.

IT: Microsoft već nekoliko godina otvara Microsoft Inovacij-ske Centre. Zašto je započeo s tom aktivnošću i kako oni globalno dje-luju?

Grommen: Microsoft kao pro-gramska kuća (Software platform vendor) surađuje s partnerima – veliki broj programera zaposlenih u drugim tvrtkama razvija apli-kacije koje koriste naše platforme. Ono što smo uočili u tom procesu jest da mnoge tvrtke iz naših pro-izvoda ne uspijevaju izvući mak-simalni kontekst i pri tome biti dovoljno učinkovite. Microsoftovi inovacijski centri su svojevrsna središta za podršku, prijenos zna-nja, partnersku suradnju i onog što možemo nazvati vidljivošću (visibility) tvrtke na tržištu. Kroz inovacijske centre podržani su svi čimbenici koji bi nekoj program-skoj tvrtki trebali biti dovoljni za uspjeh. Stoga inovacijski centri

Windowsi po danu, Linux po noći

Intervju za InfoTrend Wilfried Grommen, Microsoftov direktor i glavni tehnološki savjetnik za područje srednje i istočne Europe

Na panel raspravi o temi uloge inovacije u poticanju rasta, održanoj u okviru ovogodišnje WinDays9 konferencije u Opatiji, sudjelovao je Wilfried Grommen, Microsoftov direktor i glavni tehnološ-ki savjetnik za područje srednje i istočne Europe. Grommen je istaknuo kako su obrazovanje, inovacija i poduzetništvo ključni čim-benici ne samo razvoja ICT sektora nego i ukupnog gospodarstva. Uključivanje u istraživačke programe, podrška za poduzetništvo, razvoj lokalnih softverskih ekonomskih programa, snažna podrška obrazo-vanju te sigurnost i zaštita na Internetu najvažnije su komponente stvaranja okruženja za razvoj - nagla-sio je g. Grommen. U raspravi je ukazao na važnost inovacijskih centa-ra za razvoj lokalne softver-ske ekonomije i stvaranje stručne zajednice i okru-ženja povoljnog za daljnji razvoj. Posebno je naglasio kako je Microsoftov varaž-dinski inovacijski centar jedan od prvih u regiji te da je bio primjer i putokaz za druge takve centre čija je osnovna misija pružanje cjelovite podrške za razvoj poduzetništva.

Osim sudjelovanja na panel raspravi, gospodin Grommen je iznio i neke trendove razvoja ICT in-dustrije uopće, a posebno je zapažena njegova izjava kako je siguran da nas „ured bez papira” očekuje već za pet godina. Prisu-stvo gospodina Grommena iskoristili smo za kraći razgovor ne samo na temu inovacija, nego i o tehno-loškoj viziji tvrtke Microsoft kojoj se pridružio 2001. godine.

170/04/2009 infoTrend 9

IT: Koja je stvarna svrha Microsoftovog inovacijskog centra u Hrvatskoj? Stvoriti nove korisnike Microsoftove tehnologije i time po-većati udio na tržištu ili omogućiti mladim ljudima pokretanje prvog posla?

Grommen: Mi smo prije svega tržišno orijentirana tvrtka i želi-mo da se naša tehnologija široko usvaja. Ali ono što smo u mno-gobrojnim sredinama prepoznali nije samo pitanje upotrebe alata već stvaranje održive lokalne pro-gramerske industrije, svojevrsnog eko-sustava u kojem ćemo pove-zati tvrtke koje stvaraju i koje pro-daju programske proizvode te im pružiti globalnu podršku. Upravo je globalna podrška lokalnoj pro-gramskoj ekonomiji prava svrha inovacijskih centara. Usvajanje naših proizvoda tek je posljedica (spin-off) toga procesa.

IT: Kako bi, prema vama, mlade ljude trebalo poticati da svoje inovativne ideje pretvore u poslovne prilike?

Grommen: Vrlo teško pitanje.

Dozvolite mi da odgovorim kroz prizmu dva gledišta – ekonom-skog i psihološkog. Ako govorimo sa strogo ekonomskog stanovišta mislim da bi trebalo sniziti razinu graničnih uvjeta koji se postavlja-ju pred pokretanjem neke tvrtke. Smatram da bi dovoljna granica za osnivanje tvrtke trebala biti tek znanje i vještina, a to je ono što Microsoft pruža kroz inovacijske centre. Time bi već u startu mladim ljudima omo-gućili pomisao da im ideja koju imaju može i poslovno uspje-ti. S psihološke strane gledišta trebamo očuvati duh želje za po-kretanjem po-slova, potaknuti duh takmičenja ali moramo i stvoriti saznanje da osim financij-skog uspjeha mladi poduzetnici mogu očekivati i određeno druš-tveno priznanje.

IT: Na internetu smo pro-našli jedno od vaših predavanja pod nazivom „Windowsi po danu, Linux po noći”. Što se točno pod time mi-slili?

Grommen: Izjavio sam to prije šest godina kada je, sa stanovišta profesionalne programske podrške, Windows operacijski sustav, pored Unixu sličnih sustava tvrtki kao što su IBM (AIX), HP (HP-UX) i

Sun (Solaris), bio nesumnjivi tržišni predvodnik. S dru-ge strane, uočio sam da moji kolege sa Sveučilišta te drugi hobisti testiraju Li-nux računala, i to većinom po noći. U međuvremenu se situacija promijeni-la: pojavile su se tr-žišne inačice Linux operacijskog sustava

poput RedHat i SuSe Linuxa. U to vrijeme bio sam dio izvršne grupe Microsofta u Parizu koja je uočila fenomen Linuxa i razmatrala njego-

vu moguću budućnost kao desktop operacijskog sustava. Osobno nika-da nisam vjerovao u uspjeh Linuxa na stolnim računalima. Danas bi se moja izjava mogla tumačiti u kon-tekstu široke primjene Windows sustava u svakodnevnom radu, dok je Linux svoje područje našao na posluživačkim sustavima (serveri) koji rade u tami sistemskih sala. Ne očekujem neki značajniji razvoj na području operacijskih sustava u skoroj budućnosti.

IT: Koliko je Microsoftova tehnologija otvorena, a koliko inte-roperabilna? Ili možda smatrate da je to jedno te isto?

Grommen: Definicija otvore-nosti je poput definicije sreće: ima zaista mnogo tumačenja što izraz „otvorenost” uopće znači. Kao dio tvrtke osobno mogu svjedočiti ko-liko se, kroz proteklih osam godina, njezina strategija na tom području promijenila. Microsoft je u potpu-nosti postao proizvođač otvorene programske podrške.

Za sve naše glavne platform-ske proizvode (serverski i desktop operacijski sustavi, Exchange, SQl, SharePoint) javno smo objavili i dokumentirali načela interopera-bilnosti u obliku programerskih sučelja (API) kako bi ih svatko mo-gao primijeniti. Također smo jasno naznačili iza kojih se protokola na-laze određene zaštićene (patenti-rane) tehnologije te objavili uvjete njihovog korištenja.

Takvim pristupom omogućen je, primjerice, razvoj vlastitog CMS sustava koji surađuje sa SharePoint platformama. Također smo obzna-nili kako razvijači podrške otvore-nog programskog koda namijenje-ne netržišnoj primjeni ne moraju ništa plaćati.

Drugo načelo naše otvorenosti jest interoperabilnost podataka – ne želimo da korisnici ostanu za-tvoreni u okviru jedne platforme. Stoga ćemo opisati sve oblike po-hrane podataka u našim proizvodi-ma kao što su Office, SQL Server, SharePoint, ali i podržati druge otvorene formate. Tako će servisna zakrpa SP2 za uredski paket pro-grama Office 2007 omogućiti po-hranjivanje podataka u ISO ODF normi (OpenDocument Format). Upravo su norme one koje određu-ju treći kriterij otvorenosti.

Postoji veliki broj normi pa u Microsoftu smatramo da bi naši korisnici trebali odrediti koje ćemo norme podržati. U pravilu su to

Windowsi po danu, Linux po noći

Microsoftovi inovacijski centri su svojevrsna središta za podršku, prijenos znanja, partnersku suradnju i onog što možemo nazvati vidljivošću (visibility) tvrtke na tržištu

10 infoTrend 170/04/2009

otvorene norme. Neke od njih i sami definiramo poput Open XML norme kojom danas pod nazivom ISO/EC 29500 upravlja ISO, a ne više Microsoft. Internet Explorer 8 također podržava otvorene norme propisane W3C radnom skupinom, poput usklađeno-sti s CSS 2,1 teh-nologijom. Što se interoperabil-nosti identiteta tiče, objavili smo podršku Security Assertion Mar-kup Language (SAML) 2.0 otvo-renoj normi za izmjenu autenti-kacijskih i autori-zacijskih podata-ka između sigurnosnih domena.

Na kraju, tu je i četvrto načelo otvorenosti koji povezuje Micro-soft i zajednicu korisnika program-ske podrške otvorenog koda. Stoga smo pokrenuli CodePlex portal na kome se već nalazi preko 5000 projekata otvorenog koda. Sura-đujemo s Apache grupacijom oko primjene Open XML formata u njihovim proizvodima. S Novellom na području upravljanja web servi-sima razvijamo univerzalni pristu-pni sloj kako bi Windows i Linux sustavi jednostavnije izmjenjivali podatke.

U našoj najnovijoj Azure platfor-mi razvijenoj za Cloud Computing tehnologiju osim .NET razvojnih alata podržavamo i Eclipse, Ruby, PHP i Python programerske alate i pomagala. Usporedimo li Mi-crosoft prije osam godina i danas možemo zaključiti da se strategija tvrtke na području otvorenosti za-krenula za 180 stupnjeva. Vremena su se promijenila; naučili smo lek-ciju. U današnje vrijeme kada je sve povezano – računala, mobilni telefoni, web servisi, Cloud Com-puting, naprosto morate podržava-ti interoperabilnost i Microsoft, što odgovorna tvrtka i čini.

IT: Predstavnici kompanije VMware u Hrvatskoj tvrde da je, uz Google, jedina tvrtka koje se Mi-crosoft „boji” upravo njihova tvrt-ka. Nakon prošlogodišnje ofanzive na području virtualizacije, kako u Microsoftu dalje gledate na tu teh-nologiju?

Grommen: Ako pogledamo globalno stanje na području vir-tualnih rješenja možemo uočiti da je VMware gotovo jedina tvrtka

koja posluje s tom tehnologijom. Osobno ne mislim da postoji trži-šte za virtualne strojeve. Microsoft bez posebne naplate nudi Hyper-V tehnologiju kao dio Windows po-služiteljskog sloja (server stack).

Xen je također dio Linuxa, a tehnološki je čak i bolji od VMware sustava. Jedno-stavno, za ovu teh-nologiju ne postoji tržište, i VMware se gubi u nasto-janju da uopće definira što bi to tržište trebalo sa-državati. Neko je vrijeme tržište čak i postojalo, imali su određenu pri-

liku, ali danas tržišta jednostavno nema i stoga su pred velikim pri-tiskom. I Windows i Linux platfor-me u startu već nude odličnu virtu-alizacijsku tehnologiju.

IT: Ima li Microsoft plano-va za virtualizaciju u obrnutom smjeru – stvaranje snažnog virtu-alnog računala od mnoštva jeftinih sklopovskih poslužitelja? VMware je, primjerice, na tom području na-javio Virtual Datacenter Operating Systems.

Grommen: Microsoft ima takvu tehnologiju. To je Azure platforma izgrađena na načelu Cloud Computing inicijative. U nje-nim se temeljima nalazi naša Hyper-V tehnologija ko-jom se po Lego modelu snažno računalo stvara od mreže (mesh) virtu-alnih računala.

Dakle, s tehno-loške točke gledišta, Microsoft je također sposoban ponuditi snažno virtualno računalo kroz Azu-re arhitekturu. Za sada ne mogu od-govoriti na pitanje hoće li ta arhitektura biti ponuđena i na razini Windows platforme.

IT: Kako će se dalje razvi-jati Cloud Computing tehnologija? Hoće li ona napokon dovesti do toga da informatičke usluge promatramo poput komunalnih usluga? Hoćemo li za široke korisnike imati mnoštvo „tarifnih” modela, slično današnjim

ponudama tele-operatera, pa će tako tipkanje u Word Live usluzi biti jeftinije nedjeljom nego radnim danima?

Grommen: Mislim da je IT teh-nologija danas toliko sazrela da je ušla u razdoblje sveprisutnog po-magala. Tome je pridonijelo mnoš-tvo čimbenika, prije svega velika rasprostranjenost širokopojasnog pristupa javnim mrežama. Također smo svjedoci izgradnje masivnih i regionalno postavljenih podat-kovnih centara (data centers) koje izgrađuju tvrkte Google, Yahoo, Amazon i Microsoft.

Treći čimbenik koji tome prido-nosi jest pojava usluga operacijskih sustava (operating systems services) poput već spomenute Microsoftove Azure tehnologije. Iako je tvrtka Sun Microsystem još prije desetak godina promicala slogan „mreža je računalo”, mislim da tek danas možemo zaista reći da je IT postala sveprisutna usluga. S druge strane, možda je izraz sveprisutnost malo prenaglašen.

I dok je za široko potrošačko tržište to prihvatljiva usluga, za ve-like poduzetničke tvrtke još uvijek postoje neke dvojbe, poput pitanja „tko posjeduje podatke?” Privat-nost i sigurnost podataka te pravni okviri još su uvijek nedorečeni. No, možemo očekivati da će većina ma-njih i srednjih tvrtki prihvatiti mo-

del unajmljivanja IT usluga (outsourcing), usvajajući Compu-ting Cloud model. Osobno vjerujem da smo na dobrom putu da IT usluge postanu kao svaka druga komunalna usluga. Prije toga je, dakako, potrebno riješiti dva ključna problema: već spo-menuti pravni okvir te problem naplate same usluge.

U Microsoftu tre-nutačno tek istražu-jemo mogućnosti Cloud Computing

tehnologije gradeći modele koje su zasnovani na iznajmljivanju resursa pohrane podataka (storage), vreme-nu obrade podataka, maksimalnoj propusnosti, vršnom opterećenju. To su tipični parametri koji opisuju neku uslužnu tehnologiju.

IT: Nije li upravo nalaženje isplativih financijskih modela („mo-

netizacija”) Microsoftu teže nego ra-zvoj same Cloud tehnologije?

Grommen: U ovom trenutku je-dini model koji zaista djeluje jest onaj zasnovan na prihodu od re-klama. Sličan pristup ima i Google koji tako ostvaruje vlastiti prihod. Nešto drugačiji pristup ima Apple kroz iTunes virtualne dućane ko-jima su definirali potpuno novo tržište i navikli korisnike na novi način online plaćanja. Svoje mrež-ne usluge najavili smo na protekloj PDC (Professional Developer Con-ference) konferenciji, dok za sredi-nu ove godine predviđamo objavu komercijalnih uvjeta korištenja. Mi za sada tek učimo i pri tome prola-zimo kroz proces preobrazbea. Mi-crosoft je tako prešao put od tvrt-ke koja je isključivo zasnovana na modelu licenciranja, preko razvoja raznovrsnih modela ugovora, do modela financiranja zasnovanog na oglasima i pretplati.

IT: Hrvatskim fakultetima Microsoft nudi Live@EDU uslugu ugošćivanja e-mail sandučića i dis-kovnog prostora. Mislite li da je to dobar izbor?

Grommen: Ono što je dobro za akademske ustanove jest moguć-nost izbora online poslovnog mo-dela. U području elektroničke pošte to je već spomenuti Live@EDU, ali postoji i Exchange Online model. Mi već neko vrijeme u akademskoj zajednici ispitujemo modele ugo-šćavanja elektroničkih poštanskih sandučića i dokumenata. Osobno sam veliki pristaša ove tehnologije. Specifičnija razlika ovih modela sa-stoji se u tome što Exchange Online omogućuje sofisticiranije i bogatije upravljanje korisničkim računima i sandučićima koji se nalaze u „obla-ku”. Live@EDU je osnovni model i praktički besplatan. Fakulteti se sami trebaju odlučiti koji im je mo-del prihvatljiviji.

Razgovarao Tomislav Žganec

U našoj najnovijoj Azure platformi razvijenoj za Cloud Computing tehnologiju osim .NET razvojnih alata podržavamo i Eclipse, Ruby, PHP i Python programerske alate i pomagala

Osobno vjerujem da smo na dobrom putu da IT usluge postanu kao svaka druga komunalna usluga. Prije toga je, dakako, potrebno riješiti dva ključna problema: već spomenuti pravni okvir te problem naplate same usluge

Intervju za InfoTrend Wilfried Grommen, Microsoftov direktor i glavni tehnološki savjetnik za područje srednje i istočne Europe

170/04/2009 infoTrend 11

NajavljujemoPredavanja/prezentacije/radionice/seminari

Ponedjeljak, 01. 06.

Mile Pavlić, Sanja Čandrlić, Sanja Francetić, Patrizia Poščić, Sveučilište u Rijeci: Znanstveni pristup i metodologija razvoja IS-a

Željko Dobrović, Martina Tomičić Furjan, Marija Klišić, FOI Varaždin: Veza modela procesa i odjela podataka: metamodeliranje

Dragan Kovač, SuperKing, Zagreb: O problemu hierarhijskih struktura u projektiranju IS-a

Darije Ramljak, IBM Hrvatska: Od inovacije poslovnog modela do SOA implementacije

Sandro Gerić, FOI Varaždin: Preduvjeti implementacije servisno-orijentiranih arhitektura

Neven Vrček, Dragutin Kermek, FOI Varaždin: Servisno orijentirane arhitekture i njihov standardizacijski okvir

Ivana Cepetić, APIS IT: Primjena SOA arhitekture na sustav primjene OIB-a

Ivan Pogarčić, Miro Frančić, Vlatka Davidović, Veleučilište u Rijeci: Izvještavanje u SOA okruženju

Velibor Božić, Bilokalnik: Identifikacija IT rizika uz pomoć Cobit pristupa

Melita Kozina, FOI Varaždin: Implementacija procesa upravljanja uslugama primjenom metode COBIT i Balanced Scorecard

Martina Tomičić Furjan, Igor Soldić, Željko Dobrović, FOI Varaždin: Nadzor implementacije sustava upravljanja kvalitetom metodom Balanced Scorecard

Dobriša Adamec, Tomislav Bronzin, Citus: Nova paradigma razvoja aplikacija sa servisno orijentiranom arhitekturom na Microsoft platformi (radionica)

Patrizia Poščić, Sveučilište u Rijeci, Odjel za informatiku: Metoda za procjenu složenosti IS (radionica)

Velibor Božić, Bilokalnik:

Upravljanje rizicima u području informacijske tehnologije (seminar)

Dobriša Adamec, Tomislav Bronzin, Citus: Izrada bogatih internetskih aplikacija (RIA) (seminar)

Utorak, 02. 06.

Miho Pitarević, HURID, Zagreb: Open Cloud Manifesto

Vedran Sanković, Login, Rijeka: Cloud Computing tehnologija kakvu je MI vidimo

Tomislav Bronzin, Dobriša Adamec, Citus: Programska rješenja u oblacima: Windows Azure Services

Robert Pinzovski, Sonja Milotić-Merklin, Veleučilište u Rijeci: UML u poslovnom sustavu

Davor Fanton, Mario Šarić, Dinko Srkoč, Helix: Allfresco – Moderni koncept uporabe Document Management sustava (prezentacija)

Jasminka Župić Ban, Petrokemija, Kutina: Inteligentno upravljanje sadržajem pomoću Oracle UCM-a

Teo Brusić, Maja Gligora Marković, Ivan Pogarčić, Veleučilište u Rijeci: Razvoj ekspertnog sustava za potrebe podjele resursa

Igor Zamlić, Veljko Klemenc, Ivo Mataija, Sanja Francetić, RIS Rijeka: Softvare as a Service – SaaS na hrvatski način

Marin Bezić, Microsoft: Business intelligence... (prezentacija)

Okrugli stol: Cloud Computing – što je tu novo?

Dean Gambin, Grad Pula: Open source BI – napredne mogućnosti (radionica)

Bojan Sabolović/Duško Vukmanović Oracle: seminar

Ivica Vrsaljko, IN2: Interna revizija IT sustava (seminar)

Srijeda, 03. 06.

Miran Starešinčić, Daut Damarija, Ericsson Nikola Tesla Zagreb: Transformacija i migracija kompanijskog Intraneta

Jagoda Salopek, Fina, Mirjana Puač, IN2, Zagreb: e-Tvrtka – novi korak u e-poslovanju

Kaluža Marin, Žaklina Šupica, Veleučilište u Rijeci: Sustav za praćenje potrošnje lijekova…

Zlatko Sirotić, Istra informatički inženjering, Umag: Dokazivati ili testirati, pitanje je sad

Ksenija Klasić, Ivan Klasić, K&K, Zagreb: Mogućnosti primjene hibridnog modela elektroničkog obrazovanja u osiguranju

Dragutin Kermek, Vrček Neven, Ševa Jurica, FOI, Varaždin: Analiza opterećenja i optimizacija rada web sustava

Dijana Plantak Vukovac, FOI, Varaždin: Upravljanje web projektima u teoriji i praksi: implementacija web 2.0 portala

Okrugli stol: Cloud Computing – što je tu novo?

T. Bronzin (Citus), R. Mutavdžić (IBM), M. Pitarević (HURID), V. Sanković (Login)... Skup udruge HRUSKO

Izložba: Citus, FOI, HIZ, IEEE, RIS,….

Pokrovitelji: Citus, FOI, HIZ, IEEE, RIS, Veleučilište u Rijeci

CASE21Developers Conference, 01.-03. 06. 2009. Pozvane i najavljene teme

Informacije: www.case.hr/case21

12 infoTrend 170/04/2009

IDC IstraživanjeGlobalno i hrvatsko PC tržište u prvom tromjesečju 2009.

Mini prijenosnici spašavaju tržište

Dok se gospodarska kriza i dalje širi, jeftini prijenosnici i dalje su privlačni potrošačima i podržavaju rast PC tržišta. Na globalnom planu, isporuke su, uključujući stolna i prijenosna osobna računala (uz izuzetak x86 servera), pale za 7,1% u usporedbi s prvim tromjesečjem 2008., što je nešto malo bolje od najavljenog pada od 8,2%

Dok zabrinutost zbog svjetske recesije i strah od rastuće nezaposle-

nosti i dalje koče potrošnju i povjerenje korisnika, potražnja za osobnim računalima ostala je donekle otporna u usporedbi s općim padom potrošnje. Sniže-nje cijena, čemu donekle prido-nose mini prijenosna osobna ra-čunala i dodatni napori u distri-buciji usporavaju recesiju tržišta. Sjedinjene Države se dobro drže; isporuke su smanjene samo 3%, a tome doprinose HP, Acer i Tos-hiba. I EMEA područje (Europa, Srednji Istok i Afrika) te APeJ (Azija/Pacifik područje bez Japa-na) imaju rezultate nešto bolje od očekivanih.

U idućim tromjesečjima očeku-jemo stabilniju proizvodnju i kra-jem godine ponovni rast – izjavio

je Loren Loverde, IDC-jev direk-tor za PC kvartalna istraživanja.

Regionalni pregled

Sjedinjene Države – Tržište osobnih računala u SAD-u po-sluje bolje od očekivanog i čak, suprotno tradiciji, nadmašuje rezultate na svjetskom tržištu i tržištu zemalja u razvoju. Prve brojke najavljuju tračak nade da potrošnja neće biti slaba kako se predviđalo, a u ključnim područ-jima postoje mogućnosti rasta. Veći dobavljači bilježe početkom godine neočekivani rast u malo-prodajnim kanalima, a potražnja za prijenosnicima se nastavlja. Rekordno niske cijene i postojan prodor mini prijenosnika (uklju-čujuči i netbook) daje poticaj isporuci osobnih računala. HP i Acer predvode sa značajnim, dvoznamenkastim rastom. Zbog manje potražnje u poduzetništvu jako trpi prodaja stolnih računa-la, a takav trend će, izgleda, po-trajati dok je god gospodarstvo u recesiji.

Europa, Srednji istok i Afrika (EMEA) – Ovo područje biježi svoj prvi godišnji pad od recesije 2001. godine. Najveći je u sred-njoj i istočnoj Europi dok je u zapadnoj Europi pad umjeren u odnosu na ostale grane. Prodaja stolnih računala u opadanju je u cijeloj regiji, Prijenosna rečunala održavaju ujednačenu prodaju potpomognutu potražnjom za mini prijenosnicima, posebno u zapadnoj Europi.

Japan – Usprkos nekim znaci-ma prilagodbe krajem prošle go-dine, Japan je popustio pod priti-skom recesije kao i ostale regije. I nadalje raste potražnja za mini prijenosnicima, dok komercijal-ni i stolni proizvodi bilježe pad, a kupnja skupljih sustava opada brže od očekivanog.

Azija/Pacifik bez Japana – U većini zemalja ispunjavaju se očekivane prognoze, što donekle na regionalnoj razini nadokna-đuje veći pad u Indiji. Isporuka stolnih računala opada brže od očekivanog, zbog još uvijek sla-bog kretanja na tržištu. U regiji, a pogotovo u Kini, potrošački prijenosnici i nadalje predvode na tržištu.

Vodeći dobavljačiHP – Zauzeo prvo mjesto u

SAD-u rastom od 2,9%. Rast je podržavan solidnom potražnjom potrošačkih prijenosnika, poseb-no u SAD-u i Japanu s dvozna-menkastim rastom u malopro-dajnim kanalima. Na međuna-rodnom planu, HP isporuke su u padu za 1% u odnosu na prošlu godinu, za razliku od gotovo 8% pada ukupnog tržišta.

Dell – Preživio je teško prvo tromjesečje iako je bolje poslovao na nekim tržištima u nastajanju. Slabija potražnja u privredi isho-dila je padom na području stol-nih računala, a na području pri-jenosnika nastoji se držati korak s konkurencijom. Ipak, nedavno sklopljena partnerstva s kompa-nijama Ingram Micro i Tech Data trebala bi dati rezultate u krat-kom razdoblju.

Acer – Solidno prvo tromje-sečje s porastom od 7% u odno-su na prethodnu godinu. Kom-panija brzo širi svoje prisustvo u Srednjoj i Južnoj Americi. Na području EMEA i Azije i dalje bilježi lagani rast. Acer ubrzano radi na mini prijenosnicima veli-kog ekrana, području na kojem i sada ima uspjeha.

Lenovo – Ukupni rast je u skladu s općim stanjem, dok po-rast u Aziji amortizira gubitke na ostalim regijama. Isporuka na

170/04/2009 infoTrend 13

APeJ području ravna je prošlo-godišnjoj, a na ostalim tržištima bilježi pad. Takvo stanje potvr-đuje okrenutost kompanije azij-skom tržištu uz rizik slabljenja u ostalim regijama. Kompanija je imala problema s promjenom menadžmenta u Japanu, uz po-sljedicu slabijeg rasta, a isporuke u SAD bile su gotovo 20% slabije od prethodne godine.

Toshiba – Prvo tromjesečje završilo je s 11,6% porasta. Stal-no žarište na prijenosna osobna računala osiguralo je rast u svim regijama. Posebno je jak rast u SAD-u i ApeJ-u, a usporen u EMEA regiji i Japanu.

HrvatskaHrvatsko PC tržište i u prvom

je tromjesečju 2009. nastavila po-tresati kriza, započeta u posljed-njem tromjesečju 2008. kada je domaće tržište računala, umjesto očekivanog, iskazalo nezamjetan rast u ukupnom broju isporuka od 0,2 posto.

Inače, u prvom tromjesečju 2009. svjetskom su krizom bila najviše pogođena PC tržišta ze-malja srednje i istočne Europe. U Hrvatskoj je, dodatno, pad u sva tri form-faktora pojačalo od-sustvo velikih natječaja i nabav-

ki u korporativnom i državnom sektoru. Jedna od specifičnosti hrvatskog tržišta u odnosu na svjetska je pojava nelikvidnosti i financijskih poteškoća među preprodavačima. To je ponukalo distributere računala na obustav-ljanje isporuke preprodavačima, što je dovelo do još većeg pada prodaje negoli je očekivano.

U prvom tromjesečju 2009. broj isporučenih računala (uklju-čujući u to i x86 servere) smanjio se za više od 21% na godišnjoj razini. Bez x86 servera, u Hrvat-skoj je isporučeno ukupno 64.155 računala u prvom kvartalu ili 21,1% manje nego u istom razdo-blju prošle godine.

Stolna računala – Gledano prema form-faktoru, najveći pad u broju isporučenih računala iskazan je kod stolnih računala. U tom segmentu tržišta isporuke su smanjene preko 27% u odno-su na lanjski prvi kvartal, čime Hrvatska prati trendove s ame-ričkog, japanskog i tžišta Europe, Bliskog istoka i Afrike (EMEA). Pad je djelomično posljedica pre-bacivanja sa stolnih na prijenosna računala, a djelomično posljedica opreznog trošenja stanovništva zbog opće krize i otpuštanja.

Prijenosnici – Za razliku od EMEA regije, gdje je prodaja pri-jenosnika ostala na istoj lanjskoj razini, domaće tržište prijeno-snih računala zabilježilo je pad, doduše najmanji od svih ostalih form-faktora. U prva tri mjeseca 2009. isporučeno je preko 15% manje prijenosnika nego u istom razdoblju lani. Veći pad isporuka spriječio je pad cijena tih uređa-ja i stabilan porast prodaje mini prijenosnika. Kućni korisnici su se pretežno okrenuli jeftinijim uređajima, čiji je udio u prodaji porastao za nekoliko udjela.

Vodeči dobavljači

HP – Vodeći dobavljač raču-nala u Hrvatskoj u prvom ovogo-dišnjem trtomjesečju isporučio je preko 15 tisuća računala (nisu uračunati x86 serveri). Na do-maćem je tržištu HP u stolnim računalima i x86 poslužiteljima zabilježio dvocifreni pad, dok su prijenosnici imali bolju prođu pa je pad prodaje tih uređaja bio oko šest posto. Pad prodaje HP-a usli-jedio je prije svega zbog financij-skih teškoća njegovih preproda-vača i izostanka velikih tendera u segmentu stolnih računala i x86 poslužitelja.

Acer – Drugo mjesto na hr-vatskom tržištu računala pripalo

je Aceru s ukupno preko devet tisuća računala: pad je zabilježio u segmentu stolnih računala, ali solidan porast u segmentu pri-jenosnika, i to zahvaljujući prije svega isporukama mini prijeno-snika. Uspjehu Acera svakako je pridonijela i akcija vezana uz mini prijenosnike i telekomuni-kacijske tvrtke započeta u prvom kvartalu.

Lenovo – S preko sedam tisuća računala, Lenovo je zauzeo treće mjesto u Hrvatskoj, zabilježivši pad i stolnih i prijenosnih raču-nala, prije svega zbog izostanka korporativnih tendera.

M San – Na četvrtom mjestu našla se jedna domaća tvrtka, M San, koji je isporučio preko se-dam tisuća stolnih računala, uz pad od preko 30 posto. Izostanak državnih tendera i smanjenje po-trošnje u segmentu kućnih ko-risnika odrazio se i na poslovne rezultate vodećeg lokalnog sa-stavljača računala. No usprkos tome, treba reći da je M San uspio vratiti vodeće mjesto u segemen-tu stolnih računala u Hrvatskoj u jednom od težih razdoblja za PC industriju.

Izvor: Nenad Zlatović, hardver analitičar/IDC Adriatics

5 vodećih svjetskih PC isporučitelja – predviđanja za prvo tromjesečje 2009.

(u tisućama komada – bez x86 Servera)

Red. Isporučitelj Isporuke, 1. tromjesečje 09. Tržišni udio Isporuke, 1.

tromjesečje 08. Tržišni udio Rast09./08.

1 HP 13,001 20,5% 12,634 18,5% 2,9%

2 Dell 8,651 13,6% 10,383 15,2% -16,7%

3 Acer 7,333 11,6% 6,863 10,1% 6,8%

4 Lenovo 4,427 7,0% 4,811 7,0% -8,0%

5 Toshiba 3,447 5,4% 3,090 4,5% 11,6%

Ostali 26,601 41,9% 30,494 44,7% -12,8%

Svi isporučitelji 63,460 100,0% 68,274 100,0% -7,1%

Izvor: IDC Worldwide Quarterly Tracker, od 15. travnja 2009.

14 infoTrend 170/04/2009

tržištaNovostiBiHICT

ZaostaciProjekt rješavanja komunalnih predmeta KODIFEL. Na Općinskom sudu Sarajevo predstavljen je Projekt konverzi-je u digitalni format i elektronske obrade zaostalih komunalnih predmeta (KODIFEL) u okviru Kanada-BiH Projekta reforme pravosuđa (Judicial Reform Project – JRP). Radi se o projektu vrijednosti oko 250.000 KM koji je financirala Kanadska agen-cija za međunarodni razvoj (CIDA), a ima za cilj hitro rješavan-je 900.000 zaostalih komunalnih predmeta na najvećem bh. sudu. Rad Općinskog suda Sarajevo će, zahvaljujući digitalizaciji i elektronskoj obradi slučajeva, koje izvodi Mikrografija d.o.o. Sarajevo, biti znatno ubrzan te će doći do bržeg rješavanja zaostalih predmeta, što će doprinijeti smanjenju zaostatka tijekom narednih nekoliko godina.Proces digitalizacije i konverzije počeo je u studenome 2008. godine, a do sada je obrađeno gotovo pola predmeta (više od 400.000), i smješteno nazad u bar-kodom obilježene arhivske kutije, kojih će do samog završetka projekta biti oko 5000. Za-nimljiv je podatak da će u proces obrade ući slučajevi od 1996. do ožujka 2009., za čiju bi obradu, da nije ovog projekta, bilo

potrebno 38 godina rada.Gledano s finan-cijske strane, pogodnosti koje će KODIFEL donijeti bh. sudstvu su ogromne. Tako Miodrag (Mike) Pe-rišić, međunarodni savjetnik JRP-a, objašnjava: „Projekt je, mada još nije priveden kraju, u pogledu uštede već

dao konkretne učinke. Više od 60.000 obustava spojeno je s predmetima, čime je izbjegnuto njihovo dalje procesuiranje. Značajna je to ušteda, kako za sam sud tako i za komunalne organizacije. S druge strane, projekt je prvi put pronašao i zaveo preko 120.000 novih predmeta, za što bi dosadašnjim metodama rada bilo potrebno tri godine”. Predsjednik Općinskog suda Sarajevo, Goran Salihović, objašnjava kako uposlenici suda nisu bili u stanju voditi evi-denciju i obrađivati komunalne slučajeve jer se broj zaostalih predmeta neprestano povećavao, do te mjere da ovaj sud više nije bio u stanju čak ni fizički primiti nove. O važnosti KODIFEL-a govori i činjenica da je projekt, pored navedenih ustanova i organizacija, podržalo i Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH.Kako Kanada-BiH Projekt reforme pravosuđa (JRP) već tri godine u BiH radi na stvaranju održivog, učinkovitog pravo-sudnog sustava, JRP tim je, pored Općinskog suda Sarajevo, razvio programe i za Osnovni sud u Banja Luci. To podrazu-mijeva rad sa svim sucima, tužiteljima, odvjetnicima i drugim stručnjacima te građanima koji su uključeni u rad sudova. Zahvaljujući radu JRP-a, reforma pravosuđa i jest jedna od najuspješnije provedenih reformi u BiH.

Dobit

Telekom Srpske u prošloj je godini ostvario neto dobit od 119,2 milijuna KM, što je za 66 posto više u odnosu na godinu prije, navodi se u nerevidiranom financijskom izvještaju tog najpro-fitabilnijeg poduzeća u RS. Ukupni prihodi Telekoma Srpske u 2008. godini iznosili su 475,4 milijuna KM, što je za 21 posto više u od-

nosu na prethodnu godinu. Rashodi su istovremeno porasli za deset posto na 342,5 milijuna KM. Od

tog iznosa najviše je potrošeno na proizvodne usluge (106,5 miliju-na), zatim troškove amortizacije (82,7 milijuna) te na zarade i na-knade zaposlenih i ostale osobne troškove (72,9 milijuna).Poslovna aktiva Telekoma Srpske na kraju prošle godine premašila je milijardu maraka, najviše u opremi i građevinskim objektima, dok osnovni kapital iznosi 491,4 milijuna KM.Većinski akcionar poduzeća je Te-lekom Srbija sa 65 posto udjela. Ostali veći akcionari su Fond PIO RS s deset posto te Zepter fond i Fond za restituciju RS s po pet posto.

Ostvarenje

„Uprava BH Telecoma je više nego zadovoljna poslovnim rezultatima u 2008. godini”, izjavio je direktor ovog poduzeća Nedžad Rešidbegović.„U 2008. godini ostvarili smo pozitivni financijski rezultat od 160,1 milijun KM, što predstavlja stopostotno premašivanje godiš-njeg plana. Neto dobit je iznosila 143 milijuna, a ukupni prihodi 627,5 milijuna KM i u odnosu na prethodnu godinu veći su za dva posto. Time smo ispunili naš godišnji plan”, kaže Rešidbegović. „Između ostalog, krenuli smo s uvođenjem 3G mreže i projektom ‘Moja TV’, koji će u ovoj godini značiti tehnološku revoluciju”, istaknuo je Rešidbegović.BH Telecom je, zaključno s

31. prosincem 2008. godine imao 740.084 instaliranih i 549.488 iskorištenih priključaka u fiksnoj mreži, te 1.455.204 korisnika mobilne mreže. Broj ADSL pret-platnika narastao je na 50.480, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja povećanje od 2,3 puta ili 28.867 korisnika. Istovremeno, registrirano je i 29.859 dial-up korisnika.

Ulaganje

Vlada Norveške uložit će oko 600.000 eura u zdravstveni sektor BiH, a sredstva će biti pribavljena u okviru trogodišnjeg projekta unapređenja elektronskog zdra-vstva.Konkretno, razvijat će se kapa-citeti za korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija u zdravstvenim ustanovama u BiH, rečeno je nakon razgovora ministra zdravlja i socijalne zaštite RS-a Ranka Škrbića s norveškim ambasadorom u BiH Janom Bratuom.Ukupna vrijednost ovog projekta, uključujući i sredstva koja će ulo-žiti vlade Federacije BiH i RS-a, iznosit će oko 1.500.000 eura.Norveški ambasador u BiH Jan Bratu kaže da će projekt doprinije-ti razvoju zdravstvene zaštite osi-guranjem što boljih, suvremenijih i učinkovitijih usluga za pacijente, s time da će u njega biti uključeni i zdravstveni profesionalci i osoblje državne bolnice u Norveškoj koja je poznata po stručnjacima iz elektronskog zdravstva.

Predstavljanje

Adobe Creative Suite 4 pred-stavili su Mirko Ledić, regionalni menadžer Adobea za Jugoisto-čnu Europu: „Adobe Creative Suite 4 predstavlja prekretnicu vodećeg softvera te omogućuje moćne cross-media tehnologije. Veliki iskoraci u radnim procesi-ma, usklađenost svih aplikacija i

170/04/2009 infoTrend 15

BizSparkU BIT Centru u Tuzli predstavljen je Microsoftov BizSpark program koji ima za cilj da pomogne novoosnovanim tvrtkama kroz omogućavanje brzog i jednostavnog pristupa Microsoftovim razvojnim alatima, tehnološkim platformama kao i tržišno pred-stavljanje inovativnih i interoperabilnih rješenja baz naknade. Spajanjem s mrežnim partnerima iz cijelog svijeta, mladim tvrtkama se otvara cijeli niz mogućnosti. „Mi u Microsoftu razumijemo poteškoće s kojima se tek osno-vane IT kompanije suočavaju pri ostvarivanju odgovarajućeg poslovnog rasta te održivosti na tržištu. Upravo zato izradili smo Microsoft BizSpark – program koji nudi jedinstvenu priliku da svoje poslovanje razvijaju korištenjem mreže naših partnera, kao i Microsoftove proizvode bez naknade”, rekao je Mirad Maglić iz Microsofta BiH. BIT Centar Tuzla postao je mrežni partner za Microsoft BizSpark program u Bosni i Hercegovini te je ovaj popularni program dostupan ne samo tvrtkama sa sjedištem u BIT Centru nego i svim ostalim iz Bosne i Hercegovine koje ispunjavaju određene uvjete, npr. da nisu starije od tri godine i da im godišnji prihodi ne prelaze pola milijuna dolara. Za sada se javilo šest IKT tvrtki iz BiH.

integracija te sveprisutnost Flash tehnologije unutar linije proizvoda obilježuju ovo, dosad najznačaj-nije, Adobeovo izdanje. Nedavno provedena istraživanja pokazala su da je rad u aplikacijama CS4 dvostruko brži u odnosu na rad u aplikacijama verzije CS3.”

Zdravstvo

Elektronske knjižice i kartoni do 2012. godine. Strategijom ra-zvoja zdravstva do 2012. godine planirano je uvođenje elektronskih knjižica i elektronskih kartona, potvrđeno je u Fondu zdravstve-nog osiguranja RS. U Fondu kažu da će na ovaj način biti dostupno više informacija o zdravstvenom stanju osigurani-ka, poput elektronskog zapisa o imunizaciji, alergijama, odobrenim pomagalima i slično.„Korist od tog projekta je višestru-ka: doprinos djelotvornijoj zdravst-venoj zaštiti, potpuna informatička povezanost svih subjekata u zdravstvenom sustavu, učinkovitiji nadzor i upravljanje troškovima u zdravstvu”, pojasnili su u Fondu.

Inovativnost

Obrazovni stručnjaci i nastavni-ci iz 40 europskih zemalja su se okupili na 6. Europskom inovati-vnom forumu za nastavnike koji organizira Microsoft. Ovaj događaj svake godine okupi oko 150 stručnjaka za inovativni pristup obrazovanju iz cijele Europe, kako bi razmijenili ideje, iskustva i naj-bolje primjere iz prakse te uključili tehnologiju i inovativno obrazo-vanje u nastavne planove. Novost na ovogodišnjem forumu je i činjenica da je Microsoft BiH uspio uključiti i nastavnike iz Bosne i Hercegovine. Oni će predstavljati BiH s tri projekta koji pokrivaju teme iz tehničkih predmeta, povijesti i engleskog jezika. Nastavnici su odabrani od strane odgovarajućih mini-starstava za obrazovanje, koji su ujedno i potpisnici memorandu-ma o razumijevanju za program „Partneri u učenju”, a ove godine BiH predstavljaju nastavnici iz Tuzle, Gornjeg Vakufa/Uskoplja te Karakaja. Program je pokrenut 2003. kao svjetska desetogodišnja inicijativa s ulaganjem u iznosu od 500 mili-

juna dolara u 110 zemalja, u kojeg je uključeno 130 milijuna studena-ta i nastavnika. Od 2003. godine do sada, kreirane su ukupno 52 inovativne mreže nastavnika te je osnovano 12 škola s inovativnim pristupom obrazovanju. „Neprekinuti rast partnera u učenju u regiji Središnje i Istočne Europe s dodatnih 10 zemalja članica na početku 2009. godine oslikava važnost programa po-svećenog obrazovanju kao što je ovaj”, rekao je Teodor Milev, voditelj programa Partneri u učen-ju za Središnju i Istočnu Europu Microsoft. „Uprkos zabrinutosti za ekonomsku situaciju, jasno je da informativne tehnologije u obra-zovanju predstavljaju područje za koje vlada veliko zanimanje i koje privlači nova ulaganja.”

UMTS

Regulatorna agencija za komu-nikacije (RAK) dodijelila Dozvole za pružanje UMTS usluga bh. gla-vnim telekom operatorima – BH Telecomu d.d. Sarajevo, HT d.o.o.

Mostar i Telekomunikacije RS, AD Banja Luka.Generalni direktor Agencije, Ke-mal Huseinović ističe: „Iskustva iz zemalja EU pokazuju da je primje-na nove 3G tehnologije dovela do povećanja asortimana ponuđenih usluga korisnicima, ishodila pora-stom razine koncentracije tržišta te otvorila mogućnosti za pojavu i rad virtualnih mobilnih operatera, pa se nadamo da će to biti slučaj i s našom zemljom”.Agencija je slijedila primjer drugih zemalja Europe i dodijelila dozvolu glavnim operaterima jer pružanje ovih usluga zahtijeva visok stupanj pokrivenosti putnih pravaca i pučanstva. Telekom operateri, ovisno od tehničke spremnosti, mogu odmah početi s pružanjem UMTS usluga.

Prijenos

U organizaciji sarajevske tvrtke Disti, koja je ovlašteni partner jednog od najvećih svjetskih proizvođača informatičke opreme, kompanije DELL, održana je pre-zentacija novih Dell rješenja. Tomislav Ju-raga, account menadžer tvrtke Dell za jadransku i baltičku regiju je, predstavljajući tvrtku i njene na-jnovije proizvode, istaknuo da je glavni cilj ove tvrtke pojednos-taviti IT sektor. To pojednostavljenje se, prema nje-govim riječima, ostvaruje u tri smjera: bržem pristupu, boljem održavanju i jed-nostavnijem rastu IT sektora.Jedna od prednosti ove tvrtke u odnosu na konkurenciju, kako ističe Juraga, je proizvodnja po narudžbi, koja omogućuje ugrađi-vanje najnovijih tehnologija u pro-izvode po znatno nižim cijenama od konkurencije. Almir Žerić, direktor tvrtke Disti, u svom je obraćanju rekao da je cilj prezentacije omogućiti što brži i kvalitetniji prijenos tehnologije između tako velike informatičke kuće kakva je Dell i informatičkog tržišta u Bosni i Hercegovini. Prezentacija se sastojala od DEMO podataka u pristupu jednom od najnovijih rješenja za pohranu korporacijama – EQUAL-LOGIC. Equallogic sada dolazi pod okriljem Dell Storage rješenja, nakon što je Dell preuzeo ovu tvrtku i njena rješenja u veljači 2008. godine.Kroz DEMO aplikaciju je prika-zano koliko malo vremena treba za početnu konfiguraciju i kako to mogu obaviti ljudi iz IT odjela svake tvrtke, što je s dosadašnjim rješenjima na tržištu bilo gotovo nemoguće.Uređaji su izuzetno skalabilni i rastu zajedno s korisnicima. Pri-stupačno su rješenje za pohranu podataka koje može zadovoljiti poduzeće bez obzira na broj uposlenika.

Haris Hamidović

Almir Žerić

Tomislav Juraga

16 infoTrend 170/04/2009

tržištaNovostiSrbijaICT

UlaganjaSagem počinje izgradnju pogona električnih brojila u Nišu. Potpredsjednik Vlade Republike Srbije za europske integracije Božidar Đelić i predsjednik Upravnog odbora tvrtke Sagem, jednog od svjetskih lidera u proizvodnji električnih brojila, pot-pisali su protokol kojim je predviđeno da Sagem izgradi pogon električnih brojila u Nišu. Đelić je nakon potpisivanja ovog protokola precizirao da će Sagem u prvoj godini uložiti milijun, a u narednih pet godina još najmanje šest milijuna eura, u opremanje tog pogona. Naveo je da će u početku u tom pogonu raditi približno 250 radnika, dok Sagem planira da se u Nišu nalazi centar proizvodnje i distribucije električnih brojila, odakle će biti organiziran izvoz za Bugarsku, Grčku, Rusiju i zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza.

Božidar Đelić, Miloš Simonović i Patrick Sevian Foto: Fonet

tijeku natjecanja mogu se dobit na lokaciji www.inovacija.org. Početni fond nagrade iznosi 12 milijuna dinara.

Pošta

Počela primjena poštanskog adresnog koda (PAK). Poštanski adresni kod (PAK) je niz od šest brojki koji, za razliku od prepo-znatljivog peterocifrenog poštan-skog broja, jednoznačno utvrđuje najmanji nedjeljivi dio teritorija na koji je pošiljka adresirana, odno-sno niz brojki zamijenio je naziv općine, naselja i ulice. Svaka ulica, skupina zgrada, kuća i ulaz imat će svoje jedinstvene brojke pod kojima će se voditi. Obavijesti o poštanskom adresnom kodu u svakom se trenutku mogu dobiti pozivom Informativnog servisa na broj 0700-100-300 ili na web stranici Pošte www.posta.rs.

Podrška

Burza T proizvoda za mala i srednja poduzeća. Privredna komora Srbije, Ministarstvo za telekomunikacije i informacijsko

društvo i Republička agencija za razvoj malih i srednjih poduze-ća i poduzetništvo 23. ožujka organizirali su „Burzu IT proizvoda za mala i srednja poduzeća”. Neposredni povod bio je javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava programa podrške razvoju konkurentnosti i inovativ-nosti malih i srednjiih poduzeća, poduzetnika i poslovnih inkuba-tora za 2009. godinu. Ovim je programom predviđeno da se za odobrene projekte izvrši povrat do 50% troškova. Iznos odobrenih bespovratnih sredstava ne može biti manji od 50.000,00 dinara niti veći od 600.000,00 dinara.

Otvorenje

Otvoren prvi „Cisco institut za poduzetništvo” u Novom Sadu. Prvi Cisco institut za poduzetniš-tvo u Srbiji svečano je 25. ožujka otvoren na Fakultetu tehničkih znanosti Sveučilišta u Novom Sadu. Ceremoniji otvaranja prisu-stvovali su ministrica telekomuni-kacija Jasna Matić i veleposlanik SAD-a u Srbiji Cameron Munter. Cisco Institut za poduzetniš-

tvo pruža izobrazbu kroz tečajeve za strateško i poslovno planiranje, financiranje i korištenje ICT alata za unapređenje poslovanja malih i srednjih poduzeća. Institut pruža praktična znanja za poduzetni-ke, olakšava razmjenu znanja s lokalnim poslovnim liderima i pokazuje sudionicima kako da iskoriste prednosti informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) da bi ubrzali rast i razvoj svoje organizacije. Predviđeno je da se do kraja 2010. Izgradi mreža od 10 centara za obuku širom Srbije koja će na taj način biti dostupna poduzetnicima iz svih krajeva zemlje.

m-Government

Predstavljen SWEB projekt. U Skupštini AP Vojvodine održan je tradicionalni skup posvećen primjeni informacijskih tehnolo-gija, prezentaciji novih rješenja i razmjeni iskustava s predstavni-cima lokalnih samouprava i po-krajinskih organa, uprava i službi, u okviru kojeg je predstavljen projekt SWEB. Na ovom projektu uključeni su Pokrajinski sekretari-jat za znanost i tehnološki razvoj te Služba za opće i zajedničke poslove pokrajinskih organa. Cilj projekta je da doprinese boljem korištenju podataka subjekata u lokalnim samoupravama te njihovom bržem i kvalitetnijem povezivanju s pokrajinskom admi-nistracijom.

Sigurnost

Kako povećati sigurnost u po-slovnom okruženju? Tvrtka DNS Arrow d.o.o Beograd je 18. ožujka organizirala INFO SECURITY DAY. Radni naziv skupa je bio „Otkrijte kako povećati sigurnost u vašem poslovnom okruženju”. DNS Arrow d.o.o Beograd je dio međunarodnog DNS holdinga i američke tvrtke Arrow. Na skupu su tvrtke DNS Arrow d.o.o Beograd, Check Point, S&T, VMware, F5, EMC Srbija, RSA i Com4T predstavile svoja najno-vija rješenja u zaštiti. Na skupu je istaknuto da svaka organizacija, aplikacija, uređaj i pojedinac koji su priključeni na internet, moraju imati i razvijati zaštitu podataka i sustava.

Dostignuća

Uručene plakete Društva za informatiku Srbije. Na Blago-vijest, 7. travnja, koji je ujedno i dan Društva za informatiku Srbije, to Društvo tradicionalno dodjeljuje plakete za najveća dostignuća u informatici. Stručni žiri je, nakon razmatranja 21 prispjele prijave i njihove javne prezentacije, dodijelio 4 plakete i 2 pohvale za najbolje rezultate u informatici.Plakete i pohvale je uručila ministrica za telekomunikacije i informacijsko društvo Jasna Matić. Plaketu za razvijeni i uvedeni informacijski sustav dobila je IT tvrtka DIGIT d.o.o iz Beograda za informacijski sustav EFIS V.3 Billing system. Plaketu za objavljen znanstveni rad dobio je mr. Bojan Bakmaz za rad „Kvaliteta servisa u heterogenim bežičnim mrežama”. Plaketu za razvijen i primijenjen hardverski ili softverski proizvod dobila je tvrtka E-SMART SYSTEMS za proizvod MESMET Sistem za daljinsko očitavanje i upravljanje električ-nim brojilima u niskonaponskim mrežama. Plaketu za razvijenu i primijenjenu informatičku uslugu dobila je tvrtka Krojač za web lokaciju SUVENIRI SRBIJE.

Inovacije

Natjecanje za najbolju tehnološ-ku inovaciju 2009. Ministarstvo za znanost i tehnološki razvoj, u suradnji s Privrednom komorom Srbije i Fakultetom tehničkih zna-nosti iz Novog Sada, organiziraju i ove godine „Natjecanje za naj-bolju tehnološku inovaciju 2009”. Natjecanje se organizira s ciljem razvijanja i širenja poduzetničkog duha u Srbiji u oblasti visokih teh-nologija i poticanja konkurentskih mogućnosti Srbije. Informacije o

170/04/2009 infoTrend 17

Po prvi put u Srbiji, sudionici jednog medicinskog seminara bili su u prilici da operacije promatraju uživo, u visokoj rezoluciji. Zahvaljujući suradnji Centra za endokrinu kirurgiju i IT tvrtke Algotech iz Beograda, operacije su prenošene preko sustava LifeSize Conference. Seminar posvećen liječenju Gravesove bolesti održan je 9. i 10. travnja u prostorijama Centra za endokrinu kirurgiju Kliničkog centra Sr-bije. Tvrtka Algotech je pomogla ovaj skup ustupanjem rješenja LifeSize za video konferencije i pružila potpunu tehničku podršku potrebnu za ostvarenje prijenosa. Tijekom praktičnog dijela seminara najugledniji stručnjaci na polju endokrine kirurgi-je izveli su šest kirurških zahvata. Čak 60 kirurga prisustvovalo je ovim operacijama iz amfiteatra te su imali mogućnost da is-tovremeno promatraju i razgovaraju s kirurškim timom. Rješenje LifeSize Conference ima velike mogućnosti primjene u svijetu znanosti. „Nadamo se da će u budućnosti i naši stručnjaci i studenti moći učiti od najpoznatijih svjetskih znanstvenika, bez potrebe napuštanja svojih učionica”, rekao je Aleksandar Bakoč, direktor tvrtke Algotech Srbija.

Izravni prijenos kirurških operacija u visokoj rezoluciji

Kriza

Primjene IT-a u kriznim uvje-tima. U Regionalnoj privrednoj komori u Nišu održan je okrugli stol „Primjene IT-a u kriznim uvjetima”. Organizatori su, pored Regionalne privredne komore Niš, bili i Grad Niš, Društvo za infor-matiku Srbije i tvrtka COMING. Predstavnici tvrtke COMING održali su prezentacije: uloga IT-a u rješavanju krize u poduzeću, virtualizacija kao suvremena osnova za stvaranje agilnog cen-tra podataka, suvremeno rješenje centra podataka za mala i srednja poduzeća, primjena virtualnog servera i drugo. Tvrtke COMING je regionalni lider u poznavanju i primjeni virtualizacije servera.

Sluh

Osobe oštećenog sluha dobile međunarodni ECDL certifikat. U Media centru u Beogradu pred-stavljena su postignuća u okviru projekta „Profesionalno osnaživa-nje gluhih i nagluhih osoba. Ovaj projekt provodi IAN (International Aid Network) – Međunarodna mreža pomoći u partnerstvu, u suradnji sa Savezom gluhih i nagluhih Srbije. U okviru projekta je dvadesetičetvoro ljudi ošteće-nog sluha imalo priliku da stekne vještine i znanja neophodna u su-vremenom radnom okruženju koja će im pomoći da nađu posao ili konkuriraju za bolja radna mjsta.

Forum

Na Strojarskom fakultetu u Beogradu održan „Forum novih tehnologija”. Program skupa se, osim plenarne sjednice, odvijao i kroz tri usporedne sesije koje su bile posvećene temama: 2D i 3D tisak, Arhitektura i kreativni dizajn, Kulturna baština s dizajnom su-venira i nakita. U sesiji „Kulturna baština i dizajn suvenira i nakita” govorilo se o 2D digitalizaciji kulturne baštine, digitalizaciji kulturne baštine Srbije i primjeni 3D digitalizacije kulturne baštine. 3D digitalizacija omogućuje porast kvalitete i brzine rada.

Stručnjaci

Američka tvrtka Ascendant je prije 2 godine osnovala svoje poduzeće i u Beogradu te je ono

postalo nadležno za poslovanje u Europi. U Privrednoj komori Srbije je 26. ožujka održan stručni skup na kojem su predstavljene tehničke mogućnosti i kadrovski ustroj ove tvrtke. Tvtka Ascendant je nastala kao prepoznatljiva skupina stručnjaka s vrhunskim stručnim znanjima i zato je pože-ljan poslovni partner. Ascendant je programski vezan za tvrtku IBM i osposobljen je za pomoć u in-ventivnoj implementaciji IBM-ovih softverskih paketa.

e-pošta

Seminar o upravljanju elektronskom poštom. Tvrtke Microsoft, Sun i Symantec održale su 31. ožuijka u beogradskom hotelu Continental seminar o upravljanju elektronskom poštom, pod nazivom Email Lifecycle Management Seminar. Glavne teme seminara bile su zaštita podataka, pohrana elektronske pošte i upravljanje prostorom za čuvanje podataka. Predstavljeni su i planovi prelaska s Exchange Servera 2003 na znatno savršeniji Exchange 2007. Osobita pažnja bila je posvećena zaštiti podataka i mogućnosti oporavka u slučaju gubitka podataka, pohrani i pre-traživanju elektronske pošte, sma-njenju administracije i hardverskih troškova i prelasku na novo radno okruženje.

vanje s nepoznatim ljudima, ne potiču stvaranje lažnih profila, ne sudjeluju u izradi popisa neposto-jećih prijatelja i drugo.

Štednja

Gartner predlaže radikalno smanjivanje troškova. Gar-tner, međunarodna savje-todavna agencija u oblasti primjene ICT-a je 2. travnja u Beogradu organizirala stručni skup na kojem se govorilo o radikalnom sma-njivanju troškova. Predavanja na tu temu održao je Mark Raski-no, poznati analitičar u agenciji Gartner. Iznio je podatke o padu prihoda od prodaje u 2008. godini: hardvera za 14,9%, softvera za 0,3%, IT usluga za 1,7% i teleko-munikacija 2,9%. Ukupni pad pri-hoda u ICT sektoru u 2008. godini bio je 3,8%. Oporavak je moguć, i zato je neophodno mijenjati poslovnu i proizvodnu strategiju, uvoditi inovacije, obaviti preobraz-bu, stalno smanjivati troškove, osigurati porast prihoda, pribaviti svjež kapital i drugo. IT troškovi se mogu smanjivati tako što će se uvoditi virtualizacija, konsolidirati oprema, aplikacije, web lokacije i sadržaji, standardizirati poslovni procesi, kupovati nova jeftinija oprema, poticati primjena inova-cija, koristiti softveri za poslovnu inteligenciju, primijeniti koncept „cloud computing”, prekidati neu-spješni projekti i slično.

Milijun

Vip dobio milijuntog kori-snika u Srbiji. Broj korisnika tvrtke Vip mobile u Srbiji popeo se na milijun aktivnih korisnika, tako da je za samo dvadeset mjeseci poslovanja tvrtka Vip dostigla 10 posto udjela na tržištu telekomuni-kacija u Srbiji.

Bankarstvo

Održan Tehnobank 2009. U Beogradu je 7. i 8. travnja održan stručni skup i izložba Tehnobank 2009. Skup je bio posvećen suvremenim bankarskim tehno-logijama, kartičarstvu, platnim sustavima, poslovnoj inteligen-ciji, rizicima, sigurnosti i drugim aktualnim tehnološkim aspektina bankarstva.

Nikola Marković

Novinarstvo

Mogućnosti koje pruža web novinarstvo. U Udruženju no-vinara Srbije održan je sastanak na kojem su uručene diplome drugoj generaciji web novinara sa završenom obukom. Istovreme-no, uz auditorij kojeg su, pored polaznika škole web novinarstva, činili i priznati web novinari, odr-žan je i razgovor o mogućnostima koje pruža web novinarstvo. Povod su predstavljale „teze za prilog kodeksu novinara Srbije”. Preporučeno je da se novinari u svom radu pridržavaju odredbi kodeksa o: postavljanju linkova, predstavljanju na društvenim mrežama, postupanju s mejling listama, izradi naloga i upotrebi komentara. Web novinarstvo se kao oblik izražavanja širi svuda u svijetu, pa i kod nas. Ono pruža više mogućnosti nego redakcijsko novinarstvo, ali je i suočeno s mnogo većim obimom nepouzda-nih informacija. U web novinar-stvu najvažniji su komentari, te se može reći da tekst koji nije komentiran kao da uopće nije objavljen. Punu vrijednost objav-ljenom tekstu daju tek komentari. Što se tiče društvenih mreža, pre-poručeno je da novinari u svom ponašanju i pisanju: postupaju obazrivo s unošenjem osobnih podataka, izbjegavaju umreža-

18 infoTrend 170/04/2009

Prva hrvatska opća i nacionalna online enciklopedija

Na mrežnim stranica-ma CARNeta svi učenici, studenti, učitelji, nastavnici, profesori, znanstvenici, znanstveni novaci i zapo-slenici ustanova u sustavu CARNeta mogu nesmetano i potpuno besplatno pretraži-vati pojmove prve hrvatske online enciklopedije – Pro-leksis enciklopedije...

Online izdanje Proleksis enci-klopedije sadrži više od 62 000 članaka s mnogobrojnim natu-knicama i podnatuknicama koji su često i sami članci, te više od 17 000 fotografija, ilustracija, mapa i sl. Uže uredništvo enci-klopedije čini 9 ljudi, a ukupno je na enciklopediji radilo više od 50 urednika, suradnika i autora članaka. Prva hrvatska opća i nacionalna online enciklopedija – Proleksis enciklopedija rezul-tat je suradnje tvrtke Pro Leksis d.o.o. i Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNet, uz potporu Ministarstva znano-sti, obrazovanja i športa RH.

URL: http://enciklopedija.carnet.hr

Pristup enciklopediji moguć je korištenjem valjanog elektronič-kog identiteta u sustavu AAI@EduHr. Elektronički identitet u sustavu AAI@EduHR je virtualni identitet na CARNet mreži koje-ga dobivaju pojedinačni korisnici iz ustanova članica CARNeta (učenici, nastavnici, studenti, profesori i zaposlenici ustanova članica) i koji im omogućuje korištenje CARNetovih uslu-ga. Izdavanjem online inačice opće i nacionalne enciklopedije Hrvatska je još jedan korak bliže društvu utemeljenom na znanju.

Online enciklopedije više nisu novost. I najznačajnije svjetske enciklopedije javljaju se, uz tiskovna, i u online izdanjima. Također, prisutna su i hrvatska izdanja nekih stranih enciklope-dija. Proleksis enciklopedija je prva hrvatska opća i nacionalna enciklopedija koja izlazi na hrvatskom jeziku u online obliku – po formi i strogosti izvedbe

Vijesti

Iskon je predstavio svoju uslugu digitalne televizi-je za korisnike devet gradova u Republici Hrvatskoj (Zagrebu, Splitu, Rijeci, Puli, Osijeku, Velikoj Gorici, Samobo-ru, Opatiji i Solinu). Iskon. TV moguće je uzeti u kombinciji s Internetom i telefonom ili samo s Internetom. Paket Iskon.TRIO Start po cijeni od 209 kn uključuje 40 TV kanala, 60 minuta telefoniranja te neograničen pristup internetu (flat Internet) brzinom do 3 Mbps. Paket Iskon.TRIO Super po cijeni od 279 kn osim 40 TV kanal uključuje i uslugu snimalice, neograniče-no telefoniranje prema brojevima u fiksnoj nacionaloj mreži, mogućnost aktiviranja 5 međunarodnih friend brojeva prema kojima korisnici razgovaraju po cijeni nacionalnih poziva te flat internet brzinom do 5 Mbps. Korisnicima koji žele samo digital-nu televiziju i Internet na raspolaganju je novi paket Iskon.DUO za 189 kn koji sadrži 40 TV kanala i flat Internet brzinom do 3 Mbps.

Svi korisnici koji zatraže bilo koji paket koji sadrži Iskon.TV do 31. svibnja 2009. ostvaruju pravo na korištenje HBO paketa i snimalice prva tri mjeseca za samo 1 kunu.

U sklopu digitalne televizije Iskonov tim stručnjaka samo-stalno je razvio niz funkcionalnosti od kojih su neke dostupne na hrvatskom tržištu po prvi put. Korisnici će putem Iskonove digitalne televizije moći pretraživati Internet. Osim toga, kada korisnika netko nazove na fiksni telefon dok gleda Iskon.TV na ekranu će se ispisati broj pozivatelja. Korisnici također mogu putem Iskon.TV-a pregledati popis svih poziva: odlaznih, primljenih te propuštenih poziva. Iskon je tako prvi u Hrvatskoj, u tehnološkom smislu, integrirao usluge koje se temelje na broadbandu: telefoniju, internet i televiziju.

Osim integracije telefona, interneta i televizije, korisnicima Iskon.TV-a, bez obzira koji paket odaberu, dostupne su i druge funkcionalnosti koje će gledanje televezije učiniti dodatno pri-vlačnijim i ugodnijim. Korisnici mogu mijenjati raspored pa čak i nazive kanala, kreirati vlastitu listu omiljenih kanala, imati isto-vremeno više profila od kojih svaki može imati vlastita obilježja: jezik, boju pozadine izbornika, odvojene liste omiljenih kanala, uključenu ili isključenu roditeljsku zaštitu. Ono što je posebno zanimljivo je da sustav na zahtjev korisnika prepoznaje njegove navike gledanja te mu u skladu s njima preporuča TV emisije koje bi mu mogle najviše odgovarati.

Funkcija snimalice omogućava snimanje na zahtjev korisnika do deset sati programa te snimanje svih emisija određenih TV kanala unatrag 48 sati. Mozaik kanali omogućuju istovremeno prikazivanje više kanala na ekranu. Putem digitalne televizije korisnici će moći slušati i određene radio postaje.

Iskon predstavio digitalnu televiziju

klasična, a po mediju komuni-kacije moderna elektronička enciklopedija.

Slične enciklopedije već imaju mnoge druge europske zemlje i narodi na svojim jezicima, pri čemu je uočen neadekvatan pri-stup hrvatskoj nacionalnoj građi stranih online enciklopedija, bilo da je riječ o njenom nepoznava-nju, marginalizaciji, ili naprosto nedovoljnoj zastupljenosti. U tom smislu uloga online izdanja hrvatske (opće i nacionalne) enciklopedije treba biti dvovr-sna – uključivanje u globalnu informatičku enciklopedijsku komunikaciju, kao i otvaranje takve globalne informatičke komunikacije prema nacionalnoj razini interesa i korištenja.

On-line braniteljski radio „Oluja“ u eteru

U prostorijama Udruge hrvatskih branitelja liječenih od posttraumatskoga stresnog po-remećaja “Tvrđava Knin” jučer je svečano otvoren prvi hrvatski braniteljski on-line radio: Hrvat-ski braniteljski radio „Oluja“.

On-line radio „Oluja“ još je jedan u nizu kreativnih projekata udruge „Tvrđava Knin“ u borbi protiv problema braniteljske populacije koji koristi informatič-ko-komunikacijsku tehnologiju kao alat resocijalizacije.

Radijski program otvorila je potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, koja je tom prilikom poduprla osnutak radija te najavila čvrstu suradnju s Ministarstvom.

Projekt internetskog radija branitelja u Kninu pomogli su ostvariti tvrtke Dalekovod i CARNet, kao akademska istra-živačka mreža koja podupire razvoj informatičko-komunikacij-ske tehnologije, te Ministarstvo obitelji, branitelja i međugenera-cijske solidarnosti.

Program braniteljskog radija „Oluja“ možete poslušati na internetskoj stranici http://radio.tvrdjava-knin.hr.

170/04/2009 infoTrend 19

Vijesti

Učilište Algebra i Visoka škola za za primijenjeno računarstvo u suradnji s agencijom za istraživanje tr-žišta Valicon, treću su godinu zaredom proveli istraživanje o informatičkoj pismenosti hr-vatskih građana: u usporedbi s lanjskim rezultatima, broj građa-na koji se ne koriste računalom je i ove godine u padu – s 12 na 10 posto...U ovogodišnjem istraživanju Algebre i Valicona sudjelovalo je 1.400. Što se tiče korištenja računala u Hrvatskoj, trend se i dalje nastavlja – ljudi u dobi od 17 do 40 godina se osobnim računalom dominantno koriste radi zabave – njih čak 40 posto, što je jednak rezultat kao i prošle godine. Na drugom mjestu se nalazi korištenje ra-čunala u poslovne svrhe, na što i ove godine otpada 24 posto ispitanika, a na trećem mjestu se nalazi korištenje računala u obrazovne svrhe, što čini 20 posto korisnika.

Ono što nas može veseliti jest činjenica da je istraživa-nje pokazalo kako već treću godinu za redom u ovoj, najvećoj skupini ukupno radno sposobnog stanovniš-tva, nekorištenje računala konstantno opada – u ovom trenutku tek 10 posto ispita-nika se ne koristi osobnim računalom, što predstavlja pozitivni pomak od 2 posto na godišnjoj razini.

Gledano po pojedinim župani-jama svrha korištenja računala varira pa iako se generalno računalo ponajviše koristi za zabavu, surfanje internetom i računalne igre, jedino ispitanici iz Zagrebačke i Primorsko-go-ranske županije pretežito koriste računalo za poslovne svrhe. S druge strane, računalo za za-bavu ponajviše koriste Osječani – u čak 47 posto slučajeva, dok

Windows 7Kod računala s licenciranim

Windowsom 7 proizvođači će sami na osnovu očekivane potražnje moći odlučiti koji će operativni sustav biti instaliran na računalo prilikom isporuke ...

Microsoft je objavio kako će i uz dolazeći operativni sustav Windows 7 nuditi mogućnost “spuštanja”, odnosno downgra-dea, na starije operativne susta-ve.Kod Windowsa 7 mogućnost downgradea je i dodatno proširena u odnosu na Windows Vistu. Naime, nakon službenog prestanka prodaje Windowsa XP proizvođači računala mogu isporučivati pre-downgraded računala licencirana za Vistu s instaliranim operativnim su-stavom Windows XP samo ako je to pojedini naručitelj izričito zatražio, dok će kod Windowsa 7 proizvođači sami na osnovu očekivane potražnje moći odlu-čiti koji će operativni sustav biti instaliran na računalo prilikom isporuke.Također, kod Win-dowsa 7 neće se nuditi samo mogućnost downgradea na prethodni operativni sustav, od-nosno Vistu, već i na Windows XP. Veliki poslovni korisnici i od ranije imaju mogućnost downgradea na bilo koji raniji Microsoftov operativni sustav.Microsoft nije objavio dodatne detalje kako će točno prava na downgrade funkcionirati kod Windowsa 7, no pretpostavlja se kako će ona vrijediti samo za verzije Ultimate i Professional

10 % građana od 17 do 40 godina ne koristi se računalom

ponajveći postotak ispitani-ka koji se uopće ne koriste osobnim računalom – njih 13 posto je u Zadarskoj županiji. Nažalost, ova brojka još uvijek ukazuje na prilično velike razlike na teritoriju Hrvatske jer je postotno čak dvostruko veća od one u zagrebačkoj županiji gdje se računaLom ne koristi tek 6 posto ispitanika.

Pozitivni pomak primijećen je i u informiranosti građana o ECDL certifikatu – jedinom službenom dokumentu u Repu-blici Hrvatskoj kojim pojedinac dokazuje da je zaista infor-matički pismen. Iako je ECDL ispite do ovog trenutka polagalo skoro 20.000 građana Hrvatske, ohrabruje činjenica da gotovo polovica stanovnika, tj. njih 49 posto zna za ECDL i smatra ga bitnim za razvoj karijere, što predstavlja pozitivni pomak u odnosu na prošlu godinu.

S obzirom da se obrazova-nje u sprezi sa cjeloživotnim

učenjem nalazi jako visoko na listi prioriteta EU, ali i da je isku-stveno dokazano da svi oblici dodatnog usavršavanja iznimno pozitivno djeluju na zapošljivost pojedinca, odlučili smo u ovo-godišnjem istraživanju ispitati i stav ljudi prema ovim temama. Naravno, jedan od većih motiva za to je i trenutna situacija u kojoj se nalazi cijelo svjetsko gospodarstvo, gdje do izražaja

dolazi borba za svako radno mjesto.

Konkretnije, na pitanje jeste li u posljednjih godinu dana pohađali neki oblik obrazovanja kroz npr. stručne seminare, tečajeve, stručne skupove i slično, u anketiranoj skupini potvrdno je odgovorilo 44 posto ispitanika, što predstavlja ohra-brujući podatak. Najviši postotak očekivano je izmjeren u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj župa-niji – 54 posto, dok je najmanji postotak sudjelovanja u ovakvim oblicima obrazovanja prisutan u Splitsko-dalmatinskoj županiji – 36 posto.

Kod preostalih 56 posto koji se ne školuju najčešći “izgovor” jest nedostatak vremena za koji se izjašnjava 30 posto građana i drugi prioriteti u životu – 25 posto, ali ponajviše zabrinjava činjenica da čak 26 posto popu-lacije smatra da im dodatno ško-lovanje ne pomaže u životu, što je poglavito izraženo u Osječ-

ko-baranjskoj i Zadarskoj županiji. Novac kao direktni uzročnik predstavlja problem tek u 10 posto slučajeva.

Na kraju, prilikom ispi-tivanja što je po mišljenju ispitanika najvažnije za pronalaženje posla odnosno pronalaženje boljeg posla, dobiveni su vrlo zanimljivi odgovori koji sa 42 posto na prvo mjesto stavljaju tradicionalnu vrijednost tj.

završetak dobrog fakulteta, međutim vrlo je neugodna činjenica da je u razmišljanjima mlađih, radno sposobnih ljudi na visokom drugom mjestu sa čak 25 posto “imanje dobre veze”. Radno iskustvo sa 23 posto i dobro poznavanje rada na osobnom računalu sa 21 posto nalaze se na trećem i četvrtom mjestu najbitnijih karakteristika poželjnih za zapošljavanje.

20 infoTrend 170/04/2009

Vijesti

Poticaj izvozu hrvatskih IT rješenja i proizvoda

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za e-Hrvat-sku, Igor Lučić, susreo se s ministrom informacijskog društva Republike Makedonije, mr.sc. Ivom Ivanovskim, s ciljem razmjene iskustava na izgradnji elektroničke uprave dviju zemalja.

U sklopu službenog boravka Republici Hrvatskoj, ministar informacijskog društva Republike Makedonije, mr.sc. Ive Iva-

novski, susreo se s državnim tajni-kom Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, Igorom Lučićem. Tijekom sastanka obje su strane izrazile zadovoljstvo ostvarenim napretkom u razvoju informacij-skog društva te dosadašnjom suradnjom u okviru međunarodnih inicijativa - Inicijative za elektro-ničku Jugoistočnu Europu (eSEE) i Inicijative širokopojasne mreže za Jugoistočnu Europu (bSEE), ali

iskazale i želju za unapređenjem suradnje, posebno u razmjeni iskustava na izgradnji elektroničke uprave.

‘’Republika Hrvatska i Republika Makedonija do danas su na razvoju informacijskog društva sudjelovale prvenstveno kroz Inicijativu za elektroničku Jugoistočnu Europu i Inicijativu širokopojasne mreže za Jugoistočnu Europu. Također, važno je naglasiti kako danas u Makedoniji posluje i nekoliko hrvatskih IT tvrtki”. izjavio je Igor Lučić, državni tajnik Središnjeg držav-nog ureda za e-Hrvatsku nakon sastanka.

Tom je prilikom makedonski ministar informacijskog društva istaknuo važnu ulogu Republike Hrvatske u motiviranju i poti-canju ostalih zemalja Jugoistočne Europe za daljnji napredak u razvoju informacijskog društva te pozivao hrvatske tvrtke da se prijave na nedavno objavljen natječaj Vlade Republike Makedo-nije za izgradnju PKI sustava.

UNICEF i Windays protiv elektroničkog naselja među djecom

U sklopu Windays konferen-cije koja se održala od 20.–24. u Opatiji, prikupljaju se sredstva za program prevencije elektro-ničkog nasilja među djecom.

U Hrvatskoj samo 2,5% djece u dobi od 11 do 18 godina koristi internet uz prisutnost jednoga od roditelja, dok 49% njih je uvijek bez nadzora odraslih dok koristi Internet. Čak 23% djece sudje-lovalo je u stvaranju nasilnog sadržaja, slikajući ili snimajući mobitelom vršnjake u tučnjavi ili drugom nasilnom ponašanju, prema istraživanju Hrabrog tele-fona i Poliklinike grada Zagreba.

Donacija sudionika WinDaysa izravno će pomoći programu edukacije nastavnika i stručnih suradnika koji rade s djecom te roditelja koji nemaju znanja, ali im treba pomoć u odgoju za sigurno korištenje interneta i mobitela.

Posjetitelji konferencije akciju „Prekini lanac“ mogu podržati kupnjom prigodnih značaka ili suvenira, a prihod će izravno pomoći programu edukacije na-stavnika i stručnih suradnika koji rade s djecom te roditelja kojima treba pomoć pri odgoju djece za sigurno korištenje interneta i mobitela.

UNICEF je u suradnji s Hrabrim telefonom i partnerima, u rujnu 2008. godine pokrenuo akciju Prekini lanac s ciljem zaustavljanja elektroničkog na-silja među djecom. Od donacija građana i tvrtki ovoj akciji već je tiskano 550.000 letaka o spr-ječavanju elektroničkog nasilja, podijeljeni su prvi informativni plakati po svim osnovnim i sred-njim školama, a krajem veljače krenule su testne radionice za učitelje u školama po Zagrebu i okolici koje su osmislili domaći stručnjaci. Cilj je UNICEF-a do kraja godine provesti radionice o sprječavanju elektroničkoga nasilja među djecom u 150 hrvatskih škola.

Dodatne informacije možete potražiti na www.prekinilanac.org.

170/04/2009 infoTrend 21

Vijesti

Prva konferencija o web trgovini u Hrvatskoj

U Zagrebu je 9. travnja održana WebMarket konfe-rencija, prva konferencija o e-trgovini, koja je okupila više od 140 sudionika u dva dana i pokazala rast interesa za e-trgovinu u Hrvatskoj. U oba dana konferencije sa sudio-nicima konferencije svoje znanje i iskustvo podijelilo je 18 preda-vača iz Hrvatske i inozemstva....

Atmosferu Konferencije je na samom početku zagrijao Igor Grčman iz WebTeha brojkama zarade na online tržištu. Procijenjena vrijednost e-trgovine u ovoj godini je 100 miljuna eura, za iduću godinu predviđa se 200 miljuna eura dok je za 2012. predviđeno čak miljardu eura zarade. Najveći dio kolača pripast će turistič-kom sektoru. Na Grčmanovo predavanje nadovezao se Vibor Kalogjera s navikama hrvatskog internet shopera koji mjesečno na e-shopping troši 1550 kuna. Sudionici su kroz predavanje Siniše Cvjetkovića upoznati s koracima koji su nužni za uspješno i kvalitetno funkcio-niranje web trgovine. Upravo je ovo predavanje bilo najava za radionicu na kraju drugog dana gdje su svi zainteresirani mogli dobiti odgovore na pitanja vezana uz web trgovinu.

Uspješna web trgovina je ona koja uspješno prodaje proizvode ili usluge. Stoga je sudionici-ma predstavljeno internetsko oglašavanje najprimjerenije web trgovini kroz predavanje odličnih i iskusnih predavača kao što je Jerzy Warchalowski iz Google-a

i Robert Ćorić iz Akterneta. Prvi dan završio je predavanjem Ivana Brezaka Brkana koji je govorio o važnosti dugoročne komunikacije s korisnicima pu-tem blogova i mikroblogova.

Drugi dan konferencije zavirio je dublje u samo funkcioniranje web trgovine gdje su iskusni stručnjaci upoznali sudionike s različitom problematikom e-tr-govine. Luka Abrus iz Microsoft Hrvatska uputio je sudionike u web tehnologiju za e-trgovinu i prezentirao im kako različiti web servisi mogu unaprijediti i poboljšati prodaju. O najvaž-nijem pitanju prilikom online kupovine-sigurnosti prilikom online plaćanja- govorio je De-jan Stanković iz First Data i Igor Grčman iz Webteha. Stanković je govorio je o 3-D Secure, najnovijoj tehnologiji ovjere vjerodostojnosti transakcija dok je Grčman sudionike upoznao s PCI certifikatom koji je od izni-mne važnosti za e-trgovinu.

U stanje e-commerce u Euro-pi uveo ih je Marchin Szporka, a kroz primjere dobre prakse iz Hrvatske i inozemstva sudioni-ci su mogli povući paralele te vidjeti specifičnosti mađarskog, srpskog, poljskog i nizozemskog tržišta. Predavač Damir Plejić iz Profil.hr upoznao je sudionike s problemima prelaska offline prodaje u online, podijlio njihovo iskustvo te ih naoružao korisnim savjetima.

Broj, interes i upiti sudionika pokazali su da Hrvati postaju sve gladniji za znanjem, isku-stvima i informacijama vezanim uz e-trgovinu. A to potvrđuju i predviđanja brojnih stručnjaka o velikom procvatu e-trgovine u Hrvatskoj u godinama koje tek dolaze.

Tomislav Sinković novi je Voditelj prodaje Printec Croatie. Karijeru je počeo 1999. u S&T Hrvatska kao Product Manager, da bi ju nastavio kao Account Executive odnosno Key Account Manager u Siemensu i Spanu. U svojoj karijeri pretežno je bio vezan za projekte u financijskoj i

telekomunikacijskoj industriji.Printec Croatia dio je Printec Group Of Companies, jedne je od

najbrže rastućih IT kompanija jugoistočne Europe. Grupa nudi inte-grirana rješenja elektroničkog plaćanja u suradnji sa partnerima kao što su NCR, VeriFone, Oberthur i Talaris. Sjedište Printec Grupe nalazi se u Ateni, u Grčkoj. Preko podružnica u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Cipru, Makedoniji, Grčkoj, Ko-sovu, Moldaviji, Rumunjskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Slovačkoj, Sloveniji i Ukrajini, Printec predvodi evoluciju među bankarskim rješenjima i informacijskoj tehnologiji u jugoistočnoj Europi.

Novi voditelj prodaje Printec Croatie

22 infoTrend 170/04/2009

Vijesti

Kalkulator za izračun poticaja

Agencija za promicanje izvoza i ulaganja predstavila je jedinstveni on line alat za ulagače „Kalkulator za izra-čun poticaja“, ujedno i jedini alat takve vrste u ovom dijelu Europe...Projekt „Kalkulator za ulagače“ nastao je s ciljem pru-žanja dodatne usluge potencijal-nim ulagačima i predstavlja prvi

kalkulator koji na jednom mjestu u realnom vremenu omogućava ulagaču da izračuna poticaje definirane Zakonom o poticanju ulaganja te da usporedi moguće poticaje prema različitim lokaci-jama u Republici Hrvatskoj.

Dostupan je svim posjetite-ljima web stranice Agencije za promicanje izvoza i ulaganja (www.apiu.hr) na hrvatskom i engleskom jeziku.

U procesu odlučivanja stranih ulagača o ulaganju u pojedinu zemlju, osim makroekonomske situacije, procjene veličine trži-šta, dostupnosti infrastrukturno opremljenog zemljišta, podaci-ma o dostupnosti, troškovima i kvaliteti radne snage, važnu ulogu imaju i dodatni poticaji koje ulagač dobiva od države u kojoj ostvaruje svoje ulaganje.

Sukladno tome, Kalkulator izračunava poticaje za ulaga-ča prema Zakonu o poticanju ulaganja koji se definira kroz 3 modaliteta:

1. Način stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera

2. Izračun visine poticaja za sve vrste investicijskih projekata na bilo kojoj lokaciji u Republici Hrvatskoj.

3. Točan pregled mogućih direktnih i indirektnih poticaja za sve projekte na bilo kojem području Republike Hrvatske.

„Kako bi privukli ulagače i postali atraktivna zemlja za ulaganja moramo raditi na svojim komparativnim pred-nostima. Tu u prvome redu smatram da moramo ulagači-ma nuditi „tailor made“ usluge. Mi u Agenciji se trudimo raditi upravo na tom principu, te

osmišljavati nove alate koji će nam olakšati svakodnevnu komuni-kaciju sa ulagačima. Kalkulator za izra-čun poticaja samo je nastavak baza podataka na kojima svakodnevno radimo poput baza poduzet-ničkih zona, Portala tržišta rada te baze dobavljača koja je u pripremi. Za svoj rad dobili smo i priznanje, jer smo u konkurenciji od 150 Agencija za promicanje ulaganja u kategoriji najboljih web stranica ušli u

20 najboljih“ (FIAS – Foreign Investment Advisory Service), izjavio je prilikom predstavljanja kalkulatora za ulagače ravnatelj Agencije za promicanje izvoza i ulaganja g. Slobodan Mikac

3 Svjetski uspjeh servisa HITRO.hr

Servis HITRO.HR Vlade Re-publike Hrvatske za ubrzanu ko-munikaciju građana i poslovnih subjekata s državnom upravom, proglašen je na ovogodišnjoj konferenciji Corporate Registers Foruma u Južnoafričkoj Repu-blici najboljim konceptom usluge u području registracije tvrtke, te uporabe i primjene elektronskih rješenja.

Hrvatska se rezultatima izdvo-jila u konkurenciji 42 zemlje iz Europe, Afrike, Azije, Australije i Novog Zelanda te, po prvi puta, svrstana među „top performere“, ili „najbolje izvršitelje“. Opsežno istraživanje „World class indica-tors“ predstavila je kompanija

RECRO-net dobio status cisco ATP IOS XR

Tvrtka Recro-net je u suradnji sa Microsoftom održala tiskov-nu konferenciju na kojoj je predstavljeno njihovo novo rješenje namijenjeno malim tvrtkama, izrađeno na Microsoftovoj Navi-sion platformi pod nazivom Microsoft NAVEXpress. Microsoft NAVEXpress novi je proizvod na hrvatskom tržištu koji je ciljano izrađen i namijenjen segmentu malih poduzeća, te je prilagođen njihovim specifičnim potrebama. Ovo rješenje u potpunosti je izrađeno od strane domaće partnerske kompanije, tvrtke Recro-net, koje je udovoljilo strogim Microsoftovim kriterijima glede kvalitete i standarda. Na konferenciji se medijima predstavila tvrtka Recro-net sa svojim portfoliom proizvoda i usluga te je prikazana pozicija kompanije na hrvatskom tržištu vezano uz njihovu specijalizaci-ju za implementacije i izrade rješenja zasnovanih na Microsof-tovom Navision softveru. „U ovom trenutku imamo 27 završenih projekata implementacije poslovnog sustava Microsoft Navi-sion kod uglednih tvrtki u Hrvatskoj što, gledajući ukupan broj korisnika Microsoft Navisiona u Hrvatskoj, čini jednu četvrtinu svih implementacija.“, izjavio je g. Damir Zec, član uprave tvrtke Recro-net. Rješenje Microsoft NAVEXpress treće je takve vrste u čitavoj regiji jugoistočne Europe stoga je suradnju tvrtki Microsoft i Recro-net predstavio g. Zoran Šegić, voditelj Microsoft Business Solutions poslovanja u Microsoftu Hrvatska, koji je tim povo-dom rekao: „Tvrtka Recro-net zadovoljila je visoke korporativne zahtjeve koje Microsoft stavlja pred svoje partnere, prije no što se odluči ponuditi im mogućnost ovakve vrste suradnje. Time je Recro-net dobio mogućnost razvoja i distribuiranja rješenja Microsoft NAVEXpress na području Hrvatske.“ Recro-net je u suradnji s Microsoftom osmislio branding proi-zvoda NAVEXpress te će ga distribuirati na hrvatskom tržištu putem svojih NAVEXpress partnera, koji u ovom trenutku broje tri firme: tvrka Indiko iz Umaga, Excel iz Osijeka i IT Sistemi iz Splita.

I za kraj treba reći da je tvrtku Recro net napustio član Uprave Damir Zec.

„Companies house“ iz Velike Britanije. Prvom je mjestu najvi-še pridonijela „on-line“ registra-cija tvrtka koja se primjenjuje na Trgovačkim sudovima putem servisa HITRO.HR, a u suradnji s Javnobilježničkom komorom. Time se postupak registracije u Hrvatskoj skratio na samo 24 sata. Osim toga, kvalitetu projekta potvrđuje i izuzetno

visok postotak bilježnika uklju-čen u projekt - broj elektronski predanih prijava je iznad 80 posto. “On-line“ registracija omogućena je projektom e-Tvrt-ka na kojem zajednički surađuju Središnji državni ured za e-Hr-vatsku, Ministarstvo pravosuđa, Visoki trgovački sud, Hrvatska javnobilježnička komora, FINA i tvrtka IN2.

170/04/2009 infoTrend 23

Prolog: Kako povećati djelotvornost internog IT odjela? Voditelj informatike (CIO) treba biti predvodnik u uvođenju procesa koji omogućuju

korištenje svih potencijala raspoloživih u tvrtki. Dva su područja na kojima to dolazi do izražaja: preobrazba (prije svega inovacije) i svakodnevni pogon (upravljanje zadacima). Ovome će biti posvećena kolumna u sljedećem broju InfoTrenda.

Dilema: Vidjeli smo da PUKA ŠTEDNJA u vremenima krize vodi u SIGURNU PROPAST! Umjesto riječi „štednja” (rezanje troškova),

promičimo riječ „djelotvornost”! Ona u sebi sadrži obje komponente: davanje vrijednosti uz najmanji utrošak resursa (financijskih, vremenskih, ljudskih, opreme). Ova se dilema dade zamršeno prikazati u tablici 2 x 2: proizve-dena vrijednost vs. utrošak, te ujedno transformacija vs. svakodnevni pogon.

Percepcija uprave: bez obzira koliko u prošlosti IT bio uspješan, ne može se izbjeći percepcija potrošača. Nema niti jednog IT odjela čiji su svi

projekti (transformacija!) bili uspješni. U pravilu, (tuđe) uspjehe uprava pamti vrlo kratko, a neuspjehe (opet tuđe) vrlo dugo! U svakodnevnom pogonu cijeni se prije svega raspoloživost sustava, što se stavlja u odnos prema opera-tivnim troškovima, kako je prikazano u ovoj jednostavnoj tablici:

Trošak KoristTransformacija Propali projekti? A Rast, dobit? BDnevni pogon OPEX? C Raspoloživost? DU svoju „obranu” CIO treba sažeto (tri retka po ćeliji ove tablice) prikazati, da je omjer (B*D) / (A*C) što je moguće veći. Kao metriku može uzeti vjerodostojna mjerila (ben-chmark), najbolje iz istih industrija kao i vlastita tvrtka. Ovaj omjer, u stvari, predstavlja mjeru djelotvornosti internog IT odjela.

Kai-zen: Voditelj informatike ne smije upravi nuditi revolucionarne skokove u povećanju dje-lotvornosti. Kao prvo, tako neće biti vjerodosto-

jan, a kao drugo stvorit će percepciju da teži zadržavanju dosadašnjih budžeta obećavajući „brda i doline”! Smije li CIO nuditi drastično rezanje cijena? Nikako, bez obzira na takve možebitne pritiske! Naime, kao prvo, to nije realno bez velikih rizika po poslovanje. Kao drugo, stvorit će percepciju da je za svoj položaj spreman žrtvovati svoje ljude, razvoj, pa čak i redovni pogon! Srednjoročno, to je put u sigurnu propast!Pa kako onda CIO treba osigurati povećanu djelotvor-nost? U svakoj ćeliji ove tablice 2 x 2 on treba ponuditi ostvari-ve „mogućnosti” za povećanje djelotvornosti. Oni nužno moraju sadržavati dozu samokritike, jer se na svaku uštedu ili veću isporuku može postaviti pitanje: „A zašto to niste učinili do sada?” Najpoželjnija je politika „malih koraka”, ali na duge staze. Naravno, niti tu ne treba pretjerivati, jer naši vodeći me-nadžeri nemaju strpljenje „kai-zen” kulture gdje se cijeni i vjeruje u upornost i sistematičnost koji daju rezultate na dugi rok. Trogodišnje predviđanje napretka u povećanju

djelotvornosti internog IT odjela s ostvarivim ciljevima može se ocijeniti optimalnim rokom.

Primjer ćelije A (troškovi transformacije): „IT odjel je učinio analizu projekata u protekle tri godine. Od 17 projekata na vrijeme je završeno

samo 9, od čega tek 6 s ostvarenim ciljem i u okviru bu džeta. Zato u narednom trogodišnjem razdoblju IT namjerava biti djelotvoran u transformacijama tako da se usredotoči na manji broj projekata, uz stroži nadzor izvršenja. Prioritete prihvaćanja projekata određuje poslovanje.”

Ovaj primjer može zvučati demagoški, no sadrži dvije dobre strane: izvediv je, a uprava ga je želje-la čuti! Naravno, treba ga popratiti onime što

uopće opravdava projekte, a to je vrijednost koju IT može dodati u poslovanju tvrtke, najčešće u obliku povećanja profitabilnosti ili rasta, kao na primjer:Primjer ćelije B (koristi transformacije): „Udio IT infrastrukture u 17 projekata u protekle 3 godine bio je 7. To je osiguravalo neprekinutost poslovanja (sprečavalo je CoDoNo = „Cost of doing nothing”), no samo je 10 proje-kata uistinu pridonosilo rastu i profitabilnosti. U vrijeme krize IT se treba manje baviti tehnologijom a više doprinositi poslovanju. Zato u naredne tri godine IT odjel povećava svoju djelotvornost u području transfor-macija na način da samo 20% projekata mogu biti prven-stveno IT-infrastrukturni! Kriteriji izbora su profitabilnost i rast tvrtke.

Uprava će uvijek biti sumnjičava ako interni dobavljač u svojim planovima priča samo o projektima, a ništa o dnevnom IT-pogonu koji

u velikim tvrtkama „guta milijune”. To je ćelija C u našoj tablici 2 x 2:Primjer ćelije C (operativni troškovi dnevnog pogona

IT-a): „Troškovi dnevnog pogona IT-a su u prethodnom trogodišnjem razdoblju, usporedivo s industrijskim pro-sjekom po Gartneru, bili na razini 85%. Mora se priznati da je razlog tomu niža cijena usluga u RH. Nepovoljna je činjenica da su se povećavali godišnje 15%, dok je isti ben-chmark govorio o prosječnom rastu od 6%. S obzirom na značajna infrastrukturna ulaganja u prethodnom raz doblju i ugovornu obvezu održavanja, smanjenje se može osigu-rati boljim korištenjem kapaciteta, i to iznajmljiva njem određenog slobodnog dijela. Tako planiramo sma njiti godišnju stopu rasta OPEX-a na 10, 5 odnosno 0% u na redne tri godine. Osim troškova na vanjske usluge, IT odjel će povećati djelotvornost većom pažnjom u praćenju izvršenja zadataka vlastitih resursa, uvođenjem sustava za upravljanje zadacima, kako projektnim tako i ad hoc, te upravljanjem radnim tijekom za standardne složene zadatke.”

Konačno, najmanje vidljiv doprinos IT-a u tvrtki je raspoloživost servisa, kao npr. vatrogasaca kad nema požara! Te rezultate CIO treba trajno

„marketirati”, a može ih u predstavljanju „kriznog plana” upravi predstaviti ovakvim primjerom:Primjer ćelije D (raspoloživost IT-a): „U proteklom tro-godišnjem razdoblju doživjeli smo 4 ozbiljnija ispada IT servisa s učinkom na poslovanje. U svim tim slučaje vima su analize koje su načinili segmenti poslovanja po kazale ukupne izravne i procijenjene posredne štete u visini od prosječno 2% ukupnog prihoda. Svi uzroci ispada IT sustava bili su međusobno različiti zato jer su utvrđene ranjivosti bile u međuvremenu otklonjene kroz IT-in-frastrukturne projekte. Sadašnji se sustav mo že smatrati vrlo otpornim na rečene prijetnje, što IT odjel sustavno nadzire i time smanjuje poznate rizike. Tako zbog pove-ćane pažnje i dosadašnjih ulaganja u IT-infrastrukturu procjenjujemo da se rizik smanjio barem za polovicu, dakle i štete od neraspoloživosti ne bi smjele u narednom trogodišnjem razdoblju biti veće od 1% ukupnog prihoda.”

Naravno, osim ovakve 2-3 stranice sažetog prikaza, CIO treba upravi podastrijeti i obimniji materijal koji, s mnoštvom podataka zanimljivih

i razumljivih upravi, dokazuje ovako sažeto navedene po-stavke sustavne promjene ponašanja IT odjela, na osnovi uočenih dosadašnjih slabosti te prijetnji koje donosi kriza.

Informatičke teme

Dr. Miroslav MađarIć

Djelotvornost internog IT odjela

Caveat lector („pazi čitatelju”): Temeljna dilema za interne IT-provajdere u predstavljanju plana povećanja vlastite djelotvornosti je orijentacija na transformaciju vs. redovni pogon. Ta se dilema dobro može predstaviti tablicom 2 x 2 u koju je još dodana komponenta troška/koristi. Sve četiri ćelije CIO treba uravnoteženo predsta-viti Upravi, koja, s jedne strane, voli čuti nešto o štednji, ali je svjesna i potrebe doprinosa IT-a u rastu i razvoju kroz nove projekte. CIO treba konačno pokazati da je svjestan mogućnosti povećanja djelotvornosti „u svojem vlastitom dvorištu”, prije svega kroz osiguranje boljeg ko-rištenja vlastitih resursa: financijskih, opreme i ljudstva.Prolog: Ljudstvo je resurs koji raspolaže s najvećim potencijalom povećanja djelotvornosti. Tu imamo dilemu – da li se radi o „rudarskom” poslu (zadaci) ili o „sivoj supstanci” (inovacija). Ovoj dilemi posvetit ćemo kolumnu u sljedećem broju InfoTrenda.

Uprava će uvijek biti sumnjičava ako interni dobavljač u svojim plano-vima priča samo o projektima, a ništa o dnevnom IT-pogonu koji u velikim tvrtkama „guta milijune”

24 infoTrend 170/04/2009

Vijesti

Posao.hr organizira izbor najboljeg menadžera ljudskih potencijala

U sklopu 2. HR Summita, članovi HR zajednice nagradit će najuspješnijeg mendažera ljudskih potencijala. Nagrada HR menadžer godine važan je korak u promociji ljudskih resursa kao profesije, ali i kao ključnog strateškog partnera svake tvrtke.

Portal posao.hr organizira drugi po redu regionalni HR Summit koji će se održati 29. i 30. svibnja u Splitu. U sklopu stručnog skupa, na temu orga-nizacijske kulture, dodijelit će se nagrada najboljem menadžeru ljudskih potencijala. Nagrada HR menadžer godine prva je nagrada takve vrste u područ-

ju ljudskih potencijala i jedino službeno priznanje struke za ostvarena postignuća članova HR zajednice. Stručni pokrovitelj izbora je HR centar – Udruga djelatnika u ljudskim resursima.

Najboljeg menadžera ljudskih resursa izabrat će ocjenjivačko tijelo sastavljeno od prizna-tih teoretičara i praktičara na području upravljanja ljudskim resursima. Ocjenjivački odbor čine Branko Kučan, izvršni direktor za upravljanje ljudskim potencijalima u Farmalu; Igor Kovač, Farmalov menadžer za

kvalitetu; Saša Jurković, direktor portala posao.hr; dr.sc. Zoran Sušanj, direktor tvrtke AT Adria; Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindika-ta; Vlatka Tomaić, direktorica ljudskih resursa u Oglasniku i Tomislav Bunjevac, profesor na Filozofskom fakultetu

Saša Jurković, direktor por-tala posao.hr, idejni je začetnik nagrade HR menadžer godine i organizator 2. HR Summita. Jurković je istaknuo kako su organizaciju HR Summita i do-djelu nagrade za HR menadžera

osmislili kako bi ukazali na važnost kvalitetnog upravljanja ljudskim potencijalima za razvoj poslovanja. Jurković je dodao: „Nadam se kako će nagrada za HR menadžera pozitivno utjecati na promociju ljudskih potencijala kao struke, ali i kao strateškog partnera svake tvrtke“.

Uspješnost menadžera mjerit će se strogo definiranim kriterijima, a jedan od primarnih je uloga upravljanja ljudskim resursima u organizaciji i njezin doprinos poslovnoj uspješnosti organizacije. U obzir će se uzeti i rad menadžera na osobnom profesionalnom razvoju kao i rad na jačanju stručnosti svojih suradnika. Uz priznanje struke, HR menadžer godine dobit će i punu stipendiju za ško-lovanje na Human Resource Development Masters Degree programu u Zagrebu. Pokrovitelj nagrade je American College of Management and Technology, prva privatna ustanova za viso-ko obrazovanje u Hrvatskoj.

26 infoTrend 170/04/2009

Profil tvrtkeGIS informacijski sustavi za komunalnu infrastrukturu

Proizvodnja GIS programske opreme za hidrotehničku komunalnu infrastrukturu zahtijeva znanja iz oblasti građevine - hidrotehnike, geodezije i informatike

Posvećeni profesionalnosti

Ljudi, znanje i zalaganje

U tvrtki je zaposlen isključivo „pro-duktivni kadar”, a sve ostale potrebe rješavamo s vanjskim partnerskim tvrtkama.

Orijentacija na proizvodnju GIS programske opreme za hidrotehnič-ku komunalnu infrastrukturu zahti-jeva posjedovanje znanja iz oblasti građevine-hidrotehnike, geodezije i informatike. Količina i kvaliteta izra-đene programske opreme potvrđuje da smo vrlo dobar tim koji zna dove-sti do cilja i naše najveće i najsmjelije ideje. Tijekom vremena izgradio sam vlastiti način odabira suradnika, za kojeg smatram da daje rezultate.

S obzirom da kadar u pravilu tehni-čki osposobljavamo sami, naglasak da-jem na osobe sa životnom vedrinom i optimizmom, skromne i radišne, pri-ro dne inteligencije, uvjerene u svoje mo gućnosti učenja i napredovanja. Stva rni karakter neke osobe počesto se lakše otkrije kroz neformalni razgovor o sporednim temama, nego u razgovoru o struci, kvalifikacijama i poslu gdje je već sve unaprijed osmišljeno. U tvrtki pokušavam održati klimu u kojoj se na posao ne dolazi s grčem u želudcu, u kojoj svatko samoinicijativno pokuša-va dati svoj maksimum. Zbog ovakvog stava, poneki bi zaposlenik znao zlou-potrijebiti takav „labavi” režim, ali to ne bi dugo potrajalo.GIS IS u komunalaca - motivi uvođenja

Dva su osnovna motiva za uvođenje ove tehnologije u komunalne tvrtke: za-dovoljenje svojih potreba i zadovoljenje potreba gradskih, odnosno općinskih GIS informacijskih sustava. U Sloveni-ji se odnedavno pojavio i treći, vrlo jak motiv, a to je zadovoljenje potreba države. Komunalci kojima je primar-ni motiv udovoljiti tuđim potrebama, skloni su implementirati rješenje koje je strateškog značaja, tj. sadržaj mu je vrlo raznolik i širok, ali ima malu tehničku

Zagrebačka tvrtka PRotOK specijalizirala se za usluge na području razvoja teh-

ničkih informacijskih sustava za ko-munalnu infrastrukturu (vodovod, kanalizacija, plin, odvoz smeća, gro-blja...). Djelatnost pokriva izradu vla-stite programske opreme zasnovane na GIS tehnologiji, inicijalno punjenje prostornih baza podataka, školovanje i specifične projektantske usluge ve-zane uz GIS analize. Mogućnosti i ci-ljeve tvrtke PRotOK predstavlja njen direktor, dipl. inž. grad. Albin Bačun:

Tvrtka je osnovana 1990. godine, a razloga za osnivanje vlastite tvrtke bilo je više. U Hidroprojektu, projektant-skom poduzeću u kojem sam radio do tada, doza kreativne slobode koju sam uživao nije bila sukladna mojim ambi-cijama. U sredini u kojoj je dominirala projektantska struka, informatički ori-jentirani proizvodi nisu bili dovoljno na cijeni. Samostalno stvaranje sud-bine, kroz ostvarenje vlastitih vizija, i danas mi predstavlja velik užitak. Probijanje leda

Orijentacija tvrtke prema geograf-skim informacijskim sustavima na-

metnula se sama po sebi, a proizašla je iz potrebe za rješavanjem proble-ma koje susreće svaki projektant kod izrade projekata za komunalnu in-frastrukturu. Nažalost, svaka izrada projekta vezana je uz mukotrpno pri-kupljanje podataka koje se uglavnom nikada ne može odraditi kvalitetno do kraja. Stoga su projekti vrlo često - usprkos korištenju naprednih tehno-logija, npr. software-a za hidraulička modeliranja - upitne kvalitete.

Prvih nekoliko godina, uporedno s uslugom projektiranja vodoopskrbnih sustava i sustava odvodnje, GIS smo koristili kao pomoćni projektantski alat, a komunalnim smo tvrtkama prikupljene podatke, kao usputni proi-zvod, instalirali u GIS formatu. No, vrlo brzo iskrsnuo je problem daljnjeg odr-žavanja tih podataka pa smo bili pri-morani razmišljati i o vlastitom razvoju programske opreme. U početku smo svoje rješenje vezali isključivo uz ESRI, vodećeg proizvođača GIS programske opreme . Sretnom okolnošću smatram činjenicu da je ESRI upravo u to vri-jeme razvijao svoje PC proizvode (PC ArcInfo i kasnije ArcView) koji su nam omogućili razvoj vlastitih nadgradnji uz razmjerno mali početni trošak.

Nakon neuspješnog traženja prvog posla u bližem okruženju, priliku da ostvarimo svoje zamisli pružilo nam je Komunalno poduzeće Velenje. Poslije izrade pilot-projekta slijedi posao us-postave informacijskog sustava za cijeli vodovod, kanalizaciju, plin i toplovod. Zadovoljstvo tog korisnika donosi nam i posao u dva susjedna komunalna po-duzeća: u Slovenj Gradecu i Celju. To su ujedno i prve primjene GIS tehnologije na području komunalne infrastrukture na području bivše države. Nakon ovih referenci uspješno kucamo na vrata Vo-dovoda Zagreb. Nakon GIS-a vodovo-da slijedi i realizacija informacijskog su-stava odvodnje grada Zagreba te ostale reference. Tvrtka danas ima tridesetak referenci na području Hrvatske, Slove-nije, Bosne i Hercegovine te Srbije.

170/04/2009 infoTrend 27

„dubinu”. Obično se tu radi o nekak vom Internet GIS pregledniku u kojem je npr. vodovod zastupljen samo s par slojeva i nekoliko osnovnih atributa. Ovakva rje-šenja za komunalce postaju obaveza bez velike koristi za vlastito poslovanje.

Prava motivacija trebala bi biti uvo-đenje GIS-a kao osnove informatizacije tehničkog poslovanja tvrtke. GIS mora biti središnja, jedinstvena evidencija čitave infrastrukture kojom upravlja komunalna tvrtka. Podaci su osnova, a uvođenje GIS programske opreme je

put k optimizaciji radnih procesa i po-dizanju kvalitete tvrtke. Posredno, na ovaj se način utječe i na kvalitetu vanj-skih, primjerice projektantskih, usluga.

Broj komunalnih tvrtki u kojima je do neke mjere implementirana ova tehnologija ili u kojima se pokušava implementirati, i nije tako malen. No, skroman je broj komunalnih tvrtki u kojima je GIS tehnički informacijski sustav dosegao razinu njihovih po-slovnih informacijskih sustava. Veliki dio komunalaca još uvijek je u polo-

žaju da odlaskom nekog montera u mirovinu, gubi i veliki dio informacija o sustavu kojim upravljaju.

Primjer iz susjedstvaObaveze koje komunalci u Sloveni-

ji imaju prema državi su višestruke, a neke od njih usko su vezane uz GIS i našu programsku opremu. Najznačaj-nija od njih je tzv. GJI izvještavanje (skraćenica od Gospodarska Javna Infrastruktura). Svaki vlasnik imao je obavezu digitalno predati sve podatke

o svojoj infrastrukturi u državnu GIS evidenciju te nadalje izvještavati o svim promjenama, najkasnije u roku tri mjeseca. Vlasnici, gradovi i općine, prebacile su tu svoju obavezu na komu-nalce. Našom programskom opremom se najprije evidentiraju promjene uvje-tovane novom gradnjom ili sanacijom postojećih vodova u informacijskom sustavu komunalnog poduzeća, a na-kon toga se stvara odgovarajući GJI izvještaj za svakog vlasnika posebno.

Obveze za zavod za statistiku, te ministarstvo okoliša (kod nas bi ta uloga bila najbliža Hrvatskim voda-ma) svode se na izvještavanje o izgra-đenosti sustava, potrošnji, protupo-žarnoj zaštiti i tako dalje, a sve treba biti specificirano po naseljima, susta-vima i aglomeracijama. Izvještavanja za Ministarstvo okoliša proizlaze iz obaveze Slovenije prema EU.

Takve izvještaje praktički je nemo-guće napraviti bez GIS-a i njegove veze s poslovnim informacijskim sustavom pa se, zbog svih navedenih obaveza, značajno povećao broj korisnika GIS programske opreme u komunalnim poduzećima, a time se povećao i broj korisnika naše programske opreme.Naš modul za povezivanje informacijskih sustava

Tri su glavne komponente infor-macijskog sustava komunalnog podu-zeća: poslovni, tehnički i SCADA su-stav (nadzor i upravljanje u stvarnom vremenu).

Takve komponente nude različite informatičke tvrtke i za sada ne postoji cjelovito rješenje jednog ponuđača. Svjesni potrebe međusobnog pove-zivanja, izradili smo poseban modul koji održava vezu između poslovnog i tehničkog informacijskog sustava. Tim modulom se svakog novoevidentiranog korisnika u poslovnom IS-u smješta u prostor, odnosno definira se njegov položaj (veza na prostorni sloj adresa i sloj vodomjera). Nakon toga su po-slovni podaci tog korisnika dostupni i kroz GIS software. Tako se za GIS upite i analize mogu koristiti i financijski po-daci, podaci o tipu vodomjera, datumu zadnje izmjene vodomjera i slično). Sa SCADA sustavima još se nismo imali priliku povezati, mada nam to ne bi predstavljalo tehnološki problem. Funkcionalnosti naše programske opreme

Funkcionalnost ćemo najkraće pre-dočiti nabrajanjem modula koje nudi-mo. To su moduli:

osnovni ili geodetski moduli za vodovod, kanalizaciju, odvoz otpadaka i groblja

28 infoTrend 170/04/2009

Profil tvrtkeGIS informacijski sustavi za komunalnu infrastrukturu

za pregled i analizu prostornih podataka

internet preglednik za održavanje veze s poslovnim IS-om

za evidenciju kvarova na vodovima pod tlakom

za prostorno evidentiranje uzorko-vanja kvalitete vode i informatiza-ciju laboratorija

za CCTV inspekciju kanalizacije za čišćenje kanala za prenošenje podataka vodovoda u programsku opremu za hidrau-ličko modeliranje

za testiranje hidranata za izdavanje uvjeta i suglasnosti... Podrobniji tehnički opis našeg

rješenja ne bi imao smisla pa ću u nastavku opisati samo neke njegove glavne značajke.

Svaki modul sa sobom donosi i sve potrebne standarde i način rada, to jest korisnik od nas dobiva savjete kako je najbolje organizirati dio tvrtke u kojeg se modul implementira. Naša program-ska oprema nenasilno donosi novi stil rada, praktički uči novog korisnika kako se neki zadatak najbolje izvršava. Uzrok tome je činjenica da smo prilikom izra-de svakog modula „snimili” odgovara-juće procese kod svih naših korisnika, preuzeli sva pozitivna iskustva, a potom postupak unaprijedili svim funkcional-nostima koje nudi GIS. Čitavo sučelje je na hrvatskom jeziku, pa ne postoji jezična barijera ni kod onog dijela kadra kojem strani jezik predstavlja problem.

Održavanje. Da bismo smanjili ra-dove održavanja, nastojimo imati samo jednu verziju programske opreme, istu za sve korisnike. Uglavnom u tome i us-pijevamo. Problem predstavljaju tvrtke

Korisnici o nama: Vodovod PulaInformatizacija na osnovu GIS-a svjetski je

trend koji se sve ozbiljnije širi i kod nas. Razlog leži u činjenici da nam taj softver po prvi puta omogu-

ćuje izgradnju jedinstvenog informa-cijskog sustava, koji je u stanju pokriti sve radne procese unutar naše tvrtke. Stvaranje kvalitetne baze podataka tj. brzi dostup do kvalitetnih informaci-ja o vlastitoj vodovodnoj mreži, jedan je od prioriteta naše tvrtke da bi ona i dalje išla u korak s vremenom i da u svakom trenutku može pružiti pravu

informaciju o krajnjem korisniku (potrošaču).Tvrtka PRotOK d.o.o. iz Zagreba je, počevši od

prve prezentacije i tijekom cijelog razdoblja su-radnje, ostavila dojam da ima viziju i da će nam svojom kvalitetom i ozbiljnošću pristupa pomoći da i mi svoj posao odradimo kvalitetno i brzo tj. učinkovito. Svake godine nude nam se novi mo-duli tj. proširenje funkcionalnosti, a mi ih u pravi-lu slijedimo uspješnom implementacijom. Koristi-

mo geodetski modul, modul za zatvaranje ventila, modul za evidenciju kvarova, modul za izdavanje uvjeta i suglasnosti te veći broj GIS preglednika.

Naša zajednička suradnja započela je 2002. i od tada uspješno surađujemo već 7 godina. S tvrtkom PRotOK d.o.o. imamo sklopljen Ugovor o održavanju programske opreme, uključujući i instalaciju novih verzija postojećih modula. U planu nam je povezivanje s našim poslovnim informacijskim sustavom, a veselimo se novim modulima, npr. modulu za kvalitetu vode, koji će sigurno naći mjesto i kod nas. Implementacija GIS-a bila je prilično složen i u svakom pogledu zahtjevan proces. Brzina i učinak ovisili su o:

- kvaliteti informacija koje su o vodovodnoj mreži prikupljene u klasičnom, nalognom obli-ku, te prenesene s karata iz arhive tvrtke u digi-talnom obliku

- informatičkom obrazovanju korisnika- dinamici ulaganja; da bi se osigurala veća

točnost, poboljšava podatke o postojećoj mreži,

a pokušavamo si osigurati i katastarske podloge s novom izmjerom

Djelatnici koji su zaduženi za unos podataka u GIS, godišnje vrlo detaljno evidentiraju cca 70 km vodova, pripadne opreme i objekata. Dio se odnosi na novoizgrađene dionice a, koliko nam vrijeme i financijska sredstva dopuštaju, i na poboljšanje po-dataka za stare vodove. Ozbiljnost evidentiranja po-drazumijeva i iscrtavanje svih montažnih shema.

Postoji obostrana pozitivna interakcija između paralelnog uvođenja GIS-a i uvođenja Sustava za upravljanje kvalitetom prema normi ISO 9001 i HACCP sustava u Vodovodu Pula d.o.o. Propisana pravila ponašanja sustava za upravljanje kvalitetom pomogla su nam u discipliniranoj upotrebi GIS-a, a i obrnuto: implementacijom GIS-a olakšano nam je uvođenje spomenutih normi i sustava kvalitete. Bu-dući da naša tvrtka teži i dalje visokim kriterijima, sve dok PRotOK bude mogao pratiti naše zahtjeve, surađivat ćemo na obostrano zadovoljstvo. Voditelj tehničkih službi, Igor Habenšus, dipl. inž. građ

Korisnici o nama: Komunala, Novo Mesto

Naši glavni ra zlozi za izbor PRotOK-ovog progra mskog rješenja su pri-je svega bili stručnost, odnosno specijaliziranost programskog rješenja za komunalnu infrastrukturu (vodovod, kanalizacija, smeće), jednostavno

iz vođenje svih GIS operacija, korisniku prilagođeno okruženje programske opreme, pouzdanost djelovanja i slovenski jezik. Za PRotOK-ovu programsku opremu odlučili smo se i zbog dobrih referenci, stopostotnog održavanja te dobrih poslovnih odnosa.

S implementacijom i suradnjom s poduzećem PRotOK jako smo zadovoljni; radi se o ozbiljnom i odgovornom poduzeću s profesionalnim odnosom prema nama kao naručitelju. Kori-sti upotrebe GIS-a su, nakon 10 godina od uvođenja PRotOK programske opreme, vidljive u mnogo područja rada u našem

poduzeću. Prije svega, radi se o brzom, učinkovitom i jednostavnom odr-žavanju katastra komunalne infrastrukture, jeftinijim i kvalitetnijim uprav-ljanjem cjelokupnom infrastrukturom te učinkovitom izvođenju radnih procesa u poduzeću. Posebnih problema nemamo. Najviše poteškoća se javlja na dijelovima mreže gdje još uvijek imamo stare podatke, koji znaju biti nepotpuni i slabije geodetske točnosti. Glede djelovanja programske opreme teškoća nema.

Računamo na dugoročnu suradnju s poduzećem PRotOK. Svake go-dine dograđujemo programsku opremu novim modulima kako bismo u najkraćem mogućem vremenu mogli koristiti prednosti GIS-a na svim po-

dručjima djelovanja našeg komunalnog poduzeća.Voditelj GIS-a i geodetske službe

Gregor Klemenčić, dipl. inž. geod.

koje se ne odluče ugovoriti održavanje s uključenom automatskom isporukom novih verzija. Takvim korisnicima i na-kon isteka jamstvenog roka programsku opremu održavamo na poziv. Njihovu staru verziju, doduše, više ne dograđu-jemo i ne popravljamo, ali omogućuje-mo im da njihova oprema radi u nepro-mijenjenom informatičkom okruženju. Održavanje programske opreme kod korisnika koji imaju ugovoreno održa-vanje potpuno je automatizirano susta-vom povremene sinkronizacije verzija između korisnikovog poslužitelja i PRo-tOK web poslužitelja.

Najveći dio obaveza u održavanju tako proizlazi iz promjena u konfigu-raciji radnih mjesta. Nažalost, često je veliki dio obaveza posljedica lošeg ili slabo organiziranog administriranja mreže, na što nemamo utjecaj.

Ostale usluge. Projektantskim tvrt-kama vrlo često pomažemo na pro-jektima kod kojih se iskaže potreba za GIS podacima naših korisnika ili kad

170/04/2009 infoTrend 29

su potrebne specifične GIS analize koje je vrlo teško izraditi bez programiranja. Sudjelovali smo tako u projektima opti-mizacije vodoopskrbnog sustava i susta-va odvodnje grada Zagreba s primarnim zadatkom informatičke pomoći u stvara-nju hidrauličkih modela. U oblikovanju hidrauličkog modela vodoopskrbnog sustava naš zadatak nije bio samo kon-verzija podataka o mreži, već je podra-zumijevao i definiranje opterećenja, tj. prostorne distribucije potrošnje, mjero-davne za dimenzioniranje.

Proces je bio istovremeno prilično složen i zanimljiv, jer je trebalo riješiti niz problema kao što su povezivanje GIS sustava s poslovnim IS-om, preuzimanje centroida adresa iz Katastra i smještanje svih korisnika u prostor. Sa stajališta GIS tvrtke, najzanimljiviji problem koji je tre-balo riješiti povezan je s činjenicom da hidraulički model ovako velikog sustava (cca. 2500 km) obično zahvati 10-20% fizičke mreže. Sustav se pojednostav-ljuje izostavljajući vodove malih profila tj. zanemarujući njihovu transportnu sposobnost. Ovo pojednostavljenje ne smije se odnositi na potrošače, odnosno na potrošnju koja se veže na izostavljene vodove. Dakle, trebalo je riješiti proces „migracije” potrošnje s centroida adresa, preko izostavljenih vodova do prvih čvo-rova modela.

Jedan od zanimljivijih projekata u ko jem smo sudjelovali je i Projekt opti-malne rehabilitacije vodoopskrbnog su -stava grada Zagreba. Naš zadatak bio je:

preuzimanje 10 godišnje evidencije prijave kvarova

prepoznavanje prijava, odnosno kvarova koji će biti mjerodavni za potrebu sanacije vodova

smještanje tih kvarova u prostor na odgovarajuće elemente vodoop-skrbnog sustava evidentiranog u GIS-u (npr. cijev, zasun, hidrant...) Prostornim preklapanjem kvarova i

elemenata vodoopskrbnog sustava dobili smo korelaciju između učestalosti kvaro-va i značajki vodoopskrbnih elemenata (zona, materijal, profil i starost). Projek-tantu smo rezultate predali u tabelarnom obliku, a on ih je iskoristio za definiranje prioriteta rehabilitacije, potrebne godiš-nje dinamike rehabilitacije te potrebnih financijskih sredstava. Naš pristup tržištu i korisniku

Prvi cilj naše marketinške strategije je kvalitetno napraviti povjereni nam posao i tako stvoriti zadovoljnog kori-snika. Broj potencijalnih korisnika naše programske opreme je ograničen, a kako oni međusobno kontaktiraju, ve-liki dio novih korisnika dobili smo na preporuku postojećih. Najučinkovitiji način da komunalna tvrtka shvati kva-

Arhitektura programske opremeS obzirom da je ovo informatički časopis, dopustit

ćemo si malo stručniji i opširniji opis arhitekture na-šeg rješenja i strategije razvoja.

Razvoj našeg rješenja temelji se na načelima „mo-delno upravljane arhitekture” (Model Driven Arc-hitecture, MDA) i „domenski upravljanog dizajna” (Domain Driven Design, DDD), što znači da osnovu informacijskog sustava predstavlja skup prostornih objektnih modela iz različitih poslovnih domena opi-sanih dosljednom i ujednačenom notacijom koja ne podrazumijeva, niti pretpostavlja, korištenje bilo koje konkretne GIS razvojne tehnologije.

Ovakav pristup razvoju informacijskog sustava ima višestruke prednosti u odnosu na pristup u kojem se kvaliteta implementacijske tehnologije po važnosti po-stavlja ispred kvalitete poslovnog objektnog modela. Poslovni objektni modeli su u većini slučajeva prostorno i vremenski nepromjenjivi, za razliku od implementacij-skih tehnologija. Time je informacijski sustav u potpu-nosti otporan na zastarijevanje i promjenu tehnologije. Osim toga, razvojni tim je u potpunosti usredotočen na poslovnu domenu i rješavanje problema poslovne logike, čime se postiže vrlo visoka produktivnost.

Da bi uspio ostvariti gore na-vedena načela, PRotOK, tj. tim na čelu sa Joškom Bonačić-Do-rićem razvio je vlastitu objektnu notaciju za opis prostornih objektnih modela, nazva-nu LION (Language Independent Object Notation). U početku osmišljen kao klasični GIS DSL (GIS Domain Specific Language), LION se razvio u cjeloviti dinamički objektno-funkcijski jezik s mnogo naprednih značajki (lambda izrazi, višestruke metode, generičke funkcije, ugrađeni design by contract, refleksija, iteratori/genera-tori, parcijalne metode itd.). Sadrži i neke specifične zna-čajke kao što su potpuni OGC geometrijski model, STL-like iteratori itd. Dva bitna svojstva LION-a su njegova istovremena deklarativnost i izvršnost. „Deklarativnost” znači da PRotOK tom notacijom opisuje poslovnu logi-ku iz određene poslovne domene te je u tom obliku ona lako čitljiva i razvojnim inženjerima i domenskim struč-njacima i, što je još važnije, lako je prenosiva na druge konkretne tehnologije (ArcSDE, .NET, JavaTopology, OracleSpatial, OpenGIS SQL, Linq...). Na primjer, izraz:

Valve.ValvePipes.where(pipe.Geometry.StartPoint.Distance(Valve.Geometry) < Tolerance)

lako je čitljiv i očigledno lako prenosiv na bilo koju drugu objektnu tehnologiju. „Izvršnost” znači da ta notacija predstavlja programski kod koji se izvršava u okviru potpuno funkcionalnog GIS „frameworka”.

Ovaj „framework”, razvijen u C++-u, sastoji se od prostornog ORM-a (Object Relational Mapping) s adapterima za sve relevantne RDBMS providere (MSSQL, Oracle, OpenGIS zasnovane SQL baze, shapefiles, AutoCAD), od mehanizma za iscrtavanje mape do mehanizma za izradu izvještaja...

Važno je uočiti da je naša arhitektura usmjerena prema objektnim tehnologijama, za razliku od većine

postojećih GIS tehnologija koje se uglavnom zasniva-ju na database tehnologijama. Opseg ovog teksta ne dozvoljava usporedbe tih dvaju pristupa, pa ćemo u kratkom primjeru pokušati prikazati jednostavnost i eleganciju objektnog pristupa GIS-u.

Osnovni koncept svakog objektnog modela je defi-nicija objektnog identiteta, jer je on osnova za ostva-rivanje asocijacija među objektima. U klasičnom (ne-prostornom) objektnom modelu, identitet je najčešće neko prirodno svojstvo objekta, npr. ime, matični broj i slično. U prostornom objektnom modelu asocijacije se mogu definirati i kroz razne prostorne odnose, jer je prostor prirodni identitet svakog fizičkog objekta. Npr. u našem objektnom modelu vodovoda, objekt razreda „Valve” (zatvarač) sadrži prostornu asocijaciju imena „ValvePipes” na objekt apstraktnog razreda „Pipe” (ci-jev), a koja je definirana prostornim upitom:

Valve.Geometry.Distance(Pipe.Geometry) < Tolerance

Ovom definicijom svaki objekt iz razreda „Valve” sa-drži svojstvo „ValvePipes” koji predstavlja kolekciju obje-

kata cijevi koje se prostorno prekrivaju s objektom zatvarača u zadanoj toleran-ciji. Svojstvo „ValvePipes” se sada može koristiti u bilo kojem kontekstu korište-nja objekta razreda „Valve”. Zanimljiv primjer je definiranje načina iscrtavanja zatvarača u kojem se simbol zatvarača

rotira s obzirom na kut njemu pripadajućih cijevi. Npr:Valve.ValvePipes.Avg(pipe.Geometry.Angle)U gornjem primjeru prostorna je asocijacija defini-

rana između objekata koji pripadaju istoj poslovnoj do-meni. Važno je primijetiti da je odnos između zatvarača i cijevi mogao biti ostvaren i nekom atributnom asoci-jacijom, bez narušavanja neovisnosti objektnog mode-la. Prava korist prostornih asocijacija dolazi do izražaja kada se ona definira između objekata iz domena koje nisu u izravnoj vezi. Npr. adresni prostorni model nije u izravnoj vezi, niti na bilo koji način smije ovisiti o pro-stornom modelu vodovodne mreže, koji opet ne smije ovisiti o prostornom modelu kvarova. Međutim, kada te tri poslovne domene promatramo zajedno, onda neke prostorne asocijacije mogu biti vrlo zanimljive. Reci-mo da postoji poslovna potreba da se za neko naselje ustanovi broj kvarova na vodovodnoj mreži u zadnjih 6 mjeseci. U ovom slučaju se primjenjuje svojstvo di-namičke proširivosti (dynamic extensibility) objektnog modela, što znači da se razred iz jedne domene proširu-je svojstvima i/ili metodama iz druge domene. Važno je napomenuti da izvorna domena ostaje nepromijenjena, a to je vrlo važno u kontekstu održavanja objektnog mo-dela i rizika narušavanja njegove valjanosti. U PRotOK-ovom informacijskom sustavu, gornji poslovni upit lako se definira sljedećim LION izrazom:

Settlement.Pipes.Defects.where(defect.Date + Mon-th(6) > Now()).Count

uz napomenu da su „Pipes” i „Defects” unaprijed definirane prostorne asocijacije koje povezuju objekte iz domena adresa, vodovoda i kvarova.

U gornjem tekstu dali smo uvid u sažetu sliku našeg informacijskog sustava lišenu mnoštva tehničkih i im-plementacijskih pojedinosti o konkretnim tehnologijama, razvojnim metodologijama i alatima koje koristimo. Naglasak je stavljen na vlastite inovacije i ideje s kojima pristupamo GIS tehnologijama, uvjereni da tako kori-snicima nudimo kvalitetno i dugoročno rješenje.

Objektno orijentirani GIS otvara nam dodatne mogućnosti

30 infoTrend 170/04/2009

Profil tvrtkeGIS informacijski sustavi za komunalnu infrastrukturu

litetu nekog rješenja je upravo kontakt sa sličnim tvrtkama koje su već uvele takav sustav. Nažalost, u komunal-nim tvrtkama, u razdoblju traženja rješenja, najčešće ne postoji dovoljno znanja o ovim tehnologijama, tako da se često odlučuju za „jeftina” rješenja koja zapravo ne nude ništa.

Potencijalnim korisnicima rado po-kazujemo rad naše programske opreme na konkretnim podacima nekog našeg korisnika, a uvijek je moguć i obilazak neke od naših referenci. Jednom u dvi-je godine organiziramo skup korisnika na kojeg pozivamo i potencijalne, nove korisnike. Tu iznosimo sve novosti, a ujedno se mogu saznati iskustva ljudi koji koriste našu programsku opremu svakodnevno. Takav skup održat će se ove godine krajem rujna.

Na području Hrvatske, Slovenije te djelomično Bosne i Hercegovine, mar-ketinške aktivnosti uglavnom obavlja-mo sami. U Srbiji surađujemo s projek-tantskom tvrtkom Ehting iz Beograda.Naš položaj na tržištu

Položaj na tržištu trenutno je vrlo dobar, a velika konkurencija zapravo i ne postoji. Nema puno tvrtki koje su uopće odlučile proizvoditi program-sku opremu ovakve namjene, upravo za komunalce, a malo je tuđih rješenja koje se opsegom i kvalitetom mogu usporediti s našim. Sigurno smo tvrt-ka koja u ovom trenutku najviše ulaže u razvoj informacijskih sustava za ko-munalnu infrastrukturu. Većina tvrtki ionako GIS tehnologiju vidi kao:

prodaju GIS programske opreme univerzalne namjene s minimal-nom ugradnjom funkcionalnosti potrebnih ovoj grupi korisnika

geodetske usluge, tj. unošenje podataka

projektantske usluge Naši ciljevi

Svakako nastavljamo s izradom mo-

dula koji će kompletirati tehnički infor-macijski sustav za komunalne tvrtke. Zbog velikog broja raznolikih aktivno sti u komunalnim tvrtkama (javna ras vje ta, zelene površine, zimske službe, či šćenja, parkirališta...) tu još predstoji dosta po-sla, a postojeće rješenje želimo prodava-ti i na novim tržištima. Tehnološki nam to ne predstavlja problem, jer već sada imamo riješenu lokalizaciju (višejezič-nost). Postoji i namjera da djelatnost proširimo izvan komunalne tematike.

Korisnici o nama: Vodovod a.d. Banja Luka Motiv za uvođenje GIS programske tehnologije je

želja za informatizacijom poduzeća i poslovanja. Kao razmjerno veliki sustav vodoopskrbe i odvodnje ot-

padnih voda, najveći u Republici Srpskoj i drugi po veličini u BiH, s izuzetno mnogo podataka o mreži, nezamislivo je uprav-ljanje sustavom bez dobre baze podataka. Tragajući za najboljim rješenjem, ostvarili smo kontakte s komunalnim poduzećima šire regije (Ljubljana, Beograd, Novi Sad, Zagreb) kako bismo utvrdili tko i kakav program ima i kako je primjenjljiv u praksi

i operativnom upravljanju. Najbolje rješenje, nama prihvatljivo, bilo je ono Vo-

doopskrbe Zagreb i njihovi predstavnici su nas uputili na tvrtku PRotOK. Nakon prezentacije tvrtke PRo-tOK, odlučili smo prihvatiti njihova rješenja.

Implementacija tvrtke PRotOK je započela s pro-gramom PROKANAL za kanalizacijski sustav, nastav-ljena s prevođenjem postojeće baze podataka za vodo-vodnu mrežu u GIS i programom evidencije kvarova na vodovodnoj mreži. Izuzetno smo zadovoljni, kako rješenjem tako i suradnjom prilikom obuke i daljnje implementacije, gdje su nam suradnici iz PRotOK-a svakodnevno dostupni za savjete i otklanjanje naših nedoumica i problema s kojima se susrećemo.

Koristi uvođenja GIS programskih tehnologija izuzetno su velike jer se radi o bazi podataka za oko 700 km vodovodne i 250 km kanalizacijske mreže, što znači da je svakodnevno poslovanje (i razvoj općeni-to) gotovo nemoguće bez uvođenja ove tehnologije. Problemi su jedino u prikupljanju podataka s terena koji su dugotrajne prirode, što znači da nema nikakvih problema s programskom opremom tvrtke PRotOK.

Na daljnju suradnju s PRotOK-om računamo u sva-kom pogledu. Već je dogovorena isporuka i obuka za program izdavanja suglasnosti i podataka snimljenih TV video kamerom, a imamo i veliku potrebu i želju uvesti program za ulaganja na bazi podataka iz progra-ma GIS vodovodne mreže i evidentiranih kvarova na vodovodnoj mreži. S programskom opremom GIS teh-nologija koju nam je isporučila tvrtka PRotOK vrlo smo zadovoljni te svoja iskustva prenosimo vodovodima Re-publike Srpske kao izuzetno povoljna, sa željom da ih i sami implementiraju. Također, na svim regionalnim savjetovanjima gdje prisustvuju vodovodi s područja bivše države, naša iskustva ističemo kao izuzetno do-bra, što nam omogućuje bolje upravljanje, razvoj, kao i kompatibilnost s lokalnim i državnim organima za raz-mjenu podataka o infrastrukturi grada Banja Luka.

Tehnički direktor Branka Trninić, dipl. inž. građevine

Korisnici o nama: Zagrebački holding d.o.o.

GIS je u naše trgovačko društvo uveden kroz projekte optimizacije vodoopskrbnog sustava i sustava odvodnje. U oba primjera, a u svrhu projektiranja, bilo je potrebno prikupiti podatke u digitalnom obliku

za čitavi sustav. Tada je odlučeno da se uvede GIS tehno-logija, tj. da se podaci o našoj mreži unesu u predviđene prostorne baze i da se projektantu predaju konverzijom iz GIS-a. Ovako smo zapravo dobili dvostruku korist. Pro-jektant je dobio podatke, a mi smo ujedno formirali naš GIS informacijski sustav. U ono vrijeme, 1995.-1996. godi-ne, poduzeće PRotOK je bilo jedno od rijetkih tvrtki koje se bavilo GIS-om, a vjerojatno jedino na području hidro-tehnike. Kombinacija poznavanja GIS-a i hidrotehničkog

znanja bila je preduvjet da se kvalitetno obavi zadaća formiranja mate-matičkih, odnosno hidrauličkih modela.

Sve poslove za naše društvo djelatnici PRotOK-a obavili su korek-tno i kvalitetno, te u planiranim, odnosno ugovorenim rokovima, a u programsku opremu ugrađivali su često i funkcionalnosti koje nismo očekivali.

Koristi uvođenja GIS-a su zapravo nemjerljive. Naše tehničko po-slovanje u potpunosti se oslanja na GIS podatke, izravno ili posredno. Upravljanje sustavima s preko 4000 km vodova (vodoopskrba i od-vodnja), uključujući i svu prateću opremu, danas je praktički nezami-slivo bez informatičke tehnologije. Nekad se evidencija vodovodne i kanalizacijske mreže vodila na preko 700 geodetskih nacrta mjerila M 1:1000. Možete si samo zamisliti koliko nam je trebalo vremena da nađemo odgovor na jednostavno pitanje: „Koliko u našem sustavu ima cjevovoda od azbest-cementnih cijevi?” Na stotinjak tehničkih radnih mjesta koristi se GIS programska oprema, a kvalitetne podatke dobi-vaju i sve naše partnerske tvrtke.

U ovom trenutku PRotOK sudjeluje u nekoliko naših projekata. Između ostalog, izrađuje se programska oprema za naš vodovodni laboratorij, tj. evidenciju kvalitete vode. Vjerujem da će se suradnja nastaviti i u budućnosti.

Voditelj programa odvodnje: Dubravko Filipan, dipl. ing. građ.

Protok d.o.o.Iločka 27, 10 000 Zagrebtel. / fax. +385 1 3041 772tel. / fax. +385 1 3041 773www.protok.com

�0

�5

�2�5

�7�5

�9�5

�1�0�0

�0

�5

�2�5

�7�5

�9�5

�1�0�0

�0

�5

�2�5

�7�5

�9�5

�1�0�0

�0

�5

�2�5

�7�5

�9�5

�1�0�0

32 infoTrend 170/04/2009

Veliki dio današnje poslov-ne korespodenicije, kao i poslovanja općenito, teme-

lji se na dokumentima. Dokumente šaljemo i primamo od naših klijenata, papirnato ili elektronski, generiramo ih iz vlastitih IT sustava i aplikacija ili ih pak izrađujemo ručno u nekom od standardnih office alata. Ako tome dodamo i e-mail kao vrstu dokumen-ta, suočavamo se s velikom količinom informacija pohranjenih u svim tim dokumentima, ali je njihova iskoristi-vost, mogućnost analize i korištenje u svrhu unapređenja poslovanja vrlo mala.

Ta količina dokumentacije, kao i informacije koje ti dokumenti sadrže, povlače niz izazova koji nas navode na razmišljanje o upravljanju dokumen-tacijom.

Upravljanje dokumentacijom mo-žemo podijeliti u 2 osnovne cjeline:

Iako upravljanje procesima nije isključivo vezano uz dokumente, često je dokument razlog pokretanja procesa, ili dokument nastaje kao rezultat procesa, pa su tako i sustavi za upravljanje procesima postali dio sustava za upravljanje dokumentima

IT grana u usponu

Bez obzira na format dokumen-tacije, papirnati ili digitalni, dva su zajednička problema kod arhiviranja dokumentacije:

- prostor, način i troškovi arhivira-nja dokumentacije

- dostupnost dokumentacije i in-formacija

Način čuvanja dokumentacije vrlo je bitan ukoliko moramo dokumen-taciju čuvati dugi niz godina. Kod papirnate dokumentacije važno je da prostor bude suh i da se smanji opa-snost od poplave i požara, koji bes-

-arhiviranje dokumentacije-upravljanje poslovnim procesima

nad dokumentacijom

Arhiviranje dokumentacije

Pravna regulativa nalaže da se papirnata dokumentacija čuva u izvornom obliku ili na mikrofilmu do sedam, jedanaest ili više godina, a pogotovo je važno voditi računa o isplatnim listama i evidencijama pla-ća, koje se moraju čuvati trajno (Za-kon o računovodstvu, NN 109/2007).

U tom razdoblju dokumentacija mora biti dostupna na uvid državnim služ-bama (npr. Porezna uprava, Državna revizija), ili pak internim službama i revizorima poslovanja. Takva doku-mantacija nerijetko čini dio dokaza u raznim sudskim sporovima. Čuvanje je malo olakšano za dokumente koji nastaju izvorno u elektronskom obli-ku pa se takvi i moraju čuvati, bez po-trebe da se ispisuju i čuvaju u papir-natom obliku, no arhiviranje i takvih oblika dokumentacije nosi za sobom specifične izazove.

Tema broja Usluge i rješenja za upravljanje dokumentacijomUpravljanje dokumentima i upravljanje poslovnim sadržajima

Autorica Ksenija Bastijanić Cvijanović je savjetnik za implementaciju dokument-acijskih sustava u tvrtki King ICT. Iskustvo na području upravljanja dokumentima ste-kla je u posljednjih 12 godina na nizu projekata implemen-tacije takvih sustava od kojih izdvajamo dokumentacijski sustav za podršku rješavanju zahtjeva za mirovinu u Hrvatskom zavodu za mirovin-sko osiguranje, arhiviranje slika s naplatnih postaja u Hrvatskim autocestama i digitalnu arhiva u koncernu Agrokor koji se baziraju na EMC Documentum teh-nologiji. Nadalje tu su projekti upravljanja dokumentima u Ministartsvu pravosuđa, Mini-startsvu kulture i Ministarstvu obrazovanja, znanosti i športa bazirani na Centrix rješenju te niz urudžbenih zapisnika u tijelima državne uprave ba-ziranih na Oracle tehnologiji.

170/04/2009 infoTrend 33

povratno uništavaju dokumentaciju. Bitno je, međutim, voditi računa i o čestim stanarima podruma i tavana koji često služe kao arhivski prostori – raznim glodavcima, posebno miševi-ma, koji jednostavno pojedu dijelove dokumenata i oni postaju nevažeći.

Sigurna pohranaOštećenja i gubitak dokumentacije

možemo spriječiti tako što ćemo osi-gurati odgovarajuće arhivske uvjete, bilo samostalno, bilo najmom arhiv-skog prostora ili outsourcingom uslu-ga arhiviranja. Niz tvrtki u Hrvatskoj bavi se najmom arhivskog prostora i čuvanjem arhiva. Za koju od varijan-ti se odlučiti ovisi o nizu čimbenika. Prvenstveno je tu količina dokumen-tacije koju je potrebno arhivirati, po-tom dostupnost djelatnika obrazova-nih za upravljanje arhivom te trošak održavanja vlastitog prostora u odno-su na trošak outsourcinga. Outsourcing arhiva ima prednosti utoliko što se tvrtke koje pružaju takve usluge bave time profesionalno i prema pravili-ma struke, pa osiguravaju optimalne uvjete za skladištenje dokumentacije.

Upitno je, možda, jedino čuvanje poslovnih tajni vezanih uz dokumentaci-ju, ali se pritom i ponuđači takvih usluga ugovorom obvezuju na čuvanje tajnih informacija koje su dostu-pne iz dokumentacije, tako da bi i ta opasnost trebala biti uklonjena.

Ukoliko su dokumenti nastali izvorno u elektron-skom obliku, ne moramo ih ispisivati, već mogu ostati arhivirani u elek-tronskom obliku. Arhivi-ranje elektronskih zapisa ima svojih specifičnosti kao što su rok trajanja medija na koji su pohranjeni te mogućnost čitanja formata zapisa nakon više godina, tj. nakon promje-na infrastrukture i aplikacija koje bi te zapise trebale protumačiti. Također je bitno osigurati nepromjenjivost tih zapisa, npr. promjena adrese stranke može uzrokovati promjenu adrese na arhiviranim dokumentima, a to je svakako nešto što moramo izbjeći.

DostupnostOsiguranjem optimalnih arhivskih

uvjeta smanjili smo rizik od prekršaj-nih, a moguće i kaznenih mjera radi gubitka dokumentacije. Preostaje nam drugi aspekt problematike arhi-viranja – dostupnost dokumentacije i informacija iz dokumenata u sva-kodnevnom poslovanju. Bilo da se radi o vlastitom prostoru ili vanjskim uslugama arhiviranja, informacije i podatke s arhiviranih dokumenata trebamo često. To su najčešće uvidi u razne ugovore, reklamacije strana-ka ili pripreme podataka za reviziju. Nedostupnost informacije pohranje-ne na dokumentima ili nedostupnost samog dokumenta mogu uzrokovati narušavanje poslovnog ugleda, finan-cijski gubitak, sudske sporove...

Ovdje možemo dodati i onu do-

kumentaciju koja se izrađuje „ruč-no” i najčešće ostaje pohranjena na lokalnim računalima djelatnika, ili ponekad na dijeljenim folderima. Iako dio te dokumentacije zakonski nismo dužni čuvati, nerijetko nam je informacija iz nje nužna u poslovanju. To mogu biti ponude, različiti marke-tinški materijali, korespondencija sa strankama, tehnička dokumentacija i slično.

Treću kategoriju u problematici dostupnosti čini dokumentacija koja nastaje u raznim aplikacijama, kao npr. ERP sustavi ili IT sustavi koji podržavaju osnovnu djelatnost or-ganizacije. Dokumenti koji nastaju u tim sustavima obično su dostupni djelatnicima koji koriste te aplikacije, ali potrebu za tim dokumentima često imaju i djelatnici koji na svojim raču-nalima nemaju instalirane aplikacije za uvid u dokumente. Najčešće se radi o specijaliziranim sustavima koji su namijenjeni stručnjacima i kao takvi nisu pogodni za korištenje širem kru-gu korisnika (npr. CAD programi).

Upravljanje dokumentacijom

Tu nastupaju razna IT rješenja za upravljanje dokumentacijom. Osnov-

na rješenja su zapravo standardne data base aplikacije koje vode eviden-ciju o dokumentima, urudžbeni zapi-snici ili aplikacije za podršku arhivi. Te aplikacije bilježe osnovne podatke o pojedinom dokumentu, kao npr. datum nastajanja ili primitka, naziv stranke i opis dokumenta te dodjelju-ju jedinstveni urudžbeni ili arhivski broj. Nadalje prate trenutni status do-kumenta i lokaciju, odnosno osobu ili odjel gdje se dokument nalazi te loka-ciju u arhivi – adresu, prostoriju, po-licu, red, registrator. Takva su rješenja široko dostupna na tržištu, svrstavaju se u ponudu manjih tvrtki u Hrvat-skoj, pristupačna su cijenom i ne za-htijevaju znatne hardverske resurse za svakodnevnu upotrebu. Najrašire-niji primjer su urudžbeni zapisnici i upisnici predmeta u tijelima državne uprave i lokalne samouprave.

Nedostaci takvih rješenja jesu u tome što su zapisi o dokumentu odvo-jeni od stvarnog dokumenta i potreb-na je velika doza discipline djelatnika da upišu svaku promjenu koja se do-godi tijekom rješavanja dokumenta.

Naprednija rješenja omogućuju ske-niranje i pohranu slike dokumenta uz zapis o dokumentu ili izravnu pohra-nu elektronskog dokumenta u izvor-nom obliku, tekst dokumenta, tablice, slike, multimedije, tehničkih nacrta. Na hrvatskom IT tržištu postoji niz tvrtki koje nude takva rješenja u de-sktop ili web varijanti. Takva rješenja omogućuju zaprimanje dokumenta-cije u sustav skeniranjem ili izravnim unošenjem elektronskog dokumenta, indeksiranje odnosno opis dokumen-ta po atributima, pohranu dokumenta u bazu podataka ili u datotečni sustav te pretraživanje dokumenata po atri-butima, a neka rješenja nude pretra-živanje i po sadržaju dokumenta za one tipove i formate dokumenata koji to omogućuju. I dalje su cjenov-

Prikaz standardnih procesa koje obuhvaća arhiviranje dokumentacije - Obuhvat, arhiviranje i isporuka arhiviranih dokumenata.

Standardna arhitektura ECMA sustava koja uključuje sustav za obuhvat dokumentacije u papirnatom i digitalnom obliku, centralni repozitorij za pohranu dokumenata, upravljanje poslovnim procesima i korisničke aplikacije te integracijsko sučelje s postojećim IT sustavima

34 infoTrend 170/04/2009

Tema brojaTema broja Usluge i rješenja za upravljanje dokumentacijomUpravljanje dokumentima i upravljanje poslovnim sadržajima

no povoljna, ne zahtijevaju velike hardverske resurse, osim smještajnih kapaciteta za doku-mente koji, narav-no, ovise o količini dokumenata koji će se pohranjivati.

Najnaprednija su Enterprise Con-tent Management and Archiving rje-šenja koja osim osnovnih, ovdje spomenutih funk-cionalnosti, nude široku paletu proi-zvoda i mogućno-sti upravljanja do-kumentacijom.

Prema Gartne-ru, najzastupljeniji dobavljači na trži-štu u toj kategoriji su: EMC, IBM, Mi-crosoft, Oracle, Open Text. Prednosti takvih rješenja su što pokrivaju sve vaše potrebe za upravljanje poslov-nim sadržajima. Osnovne funkcional-nosti, uključene u samu jezgru ECMA sustava, jesu:

check out/in funkcionalnosti – to su bibliotečne funkcije koje prvenstve-no uključuju zaključa-vanje dokumenata za vrijeme izmjena. Ove su mogućnosti bitne kako bi se onemogu-ćilo da više korisnika istovremeno mijenjaju isti dokument, što bi u konačnici ishodilo su-kobom u spremanju izmjena. Check out znači da je korisnik zaključao dokument za sebe i može ga mijenjati dok ostali korisnici mogu samo gledati zadnju prijavljenu verziju. Nakon izmjene, korisnik vraća dokument u sustav funkcijom check in.

napredne mogućnosti verzioni-ranja – korisnik može birati na koji način će pohraniti izmjene nad doku-mentom, kao istu verziju, podverziju (minor) ili osnovnu verziju (major). Ova je funkcionalnost posebno bitna kada se dokumenti objavljuju prema širem broju korisnika, jer možemo npr. definirati da su podverzije vidlji-ve samo interno, unutar radnog tima, dok se osnovne verzije (major release) objavljuju ostalim korisnicima susta-va ili javno na webu.

prava pristupa – sve dok su doku-menti u papirnatom obliku ili lokalno na nečijem računalu, prava pristupa

određuje vlasnik dokumenta na na-čin da sam odlučuje kada će i kome distribuirati dokument. Kada je račun u document management sustavu, jed-nostavno je dostupan širokom broju korisnika na razini klika mišem. Tu treba biti oprezan s definicijom prava pristupa dokumentima i informacija-ma. ECMA sustavi obično dopuštaju

vrlo precizne definicije pristupa dokumentima, od razine tipova i mapa dokumenata do razine verzija dokumenta. Pri tome treba pripaziti da se ne upadne u zamku pretjeranih ograniče-nja, kako se zabranom uvida u neke dokumen-te ne bi uskratio pristup informacija djelatnici-ma koji te informacije

trebaju u svakodnevnom poslovanju. auditing – praćenje izmjena i radnji

koje se izvršavaju nad dokumentima – napredni ECMA sustavi imaju mo-gućnost automatskog praćenja svih događanja nad pojedinim dokumen-tom, od pristupa samom dokumentu, zapisa o izmjenama i brisanja doku-menta do automatskih akcija koje se izvršavaju nad dokumentom, npr. sinkronizacija podataka s drugim su-

stavima. Praćenje izmjena obuhvaća vrijeme kad se događaj nad dokumen-tom dogodio, akciju koja se dogodila te korisnika koji je izvršio akciju. Kod odabira razine praćenja izmjena tre-ba biti oprezan, jer previše detaljno praćenje svakog pristupa dokumentu može uzrokovati gomilanje podataka u bazi podataka koji možda za svaki tip dokumenta i nisu nužni.Obrada papirnate dokumentacije

Načina skeniranja ima različitih, ovisno o potrebama, specifičnostima i količini dokumentacije. Tvrtke koje nude usluge arhiviranja papirnate dokumentacije često u svojoj ponudi imaju i skeniranje i indeksaciju do-kumentacije. Ukoliko se odlučite za skeniranje u vlastitoj izvedbi, moguć-nosti se kreću od osnovnog skenira-nja korištenjem softvera koji dolazi sa skenerom iza kojeg slijedi ručni uvoz u sustav, do visoko automatiziranih sustava koji, koristeći napredne OCR i ICR tehnologije raspoznavanja zna-kova, automatski prepoznaju tipove i sadržaj dokumenata i šalju ih u docu-ment management sustav sa svim po-trebnim atributima za pretraživanje i daljnji rad nad dokumentima.

Količina dokumentacije koju mo-žemo iz papirnatog oblika prenijeti u

digitalni ovisi prvenstveno o raspolo-živim skenerima – što su skeneri brži, odnosno što je veći broj stranica koje mogu skenirati u minuti, to je, narav-no, veća količina dokumentacije koju dnevno možemo obraditi. Kategoriju skenera treba odabrati prema proci-jenjenoj količini dokumentacije koja će se dnevno skenirati, kao i prema raspoloživim resursima koji će ske-nirati tu dokumentaciju, odnosno pripremati dokumentaciju i poslu-živati skenere. Pritom treba imati na umu da priprema dokumentacije za skeniranje zahtijeva otprilike isto to-liko vremena kao i samo skeniranje, a uključuje poravnavanje papira, skida-nje spajalica i razvrstavanje dokumen-tacije po tipovima.

Sljedeći je korak odvajanje doku-menata. Može se izvoditi na 3 osnov-na načina:

1. Skeniranje dokumenata jedan po jedan jest najjednostavniji, ali ujedno i najsporiji način.

2. Odvajanje dokumenata ume-tanjem tzv. patch code stranice, ili korištenjem bar-kod naljepnica. Patch code stranica je list papira koji sadrži prepoznatljiv znak skeneru da tu za-vršava jedan, a započinje drugi doku-ment. Prednosti prve tehnike su što nema dodatnih troškova obrade i ne zadire se u sam izgled i sadržaj doku-menta, no nedostatak je što stranice treba prvo umetnuti, a nakon skeni-ranja i izdvojiti iz snopa dokumenata. Ljepljenje bar-kod naljepnica na prvu stranicu svakog dokumenta omo-gućuje da uz odvajanje dokumenata svaki dokument dobiva jedinstveno obilježje koje omogućuje povezivanje papirnate i elektronske verzije do-kumenta u svakom trenutku, ali isto tako mijenja izgled dokumenta i izi-skuje dodatne troškove na pripremi i ispisu naljepnica.

3. Tehnološki najnapredniji način odvajanja dokumenata je upotreba OCR i ICR tehnologija koje na sva-koj stranici traže očekivane izraze ili znakove (npr. logo tvrtke) te na osno-vu toga odvajaju dokumente iz sno-pa u pojedinačne dokumente. Takva rješenja omogućuju najbržu digitali-zaciju dokumentacije, ali su ujedno i najskuplja. Zahtijevaju najviše proce-sorske snage i hardverskih resursa te visoki stupanj prilagodbe i učenja, pa su, kao takva, osjetljiva na promjene u sadržaju i izgledu dokumentacije koja se skenira.

Indeksiranje dokumentacije – atributi i opis dokumenata

Sljedeći izazov u digitalizaciji do-kumentacije predstavlja opis doku-

Sustav za digitalizaciju obuhvaća pripremu dokumentacije za skeniranje, skeniranje dokumenata, automatsku obradu (OCR), indeksiranje i klasifikaciju dokumenata te izvoz u ECMA ili druge sustave.

OutsourcingOutsourcing arhive ima prednosti utoliko što se tvrtke koje pruža-

ju takve usluge time bave profesionalno i prema pravilima struke te osiguravaju optimalne uvjete za skladištenje dokumetacije. Upitno je možda jedino čuvanje poslovnih tajni vezanih uz dokumentaciju, ali se pritom i ponuđači takvih usluga ugovorom obvezuju na čuvanje tajnih informacija koje su dostupne iz dokumentacije, tako da bi i ta opasnost trebala biti otklonjena.

Dokumen-ti koji nastaju izvorno u elek-tronskom obliku mogu se takvi i čuvati, bez potre-be da se ispisuju i čuvaju u papir-natom obliku

170/04/2009 infoTrend 35

menata koji se pohranjuju u document management sustav. Dokumente dije-limo po tipovima, a tipovi se razliku-ju po formatu dokumenta, sadržaju i atributima koji opisuju pojedini do-kument. Kao primjer tipova možemo izdvojiti ulazne račune, ugovore, ka-drovsku dokumentaciju, pravilnike i internu regulativu, otpremnice itd. Za svaki je tip potrebno definirati skup atributa koji ga upisuju. U općem slu-čaju to su:

datum dokumentabroj dokumentasadržaj, odnosno opis dokumentastranka – kupac ili dobavljačAtributi koje definiramo moraju

jedinstveno definirati dokument, kao i omogućiti optimalno pretraživanje po dokumentima. Prikupljanje indek-snih podataka možemo raditi ručno, upisivanjem podataka s dokumenta u za to predviđene maske za unos po-dataka, ili korištenjem OCR tehnika. Broj indeksnih podataka dobro je optimizirati na način da se najmanji dio upisuje ručno, a ostatak potrebnih podataka se povlači iz vanjskih susta-va, ukoliko su dostupni. Tako npr. u indeksni podatak prilikom ručnog indeksiranja upisujemo samo matični broj tvrtke, a svi ostali podaci će se nadopuniti kasnije iz baze podataka vaših kupaca ili dobavljača.

OCR digitalizacijaMogućnost da s tiskanog ili rukom

pisanog papirnatog dokumenta iščita-mo i digitaliziramo tekst bez ručnog prepisivanja korištenjem OCR tehno-logija, privlači svakog zainteresiranog za digitalizaciju dokumenata. Osnov-ni OCR alati raspoloživi su već u veći-ni softvera koje dobivamo kupovinom skenera te omogućuju prepoznava-nje teksta na cijeloj stranici. To nam omogućuje da dokument pohranimo u formatima koji istovremeno čuva-ju i sliku dokumenta i pripadni tekst (PDF with hidden text). Kasnije taj tekst možemo koristiti za pretraži-vanje (full-text search), ili kopirati u indeksne podatke tzv. rubber-banding tehnikom.

Osnovni izazov s kojim se imple-mentatori sustava za digitalizaciju suočavaju su očekivanja korisnika po pitanju OCR-a. Predodžba krajnjih korisnika je da se dokumenti samo ulože u skener, a OCR sve sam odradi. U stvarnosti to nije tako jednostavno. Žao mi je što rušim predodžbu o sve-moćnosti OCR-a, ali iz dosadašnjeg iskustva, koliko god dobroga OCR donosi, toliko povlači i problema.

Najveći problem je točnost OCR-a. Korisnici su naviknuti da računala

rade 100% točno. Međutim, niti je-dan OCR sustav ne jamči stopostotnu točnost. Možda vam se točnost od 98% čini naizgled prihvatljivom, ali to znači da se 2 dokumenta od 100 neće moći pronaći u sustavu, jer su mu indeksni podaci pogrešni. Što ako su ta dva dokumenta upravo vrlo važan ugovor i faktura dobavljača s rokom plaćanja koji je davno istekao? Stoga je preporučljivo da se OCR rezultati provjeravaju prije isporuke dokumen-ta u document management sustav.

Sljedeći izazov OCR-a su nestruk-turirani dokumenti. Ljudskom je oku najčešće jednostavno prepoznati gdje se nalaze indeksni podaci, ali je OCR-u izuzetno teško definirati gdje da traži te podatke u nestrukturiranom

dokumentu. Uzmite primjer broja računa na ulaznim računima. Svaki ulazni račun ima svoj broj, ali svaka tvrtka ga piše na svoj način, na razli-čitim mjestima, različitim tipovima i veličinama formata, ručno ili strojno. Samo najsofisticiraniji, a ujedno i naj-skuplji OCR sustavi uspijevaju auto-matski indeksirati takve dokumente. Ako tome dodamo i iznos računa koji je najčešće unutar tablice, bez prefik-sa, često na drugoj, trećoj stranici iza koje slijede prilozi, morat ćemo ulo-žiti mnogo napora u prilagodbu su-stava koji će očitavati takve podatke. I onda vam dobavljač promijeni format svog dokumenta… i prilagodba kreće ispočetka. Takvi su sustavi isplativi samo za obradu količine ulaznih do-

kumenata koja se mjeri u milijunima stranica go-dišnje.

Razvoj document management aplikacija

Po unosu dokumena-ta u sustav slijedi izrada aplikacije za upravljanje dokumentima. Document management platforme najčešće imaju predefini-rano korisničko sučelje koje ima manje moguć-nosti izmjene. Izmjene obuhvaćaju definiciju me-tapodataka, odnosno atri-buta pojedinih tipova dokumenata te eventual-no male izmjene samog look-and-feel odnosno tema sučelja. U osnovnim primjenama takva sučelja zadovoljavaju korisnička očekivanja, pogotovo ako se radi isključivo o pre-traživanju arhive doku-menata. Dodatni zahtjevi za izmjenama zahtijevaju prilagodbu pomoću ras-položivih parametara aplikacije, ili dodatno pro-gramiranje u standardnim proglamskim alatima. Prednosti ECMA sustava su što osim standardnog sučelja uključuju i alate za

razvoj aplikacija pomoću kojih razvi-jamo aplikacije po vlastitoj mjeri nad document management platformom.

Bez obzira na odabir document management platforme, treba raču-nati na određene prilagodbe sustava kako bi se prilagodio korisnicima. Prvenstveno su to postavke i opisi ti-pova dokumenata, pripadnih atributa i prava pristupa. Slijedi još jedan bitan aspekt upravljanja dokumentima, a to je upravljanje procesima nad doku-mentima.

Upravljanje procesimaIako upravljanje procesima nije is-

ključivo vezano uz dokumente, često je dokument razlog pokretanja proce-sa, ili dokument nastaje kao rezultat procesa, pa su tako i sustavi za uprav-ljanje procesima postali dio sustava za upravljanje dokumentima. Kao najče-šći primjer procesa nad dokumentima su zaprimanje i odobrenje ulaznih ra-čuna, rješavanje zahtjeva kupca, pro-ces nabave, ugovaranja, izrade ponu-de i mnogi drugi. U tijelima državne uprave to je obrada spisa ili obrada zahtjeva u upravnom postupku, in-

Primjer korisničke aplikacija nad document management platformom

Primjer poslovnog procesa odobrenja ulaznih računa

Kroj po mjeriNe postoje dvije istovjetne implementacije document management

sustava; svaki je od njih aplikacija izrađena po mjeri korisnika. Uspješ-nost takve implementacije prvenstveno ovisi o spremnosti korisnika da da jednoznačno i podrobno definira procese u svojoj organizaciji, kao i uloge djelatnika koji će obavljati pojedine radnje u pojedinoj fazi procesa.

36 infoTrend 170/04/2009

spekcijski pregledi, obrada žalbe. Na tržištu su dostupna rješenja

koja implementiraju te i druge pro-cese kao gotove aplikacije s manjim izmjenama i parametrizacijama. Na-predniji sustavi omogućuju prilagod-bu procesa potrebama korisnika, dok najsloženiji ECMA sustavi posjeduju business process management rješenja, ili workflow sustave za podršku najra-zličitijim poslovnim procesima nad dokumentima.

Mogućnosti takvih sustava su velike i ve-ćina njih ima moguć-nosti implementacije i najsloženijih proce-sa. Ono što je bitno naglasiti jest da sustav za podršku poslov-nom procesu u sklo-pu upravljanja doku-menatima najčešće nije samostalan, kao ograđena cjelina, već se povezuje s drugim, već postojećim IT sustavima i aplikacijama unutar vaše tvrtke i tek tako povezan ima pravu poslovnu vrijednost. Pritom je bitno naglasiti da je integracija dvosmjerni proces i da za integraciju moraju biti spremni kako sustavi za upravljanje dokumentima, tako i sustavi s kojima će se integrirati.

Implementacija poslovnih procesa u document management sustavima je najsloženiji dio implementacije takvih sustava, ponajviše zato što uključuje krajnje korisnike i promjene u njiho-vom svakodnevnom načinu rada.

Vaši poslovni procesi su specifič-ni i upravo oni vas čine različitima i daju vam prednost, poslovnost, a time i prepoznatljivost na tržištu. Stoga je prilikom definicije poslovnih proce-sa bitno detaljno analizirati trenutni radni proces i implementirati sve ono što je bitno da bi i u novom sustavu

taj proces tekao glatko. No ne treba inzistirati na implementaciji procesa kakvi su trenutno, već treba maksi-malno iskoristiti prednosti koje nudi sustav za upravljanje dokumentima i prilagoditi radni proces iskorišta-vanju tih prednosti. Navest ću samo jedan primjer – dok smo s papirna-tim dokumentom poslove morali obavljati slijedno (jedan djelatnik za drugim), implementacijom sustava za upravljanje dokumentacijom dio poslova možemo obavljati usporedno, i to treba uzeti u obzir kod dizajna bu-dućeg procesa.

Većina ECMA sustava će omogu-ćiti implementaciju vaših procesa, ali će zbog specifičnosti vašeg poslovanja svaki taj proces i implementacija biti jedinstveni. Ne postoje dvije istovjet-ne implementacije document manage-ment sustava, svaki je od njih aplikaci-ja izrađena po vašoj mjeri. Uspješnost takve implementacije prvenstveno ovisi o vašoj spremnosti da jedno-značno i podrobno definirate procese u vašoj organizaciji, kao i uloge dje-latnika koji će obavljati pojedine rad-nje u pojedinoj fazi procesa. Trajanje

takve implementacije ovisi o stupnju slože-nosti procesa i stupnju automatizacije koji že-lite definirati, a o tome ujedno i ovisi cijena im-plementacije sustava.

Djelatnici ili kon-zultanti koji će imple-mentirati poslovne pro-cese također su jedan od bitnih čimbenika uspješne implementa-cije. Oni moraju znati prepoznati, definirati i

optimizirati vaše procese u skladu s odabranom document management platformom, implementirati te pro-cese u document management platfor-mi, a ujedno moraju znati pristupiti krajnjim korisnicima i priviknuti ih na izmjene procesa i nova korisnička sučelja.

ZaključakUpravljanje dokumentima i uprav-

ljanje poslovnim sadržajima je IT gra-na u usponu koja će u idućih nekoliko godina ući u svakodnevnicu našeg poslovanja i postati nužni dio IT in-frastrukture tvrtki i organizacija. Na nama, korisnicima, je da definiramo koje su naše stvarne potrebe, na osno-vu toga odaberemo optimalno rješe-nje iz široke, trenutno raspoložive pa-lete proizvoda i dobavljača na tržištu, te implementiramo optimalan sustav u svakodnevnom poslovanju.

Najnapred-nija su Enterprise Content Manage-ment and Arc-hiving rješenja koja nude široku paletu proizvo-da i mogućnosti upravljanja doku-mentacijom

Cloud računarstvo pred-stavlja razvoj i korištenje računalnih tehnologija

temeljenih na internetu. Naziv Clo-ud (Oblak) metafora je koja grafički prikazuje internet u dijagramima ra-čunalnih mreža. Oblak predstavlja tip računarstva u kojem se, putem inter-netskog pristupa, IT resursi pružaju kao servis – bez posebnog znanja ko-risnika, stručnosti ili potrebe za nad-zorom tehnološke infrastrukture koja ih podržava.

Cloud računarstvo je svobuhvatni koncept. Njime je, između ostalih teh-nologija obuhvaćen i SaaS, (Software as a Service) odnosno softver kao servis tehnologija. SaaS predstavlja aplikativnu podršku koja se distribu-ira putem infrastrukture Cloud raču-narstva.

Uloga poslovnog softvera

U svijetu danas gotovo da nema tvrtke ili ustanove koja se ne koristi barem jednom vrstom poslovnog sof-tvera da bi povećala produktivnosti, a time i dobit. Poslovnim softverom ko-riste se tvrtke svih veličina, s time da treba razlikovati male i srednje tvrtke, te velike tvrtke. Namjena poslovnog softvera je da olakšaju rad ljudima kroz faze poslovnih procesa.

Najčešće se poslovni softver unutar tvrtke primjenjuje za sljedeće aktiv-nosti: optimizaciju poslovnih proce-sa, povećanje produktivnosti rada,

Poslovni sustavi u Cloud računarstvu

U potrazi za jeftinijim, bržim a ipak sigurnim IT rješenjima, tvrtke se (od malih do najve-ćih) okreću internetu, tražeći tamo odgo-vore za bespoštednu konkurenciju kojoj se posljednjih mjeseci pridružila i svjetska gospodarska kriza. Koncepti koji su nam se još prije godinu dana činili preuranje-nim i neprihvatljivim odjednom su postali predmetom pažljiva razmatranja.

Povjeravanje povjer-ljivih poslovnih poda-taka i obrade vlastitih poslovnih procesa vanjskoj tvrtki ozbilj-na je odluka, a izbor pružatelja outsourcing usluga odgovoran je i odvažan pothvat i stoga je nužno da ga potencijalni korisnik temeljito prouči. No, u svakom je slučaju to pozitivan korak koji će poduzećima i ustano-vama omogućiti da se riješe suvišne brige o skupoj i zahtjevnoj tehnologiji i sve snage usmjere u ostvarenje svojih osnovnih poslov-nih ciljeva.

Tema broja

Prikaz dvoslojne arhitekture

Tema broja

170/04/2009 infoTrend 37

Poslovni sustavi u Cloud računarstvu

Usluge i rješenja za upravljanje dokumentacijomWeb bazirana poslovna rješenja

smanjenje troškova i unapređenje ko-munikacije unutar tvrtke, ali i prema van.

Poslovni softver ili ERP (Enterprise Resource Planning) sustav prvenstve-no podrazumijeva prilagodbu i upo-rabu „gotovog” softverskog paketa, a tek onda programsku podršku napisa-nu po mjeri određenog korisnika. Za-sebni ERP moduli zamišljeni su tako da se mogu prilagoditi potrebama konkretne organizacije i postojećem softveru ili informacijskom sustavu te organizacije.

Općenito, za ERP sustav vrijedi sljedeće: sastoji se od više modula koji čine cjeloviti sustav, podržava stotine različitih poslovnih funkcija i procesa rada, realiziran je s više milijuna pro-gramskog koda, a u razvoj je utrošeno više stotina ili tisuća sati visoko kvali-ficiranog rada.

Zbog složenosti i veličine ERP su-stava, njegova procjena je vrlo složen zadatak. U većim tvrtkama (koje su samim time i složenije), prilagodba i uvođenje u primjenu zahtijeva u pra-vilu posebna znanja i dosta vremena.

Tehnologija informacijskih sustava

Upravo o veličini tvrtke uvelike ovisi i primjena tehnologije cjeloku-pnog sustava.

Arhitektura informacijskih sustava zasniva se, prije svega, na primjeni određene infrastrukture kako bi se ostvarili prethodno definirani i usvo-jeni poslovni ciljevi organizacije. U zavisnosti od ciljeva poslovanja mo-guće su različite arhitekture informa-cijskog sustava.

Dvoslojna arhitektura ili tvz. po-služitelj /korisnik arhitektura se sa-stoji od dva dijela: korisnika koji traži usluge od poslužitelja i poslužitelja koji nudi usluge korisnicima. Korisni-ci u takvoj arhitekturi izravno komu-niciraju s poslužiteljem.

Troslojna arhitektura sastoji se od baze u kojoj su smješteni podaci, serverske aplikacije i klijent aplikaci-je koja je smještena na osobnom ra-čunalu korisnika. Korisnik u takvoj situaciji radi na klijent aplikaciji koja je preko internetske veze povezana sa

serverskom aplikacijom koja zapisuje podatke u bazu i njima barata. Ova-kav način dizajniranja informacijskih sustava je najkvalitetnije rješenje u tehničkom smislu.

Web bazirana poslovna rješenja predstavljaju takav tip arhitekture informacijskog sustava kod kojeg in-ternetski preglednik predstavlja prvi sloj, web server predstavlja drugi sloj, a korporacijski resursi koji se nalaze u pozadini sustava predstavljaju treći sloj.

Cloud računarstvo radi upravo na troslojnoj arhitekturi sustava, te određuje osnovne paradigme di-zajniranja, izgradnje i distribucije aplikacija koje se izvode u okruženju koje omogućuje linearnu skalabilnost, pouzdanost i virtualizaciju kao bitne prednosti za korisnike sustava.

U Cloud računarsku infrastrukturu uključene su sve sklopovske i sistem-

ske komponente potrebne da se zado-volje potrebni uvjeti sustava.

Budućnost poslovnog sustava

Proizvođači softvera koji se pomi-ču s tradicionalnog modela licenci prema softveru kao usluzi moraju vo-diti računa o postojećim korisnicima. Morat će voditi računa o razvojnim troškovima, jer će možda biti po-trebno voditi dvostruke operacije s obzirom da neće svi korisnici softvera prijeći na SaaS istodobno.

Gartner, jedna od najvećih svjetskih kompanija za istraživanje i konzalting tržišta informacijske tehnologije, prognozira da će se do 2011. godine četvrtina novog poslovnog softvera is-poručivati kao online usluga ili SaaS.

Koncept informatizacije poslovnog sustava srednjih i velikih tvrtki s dvo-

slojnom arhitek-turom sustava za-htijeva značajna ulaganja u opre-mu, licence ope-rativnog sustava i baza podataka, te licence poslovnog rješenja. Trosloj-na arhitektura primijenjena u konceptu softvera kao usluge ima niz prednosti, počevši od onih financijske pri-rode pa do one praktične.

Iznajmljivanje licenci poslovnog rješenja kao online usluge smanjuje i optimizira početna ulaganja u opre-mu i licence. Osim toga, brojne druge prednosti čine ovakav koncept po-slovnog softvera praktičnim, kvalitet-nim i jednostavnim za korisnika.

No, iako s velikim nizom predno-sti, ovakav sustav ima svoje prepreke i otpore. Prije svega valja istaknuti da upravni organi malih i srednjih tvrtki, dakle ona tržišna niša za koju je ovakav sustav poslovnog rješenja i namijenjen, imaju psiholoških za-drški. To se odražava kroz sigurnost korisničkih podataka. Prvo pitanje od strane korisnika jest ono o podacima koji se sada nalaze u „oblaku”, odno-sno korisnik mora prihvati činjenicu da se njegovi povjerljivi podaci nala-ze na serverima druge tvrtke. Drugu prepreku predstavljaju interni infor-matički odjeli tvrtki koji ne žele izgu-biti kontrolu a zadržati odgovornost. Upravo zbog ove posljednje činjenice ciljano tržište ovakve tehnologije jest malo i srednje gospodarstvo. Drugim rječima, tvrtke kojima je cilj umanjiti inicijalne troškove, prepustiti brigu o informacijskom sustavu drugima, te zaštititi svoje podatke na profesional-noj razini. Treći razlog leži u činjenici da distributeri velikih IT tvrtki još uvijek nisu komercijalno zainteresira-ni za ovaj način plasiranja poslovnog softvera na tržište. No vrijeme radi u korist ove usluge kojoj će se šire otvo-riti vrata za SaaS u većini tvrtki.

Poslovni softver – proizvod ili usluga?

U današnjem svijetu, proizvođače softvera može se svrstati u proizvod-nu, no i u uslužnu djelatnost. Usluga kroz koju danas tvrtke mogu dobiti poslovni softver u potpunosti će pro-mijeniti i zaljuljati stabilno i mirno tr-žište poslovnih softvera diljem svijeta. Tvrtke koje su do jučer bile uskraćene za poslovni softver koji je bio nami-jenjen prvenstveno „velikima” iz fi-nancijskih razloga, mogu glasno raz-mišljati o implementaciji istog. One tvrtke koje budu pokazale određenu sumnju naspram novih oblika tehno-logije, razuvjerit će vrijeme, vrijeme koje će njihova konkurencija iskori-stiti da uz pomoć prednosti poslov-nog softvera počne jačati svoj tržišni položaj.

U svjetskoj odnosno tržišnoj eko-nomiji, kaže se kako će preživjeti onaj s nižim troškovima, s većom produktivnošću, onaj tko se najbrže prilagodi novim okolnostima. Uistinu je potrebno okrenuti se i primijeniti najnovija tehnološka dostignuća kako bi tvrtka ne samo opstala, već se izdi-gnula iznad konkurencije.

Prikaz troslojne arhitekture

Prikaz predviđanja trendova uspjeha tehnologija poslovnog softvera do 2010. godine (Izvor SandHill Group survey)

Source: SandHill.com, based on a survey of software CEOs, investors and professionals attending Enterprise 2007

Wich trend most likely to be viewed as a SUCCESS by 2010?

Web 2.0

SOA

SaaS

Offshoring

All of the above

0 20% 40% 60% 80%

7%

10%

73%

10%

38 infoTrend 170/04/2009

O VirguKaže se da je informacija na

pravom mjestu u pravo vrijeme zlata vrijedna. Danas u svijetu i u Hrvatskoj postoji cijeli niz poslov-nih softverskih rješenja koja daju poslovnu informaciju. Međutim, iako poslovna informacija jest pravovremena i točna, danas ju, više nego ikad, čini još jedan vrlo važan atribut – njen trošak. Po-slovna rješenja mogu sadržavati više ili manje modula, mogu biti jednostavnija i složenija, no prili-kom odabira jednog ERP rješenja važnu ulogu ima i trošak, odno-sno cijena istog. Tržište poslovnog softvera imalo je obavezu ponudi-ti svojim korisnicima alternativu, primjenjujući najnoviju tehnolo-giju.

Odgovor kojeg je tržište čekalo došlo je u vidu SaaS tehnologije i poslovnih rješenja zasnovanih na toj tehnologiji. Virgo poslovno rješenje zasnovano na SaaS teh-nologiji prvo je takvo na hrvat-skom tržištu.

Male i srednje tvrtke ne samo da sada mogu koristiti ista ona poslovna rješenja koja su im do jučer bila nepristupačna, već pri-mjenom Virga postaju konkuren-tnija, produktivnija i, recimo to tako, „spremnija za tržište”. Virgo je rješenje osmišljeno za male i srednje tvrtke, iako nije isključeno uključivanje i većih tvrtki. S obzi-rom na ranije spomenutu slože-nost poslovnih rješenja, Virgo je i tu nastojao potpuno se prilagoditi korisnicima te je tržištu ponudio 5 paketa s obzirom na funkcional-nosti i na djelatnost korisnika.

Sa 3 osnovna paketa i 2 prošire-na paketa poslovno rješenje Virgo tržištu nudi pokrivenost zaista ve-likog broja djelatnosti, te se može reći kako korisnik Virga njego-vom uporabom zaista iskorištava sve prednosti njegove tehnologije,

Usluge i rješenja za upravljanje dokumentacijomTvrtka Login Sustavi predstavlja svoj adut Cloud računarstva

Virgo je na tržištu prvi cjeloviti i integrirani poslovni SaaS sustav, dostupan na zahtjev (on-demand) i specifično prilagođen malim i srednjim tvrtkama. Cilj je umanjiti inicijalne troškove, prepustiti brigu o informacijskom sustavu drugima, te zaštititi svoje podatke na profesinalnoj razini.

Prednosti za korisnika poslovnog rješenja Virgo

Primjena novih tehnoloških mo-gućnosti za informatizaciju poslov-nog sustava tvrtke zahtijeva i značajna ulaganja u opremu, licence operativ-nih sustava i baza podataka te licence programskih rješenja. Iznajmljivanje poslovno-informacijskog sustava čini takva inicijalna ulaganja u opremu i licence nepotrebnim. Osim toga, tu su i druge brojne prednosti navedenog novog i modernog sustava korištenja poslovne aplikacije:

■ Pristup poslovnim podacima iz bilo kojeg mjesta na svijetu (preko interneta)

■ Zaštita privatnosti podataka od neovlaštenog pristupa (Firewall susta-vi zaštite i korištenje VPD – Virtual Private Database opcija)

■ Nepotrebna ulaganja u opremu višeg cjenovnog razreda (serveri, su-stavi za arhiviranje podataka)

■ Korisnik ne mora brinuti o održa-vanju svog sustava

■ Podaci su potpuno sigurni (više-struke zaštitne kopije)

■ Nova tehnologija omogućuje ul-tra brzi rad čak i kod tisuća istovre-menih pristupa korisnika

■ Serverska platforma je redundan-tna; u slučaju kvara bilo kojeg dijela, sustav i dalje funkcionira

■ Korištenje sustava putem inter-netskog web preglednika vrlo je jed-nostavno, a učenje i prihvaćanje rada moguće je već unutar nekoliko sati

■ Otvaranje novih tvrtki i poslovni-ca je brzo i jednostavno

■ Služba za podršku koja djeluje u okviru naše tvrtke na raspolaganju je korisnicima kada god je potrebno

Arhitektura sustava Virgo

Povezivanjem poslovnog softve-ra VIRGO i informacijskog sustava zasnovanog na troslojnoj arhitekturi

Tema broja

proizvoda. Također sadrži i dio poslovnih procesa financijskog poslovanja. Funkcionalnosti svih poslovnih procesa financijskog poslovanja sadržane su u paketu Virgo Finance. Detaljan pregled funkcionalnosti pojedinog paketa možete vidjeti na slici Prikaz po-slovnog rješenja Virgo.

Sljedeći evolucijski korak je potpu-no prihvaćanje online koncepta po-slovanja koji će koristiti sve prednosti novog okružja, te će postepeno izba-citi iz primjene rješenja zasnovana na dvoslojnoj arhitekturi.

njegovog znanja, te čitav niz dru-gih prednosti koje se nude kao dio poslovnog rješenja.

Kada govorimo o Virgu treba, kao što je spomenuto ranije, razli-kovati 3 njegova osnovna paketa. Prvi i najosnovniji jest Virgo Bu-siness paket, koji sadrži funkcio-nalnosti poslovnih procesa robnog poslovanja kao i dio poslovnih procesa financijskog poslovanja. Virgo Production paket informa-tizira poslovne procese praćenja proizvodnje vezane uz upravljanje materijalima, te izradu ili doradu

Korisnici o nama

Poslovno rješenje Virgo

Online travel reservation service (www.medadria.com)

Naša tvrtka razvila je prvi rezervacijski servis hrvatske turističke ponude, namijenjen pojedinačnim i poslovnim korisnicima. Kako je servis zasnovan na online integraciji hrvatskih turističkih subjekata, sve aktivnosti obavljaju se putem interneta. Da bi naše poslovanje bilo što učinkovitije, a potaknuti ranijim iskustvima poslovnih rješenja tvrtke LogIN, odlučili smo se za Virgo, novu verziju aplikacije. Usluga koja nam je pružena veoma je profesionalna, podaci su pohranjeni na sigur-noj lokaciji, što u potpunosti predstavlja ispunjenje naših očekivanja i rezultira pouzdanim radom.

Sanja Radovani, financijski direktor

Nara Adriatica d.o.o.Lanac franšiznih trgovina „NARACAMICIE” (www.naracamicie.hr)

Kada mi je prije godinu dana razvoj i rast tvrtke, kao i tržište, na-metnulo potrebu za informatizacijom poslovanja, pripremio sam se na dugotrajan proces i znatna ulaganja. Vođen preporukom i povjerenjem prema partneru, odlučio sam se uploviti u vode Software as a Service poslovnih rješenja, kroz korištenje Virgo ERP-a. Na samom početku rada bio sam iznenađen samom koncepcijom najma poslovnog sofvera, ali samo nekoliko mjeseci kasnije, uz zanemariva inicijalna ulaganja, vodio sam poslovanje tvrtke i 5 poslovnica koristeći Virgo. Ono što me posebno oduševilo je mogućnost pristupa podacima i aplikaciji prak-tički s bilo koje lokacije, zatim intuitivnost sučelja i jednostavnost kori-štenja, što je omogućilo svim djelatnicama tvrtke brz početak rada, no posebno bih naglasio i izuzetnu podršku od strane tvrtke Login sustavi. Preporučam svima koji žele informatizirati poduzeće kroz moderan i tehnološki napredan softver uz minimalna ulaganja!

Hrvoje Barić, direktor

170/04/2009 infoTrend 39

korisnicima je omogućeno koristiti poslovni softver kao online uslugu ili „software as a service – SaaS”.

Virgo sustavu korisnici pristupaju isključivo putem HTTP protokola. Za pristup i pokretanje Virgo sustava nije potrebno instalirati dodatne kompo-nente na klijentskim računalima. Sve što je potrebno za rad s Virgo susta-vom je posjedovanje brze internetske veze „ADSL ili slično” te jedne od po-držanih verzija internetskog pregled-nika „npr. Internet Explorer ili Mozilla FireFox” s odgovarajućim Java plug-in modulom. Prilikom pokretanja Vi-rgo sustava korisnik se prijavljuje na sustav unoseći svoje korisničko ime i lozinku. Svakom se korisniku kori-sničko ime i lozinka dodjeljuju nakon uspješno izvedene registracije.

Sigurnost sustava

Sigurnosti cijelokupng sustava po-svećena je osobita pozornost. Mrež-nom topologijom definirana su dva vatrozida: „firewall uređaja”. Vanjskim vatrozidom određen je promet s jav-ne mreže „interneta” prema internoj mreži. Eksternim firewall uređajem dozvoljen je samo HTTP i HTTPS promet, kako za ulazni tako i za izla-zni promet s javne mreže prema in-ternoj mreži, dok je sav ostali promet zabranjen.

Svi zahtjevi koji prođu kroz vanjski firewall upućuju se prema demilitari-ziranoj zoni „DMZ”. Unutar DMZ-a HTTP promet podvrgava se daljnjem ispitivanju uz pomoć Web Applicati-on Firewall – „WAF” uređaja. WAF je firewall koji djeluje na aplikacijskoj razini, odnosno na petoj razini TCP/IP modela.

Odobreni HTTP zahtjevi „HTTP

Requests” usmjeruju se na reverse proxy i load balancer uređaje koji ih dalje usmjeruju prema ciljanom pro-dukcijskom poslužitelju. Svi produk-cijski poslužitelji nalaze se na internoj mreži. Onim HTTP zahtjevima koji prođu stroge testove unutar DMZ-a odobrava se ulazak iz DMZ-a u inter-nu mrežu.

Između DMZ-a i interne mreže nalazi se interni vatrozid. Njegova je uloga nadzor prometa između DMZ-a i interne mreže. Sva komunikacija između DMZ-a i interne mreže tako-đer se odvija isključivo putem HTTP protokola. Na određeni port na inter-noj mreži usmjeravaju se zahtjevi za middle-tier razinu, dok se na drugi port usmjeruju zahtjevi za infrastruk-turu, odnosno Single Sign-On i Iden-tity Management. Bilo kakva izravna komunikacija između javne mreže i internih produkcijskih poslužitelja izričito je zabranjena, bilo da se radi o dolaznom ili odlaznom prometu.

Svi zahtjevi kojima korisnici pri-stupaju osjetljivim sadržajima Virgo sustava, automatski se kriptiraju kori-steći SSL AES-256 256-bit enkripciju.

Visoka dostupnost i zaštita podataka

Visoka dostupnost sustava „HA – high availability”, te briga za podatke klijenata ugrađene su u same temelje Virgo sustava. Virtualizacijske teh-nologije i napredna High Availability „HA” rješenja pružaju izvanrednu za-štitu podataka i dostupnost sustava, svodeći na najmanju moguću mjeru bilo kakav planirani ili neplanirani ispad na svim tehnološkim razinama, uključujući hardverske i softverske komponente. U slučaju kvara ili ispa-da opreme moguće je izvesti failover produkcijskih instanci aplikacijskih poslužitelja, kao i poslužitelja baze podataka.

Backup sustavaInterna mreža zaštićena je vatro-

zidom. Na internoj mreži nalaze se poslužitelji koji sadrže korisničke po-datke.

Za izradu arhiva primjenjuje se sljedeća strategija:

Dnevni backup: izrađuje se za krat-

koročno čuvanje. Mediji na koje se pohranjuju te kopije ostaju u okruže-nju računalnog centra kako bi se mo-gla izvršiti brza restauracija podataka u slučaju havarije. Prosječno vrijeme čuvanja tih kopija kreće se između 15 i 30 dana od datuma njihovog nastan-ka.

Offsite ili vanjske arhive: izrađuju se na zasebni skup medija koji se zatim fizički prebacuju na udaljenju lokaciju izvan računalnog centra. Vrijeme ču-vanja tih kopija kreće se između 60 i 90 dana. Njihova je namjena pohrana sigurnosnih kopija na vanjske lokacije uz pomoć kojih bi se mogli restauri-rati podaci u slučaju prirodnih nepo-goda ili više sile koja bi upotpunosti uništila računalni centar, opremu i sve dnevne backupove.

Tvrtka Login Sustavi d.o.o.

Tvrtka Login Sustavi d.o.o. osno-vana je 2006. godine kao tvrtka kćer svoje matične kuće Login d.o.o.. Te-melj osnivanja tvrtke jest orijentacija prema novim tehnologijama odnosno prema SaaS poslovnim rješenjima. Razvojni tim sada već pune tri godine radi na projektu Virgo, te se s pravom može reći kako je Virgo u potpunosti spreman za izlazak na tržište. S tom tvrdnjom, tvrtka je (ponajviše po uzo-ru na svoju matičnu kuću) vremenom poprimila svojstva jedne ugledne sof-tverski orijentirane tvrtke.

Današnja misija tvrtke jest pružiti tržištu malih i srednjih tvrtki poslov-ni softver po njihovoj mjeri, odnosno poslovni softver koji je dostupan i onim tvrtkama s jednim korisnikom. Profesionalnost, stručnost, kompeten-cija i zaposlenici su vrijednost i odlike koje čine tvrtku i njena načela.

PRIKAZ POSLOVNOG RJEŠENJA VIRGO

www.loginsustavi.hr

40 infoTrend 170/04/2009

Tema brojaTema broja Outsourcing IT resursa i uslugaSavjetovanje kao poslovna investicija

Norme kvalitete alat za upravljanje poslovanjemNije prirodno da isporučitelj IT rješenja definira poslov-ni proces jer će ga on nužno prilagoditi mogućnostima svoga rješenja, a ne stvarnim potrebama korisnika

U vrijeme gospodarske krize, tvrtke i ustanove traže izlaz u reorganizaciji i poboljšanju

poslovnih procesa. Mogu li se pritom pouzdati samo u vlastita saznanja i po-vjerenje dobavljača pojedinih rješenja i sustava? Jesmo li došli do razine kada uprave tvrtki počinju tražiti usluge ne-zavisnih savjetničkih kuća? Evo što o toj temi kaže Zlatko Švigir, direktor konzul-tantske tvrtke Altin usluge.

Zlatko Švigir: Nema jednoznačnog odgovora na ovo pitanje. Organizacije širom svijeta koriste različite pristupe. Nepisano je pravilo da se koristi zna-nje i iskustvo neovisnih konzultanata. S jedne strane dobiva se specijalističko znanje u kratkom vremenu i fokusiranje na rješavanje problema. S druge strane, angažiranje vanjskih stručnjaka donosi svjež pogled na problem, bez opterećenja prošlosti i unutrašnjih odnosa.

U našim lokalnim prilikama problem je da se na ovakve usluge uglavnom gle-da kao na trošak, a ne kao na ulaganje. Istina, dobrim se dijelom mogu složiti s direktorima i vlasnicima jer uglavnom ne znaju što plaćaju, niti dobivaju jamstva za posao koji nekome plaćaju.

Objektivno stanje u gospodarstvu jednim dijelom daje im za pravo. Naime, pod nazivom konzalting, na tržištu se nudi sve i svašta. U takvim okolnostima Uprave se oslanjaju na vlastite resurse i improvizaciju, što u pravilu prouzročuje još teže posljedice za poslovanje. Isto tako je neprirodno angažirati isporučitelja rje-šenja za rješavanje osnovnog problema. Primjerice, nije prirodno da isporučitelj IT rješenja definira poslovni proces jer će ga on nužno prilagoditi mogućnostima svoga rješenja, a ne stvarnim potrebama korisnika.

InfoTrend: Da bi mogle uspje šno poslovati na međunarodnom tržištu, naše tvrtke moraju pružiti dokaze da poštuju standarde upravljanja kvalitetom kao što je ISO 9001. Kakvo je stanje upravljanja

Švigir: Tvrtka ALTIN USLUGE pr-venstveno nudi usluge po načelu outsour-cinga. To znači da u najvećoj mjeri kori-stimo naše, a štedimo klijentove resurse. Naročito dobre učinke postižemo upra-vo pri uspostavi i primjeni ISO sustava upravljanja. Ne postoji jedna propisana metodologija pružanja usluga, ali svaki projekt počinje definicijom ciljeva i ana-lizom stanja. U nastavku projekta predla-žemo rješenja za utvrđene razlike između zatečenog i željenog stanja. Za naš posao klijentu uvijek dajemo jamstvo.

IT: Može li se procijeniti odnos troškova konzultacija i očekivanih rezul-tata? Ima li smisla primjena kod srednjih i malih tvrtki? Kojim je djelatnostima konzultacija najpotrebnija, odnosno gdje može donijeti najveće koristi?

Švigir: S obzirom na raspoloživost stručnih internih resursa za pojedina poslovna područja, najveća korist od an-gažiranja konzultanata postiže se upravo kod manjih organizacija. Naravno, da bi ta usluga bila za organizaciju korisna, potrebno je ispunjenje prije spomenutih uvjeta: da Uprava zna što hoće, da zna prepoznati pravog konzultanta i da aktiv-no sudjeluje u projektu. Mi smo usredo-točeni na tvrtke od 10-100 zaposlenika, ali sve više prepoznaju naš pristup i u većim poduzećima.

IT: Kakva je uloga konzultanta nakon što klijent osvoji željeni certifikat?

Švigir: To ovisi o želji klijenta. Mi stan dardno nudimo uslugu održavanja sustava. Kad se radi o našim klijentima, to je jedna od naših prednosti zbog kojih su s nama i počeli surađivati. Kao što sam rekao prije, mi radimo po načelu outsour-cinga, tako da je djelovanje sustava uprav-ljanja naša obveza. Jer samo sustav koji se koristi na ispravan način vraća uloženo i donosni konkretnu korist.

IT: Možemo li taksativno nabrojiti ključna slaba mjesta na koja treba obrati-ti pažnju u procesu reorganizacije?

Švigir: Svakako je najvažnije imati ostvarive ciljeve. Pronalaženje načina dolaska do tih ciljeva je naš posao. Zato je potrebno povjerenje u konzultanta, ali i obratno. Naime, rješenja koja se usuglase s klijentom potrebno je prove-sti u potpunosti. U praksi se događa da, kasnije, predložena rješenja klijent pri-mjenjuje parcijalno, po svojoj procjeni. Tada izostaju rezultati, ali ni mi ne mo-žemo preuzeti odgovornost za takvo postupanje. Zato je važno to obostrano povjerenje.

kvalitetom u našem gospodarstvu? Švigir: Gospodarski subjekti uglav-

nom su obaviješteni. No, često puta po -t puno krivo. Recimo, srećemo čak uvje -renje da ISO norme nameće EU u ovom procesu pridruživanja. Prilično je prisu-tan stav da je važno na bilo koji način dobiti certifikat, samo da bi se dobio neki posao ili slično. Međutim, kako se proces integracije hrvatskog gospodarstva poja-čava, sve je veći pritisak stranih kupaca na stvarnu uspostavu sustava upravljanja, pa sve češće šalju i svoje auditore u pro-vjeru stvarnog stanja. Važno je da Uprave shvate da je to alat za upravljanje poslo-vanjem, koji prije svega koristi njima. Ne treba posebno naglašavati koliko je važno da se poslovanje neke organizacije odvija prema unaprijed određenim procesima (pravilima) s jasnim odgovornostima i ovlastima. Na taj način organizacija drži pod nadzorom i čimbenike rizika svoga poslovanja, čime opet postaje pouzdaniji dobavljač svome kupcu. To je taj krug ne-prekidnog poboljšavanja.

IT: Koji su preduvjeti da bi tvrtka,

odnosno pojedinac, mogli pružati odgo-varajuće konzultantske usluge?

Švigir: Nema formalnih preduvjeta, što predstavlja ujedno i najveći problem kupcima tih usluga. Kako prepoznati onoga koji će zaista riješiti vaš problem? Prvo je potrebno ulaganje u samoobra-zovanje poduzetnika i direktora; da se upoznaju s osnovnom problematikom područja za koje žele vanjsku uslugu. Na kon toga treba proučiti (provjeri-ti) reference određenog konzultanta ili tvrtke i procijeniti koristi od ponuđene metode za obavljanje usluge. S obzirom da se konzalting prvenstveno temelji na iskustvu, formalno obrazovanje konzul-tanta nije presudno. Veću težinu imaju industrijski certifikati iz predmetnog po-dručja. Kako se uglavnom radi o potrebi rješavanja specifičnih problema, ipak je, po mome mišljenju, najvažnije iskustvo sa sličnih projekata.

IT: Opišite nam metodologiju pristupa vaše tvrtke problemima reorganizacije tvrtke i uspostavljanju kvalitetnih odnosa s klijentom.

IT: Možete li nam dati jednostavan pregled najpoznatijih normi?Švigir: Pretpostavljam da ste mislili na norme (sustave upravljanja)

koje se certificiraju. Ishodište je u normi ISO 9001 (sustav upravlja-nja kvalitetom), koja je doživjela svoju zadnju reviziju 2008. godine. Njeno prihvaćanje širom svijeta potaknulo je razvoj te širenje i drugih normi od kojih bih istaknuo ISO 14001 (sustav upravljanja okoli-šem), OHSAS 18001 (sustav upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu), te ISO 22000 (sustav upravljanja sigurnošću hrane).

U svijetu informacijskih tehnologija ističe se ISO 27001 (upravlja-nje sigurnošću informacija), a ja bih naglasio ISO 20000 (upravljanje pružanjem IT usluga) kao najbolji model za usklađivanje IT usluga za organizacije koje imaju vlastite IT odjele i vanjske dobavljače raznih IT usluga. Također, vrlo značajna je norma BS 25999 (upravljanje konti-nuitetom poslovanja). Primjena nekih od ovih normi uvrštena je u na-cionalni zakonodavni okvir (HACCP i ISO 27001).

Primjena više normi od strane jedne organizacije otvara niz pitanja oko suvišnosti pojedinih postupaka, učinkovitosti takvih sustava i cije-ne održavanja. Odgovor za takvu situaciju je integracija sustava uprav-ljanja, u čemu smo postigli značajne rezultate koristeći metodologiju razvijenu od strane BSI-a (British Standards Institute). www.altin-usluge.hr

PR

IPREM

LJEN

O U

SURAD

NJI

S T

VRTK

OM

170/04/2009 infoTrend 41

Tema: ICT za državnu i javnu upravu

a ne smanjiti ulaganja u informatiza-ciju? Postoje li realni pokazatelji koliko je dosadašnja informatizacija na razi-ni državnih i samoupravnih struktura donijela ušteda bilo u novčanom ili ne-kom drugom obliku?

Lučić: Smanjenja ulaganja u na-bavu informacijske tehnologije u dr-žavnoj upravi nisu kritična, iako su prisutna. Međutim, prividno smanje-nje izdvajanja sredstava u području informacijske tehnologije je i po-sljedica trenutnog stanja tehnološke osnovice u državnoj upravi koja se značajno obnavljala unazad nekoliko godina. To može dati pogrešnu sliku, no činjenica je kako će daljnji razvoj ili informatizacija uvažiti postignu-to stanje i dosadašnja ulaganja. To dakle znači da ćemo mi kroz daljnju izgradnju sustava e-Uprave pripremiti

modele u koje ćemo uklapati postojeće sustave i nadogra-đivati ih gdje to bude potrebno. Vje-rujem dakle, kako ćemo i u narednim godinama uspjeti zadržati ovu razinu ulaganja iako nji-hova struktura više

neće biti ista, nego će u budućnosti veći naglasak biti na konceptima, ra-zvoju i modelima te, svakako, mjere-nju uspješnosti takvih ulaganja, što do sada nije bio slučaj. Naime, iskustva iz Europe govore kako nije moguće isključivom primjenom ekonomskih modela izračunati uspješnost ulaga-nja u informacijsku i komunikacij-sku tehnologiju u državnom sektoru. Prije svega, takva ulaganja mogu biti nužna iz brojnih razloga (političkih, razvojnih - smanjenje geografskog ili

Apsolutni prioritet

nastavka procesa

informatizacije je

ulaganje u stvaranje

povezanog sustava

elektroničke uprave

- ključnom infra-

strukturnom projektu

u reformi državne

uprave

Bez zastojaU kontekstu globalne i domaće gospodarske krize, informatička tehnologija najčešće se spominje kao jedan od čimbenika oporavka (optimizacija poslovnih procesa, brzina djelovanja, smanjenje broja zaposlenih i s njima vezanih troškova). Jesu li takva razmišljanja u sferi realnog i koliko, u današnjim prilikama, ima volje i mogućnosti da se na razini države izborimo za takav pristup, pitali smo državnog tajnika Igora Lučića, čelnu osobu Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku

Igor Lučić: Slažem se s raz-mišljanjima kako pravilna primjena informacijske i

komunikacijske tehnologije može biti jedan od čimbenika oporav-ka. Ipak, sam ICT po sebi, odnosno ugradnja tehnologije u poslovne su-stave automatski ne stvara povećanje učinkovitosti, konkurentnosti i eko-nomičnosti. Ono što je potrebno je prilagoditi i preoblikovati poslovnu politiku i procese sukladno vodećim poslovnim ciljevima i pozicijom na domaćem i stranim tržištima. No, to je samo jedan segment. Inače se u globalnim krugovima informacijska i komunikacijska tehnologija u kontek-stu oporavka promatra kroz prizmu istraživanja i razvoja, to jest stvaranja novih vrijednosti. Dakle, treba težiti primjeni efikasnijih sustava koji će smanjiti nepotrebne tekuće troškove u organizacijama. Iz tog razloga ne bih se složio s tvrdnjom kako je s primje-nom ICT u smislu oporavka povezano smanjenje broja za-poslenih i s njima vezanih troškova. Naime, upravo su zaposlenici, ili ako hoćete, radnici ti koji će primijeniti tehnologiju (osim ako govorimo o potpunoj automatici ili robotici) i bez obrazovanog i pripremljenog kadrov-skog potencijala nema ni oporavka.

To je svakako dugoročan proces i nije moguće donijeti jednoznačne procjene koje će reći da će ulaganje u ovom sektoru

INFOTREND: Ne bismo li u kriznim vremenima trebali povećati

Europska isku-stva: primjenom ekonomskih modela nije moguće izra-čunati uspješnost ulaganja u ICT u državnom sektoru

42 infoTrend 170/04/2009

Tema: ICT za državnu i javnu upravu

tehnološkog jaza, socijalnih – sma-njenje socijalne isključivosti bilo koje društvene skupine...).

IT: Već nekoliko godina u Hr-vatskoj se bilježi stagnacija hrvatskog informatičkog tržišta. Kako to objaš-njavate s obzirom na činjenicu da je još uvijek glavni naruči-telj i korisnik hrvat-ska država?Lučić: Stagnacija hrvatskog informa-tičkog tržišta nije odraz ne djelovanja ili smanjenog inte-resa državne uprave prema informatič-kim rješenjima i njihovoj primjeni u radu državne uprave. Naprotiv, po-stojeće stanje je odraz ukupnog stanja na domaćem tržištu, uključujući tu i informatičko tržište koje dijeli sud-binu tržišta u regiji i Europi. U pri-log tome ide i podatak kako državna uprava promatrana kao cjelina zaista jest najveći pojedinačni naručitelj na ICT tržištu no ta ulaganja predstavlja-ju tek 12 posto od ukupnih ulaganja (ukupno ICT tržište IDC je procijenio na oko 6,19 milijardi kuna). Također opće je poznata činjenica kako je dr-žava bila generator rasta ICT tržišta prije nekoliko godina, no već tada se najavljivalo i upozoravalo kako ICT sektor ne treba gledati isključivo pre-ma državi, nego se okrenuti ostatku tržišta i nuditi rješenja koja omoguću-ju povećanje efikasnosti drugih sek-tora. Pri tome je vrlo važna podrška koju mogu pružiti, što znači da se ICT tržište mora okrenuti samome sebi, to jest procesima okrupnjavanja postoje-ćih snaga na tržištu. Drago mi je da su te promjene prepoznate i posljednjih nekoliko godina svjedoci smo značaj-nih pomaka na domaćem ICT tržištu, no još uvijek je velik broj malih tvrtki koje nemaju diverzificiran razvoj, koje ovise o jednom do dva rješenja, s ma-lim brojem zaposlenika i koje će jako teško opstati u uvjetima jake tržišne utakmice unutar ujedinjenog europ-skog tržišta koje nam je pred vratima.

IT:U kriznim vremenima veliki i jaki postaju još veći a mali i slabi pro-padaju. Možemo to nazvati prirodnom selekcijom ukoliko zanemarimo krizna stanja „proizvode“ veliki, s namjerom da maknu s tržišta manje takmace. Smatrate li tako izazvanu selekciju po-zitivnim procesom a ukoliko ne, tko bi i kako morao intervenirati na tržištu da se spriječi stvaranje ICT monopola.

Lučić: Prije svega tržište u Repu-blici Hrvatskoj uređeno je pozitivnim propisima i običajnom praksom kako u zemlji tako i u Europskoj uniji, od-nosno s tržišnim pravilima utvrđenim za zemlje članice Europske unije - ovo se pojačava kroz predpristupne pro-

cese prilagodbe našeg zakonodavstva, ali i trži-šta zemljama Europske unije. Tržište u području informacijske i komuni-kacijske tehnologije nije izdvojena kategorija i slijedi opća pravila koja vrijede i za druga tržišta i proizvodne sektore. Sektorski monopoli na-staju i nestaju kroz tržiš-nu utakmicu pri čemu se država pojavljuje tek

tada kada su narušeni osnovni temelji sustava odnosno kod pojave presnaž-nog protuzakonitog djelovanja. To vrijedi i za tržište u području informa-cijske i komunikacijske tehnologije.

IT:Kakvo je viđenje sudbine hr-vatske IT industrije u ovim kriznim vremenima - hoće li i tu doći do sma-njenja broja zaposlenih? Koji će sekto-ri IT industije biti najviše pogođeni? (IDC smatra da će u sljedećih 5 godi-na dva godišnja tržišta biti izgubljena zbog krize).

Lučić: ICT sektor dijeli sudbinu ostalih sektora, što znači da bi utje-caj krize mogli očekivati prije svega kadrovi s nižom razinom stručnosti i znanja, posebice u segmentu komuni-kacijskih usluga kao rezultat kretanja na svjetskom tržištu komunikacijskih usluga. Međutim, riječ je tek o pro-cjenama. Također, ono što je jedne strane loša činjenica, s druge strane je i dobra, a to je da je hrvatski ICT sek-tor zbog relativno slabije izloženosti na međunarodnom tržištu u dobroj prilici da izbjegne prelijevanje krize s međunarodnog tržišta. No, sve ovisi o stvarnim kretanjima u gospodarstvu koja će tek uslijediti, a koja je u današ-njim vremenima sve teže predvidjeti. Stoga bi iznošenje konkretnih predvi-đanja uistinu bilo neutemeljeno.

IT:Hrvatska ima općenito ve-oma nizak izvoz IT usluga posebno offshoringa u odnosu na zemlje iz su-sjedstva (Rumunjska, Bugarska, Ma-kedonija, Slovenija). Što se poduzima da se taj izvoz i doprinos nacionalnoj ekonomiji poveća?

Lučić: Offshoring nije politika do-maćeg tržišta, već rezultat djelovanja svjetskog tržišta što znači da se Re-publika Hrvatska namjerava uključiti

u offshoring sektor i u području ICT sektora. Međutim, mora se znati i či-njenica da je u ovim kriznim vreme-nima upravo offshore model doživio najveći udar i da se u mnogim zemlja-ma zatvorio lanac offshore tvrtki. To je posebno prisutno u zemljama istočne Europe i Azije s napomenom da je taj proces nastavljen zatvaranjem ili ograničavanjem tržišnog djelovanja domicilnih tvrtki u zemljama zapad-ne Europe i SAD.

IT:Koliki je doprinos vanjskog financiranja (EU, Svjetska banaka, ...) u financiranju e-government projekata (e-spis, Uređena zemlja, VIES, granica itd....)? Ako je moguće u apsolutnom iznosu u zadnjih nekoliko godina, ili % od ukupnih državnih IT ulaganja.

Lučić: Kao središnje tijelo državne uprave odgovorno za praćenje i ocje-nu politike razvoja informacijskog društva Republike Hrvatske, Središnji državni ured za e-Hrvatsku kroz Pro-gram e-Hrvatska prati sve elektronič-ke projekte i elektroničke usluge tijela državne uprave. Naš je cilj uskladiti cjelokupnu politiku razvoja informa-cijskog društva i pojedine sektorske politike s relevantnim europskim politikama (i2010). Kao tijelo koje provodi horizontalnu politiku, naš je zadatak imati uvid u projekte i usluge te na polugodišnjoj osnovi dati našu ocjenu napretka razvoja informacij-skog društva. Ipak, nadležnost za pro-vedbu projekata, njihovo financiranje kao i odgovornost za njihovu proved-bu zadržava svako pojedinačno tijelo državne uprave. Svo financiranje u konačnosti prolazi proces odobravanja u Ministarstvu fi-nancija. Usvajanjem Strategije razvoja elektroničke uprave, početkom ove godi-ne, Vlada Republike Hrvatske odlučila je zaokružiti niz danas izdvojenih projekata i aktivnosti vezanih za informatizaciju uprave u jedinstvenu i osmišljenu cjelinu. Na taj ćemo način zaokružiti posao započet programom e-Hrvatska, čiji je primarni cilj bio po-taknuti razvoj e-projekata i e-usluga. Nakon što smo uspješno ostvarili taj cilj, vrijeme je za korak dalje – vrijeme je za upravu novog doba: e-upravu, koja će se graditi koordinirano iz jed-nog centra i čija će izgradnja zahtije-vati sustavniji i kontroliraniji pristup nego do danas, što se odnosi na im-plementaciju jednoobraznih rješenja

i modela u tijelima državne uprave, na e-projekte i e-usluge koje će biti certificirane, ali i kontrole financij-skih sredstava, neovisno da li se radi o sredstvima iz Državnog proračuna ili iz vanjskih izvora.

IT:Koje je projekte Središnji ured planirao za 2009. godinu? Kako iz da-našnje perspektive ocjenjujete moguć-nost njihove provedbe?

Lučić: U ovoj godini planirali smo projekte koji su vezani uz proved-bu Strategija razvoja e-Uprave. Tako ćemo, sukladno planovima iz Strate-gije - u tekućoj godini napraviti ocje-nu postojećih računalnih i informa-cijskih sustava, komunikacijske mreže te elektroničkih usluga tijela državne uprave, pokrenuti prve pilot projekte te definirati jedinstvenu metodologiju i standarde funkcioniranja raznih se-gmenata elektroničke uprave, kao što su model sustava bespapirnog poslo-vanja u državnoj upravi (e-ured), mo-del sustava za identifikaciju i autoriza-ciju, model jedinstvene točke pristupa informacijskim resursima u tijelima državne uprave, model sustava za razmjenu podataka iz registara. To je samo dio od ukupno previđenih šez-desetak aktivnosti na provedbi Stra-tegije e-Uprave. U njihovoj provedbi nema odgode, a vjerujem kako ćemo upravo ovakvim inkrementalističkim pristupom ostvariti željene i objektiv-no mjerljive rezultate.

Pored navedenog, Ured je aktivno uključen u provedbi Strategije pre-laska s analognog na digitalno emi-

tiranje televizijskih programa pri čemu je sada već postignuta pokrivenost digital-nim signalom oko 90 posto na razini cijele Hrvatske. U tom se-gmentu očekuje nas nastavak informativ-ne kampanje i podjela kupona televizijskim pretplatnicima. Jed-nako važnim smatram daljnje aktinvosti na

poticanju razvoja širokopojasnog pri-stupa internetu gdje već imamo rezer-virano oko 16,5 milijuna kuna za ovu godinu.

IT:Uključuje li rebalans prora-čuna smanjenje IT ulaganja države u 2009. Što se može očekivati u 2010?

Lučić: Jednako kao i odgovor na drugo pitanje - smanjenja ulaganja u razvoj, nabavu i djelatnu primjenu informacijske tehnologije u državnoj

Stagnacija informatičkog tržišta nije odraz smanjenog in-teresa držav-ne uprave već ukupnog stanja tržišta u regiji i Europi

ICT tržište mora okrenuti sebi, to jest pro-cesima okrupnja-vanja - posljednjih godina svjedoci smo značajnih pomaka na doma-ćem ICT tržištu

170/04/2009 infoTrend 43

upravi nisu znatna, iako su prisutna. Kretanja za 2010. godinu danas nije jednostavno predvidjeti, međutim mi se svejedno nadamo da će se ulaganja države u IT povećati, posebno zbog potreba izgradnje infrastrukture elek-troničke uprave. Ujedno, nadamo se i većim ulaganjima privatnog sektora u razvoj IT-a. Naime, često se država spominje kao krivac za nedovoljno ulaganje u IT. Ovom prilikom želio bih podsjetiti kako su se ulaganja države u IT od 2004. godine do danas utrostru-čila, što daje jasnu poruku o važnosti ovog sektora za državu. Ujedno, pod-sjećam kako je izgradnja informacij-skog društva Republike Hrvatske – a time i zdravog i snažnog domaćeg IT sektora – zadatak i odgovornost niza aktera u društvu: ICT zajednice, dr-žave, građana... Dakle, umjesto da tražimo krivce jedni među drugima, zapitajmo se da li doista svi mi radimo što je u našoj moći da unaprijedimo razvoj hrvatskog IT sektora.

IT:Što je u procesu štednje ostav-ljeno za narednu godinu a što smatrate neophodnim da se ne bi prekinuli pro-cesi informatizacije društva?

Lučić: Apsolutni prioritet nastav-ka procesa informatizacije je ulaga-nje u stvaranje povezanog sustava elektroničke uprave. Riječ je doista o ključnom infrastrukturnom projektu u reformi državne uprave u čiju pro-vedbu ne sumnjam. Mi ćemo sljedeće godine nastaviti nastaviti planirane aktivnosti, jer podsjećam, strategijom smo predvidjeli aktivnosti do 2012. godine. Sigurno će njena provedba dovesti i do određenih pomaka i pro-mjena. Pri tome prvenstveno mislim na procese planiranja ICT projekata koji će se morati promijeniti i morat će se razmišljati ex ante te razrađiva-ti dugoročne planove ulaganja, kako se uostalom radi i za projekte koji se financiraju iz stranih izvora (EU, Svjetska banka). Tu vidim jačanje uloge Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku i ne samo to, nego opće-nito jačanje uloge informatičara u dr-žavnoj upravi čiji se vještine i znanja iz područja tehničke primjene moraju prenijeti u poslove planiranja i uprav-ljanjima projektima. Sve tehničke poslove koji se jeftinije mogu pronaći

Iz Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku

Natječaj Europske komisije

Europska komisija otvo-rila je početkom travnja natječaj za dobivanje

prestižne europske nagrade iz po-dručja e-Uprave (European eGo-vernment Awards 2009). Nagrade se dodjeljuju svake dvije godine, a cilj je identificirati i odabrati pri-mjere najbolje prakse u korištenju informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) u javnoj upravi. Pri tome se žele istaknuti pred-nosti korištenja ICT-a u društvu, u vidu poboljšanja kvalitete života građana, po-ticanja povjerenja javnosti u vladu te po-ticanja opće i nacionalne konkurentnosti. Sama svrha ove nagrade je pružanje po-drške implementaciji elektroničke uprave unutar šireg okvira politike informacij-skog društva i sveukupnih ciljeva Lisabon-ske agende za promicanje rasta i novih radnih mjesta u Europskoj uniji. U tom kontekstu, nagrade igraju važnu ulogu u razmjenjivanju dobre prakse u području elektroničke uprave.

Na natječaj koji je otvoren do 10. lip-nja ove godine mogu se prijaviti sva tijela državne uprave (nacionalna, regionalna, lokalna itd.) iz zemalja članica EU, zema-lja članica EFTA-e i država kandidatkinja koje aktivno primjenjuju ICT rješenja i usluge elektroničke uprave.

Nagrade se dodjeljuju u četiri kategorije:

1. e-Uprava kao podrška jedinstvenom tržištu (prekogranične elektroničke usluge koje imaju utjecaj na građane i poduzet-nike diljem EU) 2. e-Uprava za građane (primjeri kori-štenja ICT-a u javnoj upravi za građane i poduzetnike) 3. e-Uprava za poduzetnike (primjeri korištenja ICT-a u javnoj upravi za podu-zetnike)

4. e-Uprava za povećanje admi-nistrativne efikasnosti i efektiv-nosti

(primjeri usluga koje su omo-gućile smanjenje administrativ-nih prepreka)

Posebna nagrada temeljem glasova javnosti na www.epractice.eu

Kriteriji za prijavu: Prijaviti se mogu tijela državne uprave iz zemalja članica EU, država kandi-datkinja i zemalja članica EFTA-e. Usluge s kojima se prijavljuju mo-raju se aktivno koristiti (planovi i pilot projekti neće se razmatrati). Usluge moraju imati podršku jav-nog sektora te ona mora biti ek-splicitno istaknuta. Usluga mora

biti detaljno obrađena. Potrebno je posebno naznačiti ukoliko

je usluga već bila kandidirana za nagrade ranijih godina.

Rokovi za prijavu: Krajnji rok za prijavu je 10 lipnja 2009. godine. Prijava se obavlja putem elektroničkih obrazaca na portalu www.epractice.eu (na istom mjestu dostu-pna je i sva potrebna dokumentacija). Pri-java se obavlja na engleskom jeziku.

Kako bi se pružili odgovori na sva pita-nja vezana uz proces prijave te saznale sve informacije iz prve ruke, Europska komi-sija organizira info dan u Bruxellesu 21. travnja 2009. godine.

Objava podataka o nagrađenima:

Imena dobitnika nagrade bit će objavlje-na na portalu www.epractice.eu sredinom kolovoza 2009. godine. Nagrađena rješe-nja će se predstaviti na Petoj ministarskoj konferenciji o elektroničkoj upravi koja će se održati u Švedskoj u razdoblju od 19. – 20. studenog 2009. godine.

Podsjećamo: nagrade su zadnji puta dodijeljene 2007. godine za vrijeme portu-galskog predsjedanja Europskom unijom, a nagrađena su sljedeća rješenja: HoRe-Ca1 – One-stop-shop for Hotel Resturants Café licences, OLPS - Online Police Stati-on - Italian State Police, Mypage -Norge.no, Besancon.clic, DVDV - German Ad-ministration Services Directory

Zbog relativno slabije izloženosti hrvatski ICT sektor u prilici je izbjeći preli-jevanje krize s me-đunarodnog tržišta

Upravljane usluge (Managed services)

Software kao usluga

Upravljanje aplikacijama

Upravljanje mrežnom infrastrukturom i računalima

Pružanje usluge korištenja procesorske snage i kapaciteta za pohranu podataka (Data center)

Rješenja za upravljanje ispisom te ostalih vrsta IT usluga

IDC Outsourcing, Cloud Computing & Pr int Management Conference 2009

Neka nam «Cloud» rastjera «oblake»

Z a g r e b , 0 5 . s v i b a n j 2 0 0 9 H o t e l A n t u n o v i ć

V o d e ć e g l o b a l n e i h r v a t s k e k o m p a n i j e p r e d s t a v l j a j u r j e š e n j a z a p o v e ć a n j e p r o d u k t i v n o s t i p o s l o v a n j a

i s m a n j e n j e i n t e r n i h I T t r o š k o v a

Platinum partneri

Medijski pokrovitelji

Zlatni partner Exibition partner

170/04/2009 infoTrend 45

ICT za državnu i javnu upravu

Ukoliko se u poslovnom okruženju pojavi potreba ili problem koji je potrebno osmisliti na procesnom nivou i riješiti informatičkim alatima, Omega software je tvrtka koja predlaže konkretna rješenja kako kontinuirano unaprjeđivati poslovanje

samo brzom tehnologijom koja štedi vrijeme, već i motiviranošću korisni-ka koji svoje obaveze može napraviti jednostavno i bez suvišnih koraka.

Uvođenje Centrix-a se kod korisni-ka odvija u dvije osnovne faze. U pr-voj, konzultanti Omega softwarea na-prave snimku stanja i dijagrame toka postojećih poslovnih procesa. Nakon toga slijedi optimizacija dijagrama kroz izbacivanje nepotrebnih koraka, automatiziranje spomenutih procesa i predlaganje promjena koje će uštedjeti vrijeme, novac i energiju te time po-većati produktivnost djelatnika. Nije rijetkost vidjeti iznenađenje klijenta kada uvide koliko se toga može na-praviti kako bi se smanjili nepotrebni troškovi. U drugoj fazi uvodi se iza-brana tehnologija i Centrix moduli koji taj proces podržavaju te dijagram postaje sastavni dio svakodnevnog rada korisnika. Korisniku se uvijek nudi isključivo ono što je potrebno za unapređenje njegovog poslovnog procesa. Ovakvim pristupom korisnik

Omega software je poslov-ni integrator koji informa-tizacijom i tehnološkim

mogućnostima povećava uspješnost svojih klijenata te im omogućuje da poslovanje učine još učinkovitijim i profitabilnijim. Na hrvatskom je trži-štu prisutna od 2001. godine te od sa-mih početaka svoje poslovanje temelji na razvoju i integraciji cjelovitih po-slovnih IT rješenja. Jedan od segmena-ta koje pokriva su i ECM – rješenja za upravljanje korporativnim sadržajem. IT rješenje koje se kontinuirano nado- rješenje koje se kontinuirano nado-građuje sukladno zahtjevima tržišta, a već je dugo sastavnim dijelom broj-nih hrvatskih ministarstava te ostalih tijela državne uprave, Centrix, svoj je put započeo kao sustav za upravljanje dokumentima i poslovnim procesima. Potrebe korisnika usmjerile su ga pre-ma uredskom poslovanju, u kojem je u Hrvatskoj zasigurno broj jedan na tom području.

Danas Centrix nije više samo IT rješenje, već skup znanja i tehnologija namijenjenih za kvalitetno i efikasno upravljanje sadržajima u procesima rada. Osim novih tehnologija koje se kontinuirano uvode u Centrix, najveći kapital tvrtke Omega software je veliko iskustvo i znanje koje su stekli višego-

sustava koje korisnici koriste u svom radu, u budućnosti neće imati velike šanse za preživljavanje. Činjenica da je Omega software vrlo rano krenula s interoperabilnošću i povezivanjem s drugim sustavima brzo se pokazala vrlo opravdanom u mnogobrojnim projektima. To su bili vrlo komplek-sni i zahtjevni projekti u kojima je primarni cilj bilo upravo upravljanje sadržajima koji nastaju i koji se kori-ste u drugim sustavima, a Centrix je omogućio njihovu klasifikaciju, pre-traživanje, automatizirano generira-nje novih sadržaja, itd.

Razmjena dokumenata koju Cen-trix omogućuje polako, ali sigur-no, istiskuje papir i vodi poslovanje prema još donedavno nedostižnom „uredu bez papira“. Tu je potrebno naglasiti konkretnu uštedu mjerljivu u troškovima za papir, prostoru za arhiviranje dokumenata, povećanju efikasnosti djelatnika omogućenu ne www.omega-software.hr

IT rješenje za upravljanje korporativnim sadržajem

dišnjim radom zajedno s korisnicima.Centrix je primjenjiv u gotovo svim

segmentima poslovanja. U svakom poslovnom procesu postoji nekakav sadržaj, dokumentacija, obrasci, za-htjevi, rješenja itd., pa tako postoji i potreba za efikasnim upravljanjem tim sadržajima. Centrix korisnicima omogućava efikasno sakupljanje, pre-traživanje, dohvat, ažuriranje i arhivi-ranje sadržaja.

Od početka svog razvoja, Centrix je predviđen za kolaboraciju i grupni rad, čime omogućava zajednički rad članova tima ili organizacije na istim ili povezanim sadržajima poštujući sve sigurnosne i pravne propozicije. Glavna karakteristika koja se danas ističe za Centrix je interoperabilonost. Danas, u doba Interneta, globalnog povezivanja i razmjene informacija, proizvod koji postoji sam za sebe te koji je nesvjestan ostalih aplikacija i

ima preglednu sliku i brzo se razbi-ja urođeni strah od promjene koji je vrlo često prepreka napretku. Na taj se način Omega software uvelike dife-rencira od konkurencije koja naglasak stavlja na prodaju tehnologije, a tek onda na primjenu iste što često ne daje očekivane rezultate, već naprotiv, uvo-di probleme i nove dodatne troškove.

Za uspješno uvođenje poslovnog rješenja Centrix u organizaciju je po-trebno mnogo obostranog angažma-na, no Omega software kao najvažnije ističe međusobno povjerenje između klijenta i implementatora te odlučnost uprave da se projekt realizira kvalitet-no i učinkovito. Na tržištu je mnogo tvrtki koje prodaju tehnologiju, ali malo je onih koji imaju znanje i isku-stvo implementirati ju na pravi način kako bi korisnik imao što veću korist od svoje investicije. Postojeći klijen-ti, upravo zbog svijesti da će Omega software napraviti ono što je najbolje za njihovo poslovanje, povjeravaju joj nove i izazovne projekte.

46 infoTrend 170/04/2009

InfoTrend: Koje je osnovno područje vašeg dje-lovanja, vezano uz državnu

upravu?Drilo: Ericsson je, nedvojbeno,

svjetski lider u području širokopoja-snih mreža. To znači da za poveziva-nje pojedinih lokacija – bilo da je riječ o tijelima državne uprave, bilo da je riječ o nekim drugim generatorima informacija koji zahtijevaju visoke brzine prijenosa – Ericsson Nikola Tesla ima široku lepezu proizvoda zasnovanih na bakrenim, optičkim i mikrovalnim vezama. Taj je segment upotpunjen nedavnim akvizicijama korporacije Ericsson, poput RedBac-ka, proizvođača treće generacije IP usmjeritelja i preklopnika.

Mi se danas u Hrvatskoj suočava-mo s podatkovnim prometom koji raste eksponencijalnom progresijom. Za svladavanje tog prometa trebamo moćne platforme, zapravo „autoceste” po kojima će se te informacije kretati. Dakle, kada pričamo o širokopoja-snim mrežama, govorimo slikovito o takvom tipu informatičkih cesta. Osim toga, naše drugo područje dje-lovanja su rješenja za promet i javnu sigurnost te rješenja za specifične po-trebe državne i javne uprave, u koje, na primjer, spada i zdravstvo.

IT: Kakvo je aktualno stanje na ICT tržištu, s obzirom na trenutnu gos-

Ono što je bitno za funkcioniranje državne uprave jest to da ona bude dostupna i prihvatljiva svim građanima

Krajnji cilj: inteligentna e-uprava

Hrvatske. Štoviše, ostvarenje krajnjeg cilja znači transformaciju hrvatske uprave i prema nečemu što Europska unija naziva t-government. Taj je po-jam iznikao iz Lisabonske strategije, a označava stupanj informatizacije u kojemu ICT predstavlja sastavni dio u planiranju i ostvarivanju poslovnih procesa unutar državne uprave, od najranijeg početka njihovog osmišlja-vanja, analize i optimizacije.

Vrlo je jasno gdje Europska unija želi biti po Lisabonskoj strategiji, a Hrvatska također slijedi taj put. Stoga mi, pored Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, želimo surađivati i sa svima ostalima kojima je u interesu provesti strategiju e-Hrvatske. To ne podrazumijeva dijalog samo s kolega-ma iz državne uprave nego i s drugim isporučiteljima rješenja. Iako u Hrvat-skoj ima preko tisuću ICT kompanija, na prste jedne ruke možete navesti one koje mogu napraviti složene poslove u ovom području. Mislim da za sve te tvrtke u Hrvatskoj ima mjesta i da svi trebamo surađivati kako bi Hrvatska dobila najbolja rješenja. Svi mi imamo određena iskustva iz Europske unije, Sjedinjenih Američkih Država i Ja-pana. Ta iskustva, koja nam dolaze ili posredstvom ljudi koje smo zaposlili ili kroz korporativne kanale, možemo i moramo primijeniti na odgovarajući način i u Hrvatskoj.

podarsku situaciju koja utječe na pu-njenje državnog proračuna i nova ICT ulaganja vezana uz državnu upravu u Republici Hrvatskoj?

Drilo: Iako je i ekonomskim struč-njacima teško precizno odrediti razmjere, trajanje i implikacije gos-podarske krize, mi se, u Ericssonu Nikoli Tesli, nadamo da će ulaganje u ICT i ove godine biti na prošlo-godišnjoj razini. Važno je razu-mjeti da za to postoje određeni preduvjeti koji dolaze od strane Europske unije. Pristupanje EU podrazumijeva implementaciju novih standarda u funkcioniranju tijela državne i javne uprave, koji se u značajnoj mjeri „naslanjaju” na ICT. S obzirom na te zahtjeve, vjerojatno će značajan broj planiranih ulaganja ove godine biti i ostvaren, uz napomenu da za tu svrhu postoje i različiti izvori financiranja. Jedan dio sredstava dolazi, uvjetno rečeno, iz državnog proračuna, dok se drugi dio financira od strane Europ-ske unije i Svjetske banke. Projekti ve-zani uz vlastito financiranje ovisit će o funkcioniranju čitavog hrvatskog gos-

podarstva, o kojemu ovisi i samo pu-njenje državnog proračuna. Bitno je u svemu tome naglasiti da ICT može biti i jedan od alata u borbi s krizom u smislu podizanja djelotvornosti i sma-njenja troškova. Što se tiče naše situa-cije, rekao bih da ona nije tako loša kako se ponekad zna prikazivati. Ako se pogleda stupanj informatizacije u

državnoj upravi i ministarstvima, onda zapravo mo-žete pronaći poje-dine primjere gdje smo mi i daleko ispred regije. Na području infor-matizacije primar-ne zdravstvene zaštite ne zaosta-jemo za razvije-nim svijetom. U tom su segmentu i Sjedinjene Ame-

ričke Države tek napravile pionirske korake. Dakle, mi svojim djelovanjem u pojedinim područjima postavljamo scenu i za svjetska kretanja.

IT: Kako procjenjujete suradnju sa Središnjim državnim uredom za e-Hrvatsku?

Drilo: Rekao bih da tu postoji otvoren i konstruktivan dijalog, kao i sa svima drugima koji rade i kojima je cilj implementacija i e-uprave i e-

Vrlo je jasno gdje Europska unija želi biti po Lisabonskoj strategiji, a Hrvatska također slijedi taj put. Stoga mi, pored Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, želimo surađivati i sa svima ostalima koji slijede taj put

ICT rješenja za državnu i javnu upravuBoris Drilo, direktor ICT rješenja za državne institucije i poduzeća u kompaniji Ericsson Nikola Tesla, u razgovoru s novinarom InfoTrenda

170/04/2009 infoTrend 47

IT: Kakav je tržišni položaj Eri-cssona Nikole Tesle u segmentu rješe-nja za državnu upravu? Imate li snaž-nu konkurenciju na domaćem tržištu i nudite li svoja rješenja i u inozemstvu?

Drilo: Teško je na to odgovoriti jer nemamo potpuno točnih podataka za ovo specifično područje. No, takozva-na poslovna komunikacijska mreža je u Hrvatskoj još uvijek uglavnom vezana uz postupak telefoniranja, a to ujedno znači i uz infrastrukturu koja se zasniva na Ericssonovim proi-zvodima, jer smo mi tradicionalno sa svojim sustavima i od prije bili pri-sutni u tim državnim institucijama. Načelno, sva rješenja koja kreiramo i implementiramo u Hrvatskoj nudimo i marketiramo i na drugim, izvoznim tržištima; prije svega na tržištima re-gije, dakle u BiH i Crnoj Gori... Tako-

đer, imamo odgovornost i na tržišti-ma bivšeg Sovjetskog Saveza i Kube. Tako smo npr. u Kazahstanu napravili cjelovitu mrežu, koja je zapravo i širo-kopojasna IP mreža i komunikacijska mreža za telefoniranje i razmjenu po-dataka, te smo njome povezali entite-te u državnoj upravi. Što se tiče drugih regionalnih tržišta, Hrvatska je ipak ispred ostalih. Ako pogledate veličinu tržišta i količinu novca koja se u spo-menutu svrhu ulaže u Hrvatskoj onda je ona četiri puta veća nego količina novca koja se okreće u Bo-sni i Hercegovini, a Kosovo i Crna Gora zajedno raspolažu iznosom kao Bosna i Hercegovina.

IT: Koji su najčešći problemi u realizaciji projekata vezanih za kori-štenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija u državnoj upravi te kako se tu usklađuju novi i stari sustavi?

Drilo: ICT je tehnologija opće na-mjene u službi gospodarskog i druš-tvenog razvitka, slično kao što je to nekada, na svome početku, bila parna željeznica ili električna energija. Zna-či, ona dobiva na svojoj vrijednosti onoliko koliko se primjenjuje, a to ovisi o spremnosti, odnosno educi-ranosti i ljudi koji rade u državnom aparatu. Naravno, puno ovisi i o infor-matičkoj pismenosti građana. Sve to mora biti na odgovarajućoj razini da bi e-uprava zaživjela na željeni način.

Paralelno djelovanje staroga i no-vog sustava i načina rada je jedno-stavno neminovno. To je faza u pre-obrazbi. Međutim, ono što je bitno za funkcioniranje državne uprave jest to da ona bude dostupna i prihvatljiva svim građanima. Kako jednostavno napraviti upravljanje promjenama, kako dobiti ljude da prihvate taj novi

način poslovanja? Ako pogledate dr-žavnu strategiju, krenuli smo u europ-skom smjeru. Ta strategija izgrađena je na četiri stupa. Jedan od tih stupova su ljudski potencijali. Za sustave koje isporučuje Ericsson, mi, po potrebi, kadrove i educiramo. Sve što smo do-

sad radili nije bilo ne-očekivano. Problema ima, jer mi po infor-matičkoj pismenosti nismo ni Švedska, ni Danska, ni Japan, ali ako pogledamo što se napravilo u posljed-njih 6 -7 godina, si-tuacija u Hrvatskoj se značajno poboljšala

IT: U kojem smjeru ide razvoj ICT tehnologije u državnoj upravi?

Drilo: Krajnji cilj je realizacija kon-cepta inteligentne e-uprave koja će moći proaktivno prepoznati što gra-đaninu, i u kojem trenutku, treba. To, drugim riječima, znači da ga informa-tički upozori i da mu ponudi ono što mu je potrebno. Dakle, na putu do tog cilja postoji više različitih faza infor-matizacije. Prva faza je, naravno, pot-puni izostanak bilo kakve informati-zacije; druga faza je mogućnost da na webu možete pronaći osnovne infor-macije o tome što trebate napraviti, dok treća faza predviđa da na webu pristupite gotovim formularima koje ispišete, ispunite i odnesete u državnu upravu. Znači, ne morate ići nekoliko puta u državnu upravu. Četvrta faza je mogućnost online popunjavanja i slanja formulara, dok je peta faza interaktivna javna uprava. Što se tiče tehnologija, one se također ubrzano razvijaju. Hitronet je danas na razini deset gigabitne osnovice, a u buduć-nosti govorimo o terabitnim brzina-ma koje prate porast količine podata-ka. Dostupnost je jedna od ključnih značajki uprave. Treba je učiniti do-stupnom za građane bez ograničenja. Prvi korak je već napravljen postavlje-njem web portala Moja uprava. To je prvo virtualno lice prema građanima, a moguća su i dodatna multimedijska rješenja. Dakle, postoji cijeli spektar rješenja i komunikacijskih metoda koje poboljšavaju dostupnost usluga za građane kao krajnje korisnike.

IT: Što biste izdvojili među aktu-alnim kompanijskim i korporacijskim projektima?

Drilo: Nastavljamo s informatizaci-jom i inovacijom u zdravstvu, kao što su primjerice e-recepti, e-naručivanje,

dakle funkcionalno povezivanje lje-karni, laboratorija i ordinacija. Paci-jenti u budućnosti više nećete morati s papirom obilaziti različite instance, često na udaljenim lokacijama, već će to biti proslijeđeno na pravu adresu elektroničkim putem. Radimo i na projektu inteligentnog upravljanja prometom u gradu Zagrebu, koji bi svakako trebao donijeti veću informi-ranost i određena poboljšanja u pro-točnosti u prometa. Nažalost, ukoliko ništa ne učinimo, situacija će biti sve gora i gora. Prometna zagušenost vrlo je velika i inteligentno upravljanje prometom može riješiti dio problema. Međutim, moramo biti svjesni da ono ne može nadoknaditi izgradnju no-vih prometnica i nekih drugih stvari vezanih uz prometnu infrastrukturu. Naše inteligentno prometno rješenje može poboljšati informiranost gra-đana, može građane učiniti dijelom prometnog sustava kako bi svojim ponašanjem na temelju predputnih i putnih informacija postali aktivni čimbenik u optimizaciji prometne mreže.

IT: Tijekom razgovora, često ste se pozivali na korporaciju Ericsson čiji je Ericsson Nikola Tesla član. Znači li to da naša državna uprava zapravo kupuje stranu pamet ili su stručnjaci Ericssona Nikole Tesle uključeni i u neke svjetske razvojne projekte za e-upravu?

Drilo: Rješenja za tijela državne uprave ne postoje u smislu da nešto zapakirano otpakirate i stavite na stol. Tu se uvijek radi o procesu snimanja zahtjeva i rada s naručiteljem te obli-kovanju rješenja prema specifičnim potrebama. Jasno, postoji jedan dio koji je zajednički, koji je vezan uz tehnologiju, ali onda dolazi drugi dio koji je vezan za ljude koji mogu ili ne mogu riješiti te stvari u specifičnom kontekstu. Zbog toga sam i naglasio da vrlo ograničen broj tvrtki u Hrvat-skoj može raditi cjelovite projekte in-formatizacije. Što se Ericssona Nikole Tesle tiče, glavno središte korporativ-nog znanja za zdravstvo nije u Šved-skoj nego kod nas u Zagrebu. Ono što radimo mi u Ericssonu Nikoli Tesli u Hrvatskoj, zapravo je predložak za sva ostala tržišta. Znači, s jedne strane radimo predložak rješenja, a s druge koristimo ono što je proizvod Ericsso-nove svjetske stručnosti, nadograđu-jući to vlastitim znanjem i iskustvom. Konkretno, u područjima za koja imamo korporativnu odgovornost mi stvaramo trendove koji određuju bu-dućnost te sa svojim znanjima sudje-lujemo u izgradnji tih rješenja za nas, ali i za sve ostale koji će Ericssonova rješenja koristiti.

Upravljanje promjenamaMi i dandanas imamo određenih dijelova našeg stanovništva koji

nisu na onoj razini informatičke pismenosti da bi već sutra mogli kori-stiti sve online usluge i sve elektroničke usluge, koje bi u idealnom, ali i u realnom slučaju uskoro mogle biti dostupne. Za sve to potrebno je određeno razdoblje edukacije i prilagodbe. To je zapravo upravljanje promjenama. Prema tome, uvođenje novog načina poslovanja je pro-mjena. Na tu promjenu netko dobro reagira, a netko ne. Uvijek morate računati da će određeni broj ljudi reagirati s otporom i morate pripre-miti odgovarajuće strategije da taj otpor uklonite. To nikad nije naprav-ljeno na idealan način i uvijek ima mjesta za poboljšanje. Jer takva je ljudska priroda… jednostavno, za uspjeh je potreban uspješan prijelaz iz oblasti tehnologije u oblast psihologije i menadžmenta.

Mi po informatičkoj pismenosti nismo ni Švedska, ni Danska, niti Japan, ali ako pogledamo što se napravilo u posljednjih 6 -7 godina situacija u Hrvatskoj se značajno poboljšala

PR

IPREM

LJEN

O U

SURAD

NJI

S T

VRTK

OM

48 infoTrend 170/04/2009

Monte Carlo metodeUpotreba slučajnih brojeva u rješavanju problema

Naziv Monte Carlo od-nosi se na široki spektar matematičkih modela i

algoritama čija je glavna značajka upotreba slučajnih brojeva u rješa-vanju različitih problema. Najčešće je riječ o matematičkim problemi-ma čija se rješenja ne mogu odre-diti analitički ili za to ne postoje učinkoviti numerički algoritmi. Uz to, često se koriste i za provjeru rezultata dobivenih analitičkim ili drugim metodama. Zbog velikog broja matematičkih operacija i po-navljanja, Monte Carlo metode ula-ze u široku upotrebu tek s naglim razvojem računala u posljednjim desetljećima dvadesetog stoljeća. Općenito govoreći, da bi se nešto prozvalo Monte Carlo eksperimen-tom, dovoljno je koristiti nasumič-ne brojeve da bi se ispitali mogući rezultati eksperimenta.

Samo ime Monte Carlo uveli su Stanislaw Ulam, John von Neuma-nn i Nicholas Metropolis 1946. go-dine, iako je ta ideja bila poznata i ranije. Enrico Fermi upotrijebio je slične metode 1930. godine kako

Od slučajnog do realnog

Međutim, tu vjerojatnost može-mo i procijeniti. Zakon velikih bro-jeva govori nam da će omjer broja točaka koje su završile unutar jedi-nične kružnice i ukupnog broja to-čaka biti približno jednak traženoj vjerojatnosti; naravno, ako izabere-mo dovoljno velik broj točaka. Što je veći broj odabranih točaka, to je i naš rezultat bliže točnoj vrijedno-sti. Dakle, jedina nepoznanica u gornjoj jednadžbi je broj π. Može-mo napisati:

π = 4n/i

gdje je n broj točaka unutar je-dinične kružnice, a i ukupan broj odabranih točaka. Na slici 1.1. pri-kazan je ishod jedne simulacije uz tisuću odabranih točaka. Dobiveni rezultat:

π = 3,108

govori da ovakav način procje-ne nije vrlo precizan. Algoritam možemo poboljšati odaberemo li npr. sto tisuća točaka. Takvim algo-ritmom dobivamo π = 3,1420, što je već precizniji rezultat. Ako sto-tinu puta ponovimo algoritam sa sto tisuća točaka, pohranimo svaki dobiveni rezultat i uzmemo sred-nji rezultat svih ponavljanja, dobit ćemo vrijednost π = 3,141519, što je vrlo dobar rezultat, pogotovo ako su nam dovoljne prve tri ili če-tiri decimale.

Procjena zarade Monte Carlo metoda nam može

poslužiti kao pomoć u donošenju poslovnih odluka. Primjerice, ako proizvodimo čestitke, kroz istraži-vanje tržišta saznali smo da su šan-

bi odredio svojstva tada tek otkri-venog neutrona. Američka vojska koristila ih je intenzivno 40-ih i 50-ih godina prilikom razvoja nukle-arne, a zatim i hidrogenske bombe, unatoč vrlo ograničenoj snazi ta-dašnjih računala. Tek nakon poja-ve elektroničkih računala počinje detaljno proučavanje Monte Carlo metoda. Danas su u upotrebi u ra-zličitim područjima znanosti: od numeričke matematike, fizikalne kemije i statističke fizike, sve do razvoja poluvodiča, računalne gra-fike i financija.

Svaki matematički model u Monte Carlu odvija se po istom uzorku:

Odrediti domenu ulaznih podataka

Generirati ulazne podatke nasumično iz domene

Izvesti determinističku ra-čunicu koristeći ulazne po-datke

Pronaći srednju vrijednost svake pojedine računice

Primjeri Monte Carlo metode Izračun broja π

Ideju iza Monte Carlo metode pokazat ćemo na vrlo jednostav-nom primjeru – pokušat ćemo odrediti iznos Ludolfovog broja π. Grčkim slovom π obilježava se omjer opsega i promjera kruga.

Ako nasumce biramo točku u kvadratu stranice 2r, u kojem se nalazi krug polumjera r, vjerojat-nost da se ona nalazi unutar kruga je π/4:

Pk/Pč = r2π/4r2 = π/4

Monte Carlo metode

danas su u upotrebi u

različitim područjima

znanosti: od numeričke

matematike, fizikalne

kemije i statističke

fizike, pa sve do razvoja

poluvodiča, računalne

grafike i financija. No,

također se koriste za

rješavanje svakodnevnih

problema kao što je npr.

izračun moguće dobiti

nekog posla ili procjenji-

vanje trajanja projekta

Autor, Marko Posavec

Slika 1.1: 1000 toËaka Slika 1.2: 100.000 toËaka

170/04/2009 infoTrend 49

se za prodaju točnog broja čestitki u sljedećim postocima:

Potražnja Vjerojatnost10.000 10%20.000 35%40.000 30%60.000 25%Prodajna cijena čestitke je 4 kn,

a trošak izrade je 1,5 kn. Čestitke koje se ne prodaju moraju se od-baciti po cijeni od 0,20 kn. Koliko čestitaka moramo proizvesti da bi-smo ostvarili najveću zaradu?

Načelno, simuliramo potražnju za svaku od proizvodnih količina (10.000; 20.000; 40.000; 60.000) u 1000 ponavljanja. Nakon toga pogledamo koja od proizvedenih količina daje najveći prosjek u tih 1000 ponavljanja. Izvođenje ovih simulacija obavit ćemo u Excelu. Postavke za ovu simulaciju u Exce-lu prikazane su na slici 1.3.

U polje „proizvedeno” unesemo broj komada koji želimo proizvesti. Zavisno o nasumičnom broju koji se sam generira u polju C2, sustav odabire broj komada koji će se prodati iz ćelija E3:F6. Na temelju proizvedenih komada u ćeliji C1 i prodanih u ćeliji C3, možemo izra-čunati očekivanu zaradu u ćeliji C11.

Da bismo mogli usporediti rezul-tate, napravit ćemo 1000 ponavlja-nja za svaki slučaj koji nas zanima. Nakon toga jednostavno izračuna-mo prosjek tih 1000 ponavljanja za svaki naš slučaj. Na slici 1.4 vidimo da proizvodnja 40.000 čestitaka uvijek daje najveću dobiti (ćelija D13).

Upotreba Monte Carlo metode za procjenjivanje trajanja projekta

S obzirom da se Monte Carlo metoda zasniva na nasumce oda-branom broju (slučaju, scenariju), ako uzmemo dovoljno velik broj integracija moguće je dobiti jako dobru procjenu trajanja nekog pro-jekta, kao što se i vidi u gornjim primjerima.

Procjenjivanje trajanja projek-ta pomoću Monte Carlo metode može se uzeti kao pouzdan poda-tak, ako su ulazni podaci dovolj-no točni. Konkretno, to bi značilo sljedeće: na primjer, ako nam po-slovni konzultant procijeni posao na n sati, moramo znati koliki je postotak sigurnosti da će se taj po-sao stvarno napraviti za tih n sati. Naravno, potrebno je znati i kolike su šanse da se taj isti posao završi ranije, odnosno kasnije.

U obzir treba uzeti i da li isti konzultant koji je dao procjenu radi taj posao. Različitim konzul-tantima trebat će različit broj sati da naprave isti posao. Ako se mi-jenja konzultant za kojeg se radila procjena pomoću Monte Carlo

metode, mora se izvršiti nova ra-čunica s novim ulaznim podacima. Ili, prilikom prvog računanja treba uzeti u obzir da bi zadani posao mogao obavljati i netko drugi, i na osnovu toga povećati postotak op-timistične/pesimistične procjene.

U obzir bi trebalo uzeti i kvali-tetu dokumentacije po kojoj će se procijenjeni posao izvoditi.

Usporedba Monte Carlo metode s PERT metodom

PERT (Program Evaluation and Review Technique) je metoda u project managementu kojom se može predstaviti trajanje aktiv-nosti u danom projektu. Temelji se na davanju 3 procjene za svaku aktivnost: optimistično, normalno i pesimistično vrijeme. Očekivano vrijeme trajanja aktivnosti TE dobi-je se iz formule

TE = (TO + 4× TN + TP) / 6

Za primjer smo uzeli jednu ak-tivnost i dodijelili joj sljedeće pro-cjene: TO = 3 sata; TN = 5 sati; TP = 9 sati. Po gornjoj formuli za PERT metodu, dobivamo procijenjeno

vrijeme trajanja TE = 5,33 sata. Ako iste vrijednosti pokušamo staviti u Monte Carlo metodu, s postocima sigurnosti koji se koriste u PERT metodi (16,67% šanse da se ostvari optimistično i pesimistično vri-jeme trajanja aktivnosti, i 66,67% šanse da se ostvari normalno vrije-me trajanja aktivnosti), i simulira-mo 10.000 ponavljanja, dobit ćemo vrlo slične vrijednosti u obje meto-de. To smo i dokazali u primjerima u 2. poglavlju.

Broj sati

Optimistično 3Normalno 5Pesimistično 9Procijenjeno 5,33

Iz formule TE = (TO + 4× TN + TP) / 6 vidimo da je procijenjeno vrijeme TE = (3 + 4 × 5 + 9) / 6 = 5,33 sati.

Na slici 2.1, prikazana je ista procjena pomoću Monte Carlo metode. Marko Posavec

Slika 1.3

Slika 1.4

Slika 2.1. Procjena trajanja aktivnosti pomoću Monte Carlo metode

50 infoTrend 170/04/2009

Osvrt

e-biz20098. konferencija o elektroničkom poslovanju

dovoljstvu korisnika, racionalizaciji ad­ministrativnih postupaka te pripremi i pružanju suvremenih elektroničkih uslu ga. Novosti o projektima pokrenu­tim i koordiniranim iz središnjeg ureda za e­Hrvatsku koji su u razvoju ili radu.

Predstavnik povjerenstva za e­poslo­vanje Ministarstva gospodarstva govo­rio je o ulasku Hrvatske u digitalno do­ba i novu ekonomiju koja traži korjenite promjene. Potrebna nam je redefinicija poslovnih strategija i reinženjering po­slovanja u tvrtkama te uvođenje infor­macijskih tehnologija u poslovanje radi stvaranja novih vrijednosti te pokretanja i unapređivanja poslovanja. Uvođenjem poslovanja preko interneta postižu se velike uštede koje već više godina poti­ču razvoj pojedinačnih aplikacija (inter­net bankarstvo, web trgovine, e­carina, e­porezna itd.). No za prave učinke po trebna je veća integracija i međupo­vezanost tih sustava s okolinom: unutar gospodarstva i državne uprave, građan­stva kao i inozemnih subjekata.

Održane su komercijalne prezenta­cije tehnologija i rješenja za elektro­ničko poslovanje koje se komercijalno nude na tržištu. Zanimljive su bile radionice s ciljem praktičnog prikaza pojedinih rješenja elektroničkog po­slovanja, mogućnosti ili načina rada. Radionice organiziraju proizvođači (isporučioci) najpopularnijih rješenja i programa (Sigurnost za e­commerce trgovce, Elektronička razmjena doku­menata u praksi, Edukacija korisnika, Zaštita osobnih podataka).

SigurnostJedan je dan bio posvećen nor­

mama o sigurnosti jer sigurnost po­slovanja preko interneta bitna je za e­poslovanje te je bilo više izlaganja

elektroničkih isprava (npr. elektronički potpis, elektronički dokumenti ­ po­sebno e­račun, e­trgovina i sustavi pla­ćanja, norme sadržaja i načina razmje­ne XML dokumenata…), o čemu su izvijestili članovi povjerenstva za e­ra­čun. Baza znanja je temelj za učinkovi­to poticanje i motiviranje gospodarstva na uvođenje infrastrukture elektronič­kog poslovanja. Uz pomoć HGK poka­zana su rješenja i iskustva naših tvrtki s elektroničkim poslovanjem kao i nji­hove planove primjene. Osim proble­ma uvođenja elektroničkog poslovanja (e­business) i elektroničke trgovine (e­commerce) u gospodarstvu, prikazana su i rješenja za upravu: e­uprava.

Kao i ranijih godina, osim domaćih predavača bilo je i gostiju, pozvanih predavača, iz okruženja (Njemačke, Austrije, Slovenije…). Pozvani preda­vač iz Austrije Christian Kittl, Evo­laris Research Lab, i Dragan Čišić, Pomorski fakultet Rijeka, održali su predavanje o projektu međunarodnog e­računa. Franz Humenberger je go­vorio o pouzdanosti EDI platforme. Zbog odličnih referenci, posebnu je pažnju privuklo predavanje Klausa Förderera, GS1/stručnjaka EU, s važ­nim predavanjem o preporukama EK za uvođenje eRačuna.

Svi su oni prikazali međunarod­ne projekte za gospodarstvo i iznijeli iskustva, osobito vezana uz razvoj i uvođenje elektroničkih poslovnih do­kumenata (e­račun).

U sklopu prilagođavanja EU, Hr­vatska vlada je krajem 2007. donijela svoju strategiju „e­Hrvatska 2007” (to je bila središnja tema prošlogodišnje konferencije, a ove je godine pred­stavljena njena provedba). Mnogo je učinjeno na stvaranju infrastrukture, primjene zakonskih propisa (o elektro­ničkom potpisu i trgovini, o sigurnosti, elektroničkoj ispravi) te na uvođenju projekata državne uprave. Izgrađena je informacijsko­komunikacijska infra­struktura tijela državne uprave ­ mreža HITRONet; osmišljen niz elektro­ničkih usluga državne uprave; pokre­nut Središnji državni portal državne uprave ­ Moja uprava, kao jedinstveno mjesto pristupa informacijama javne uprave; osigurana velika ulaganja u informatizaciju tijela državne uprave i usavršavanje državnih službenika.

Krajem 2008. vlada je usvojila i „Stra tegiju razvoja e­poslovanja elek­troničke uprave RH za 2009.­2012.” Do kumentom je dan okvir i određeni su ciljevi postojećih i novih aktivnosti elektroničke uprave. Naglasak je na za­

U Opatiji je nedavno održana 8. konferencija „e­biz2009”. Stručna predavanja na konfe­

renciji bila su podijeljena u tri cjeline: ­ PREPORUKE I NORME ­ propi­

si, strategije, preporuke­ BUSINESS FORUM ­ trendovi,

procesi, rješenja, troškovi (TCO) ­ RAZMJENA POSLOVNIH DO­

KUMENATA, SIGURNOSTKonferencija se bavila elektronič­

kim poslovanjem u zakonskim okvi­rima EU prakse. Govorilo se o novom značaju interneta i njegovoj namjeni u svakodnevnom životu, komunika­ciji s državom, naročito u poslovnom smislu. Trgovina na internetu raste, a prema marketinškim istraživanjima u 10 najrazvijenijih zemalja EU, čak 97% korisnika interneta istražuje tr­žište roba, usluga, zabavnih sadržaja. Na osnovu toga, 41% kupaca mijenja mišljenje o preferiranoj marki, te u skladu s time kupuje robe i usluge.

EU nastoji mjeriti stupanj primjene informatičkih tehnologija i rada pre­ko interneta u svim sektorima: od dr­žave, zdravstva, obrazovanja do gos­podarstva (e­government, e­health, e­learning, e­business...), a posebno se mjeri i potiče spremnost za e­po­slovanje. Hrvatska također provodi takva mjerenja i prema tim rezultati­ma nastoji prilagoditi svoje aktivnosti (o procjeni spremnosti za e­poslova­nje govorila je dr. sc. Diana Šimić).

Raspravljalo se o regionalnim do­sezima i situaciji u Hrvatskoj, sve do tema o potrebnim elementima i uvje­tima, iskustvima i problemima zaštite u takvim sustavima, ali i o zaštiti pri­vatnosti i osobnih podataka.

Tradicionalna tema konferencije je prikaz tehnologija potrebnih za izradu

170/04/2009 infoTrend 51

i čak dva seminara. Skupina autora s FER­a i FOI­a obradili su sigurnosne i semantičke norme za interoperabil­nost (norme u području sigurnosti razmjene elektroničkih podataka i semantičkog opisa podataka Web Ser­vices i ebXML). Detaljnije je opisana norma Core Components koja je te­meljna norma za semantički opis do­kumenata kod elektroničke razmjene dokumenata. Navedene su i norme koje se oslanjaju na Core Compo­nents. Održana su predavanja o raz­mjeni podataka te o pogodnostima i rizicima uvođenja e­novca.

Jedna od tema bila je i praktična provedba sigurnosnih mjera i zašti­ta osobnih podataka. Zanimljiv je bio prikaz o problemima i izazovima velikog i raznovrsnog sustava radi zadovoljavanja sigurnosnih zahtjeva propisanih PCI DSS normom. Važno je prepoznati Informacijsku sigurnost kao strateški poslovni cilj pa treba po­krenuti proces implementacije sustava upravljanja informacijskom sigurno­šću (ISMS po međunarodno prihva­ćenoj normi ISO 27001). Ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) predstavio je zakonske pro­pise o zaštiti osobnih podataka radio­nicom na kojoj je praktično pokazano što treba napraviti da bi se zadovoljio zakon i izbjegla krivična odgovornost. Posebno ističemo održanu temu „Kor­porativna (ne)sigurnost” s prikazom događaja unazad nekoliko mjeseci, poput pojave prvog malicioznog pro­grama koji napada i hrvatske banke te crva Conficker koji je širom svijeta za­razio milijune računala, a u Hrvatskoj poharao niz tvrtki, ustanova i brojne kućne korisnike, što je pokazalo da je situacija daleko od idealne.

Na konferenciji je održan i okrugli stol na kojem se pokušalo sažeti i pro­blematiku hitnog uvođenja Osobnog identifikacijskog broja kao osnove ši­reg povezivanja sustava elektroničkog poslovanja u Hrvatskoj. Osobni iden­tifikacijski broj (OIB) je stalna iden­tifikacijska oznaka svakog hrvatskog državljana i pravne osobe sa sjedištem u RH. Osobni identifikacijski broj uvo­di se zbog: opće informatizacije javne uprave (cilj je povećati učinkovitost državnih institucija i smanjiti admini­strativna opterećenja za građane), au­tomatske razmjene podataka između tijela državne uprave i drugih državnih institucija. To će građanima omogućiti brže i lakše ostvarivanje njihovih prava i općenito bolji pregled nad imovinom građana i pravnih osoba. Porezna upra­va koja provodi projekt zainteresirana je za nadzor priljeva i toka novca što je ključan preduvjet za transparentnu ekonomiju i sustavno suzbijanje ko­rupcije. Uvodimo ga i radi usklađiva­nja zakonodavstva sa zakonodavstvom EU. Rasprava je bila živa, puna pitanja poreznoj upravi a prevladavala je teza da se radi o nadasve korisnom projek­tu, važnom za jednoznačnu identifika­ciju i povezivanje informacijskih susta­va uprave, ali i gospodarstva.

Prisustvovalo je 160 stručnjaka, a na pripremi i realizaciji ove konfe­rencije sudjelovali su, uz glavnog or­ganizatora Case d.o.o., i tradicionalni suorganizatori:

Središnji ured „e­Hrvatska” Mini­starstvo gospodarstva, rada i poduzet­ništva Ministarstvo znanosti, obrazo­vanja i sporta Hrvatska gospodarska komora

Pripremio Ante Polonijo

Strategija razvoja e-poslovanja

Krajem 2008. godine Vlada je usvojila „Strategiju razvoja e­poslovanja elektroničke up ­

rave RH za 2009 ­ 2012.”, provedbeni do kument. Programa Vlade RH čiji je cilj utvrditi okvir i ciljeve postojećih i novih aktivnosti elektroničke uprave, s naglaskom na zadovoljstvo korisnika, ra­cionalizaciju administrativnih postupaka te pripremu i pružanje modernih lektro­ničkih usluga. Hrvatska ulazi u digitalno doba i vrijeme nove ekonomije, što traži korjenite promjene. Potrebna je redefi­nicijaposlovnih strategija i reinženjering poslovanja u tvrtkama i uvođenje infor­macijskih tehnologija u poslovanje radi stvaranja novih vrijednosti te pokretanja i unapređivanja poslovanja. No za prave efekte potrebna je veća integracija i me­đupovezanost tih sustava s okolinom, unutargospodarstva i državne uprave, građanstva, kao i inozemnih subjekata.

Na konferenciji „e­biz2009” bilo je ri ječi o elektroničkom poslovanju, od zakonskih okvira, prakse u EU i regio­nalnih dosega te situacije u Hrvatskoj, sve do tema o potrebnim elementima i uvjetima, iskustvima ali i o problemima zaštite u takvim su­stavima. Kao i ranijih godina, i ove su godi­ne gostovali predavači iz Njemačke, Austrije i Slovenije koji su pri­kazali njihove međunarodne projekte za gospodarstvo i iskustva, oso bito u vezi s ra zvojem i uvođenjem elektroničkih po­slovnih dokumenata (e­račun) ali i zašti­te privatnosti i osobnih podataka.

Stručna predavanja bila su podije­ljena u tri skupine: Preporuke i norme ­ propisi, strategije, preporuke, Busine­ss forum ­ trendovi, procesi, rješenja, troškovi (TCO) i Razmjena poslovnih dokumenata, sigurnost. Tehnologije po­trebne za realizaciju elektroničkih isprava predstavili su i članovipovjerenstva za e­račun Nikola Vlahović s Ekonomskog fakultet u Zagrebu, Zoran Bohaček iz HUB­a, Ivan Magdalenić s Fakulteta or­ganizacije i informatike u Varaždinu te stručnjaci s FER­a. O Bazi znanja kao te­melju za efikasno poticanje i motiviranje gospodarstva za uvođenje infrastrukture elektroničkog poslovanja govorili su Ni­kola Vlahović i Ljubica Milanović s Eko­nomskog fakulteta. Uz pomoć Zajednice

za informacijske tehnologije HGK poka­zana su rješenja i iskustva naših tvrtki s elektroničkim poslovanjem, kao i njihovi planovi primjene. Osim problema uvođe­nja elektroničkog poslovanja (e­business) i elektroničke trgovine (e­commerce) u gospodarstvu, prikazana su i rješenja za upravu e­uprava (e­governement).

Održane su komercijalne prezentacije tehnologija i rješenja za elektroničko po­slovanje koji se nude na tržištu. Predava­nje o projektu međunarodnog e­računa održali su predavač iz Austrije Christian Kittl iz Evolaris researchlab i Dragan Či­šić s Pomorskog fakulteta u Rijeci. Pre­zentaciju „Koliko mora biti pouzdana EDI platforma“ održao je Franz Hume­nberger. Posebnu je pozornost privuklo predavanje Klausa Förderera o preporu­kama EK za uvođenje eRačuna.

Glavna je tema bila sigurnost i zašti­ta osobnih podataka te problemi i iza­zovi velikog i raznovrsnog sustava radi zadovoljavanja sigurnosnih zahtjeva pro pisanih normom PCI DSS. Važno je in formacijsku sigurnost prepoznati kao strateški poslovni cilj, pa treba pokrenuti

proces implementacije sustava upravljanja infor­macijskom si gur nošću (ISMS) po međunarod­no prihvaćenoj normi ISO 27001. Zanimljiva je bila prezentacija o zaštiti osobnih podataka.

Na okruglom stolu pokušalo se sažeti problematiku hitnog uvođenja Osobnog identifikacijskog broja kao osnove šireg povezivanja sustava elektroničkog po­slovanja u Hrvatskoj. Osobni identifika­cijski broj (OIB) je talna identifikacijska oznaka svakog hrvatskog državljanina i pravne osobe sa sjedištem u RH.

Osobni identifikacijski broj uvodi se radi opće informatizacije javne uprave (cilj je povećatiučinkovitost državnih in stitucija i smanjiti administrativna opte rećenja za građane), automatske ra­zmjene podataka između tijela državne uprave i drugih državnih institucija, što će građanima omogućiti brže i lakše ostvarivanje njihovih prava, boljeg pre­gleda nad imovinom građana i pravnih osoba te priljevom novca, što je ključan preduvjet za transparentnu ekonomiju i sustavno suzbijanje korupcije te radi usklađivanja zakonodavstva sa zakono­davstvom EU.

Izvo

r: H

rvat

ska

gosp

odar

ska

kom

ora

52 infoTrend 170/04/2009

Upravljanje poslovnim podacimaRikard Lumezi, direktor tvrtke KOMPASS Info d.o.o.

Zahvaljujući jakoj logističkoj podršci, već više od 19 go-dina KOMPASS usmjerava

djelatnost na područje industrijskog marketinga, čime je zauzeo vodeću poziciju u B2B uslugama na hrvat-skom tržištu. Budući da uskoro na hrvatsko tržište namjeravaju lansira-ti i elektronski sustav nabave bio je razlog Info Trenda da o tome razgo-vara s direktorom tvrtke KOMPASS Rikardom Lumezijem.

Info Trend: Recite o kakvom je to o vašem novom poslovnom inter-netskom servisu riječ?

Lumezi: Osim javno dostupnog dijela, određeni dio našeg portala na-mijenjen je profesionalnim korisnici-ma koji se na temelju godišnje pret-plate pretplaćuju na one servise koje im naš portal omogućuje. Te usluge već kreću od internetskog marketin-ga, odnosno indeksiranja cijele ponu-de tvrtke po ključnim kategorijama na 25 svjetksih jezika, komuniciranju informacije o potencijalnim novim kupcima, komuniciranju informacija o prodajnim prilikama itd. Drugi dio portala usmjeren je na korištenje ser-visa u svrhu elektronske nabave. To je servis kojeg za nekih mjesec dana namjeravamo lansirati na hrvatskom tržištu. Usluga e-Nabave je servis koji omogućuje identificiranje potencijal-nih dobavljača, komuniciranje upita i evaluaciju potencijalnih dobavljača koji su dostavili svoje ponude. Kad kažem evaluaciju, podrazumijevam vrednovanje u smislu osnovnih finan-cijskih i općih parametara poslovanja, a u konačnici i bonitetnih informa-cija o tim tvrtkama. Usluga te vrste omogućit će i obavljanje elektronskih aukcije kao i praćenja cjelokupnog nabavnog lanca. Bitna značajka Kom-pass e-Nabave je njena podloga u bazi od čak 100.000 aktivnih poslovnih subjekata iz Hrvatske i preko 2,5 mi-lijuna svjetskih dobavljača.

IT: Koje sve mogućnosti otva-ra internetsko poslovanje ?

Lumezi: Vrlo je čest slučaj da lju-di mistificiraju Internet i da će teško pronaći korisnu poslovnu informa-ciju na velikom virtualnom prostoru kao što je Internet i vrlo često poisto-

Kako pronaći nove kupce u doba recesije

žilici otvara se mogućnost da dobije-mo adekvatan odgovor na pitanje koji smo postavili. Dakle, odvajamo bitno od nebitnoga i to je suština našeg po-slovanja. Ta usluga za poslovne ljude ima upravo tu namjenu da pruža brza rješenja u trenutku kada su ona ko-risniku i potrebna. Drugo, po čemu se razlikujemo od ostalih jest ono što u našoj branši zovemo „meka infor-macija“, to su informacije koje se ne nalaze u ostalim državnim registrima i bazama podataka. Drugim rječima, nas ne zanimaju toliko članovi upra-ve neke tvrtke, nego nas interesiraju direktori prodaje, voditelji prodaje, direktori nabave i njihovi direktni kontakt podaci brojevi telefona, e-mail adrese i ostalo.

IT: Kako se vrednuju informa-cije na vašem portalu?

Lumezi: Dio portala je javan i dostupan je svim korisnicima. Za korištenje našeg servisa možete se pretplatiti godišnje i na tri godine, ali i možete kupovati informacije „na kile“. Suština je da one moraju odgo-varati naravi vašega upita. Česti su upiti da nađemo distributera u nekoj zemlji. To može biti usluga koju ćemo mi obaviti ali isto tako ponudili smo portal koji će snalažljivom korisniku omogućiti da on svojim, proaktivnim pristupom pronađe i locira potenci-jalne partnere na određenom tržištu.

vjećuju Internet s klasičnim Internet tražilicama. Nas u poslovnom svijetu trebaju zanimati internetski poslovni portali. Oni mogu biti vrlo rudimen-tarni na način da pružaju određene servise, adresare, novosti određenoj ciljanoj skupini korisnika, ali isto tako mogu biti vrlo kompleksni u smislu širine podataka koje obuhvaćaju. Kad govorimo o Kompassu, broj korisnika je značajan. Dovoljna je informacija da je tijekom prošle godine poslovni portal Kompass prosječno mjesečno posjećivalo šest milijuna korisnika. Iz ovih impresivnih podataka vidljivo je kako je riječ o globalnoj platformi koja omogućuje odgovore na pitanja koja poslovnog čovjeka zanimaju. Naravno da ne dobivaju odgovore na sva pitanja ali fokus Kompassovog poslovnog portala je na trgovinskoj razmjeni. Znači na jednom dijelu ko-mercijalnog poslovanja gdje je mar-keting sastavni dio toga.

IT: Kakvi su efekti KOMPASS poslovne tražilice u praksi? Možete li konkretno objasniti jedan konkretan primjer kako to funkcionira i kako se nekom korisniku povećala prodaja?

Lumezi: Meni je u odnosu na INU, IGH i naše reference ostalih velikih igrača, daleko draži primjeri manjih tvrtki – poput recimo jedne pržionice kave, koja je posredstvom Kompassa došla do tržišta o kojima nisu ni sa-njali, poput Irana, Nizozemske. Moja želja je da u doba recesije i krize damo upravo naglasak na takve primjere. Plasirati informaciju o svojoj ponudi na vodećoj globalnoj platformi, na 25 jezika simultano nije više privilegija samo velikih kompanija. Platforma omogućuje i svim proaktivnim tvrt-kama da ne moraju nužno sjediti i čekati da upiti počnu stizati, već i da sami proaktivno potraže nove kupce ili dobavljače.

IT: Što vas razlikuje od drugih poslovnih adresara?

Lumezi: Ključna razlika po čemu smo ostvarili vodeću poziciju na glo-balnom tržištu jest da prikazujemo svaki poslovni subjekt po njegovoj stvarnoj djelatnosti. Znači, nas ne zanima zašto je neka tvrtka registri-rana već što u stvarnosti čini njenu ponudu do razine fizičkog proizvoda, poluproizvoda ili usluge koju nudi. Kompass raspolaže s vlastitom kla-sifikacijom roba i usluga koju čini 58000 indeksiranih proizvoda i to je unificirana platforma na globalnoj razini koja se komunicira na 25 jezika simultano. To stvara dodanu vrijed-nost korisniku. Svakog potencijalnog korisnika iz poslovnog svijeta zanima gdje će nabaviti određenu sirovinu ili uslugu. Dakle, upisivanjem ključne riječi na Internet tražilici neminovno će se izlistati i potencijalne dobavljače, recimo catering usluge. Ispisivanjem takve ključne riječi na poslovnoj tra-

„Trenutne recesijske okolnosti nameću kao imperativ poslovanja nala-ženje novih kupaca i tržišta jer zadržavanje u postojećim okvirima tr-žišta neminovno vodi padu poslovanja. U uvjetima pada poslovne ak-tivnosti svih prisutnih tvrtki na tržištu, teško je očekivati ostvarivanje planiranih stopa rasta ili održavanja na tržištu, ako ne mislimo pronaći neke nove kupce. Istovjetna okolnost je i na strani nabave. U sadašnjoj gospodarskoj situaciji, pred nabavom odnosno nabavnom funkcijom je zadatak smanjivanja ulaznih troškova što neminovno rezultira br-žim komparativnim analizama postojećih ponuda i iznalaženju opti-malnih izvora dobavljača. Kako su ovo upravo osnovni elementi naše misije, pred nama je izazovna godina - “ kaže Rikard Lumezi, direktor tvrtke KOMPASS Info d.o.o.

KOMPASS Info d.o.o. nositelj je komercijalne i produkcij-ske djelatnosti KOMPASS-a u Republici Hrvatskoj. Kom-pass International je global-ni lider u području poslovnih informacija za potrebe B2B trgovine prisutan u više od 70 država te primarno djeluje kroz portal www.kompass.com. Brand KOMPASS je na hrvatskom tržištu prisutan od 1992. godine.

Rikard Lumezi, direktor Kompassa

www.kompass.hr d.o.o.Langov trg 4HR-10000 Zagrebtel: 01-489 3333 fax: 01-489 3310e-mail: info@kompass.hr

170/04/2009 infoTrend 53

Birotrend

VAŠ POSAO VAŠE OBRAZOVANJE

VAŠE ZDRAVLJE VAŠ ODMOR VAŠ NOVACPoseban prilog Infotrenda

Tijekom konferencije Cisco Expo 2009 održane u Cavtatu od 1. do 3. travnja, provedeno je istraživanje o korištenju

video sadržaja u Hrvatskoj. Na pitanja su odgova-rali sudionici konferencije, većinom predstavnici Ciscovih partnera te korisnici Cisco rješenja, tako da rezultati predstavljaju sliku navika i potreba poslovnih ljudi iz domaćeg ICT sektora...

Pretežna većina ispitanika, njih 65%, svakod-nevno pregledava video sadržaje na webu, dok ih veliki dio, njih 21%, čini to barem jednom tjedno.

Među ponuđenim video mrežnim odredišti-ma najpopularniji je YouTube kojega koristi čak 47% ispitanika, a potom slijedi najistaknutiji domaći video site Dnevnik.hr kojeg redovito prati 10% ispitanika.

Kada je riječ o aktivnosti hrvatskih korisnika na video sajtovima, situacija je nešto lošija jer je relativno nizak udio, njih 35%, slalo vlasti-te video materijale na neko od multimedijal-nih web odredišta. Ipak, ispitanici više koriste usluge komunikacije u stvarnom vremenu pa je njih 64% izjavilo kako koristi video chat za komunikaciju s obitelji i prijateljima, a tek nešto manji udio, njih 53%, koristi video aplikacije na radnom mjestu. Relativno velik udio ispitanika koji koriste video aplikacije na radnom mjestu, njih 63%, obavlja video pozive putem kamera na računalu, a njih 27% redovito koristi video konferencije.

Vrlo velik udio ispitanika, njih 39%, kod kuće koristi uslugu triple play (telefon, Internet i TV), a njih 40% koristi kombinacije telefon-Internet, Internet-TV ili telefon-TV.

Trend porasta popularnosti video sadržaja u hrvatskom web prostoru vidljiv je i iz općeg porasta količine prenesenih podataka u 2008. godini. Naime, prema podacima Hrvatskog te-lekoma, koje je tijekom konferencije prvi puta obznanio član Izvršnog odbora T-Coma Bra-nimir Marić, putem MAXadsl usluge u 2008. godini razmijenjeno je 40 do 50 PB podataka (petabajt = milijun gigabajta). U T-Comu pro-cjenjuju da će u 2009. njihovi korisnici razmije-niti više od 100 PB podataka, što praktički znači da će se internetski promet u Hrvatskoj u 2009. godini udvostručiti.

Promet na Internetu ove će se godine udvostručiti

Istraživanje o korištenju video sadržaja u Hrvatskoj

Cisco Expo 2009 - Hrvatska: Istraživanje o korištenju videa

54 infoTrend 170/04/2009

Oni koji su u taj grad do-lazili u vrijeme socijalizma uočavaju ogromne razlike.

Nekada velike i široke ulice i trgovi tada su bili gotovo pusti. Sada su prepuni štandova, automobila i ljudi (uz mnogo turista). Niknule su tisuće novih resto-rana brze hrane, ali i skupih restorana i trgovina svih svjetskih brendova. U Čehoslovačkoj sam bio desetak puta, a u samome Pragu 1989. godine, u dane kada su srušili socijalizam. Tada je Vaclav Havel postao predsjednik nove Čehoslovačke, a 1993. godine i Češke republike, nakon razlaza sa Slovačkom. Na ulicama je bio ogroman broj ljudi, s raznim parolama i zastavama. I sami smo postali dio opće euforije. Prosvjedi su bili uglavnom mirni i sve je manje-više proteklo bez većih izgreda. Inače, Prag ima oko 4 milijuna stanovnika.

U to smo doba odsjedali u samom centru u najboljim hotelima, čije su cijene bile bagatelne. Danas to više nije slučaj. Veliki broj turista i velika potražnja donijeli su visoke cijene ho-telskog smještaja u užem centru. Do-sta povoljniji su veliki hoteli smješteni na periferiji u stambenim četvrtima. Kako metro odlično funkcionira, niti to nije problem. Iako je Češka članica Europske unije, izgled i unutrašnjost

mnogih hotela podsjećaju na doba socijalizma, pa općenito spustite kri-terije kada idete u Prag jeftinim aran-žmanima.

Pivnice su zaštitni znak Praga. U pravilu nude jeftinu hranu, premda se pod pritiskom turista sve mijenja te postaje sve skuplje i skuplje. Nara vno, najskuplje pivnice nalaze se pored glavnih turističkih atrakcija. Računi se obično ne izdaju, pa nikada ne znate što i koliko ćete platiti. Često privuče-ni povoljnom cijenom piva na oglasnoj ploči, sjedate u pivnicu i konzumirate nekoliko tura. Kod plaćanja ustanovi-te da ta dvostruko niža cijena vrijedi samo uz ručak, a on je odavno prošao. Najskuplja bočica vode koju sam pla-tio u životu bila je u Pragu. Bio sam žedan i nisam pitao za cijenu, uzeo sam sa štanda ispod katedrale i popio, a poslije ustanovio da trebam platiti 80 kuna. Još uvijek se plaća u krunama.

Specijaliteti češke kuhinje su koba-sice, kiselo zelje, knedličke, gulaš i pe-čene svinjske koljenice, koje se dobiju servirane na ražnju na kojem se peku.

HradčaniKroz Prag protječe rijeka Vltava i,

kako to obično biva, dijeli ga na dva dijela koja spajaju mnogi mostovi.

Stari dio, Hradčani, smješten je na li-tici iznad rijeke. Obilazak je najbolje započeti s vrha. Malo je manje po-znato da se tu nalazi Strahov, najveći stadion na svijetu, koji prima 220.000 ljudi. Velika betonska konstrukcija napravljena je 1932. godine, nakon prvobitne drvene konstrukcije, šest godina starije. Godine 1948. postaje mjesto za održavanje sletova i politič-kih manifestacija. Kako se na stadio-nu nalazi 8 normalnih nogometnih terena, danas služi za koncerte i nogo-metnom klubu Sparti za trening. Čak je i zgrada sa svlačionicama Sparte napravljena na samom terenu. Ipak, Sparta na njemu nikada nije odigrala utakmicu, ali su zato svirali Rolling Stonesi pred 150.000 ljudi.

Odatle se spuštamo na Strahovske nadvori, samostanu iz 12. stoljeća, čiji današnji barokni izgled datira iz 18. stoljeća. Ima vlastitu pivnicu i resto-ran te krasan pogled na grad. Ondje, kao i u još mnogim pivncama u Pra-gu, pivo se proizvodi na licu mjesta u velikim bakrenim kotlovima.

S terasa ispod crkve, na obližnjem se brežuljku Petrin vidi i kopija Eif-felovog tornja, koju je dala sagraditi skupina građana oduševljena posje-tom svjetskoj izložbi i Parizu 1889.

Putovanjem protiv stresa

Birotrend

Prag je jedan od najljepših i najposjećenijih turističkih gradova Europe. Nama je dosta blizu, pa mnoge agencije često organiziraju trodnevne vikend aranžmane autobusom. Zbog još uvijek nižih cijena smještaja i hrane od ostatka Europe, česta je meta maturanata. Možda je ipak glavni razlog dobro i jeftino pivo. Prag je u pravom smislu riječi velegrad bogate povijesti koji ima što pokazati

Info

Prag

170/04/2009 infoTrend 55

VAŠ ODMOR

godine. Otvoren je dvije godine ka-snije, a visok je 60 metara. Pogled na grad odatle je još ljepši, a do njega se lako dolazi uspinjačom.

Nešto niže je barokni trg i palača Cerninski 17. stoljeća, 150 m dugog pročelja, gdje se danas nalazi Mini-starstvo vanjskih poslova. Na suprot-noj strani trga je crkva Loreto (kopija talijanske Santa Case), s bogatom riznicom nakita i s posebnim meha-nizmom od 27 zvona, koja svaki sat sviraju poznatu marijansku melodiju. Prvi puta su se oglasila 1695. godine.

Dalje se spuštamo cestom do ogro-mnog trga Hradčanske namesti i kra-ljevskog dvorca Hradčani ispred koga se nalazi počasna straža. Danas je tu predsjednička palača. Sam dvorac sa svojim zidinama i kulama smatra se jednim od najvećih dvoraca na svije-tu. Datira još iz 880. godine.

U dvorištu dvorca se nalazi gotička katedrala sv. Vita iz 14. stoljeća, koja je u narednim stoljećima nadograđiva-na u nekoliko navrata. Unutar i izvan katedrale, na reljefima se nalaze biste i slike Karla IV i njegove obitelji, čeških svetaca i velikodostojnika, pa i gradite-lja. Tu su također i prekrasne grobnice i oltari izrađeni od srebra i zlata, a u jednoj se prostoriji čuva i krunski nakit

čeških kraljeva. Oni odvažniji mogu se popeti na najveći toranj zvonika (96 m), gdje uskim zavojitim stepeništem do vrha vodi 287 stepenica. Možda je to, ipak, najljepši pogled na Prag. Na drugom kraju dvorišta katedrale smje-stila se najstarija romanička građevina iz 920. godine, Bazilika sv. Jiría.

Dalje se spuštamo do Zlatne ulice koja je prepuna trgovina suvenirima, a izgleda isto onako kako je izgledala u 16. stoljeću. Kućice su male pa se, ula-zeći, morate sagnuti. Ondje su alkemi-čari nekoć pokušavali napraviti zlato, živjeli su tu i gradski strijelci, a poslije je živjela sirotinja. U plavoj kući na broju 22 u razdoblju od 1916.-1917. boravio je i radio Franc Kafka.

Konačno se spuštamo do Kraljev-skih vrtova iz 1534. s parkom, ribnja-kom te glazbenim paviljonom gdje su se održavali balovi. Malo dalje izlazi se na Malostranski trg , s baroknom crkvom sv. Nikole iz 18. stoljeća u kojoj je Mozart svirao orgulje. Odatle mnoge uske uličice vode ka Karlovom mostu. Poznate filmske kompanije ondje često snimaju još poznatije fil-move, jer scenografija je tu, postoje uhodane ekipe statista, sa svim mogu-ćim rekvizitima. Na snimanje jednoga naišli smo i sami.

Karlov most

Izgrađen 1357. godine, na svakom kraju mosta nalaze se kule, a duž njega 30 kipova u nizu. Ondje je, sa strane trga Malostranske, romanes-kna Lesser kula još iz 12. stoljeća, kao ostatak starijeg mosta. Veća, kasnogo-tička, kula izgrađena je 1464. godine. Sa starostranske strane je najljepša gotička kula iz 1380. sa skulpturama čeških kraljeva. Kameni blokovi su spajani žbukom napravljenom od jaja. Most je dugačak 515, a širok 10 meta-ra. Punih 400 godina to je bio jedini most u Pragu. Danas ih je petnaestak, što u centru što na prilazima gradu. Ako se želite ponovo vratiti u Prag, morate staviti ruku na spomenik sve-ca Janeza Nepomuka, svećenika bače-nog s mosta, i zaželjeti neku želju. Na mostu je veoma živo: slikari prodaju svoje radove, mnoštvo je zabavljača, a tu je i stari vergl-orkestar u malom. S mosta gledamo turističke brodove koji promiču mimo i provlače se kroz sustave ustava. Uz obalu prepune te-rase s restoranima. U jednoj od kula (sa starogradske strane) je poznata diskoteka za mlade na nekoliko kato-va, s različitim vrstama glazbe.

TrgoviTrg Staroměstske námesti ili Stari

gradski trg, je glavni praški trg, na ko-

jemu su se još od 12. stoljeća obavljale kraljevske ceremonije izbora kralja, krunisanja, vjenčanja, ali i smaknuća. U sredini trga je spomenik Janu Husu, češkom crkvenom reformatoru, koji je spaljen na lomači zbog svojih kri-tika. Tu je i gradska vijećnica te neko-liko prekrasnih fasada drugih palača i crkvi. Glavna atrakcija je veliki toranj s kapelom iz 14. stoljeća. Stoljeće ka-snije u njega je ugrađen astronomski sat koji, pored točnog vremena i dana u mjesecu i tjednu, pokazuje i druge astrološke podatke. Između 9-21 sati, na svaki puni sat, pojavljuje se 12 ki-pova apostola, na oduševljenje mno-gobrojnih turitsa, koji spremno čekaju s fotoaparatima. Na trgu su i mnogi restorani i mjesta gdje se može sjesti i popiti nešto u zaista ugodnoj atmos-feri. Ima i mnogo štandova s brzom češkom hranom i suvenirima.

U uskim uličicama oko trga mnoš-tvo je povijesnih zdanja koje ovdje ne stignemo opisati. No prošetate li uo-kolo, svakako ih obiđite. U blizini je

Narodno kazalište, kula Prasná brána, nekadašnja barutana, a sada postavka muzeja. Obavezno otiđite do velikog, širokog i dugog, trga-bulevara Vaclav-ske namesti na čijem se kraju smjestilo zdanje Muzeja. Ovo je zona s mnogim robnim kućama i trgovinama, pa oni koji vole trošiti ovdje će doći na svoje.

IzletiNešto dalje, na drugom brdu, smje-

stio se Višehrad s dvorcem iz 10. sto ljeća, s nekoliko crkvi i grobljem. Onamo doista vrijedi otići; možete posjetiti dvorac Troja i obližnji zoo-loški vrt.

Ako duže ostajete u Pragu, obave-zno posjetite dvorac Karlštajn udaljen 30 km, u dolini rijeke Berounke, ili Karlove Vari, poznato banjsko lječi-lište i sjedište najpoznatijeg pića, Be-harovke. Pored kušanja banjske vode iz posebnih bokalića i, naravno, Be-harovke, možete otići u tvornicu kri-stala Moser i kupiti neka zaista lijepa umjetnička djela od stakla.

56 infoTrend 170/04/2009

Canon EOS 500DCanon je predstavio novi

fotoaparat – model EOS 500D od 15.1 Mpx. Nakon predstavljanja prvog Canonova EOS fotoaparata koji podržava snimanje filmova – modela EOS 5D Mark II u rujnu 2008., Canon sada širokom tržištu nudi mogućnost snimanja Full HD videozapisa u kompaktnom i laganom DSLR-u.

Aparat ima iznimno visoku ISO osjetljivost od čak 3200 (uz mogućnost povećanja do 12.800), čime se omogućuje snimanje u uvjetima iznimno slabe osvjetljenosti, a odlikuje ga i 3" LCD zaslon Clear View sa čak 920.000 točaka.

Procesor DIGIC 4 omogućuje trajne brzine snimanja od čak 3,4 fps uz snimanje čak 170 JPEG slika u nizu, a širokokutni AF sustav, u kojem se koristi devet zasebnih senzora, uklju-čujući središnju križnu točku s vrlo preciznim senzorom za objektive od f/2,8 ili brže, omo-gućuje snimanje akcijskih scena

koje se događaju u tren oka.DIGIC 4 i CMOS senzor

zajedničkim snagama posti-žu iznimno smanjenje šuma i 14-bitnu obradu slika te tako omogućuju glatku gradaciju tonova i prirodne boje. Osim toga, DIGIC 4 omogućuje iznimno brzo pokretanje i gotovo trenutan pregled slike nakon snimanja – mogućnosti koje su fotografima itekako korisne.

Uređaj odlikuje i kompatibil-nost sa svim Canonovim EF i EF-S objektivima te bljeskalica-ma Speedlite serije EX što ga čini jednim od poželjnijih uređaja ove sezone.

Level10Kućišta za računala

ne moraju izgledati kao obične kutije. Prvi je sa njima počeo eksperimentirati Apple, a revoluciju je napravio Thermaltake – sada skoro sve tvrtke nude kućišta po narudžbi.

Tvrtka Thermaltake se ipak smatra kao predvodnik na ovom polju, i u želji za inovacijom, u suradnji sa tvrt-kom BMW DesignWorksUSA stvoren je novi koncept - Level 10. Nadajmo se da će uskoro krenuti u masovnu proizvodnju.

Gigabyte GV-N250OC-1GI

Prva kartica bazirana na GeForce GTS 250 čipu bazirana je na čipu GTS 250 u Gigabyteovoj ponudi. Kartica je specifična po korištenju Zalmanovog hladnjaka koji hladi GPU, ali i po zamjeni sekundar-nog DVI konektora kombinaci-jom HDMI i VGA konektora (bit će da je DisplayPort bio malo preskup s obzirom na ciljanu tržišnu kategoriju modela). Kao i sve ostale Gigabyteove kartice sa Zalmanovim hladnjacima koje smo isprobali, i ovu muči jednak problem – visoka buka koju generira ventilator hladnja-ka, neovisno o opterećenju. Kri-vac je dakako regulacija brzine, tj. njen potpuni izostanak jer je ventilator na napajanje spojen preko jednostavnog dvožilnog kabela.

Samim time, jedini način da se ventilator učini tihim jest da ga korisnik otpoji s konektora na kartici i spoji na neki drugi konektor, primjerice na matič-noj ploči, kod kojeg je moguće ručno regulirati izlazni napon (kod konektora na kartici ručna regulacija nije moguća). Alter-nativa je korištenje produžnog kabela na koji je ugrađen otpor-nik, čime se efektivno smanjuje struja koju prima ventilator, pa se sporije vrti. Iskreno, nije nam jasno kako nikome u Gigabyteu

Soni Vaio PI Sony se uključio u borbu za tržište te je javnosti

predstavio ultralakih računala serijom Vaio P netbo-okova.

Male prijenosnike zanimljivog izgleda (i još zanimljivijih boja) pokreće Intelov procesor takta 1.33GHz a za pohra-nu podataka koristi se 60GB HDD ili SSD od 128GB.

Promjer ekrana je 8 inča a maksimalna rezolucija 1600x768 pixela.

Od priključaka Vaio P ima VGA, USB kao i MS i SD slo-tove, a uz instaliran Windows Vista operativni sistem cijena je, ovisno o komponentama, između 900 i 1500 američkih dolara.

Tehnološki noviteti

170/04/2009 infoTrend 57

nije palo na pamet da su im kartice prebučne. Čak i ako je problem prevelika količina na-ručenih Zalmanovih hladnjaka s dvožilnim konektorima, problem bi se serijski u tvornici mogao rješavati smanjenjem brzine ventilatora s pomoću otpornika. Dakako, zbog visoke brzine ventilatora, hladnjak ima izvrsne performanse.

Unatoč korištenju moćnijeg hlađenja, Gigabyteova kartica ima jednake taktove kao i refe-rentni GTS 250. Doduše, budući da je riječ o OC modelu te da je na kutiji posebno istaknut takt memorije od 2,2 GHz, moguće je da modeli s gigabajtom me-morije inače imaju nešto sporiju

memoriju (2 GHz). Kao što se moglo očekivati, performanse kartice jednake su performan-sama koje smo vidjeli kod Ge-Force 9800 GTX+. Iznimka su jedino igre koje profitiraju od gi-gabajta video memorije, primje-rice Crysis Warhead. Premda su performanse objektivno prilično dobre ako posjedujete monitor s rezolucijom od 1.680x1.050 ili manje piksela, cijena kartice je previsoka ako uzmemo u obzir da je za otprilike jednak novac moguće dobiti Radeon HD 4870 sa 512 megabajta memorije. GTS-ice s pola gigabajta me-morije su parsto kuna jeftinije, pa samim time predstavljaju bolji izbor s obzirom na tržišni segment i ponudu konkurencije.

Androidni netbook

Kineska tvrtka SkyTone, najpoznatija po proizvodnji telefona za korištenje sa Skypeom, predstavila je proto-tip netbooka s Androidom. Kod-no ime računala je Alpha 680, a

zbog slabašnog hardvera ovaj netbook će se po mogućnostima prije natjecati sa smartphoneima nego s pravim prijenosnicima. Ekran je dijagonale sedam inča s rezolucijom od 800 x 480 piksela, ugrađen je procesor ARM11 s radnim taktom od 533 MHz, 128 MB radne memorije i gigabajt skladišnog prostora. Preko nadoplata memoriju će biti moguće udvostručiti, a diskovni prostor maksimalno će iznositi 4 GB. S obzirom da je ekran moguće zakretati u dva smjera ovaj prijenosnik će biti moguće koristiti i kao tablet. Od mogućnosti povezivanja tu su Wi-Fi, Ethernet, dva USB priključka i čitač SDHC memo-

rijskih kartica. Nagađa se da će pristup Internetu biti moguće iz-vršavati i putem 3G mreža, no o tome još uvijek nema službene potvrde. Najbolja stvar vezana za Alphu 680 je cijena – kada se pojavi na tržištu netbook s An-droidom trebao bi se prodavati za 100 dolara.

Matična ploča EVGA x58

Tržište matičnih ploča pod velikim je pritiskom - neprestani razvoj memorije, zvučnih i grafičkih kartica, procesora tjera proizvodače na neprestani razvoj. Ni dva mjeseca nakon što je najavljena i prototip pokazan javnosti, matična ploča EVGA x58 je stigla na tržište.

Bazirana je na Intelovom Highend čipsetu X58 i ICH10R. Zbog većih energetskih potreba dolazi uz osam pinski 12V konektor, te deset fayni digitalni PWM za kontrolu voltaže. Na sebi sadrži i EZ voltažna polja, `power` i `reset` tipke i vrlo učinkovito hlađenje.

Na ploči se nalazi Nvidia NF200 SLI čip, šest tripple cha-nnnel DDR3-1600 utora za memoriju, četiri PCIe x16 slota za CrossFire X i SLI postavke, jedan eSATA i devet SATA 3Gbps portova, 7.1 zvuk i daul Gigabit Lan.

Cijena ove moćne matične ploče je 450 američkih dolara.

Lenovo X1Iako na tržištu već postoji

smartphone X1 (Sony Ericsson Xperia), najnoviji telekomuni-kacijski uređaj iz Lenova se zove upravo tako - X1. Uređaj dimenzija 115x55x12,5mm, 3.2” WQVGA ekran osjetljiv na dodir, već pomalo `klasič-na` klizna forma.

Također, od opreme ima GPS, utor za microSD memorijske kartice, brojne multimedijske mogućnosti te ostale karakteristike svojstvene ovoj vrsti uređaja, a pokreće ga korisničko sučelje naziva Touch Dream koji je razvio sam Lenovo.

SSD u obliku PCINeki europski distribu-

teri već su u svoje ponude uvrstili superbrzi OCZ-ov Z-Drive, koji bi u prodaju trebao ubrzo krenuti. Ovaj SSD u obliku PCI Express kartice je prvi put viđen na ovogodišnjem CeBIT-u, ali završni model se ipak dimenzijama razlikuje od prototipa uz dodano aktivno

hlađenje. Kao i ostali SSD-ovi s PCI-Express sučeljem, tako i Z-Drive pruža vrhunske perfor-manse – brzine čitanja i pisanja podataka iznose 510, odnosno 480 MB/s, a uređaj posjeduje i 256 MB ugrađenog cachea. OCZ Z-Drive dolazi s dvogodiš-njim jamstvom dok su dostupni kapaciteti od 250 GB, 500 GB i 1 TB. Da ovakvi uređaji nisu za svakoga govore i cijene koje iznose 1.400 (250 GB), 2.200 (500 GB) i 3.400 eura za tera-bajtnu verziju.

58 infoTrend 170/04/2009

Praćenje troškova, optimi-ziranje zaliha, ubrzavanje poslovnih procesa u lancu

nabave, prodaje i proizvodnje, izvješta-vanje u realnom vremenu (real time) tek su neki od rezultata korištenja ERP sustava. Bez kvalitetnog ERP sustava teško je pospješiti poslovanje, a vrijeme u kojem se upravo nalazimo od poslov-nih subjekata traži upravo to. Ta činjeni-ca motivirala nas je organizacijom ove ERP konferencije kojoj smo pridodali atribute i prva i regionalna. Prva zato jer još na ovakav način nije bilo organizi-rane ERP konferencije, a regionalna jer se odnosi na problem kojeg ne možemo zatvoriti u granice jedne zemlje. Mnogi su pohvalili ideju i hrabrost organizatora da organizira ovakvu jednu neovisnu, a stručnu konferenciju o ERP sustavima. Na konferenciji je sudjelovalo nešto više od 50 sudionika iz Hrvatske i regije.

Cilj konferencije je bio dati sudioni-cima temeljne informacije o ERP susta-vima, pomoći im u rješavanju dilema koje se javljaju prilikom odlučivanja o nabavi i implementaciji ERP sustava, te u odgovarajućoj mjeri prezentirati po-nudu ERP sustava u regiji. Posebno isti-čemo vrlo zanimljivo predavanje prof.

dr. sc. Maria Spremića s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu pod nazivom “ERP sustavi i poslovna izvrsnost” koje je za-okupilo pažnju i oduševilo sudionike.

Sudjelovanjem na ovoj ERP konfe-renciji sudionici su imali mogućnost stjecanja dodatnih saznanja i dobiva-nja informacija o ERP sustavima i nji-hovim mogućnostima, a u interakciji s vrhunskim stručnjacima bili su u pri-lici riješiti dileme koje imaju prilikom procjenjivanja kvalitete ERP sustava kojeg koristite i eventualne dileme o nabavi i implementaciji novog.

Održana predavanja “ERP sustavi i poslovna izvrsnost” -

prof. dr. sc. Mario Spremić, Ekonom-ski fakultet Zagreb, redovni profesor

“ERP - trošak ili investicija” - Želj-ko Hajdinjak, dipl. inf., Recro-net, voditelj projekata

“Male tvrtke i veliki ERP- realnost ili snovi?” - Denis Hohnjec, Doctus, direktor

“Utjecaj ERP sustava na konkuren-tnost poduzeća” – Irfan Godinjak, dipl.ing. S&T BA, konzultant

“Prednosti ERP sustava pred knjigovodstvenim programom“- Josip Klasić, Alphacan, financial manager

„Implementacija ERP sustava u me dijske kuće i integracija s MIS softverom“ (primjer Nova TV d.o.o.) - Nermin Srećko Montel, Savjetnik programer

„Primjena ERP sustava u građevi nar-stvu“ (primjer Parting d.o.o.) - Nermin Srećko Montel, Savjetnik programer

„Menadžersko izvještavanje i kontroling u STSI-u“ – Ljudevit Očić, dipl.oec., Src.hr d.o.o., Voditelj BI i CRM programa

„ERP sustav u funkciji integracije

proizvodnje, veleprodaje i malopro-daje“ (primjer Potomac d.o.o. – Brand Croata) - Josip Penavić, Konzultant

Iako tek prva, konferencija je zado-voljila nazočne, kako sudionike, tako i predavače. Oni koji su tek u procesu razmišljanja o implementaciji ERP su-stava u svoju tvrtku dobili su stručne smjernice i čuli iskustva onih koji su već prošli kroz implementaciju, a oni koji već posjeduju ERP sustav dobili su informacije kako postojeće rješenje poboljšati i kvalitetnije koristiti sve postojeće module.

O organizatoru: Tvrtka Avrion je mlada i dinamična tvrtka, ali s velikim iskustvom u organizaciji evenata. Naš vrijedan i entuzijastičan tim predan je kako bi za vaše potrebe organizirao event koji želite, i na taj način osigurao promociju vaše tvrtke, proizvoda ili usluge.

Za potrebe vašeg eventa pronaći ćemo i organizirati prostor, catering, napraviti plan projekta (financijski, vremenski,...), najaviti event kroz naše i vaše poslovne kanale, kon-taktirati i organizirati sve sudionike eventa, organizirati predavače, zabavljače, rasvjetu, razglas,... Ukratko pri organizaciji vašeg eventa naše organizacijske sposobnosti, zna-nje i iskustvo dolaze do punog izražaja.

Posebno smo fokusirani za organizaciju poslovnih eventa: konferencija, seminara, radionica, poslovnih doručaka i večera, gala večera.

Također imamo iskustvo i u organizaciji koncerata, festivala, majstorskih tečajeva, revija, promocija, i sl.

Osvrt

Birotrend VAŠ POSAO

1. Regionalna ERP konferencijaERP sustav - djelotvoran alat za smanjenje troškova poslovanja

31. ožujka 2009. održana je 1. Regionalna ERP konferencija u organizaciji tvrtke Avrion U vrijeme kad menadžment treba donositi odluke u kratkom vremenu, a planiranje resursa poduzeća je preduvjet borbe s konkurencijom, svaki poslovni subjekt teži imati poslovni sustav koji će mu to omogućiti

ERP sustav (Enterprise Resource Planning System) je poslovni softver koji prati odvijanje svih ili većine poslovnih procesa poduzeća u području nabave, skladištenja, proizvodnje, prodaje, kvalitete, održavanja, financija, računovodstva, kontrolinga itd. Često ga nazivamo i integriranim poslov-nim informacijskim sustavom, što kolokvijalno protumačeno znači da se jedan podatak u sustav unosi samo jedanput i na jednom mjestu.

Kranjčevićeva 22Centrala: 01/36 46 740Fax: 01/36 46 375www.avrion.hre-mail:avrion@avrion.hr

Više informacija na www.poslovni-savjetnik.com ili na broj telefona 01 3690 881

Partner projekta:

prijave na dpe@poslovni-savjetnik.com

28. svibnja 2009.Kongresni centar hotela Westin, Zagreb

od 9 do 19 sati

Izlagačko - edukativni poslovni događaj

Ulaz slobodan

Izlagačko - edukativni poslovni događaj

U organizaciji časopisa Poslovni savjetnik

Zahvaljujemo partneru projekta

poslovno učilište

ZAHVALJUJEMO PREDSJEDNIKU REPUBLIKE STJEPANU MESIĆU NA POKROVITELJSTVU.

Zahvaljujemo izlagačima:

Zahvaljujemo sponzorima:

Zahvaljujemo medijskim pokroviteljima:

Zahvaljujemo pokroviteljima:

®

Dani poslovne edukacije u brojkama: ● 50 izlagača najznačajnijih edukacijskih tvrtki● Oko 3.000 posjetitelja● 2 okrugla stola● 7 promocija knjiga● 20 vrhunskih hrvatskih predavača● 15 sudionika na okruglim stolovima● 8 besplatnih predavanja● 8 besplatnih poslovnih radionica● 3.000 besplatnih knjiga za posjetitelje

170/04/2009 eGOVERNMENT infoTrend 1

eGov

ernm

ente

Hrv

atsk

a

170/04/2009 eGOVERNMENT infoTrend 1

Razgovor s ravnateljem Srca mr. sc. Zoranom Bekićem

eGovernmenteHrvatska

Info Trend: Gospodine Bekić, zbog čega ste se razišli s CARNetom?

Bekić: Prije biste to trebali pitati CARNet, a ne Srce. Što se tiče Srca, mi nismo željeli da dođe do prekida suradnje. Ipak, moram reći da je taj raskid bio najavljen od strane sadaš-nje Uprave CARNeta u trenutku kada je ona bila imenovana prije više od četiri godine. Hoće li ova promjena dovesti do veće racio-nalizacije hrvatske akademske i istraživačke

Nakon 18 godina, Sveučilišni računski centar (Srce) prestaje operativno brinuti za izgradnju i održavanje Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet. O tome smo, ali i o počecima, bitnim djelatnostima i daljnjoj perspektivi Srca, razgovarali s njegovim ravnateljem, mr. sc. Zoranom Bekićem

Gradimo novu e-infrastrukturu

mreže te hoće li dovesti do veće kvalitete, to sigurno trebate pitati njih. Prema onome što mi znamo, u ovih 18 godina mreža je uspješ-no građena, uspješno održavana i vjerujemo da kvaliteta i način na koji smo mi to radili nije razlog zbog kojeg je CARNet donio od-luku da se to mijenja.

IT: Imate li informacije hoće li brigu o CARNetovoj mreži umjesto vas raditi netko dru-

gi, ili će oni sami brinuti o svojoj mreži?

Bekić: To više nije u našoj domeni. Ono što mi znamo iz kontakata s CARNetom jest to da su formirali ekipu svojih ljudi koja će se brinuti o mreži, a hoće li se oni oslanjati i na neke druge partnere ne znam.

Želja je Srca da barem sudjeluje u osmi-šljavanju i ostvarivanju novih razvojnih iskoraka mreže, za kojima sigurno već i sada postoji potreba.

Mr. sc. Zoran Bekić diplomirao je i magistrirao na Fakultetu za primijenjenu matematiku i kibernetiku Sveučilišta Lomonosov u Moskvi. Od 1983. godine radi u Srcu na različitim poslovima, od programera i sistem inženjera do pomoćnika ravnatelja za informacijske i korisničke servise. Od 1995. bio je i pomoćnik ravnatelja CARNeta, a od 1998. do 2001. godine zamjenik ravnateljice Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet. Ravnatelj je Srca od 1. travnja 2001. godine. Vodio je ili sudjelovao u nizu značajnih projekata primjene najnovijih tehnologija u visokom obrazovanju, istraživanjima i znanosti.

IT: U Srcu se i dalje nalazi čvor međuna-rodne paneuropske mreže GÉANT, putem kojeg se CARNet povezuje na tu značajnu infrastruk-turu. Kako će se to sada rješavati?

Bekić: Ne očekujemo da tu može biti ne-kih problema. Mi ćemo s CARNetom sklopiti sporazum temeljem kojega će komunikacij-ska oprema CARNetovog čvora u Srcu i dalje fizički ostati u našoj zgradi te će biti poveza-na i na GÉANT-ov čvor i na CIX (Croatian Internet eXChange), koji se također nalazi u Srcu. Bez obzira na raskid ovoga ugovora, tim ljudi koji se bavi računalnim mrežama u Srcu, opstat će i bez ugovora s CARNetom. Naime, nedvojbeno je da u našoj zajednici postoji mnogo poslova vezanih uz mrežu, tako da će naša ekipa mrežara, osim što će se i dalje brinuti za GÉANT-ov čvor i osigu-ravati rad CIX-a, imati dosta posla. U Srcu se nalazi veliki broj računalnih sustava od kojih su neki jako specifični. To je, recimo, računalni klaster Isabella ili Hrvatska naci-onalna grid infrastruktura (CRO NGI) koji se oslanjaju i na pouzdan rad napredne lo-kalne mreže Srca no također ovise od naci-onalne mreže, tako da se tu nastavlja naša suradnja s CARNetom. I na kraju, mi ćemo svoje „mrežarsko” znanje dijeliti s kolegama i ustanovama akademske zajednice. Srce je već u ovom trenutku vrlo aktivno te pomaže mnogim fakultetima da projektiraju i grade nove generacije svojih lokalnih mreža, a zna-čajan je i angažman Srca kao mrežnog opera-tivnog centra kampusa Borongaj. Nastavit će se i suradnja Srca u istraživačkim skupinama GÉANT projekta, kao i uloga Srca u održa-vanju europskog roaming sustava Eduroam.

IT: Hoće li prestanak suradnje s CARNE-Tom imati i financijske posljedice za Srce?

Bekić: Svakako da hoće jer su kroz ugo-vore s CARNetom bila osiguravana dodatna sredstva za plaće zaposlenih na određeno vrijeme, za naše vanjske suradnike-studen-te i za prekovremeni rad stalno zaposlenih. Prestankom ugovora s CARNetom prestaje pritjecanje tih dodatnih prihoda pa vanjske suradnike nećemo moći angažirati u istoj mjeri. Inače, redovita djelatnost Srca finan-cira se iz državnog proračuna, a za cijeli niz djelatnosti koje Srce radi postoje ugovori za razvoj ili dodatne poslove. Ti ugovori su dosad postojali s CARNetom, a postoji i ne-koliko sličnih ugovora s Ministarstvom zna-nosti, obrazovanja i sporta. Prihodi Srca iz državnog proračuna su između 24 i 28 mili-juna kuna godišnje, prihodi od CARNeta bili su između 2 i 3 milijuna kuna, a prihodi od Ministarstva za razvojne poslove isto toliko. Dakle vanjski prihodi su oko 20 posto, a kad govorimo o prihodima od CARNeta onda je to prethodne godine bilo oko 10 posto svih naših prihoda.

IT: Mnogi projekti započeti i ostvareni u Srcu upisani su u ljetopise hrvatske informatike. Recite mi kako je sve počelo?

Bekić: Kad se Srce osnivalo 1971. godine, među osnivačkim dokumentima se spomi-nje mreža koja treba povezati akademsku zajednicu, i u tom su smislu osnivači Srca bili vizionari koji su predvidjeli ono što će se događati 90-ih i nakon 2000. godine. Dakle, kad je Srce izgrađeno bilo je osmišljeno i kao ustanova koja je središte akademske mreže. Prvo veliko računalo koje je nabavljeno ima-lo je svoju terminalsku mrežu na fakultetima Zagrebačkog sveučilišta i na Institutu Ruđer Bošković, ali su terminali bili i u Rijeci, Spli-tu i Osijeku. U tom smislu, već početkom sedamdesetih godina Srce se nametnulo kao središte „mreže”. Srce je prije dolaska inter-neta sudjelovalo u mnogim europskim pro-jektima koji su postavili temelje za europsku

mrežu. To su bili takozvani COST projekti, a Srce je bilo sudionikom akademske mreže u bivšoj državi koja je zaživjela, ali je ta mreža bila daleko od onoga što mi danas prepozna-jemo kao svjetsku mrežu. Prva mreža slična današnjem internetu zaživjela je u Hrvatskoj potkraj osamdesetih, početkom devedesetih, kada je u Srcu uspostavljen čvor BITNET mreže. BITNET mreža je jedna od preteča interneta u Europi i prva je mreža koja je našim znanstvenicima, ljudima iz Srca i s cijelog Sveučilišta i akademskih instituta, po prvi put omogućila da razmjenjuju poruke (e-mail) s ljudima u svijetu. Nije zanemarivo to da su se preko BITNET mreže intenziv-no razmjenjivale poruke sa znanstvenicima u svijetu, s informacijama o svemu što se u Hrvatskoj događalo početkom devedesetih godina.

Važan događaj za povijest „mrežarstva” u Srcu svakako je činjenica da je početkom devedesetih godina tadašnje Ministarstvo

Program radaU predloženom programu rada i razvitka Srca za razdoblje od 2009. do 2013. go-

dine, ravnatelj Bekić se zalaže za nastavak dvojne uloge Srca kao važne nacionalne ustanove i središta akademske i istraživačke e-infrastrukture, ali i kao računskog centra Sveučilišta u Zagrebu. Planira nove iskorake Srca u područjima kao što su razvoj grid infrastrukture i sustava za zahtjevna računanja, razvoj nove generacije nacionalne i sveučilišne mreže i mrežnih usluga, uspostava vlastite e-infrastrukture Sveučilišta u Zagrebu, povećanje pouzdanosti i raspoloživosti vitalnih servisa zahva-ljujući uspostavi alternativne lokacije Srca na lokaciji kampusa Borongaj.

Također planira iskorake u upravljanju znanstvenim podacima i uspostavi odgova-rajuće podatkovne infrastrukture, u uspostavi cjelovitog poslovnog sustava sveučilišta i integraciji informacijskih sustava i aplikacija u cjelovit sustav, u standardizaciji nacio-nalne i sveučilišne e-infrastrukture, iskorake u području uporabe tehnologije u proce-su visokog obrazovanja, kao i u području razvoja vlastitih obrazovnih programa Srca. Programom rada predviđa se nastavak i naglašava važnost sudjelovanja Srca u me-đunarodnim projektima, kojima se osigurava povezanost hrvatske e-infrastrukture s europskom, ali i u projektima kojima se potiče i omogućuje mobilnost studenata i nastavnika, razvijaju e-učenje, učenje na daljinu i programi cjeloživotnog učenja.

Računalna hala Srca

eGov

ernm

ente

Hrv

atsk

a

2 infoTrend eGOVERNMENT 170/04/2009

Razgovor s ravnateljem Srca mr. sc. Zoranom Bekićem

znanosti i tehnologije donije-lo odluku da treba započeti s gradnjom internetske mreže u Hrvatskoj. Idejni začetnici te ideje bili su profesor Jeren koji je tada bio pomoćnik u Mini-starstvu, a kasnije i ministar, te njegov bliski suradnik magistar Predrag Pale. Oni su okupili ekipu u kojoj su bile i kolege iz Srca: Ivan Marić i Velimir Vuj-nović, i još nekoliko kolega sa zagrebačkih fakulteta. To je bila ljudska jezgra koja je pokrenula projekt CARNeta. Za operativ-nu izgradnju CARNeta bilo je zaduženo Srce. Sve su to izveli zaposlenici Srca, u našoj zgradi. Zbog toga ovaj razlaz s CAR-Netom ima i jedno emocional-no značenje jer se zapravo radi o nečemu što je nastalo i što se dugi niz godina gradilo u Srcu.

IT: Recite mi nešto o te-meljnoj ulozi Srca i stručnim tečajevima ?

Bekić: Prva i ključna uloga je osigurati suvremenu i naprednu infrastrukturu za su-stav znanosti i visokog obrazovanja. Druga je obrazovanje i pomoć korisnicima infor-macijskih tehnologija, a treća su savjeto-davne usluge i dijeljenje znanja iz područja primjene tih tehnologija. Srce je nastalo kao ustanova koja akademskoj zajednici osigu-rava računalnu snagu, i ta je osnovna uloga prisutna i danas kroz naš računalni klaster Isabella i čvorišta GRID infrastrukture, koji su značajni računalni resursi dostupni svim znanstvenicima i članovima akademske za-jednice. Ali danas Srce gradi i osigurava i niz drugih komponenti onoga što zovemo suvremena e-infrastruktura.

Što se tiče obrazovne uloge, prvi tečaje-vi Srca počeli su se održavati već u siječnju 1972. godine. Od samog početka osnivači Srca su bili svjesni da nije dovoljno ima-ti samo tehnologiju već da treba osigurati i obrazovne programe za korisnike tehnologi-je. Dakle, taj kontinuitet obrazovanja traje od samog osnivanja Srca. Danas Srce ima čitavu lepezu obrazovnih programa. Poznati smo po osnovnim tečajevima koji su besplatni za studente. Osim njih, u Srcu se održava i ci-jeli niz licenciranih tečajeva za profesionalce u struci. Tako Srce održava tečajeve iz pro-grama CISCO mrežne akademije, a održava i službene Microsoftove tečajeve za osobe koje se žele specijalizirati na području pri-mjene Microsoftovih alata, što je takozvana Microsoftova akademija. Srce održava Linux tečajeve za one osobe koje žele biti stručni, odnosno steći certifikate u području otvore-nog sustava Linux. Dakle, imamo cijeli niz obrazovnih i specijalističkih programa. U Srcu isto tako djeluje nešto što zovemo is-pitni centar za one koji žele polagati ispite i

Godine 1971. – Odluka Savjeta Sveuči-lišta u Zagrebu (tada jedinog sveučili-šta u Hrvatskoj) o osnivanju Sveučiliš-nog računskog centra (29. travnja). 1974. – Prva međunarodna konferen-cija „Kompjuter na sveučilištu” (održa-na u Zagrebu). 1974. – Useljenje u novu zgradu Srca u Marohnićevoj ulici (tada Engelsova bb). 1975. – UNIVAC 1110 – najveće i naj-brže računalo u ovom dijelu Europe. 1981. – Započeo rad na Sustavu znan-stvenih informacija Hrvatske (SIZIF), za koji se Srce brinulo sve do 1991. godine. 1990. – Srce ostvarilo prvu BITNET vezu – Hrvatska povezana u svjetsku mrežu znanstvenika. 1991. – Početak rada Help deska Srca, koji je zamijenio dotadašnju konzul-tantsku službu za korisnike Srca. 1992. – Ostvaren priključak na svjet-sku mrežu internet – u Srcu zaživio projekt Hrvatske akademske i istraži-vačke mreže CARN, pokrenut 1991. godine (17. studenoga). 1993. – Dobivena vršna hr domena – stvorene pretpostavke za prisutnost hrvatske u virtualnom svijetu; srce.hr – prva hrvatska internetska domena (27. veljače). 1993. – Počinje izdavanje znanstve-nog časopisa CIT – Journal of Compu-ting and Information Technology. 1993. – Prvi gopher, a uskoro i prvi javni web poslužitelj. 1994. – Prvi tečajevi za korisnike inter-neta (listopad). 1995. – Stručnjaci Srca uspostavili prvu ATM vezu brzine 155 Mbps iz-među Srca i Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu (20. listopada). 1995. – Srce izradilo i izdalo prvo iz-danje „Priručnika za korisnike CARN-a” (listopad). 1996. – Otvoren Sun SITE Hrvatska – Sveučilište u Zagrebu uključeno u krug tridesetak svjetskih sveučilištą (12. prosinca). 1999. – Prvi tečaj TtT (Training the Trainers) održan u suradnji s CARN-om (25. siječnja). 2000. – U Srcu udomljen i započeo s radom CIX – nacionalno središte za razmjenu internetskog prometa. 2002. – U Srcu uspostavljen računalni

klaster Isabella. 2002. – U Srcu uspostavljeno među-narodno čvorište paneuropske mreže GÉANT u Hrvatskoj (1. svibnja). 2002. – Obavljeno prvo mjerenje hr-vatskog web prostora. 2003. – Uspostavljen novi obrazovni program – Akademija mrežnih tehno-logija prema CISCO programu – počela nastava za prvu generaciju polaznika (28. travnja). 2003. – Pokrenut zajednički projekt CARNeta i Srca – Giga CARNet (23. lipnja). 2004. – Pokrenut Data GRID čvor (EDG) u Srcu – postali smo dijelom europskog GRID projekta (2. veljače). 2004. – Započeo projekt AAI@EduHr – Srce predvodi izgradnju autentika-cijske i autorizacijske infrastrukture sustava znanosti i visokog obrazovanja (27. svibnja). 2004. – Srce službeno preuzelo brigu o Informacijskom sustavu visokih uči-liąta (22. listopada). 2004. – Uspostavljen novi obrazovni program – Linux akademija (15. stu-denog). 2004. – U ISSP krajem 2004. godine uključeno: 130 visokoškolskih usta-nova (13 novih); 65 prodajnih mjesta; 90.000 aktivnih korisnika sustava pre-hrane, tj. vlasnika aktivnih studentskih kartica (iksica). 2005. – Prvi tečaj iz programa Linux akademije (18. travnja). 2005. – Stručnjaci Srca povezali hrvat-sku akademsku i istraživačku zajedni-cu u Eduroam sustav (svibanj). 2005. – Zaživio prvi hrvatski grid – grid infrastruktura predana na upora-bu (1. srpnja). 2007. – Senat Sveučilišta u Zagrebu odlučio da se uspostavi Središnji sveu-čilišni ured za e-učenje, s time da po-slove iz nadležnosti toga ureda obavlja Centar za e-učenje koji se uspostavlja u Srcu u skladu s Planom rada za 2007. godinu (siječanj). 2007. – Nakon više od 15 godina uspješne suradnje, Srce na CARNetov zahtjev prestaje za CARNet obavljati dvije usluge: „Pristup internetu za osobe, ustanove i nekomercijalne pro-jekte: javno računalo public.srce.hr” i „CARNetov help desk” (1. srpnja).

Iz povijesti Srca

eGov

ernm

ente

Hrv

atsk

a

170/04/2009 eGOVERNMENT infoTrend 3

Razgovor s ravnateljem Srca mr. sc. Zoranom Bekićem

steći međunarodno priznate diplome ili cer-tifikate, poput ECDL diploma ili CISCO ili Microsoft industrijskih certifikata.

IT: Početkom svibnja počinje tečaj CIS-CO akademije mrežnih tehnologija. Možete li nešto reći o tome tečaju?

Bekić: CISCO akademija je međunarodni program koji traje 4 semestra po 70 sati. Dio tih programa se održava tehnologijom e-uče-nja, dio se održava na način da ljudi dolaze u zgradu Srca i zajedno s našim predavačima imaju praktične vježbe na mrežnim uređaji-ma. Iako mi nismo jedini u Hrvatskoj koji držimo taj program, postali smo prepoznat-ljivi po tome što nudimo kvalitetan program održavanja, a koji daje osnovna i temeljna znanja da se savladaju mrežne tehnologije i da polaznici mogu polagati ispite za indu-strijske i Cisco certifikate.

IT: Koje poslove Srca bi posebno izdvojili u kontekstu djelatnosti Srca na osiguravanju no-vih tehnologija u znanosti i obrazovanju?

Bekić: Danas se uglavnom smatra da u su-stavu znanosti i obrazovanja koji se sve više temelji na suradnji znanstvenika i dijeljenju zajedničkih resursa, postoje dvije temeljne infrastrukture. Jedna je računalno-komuni-kacijska mreža, kao dio svjetske internetske mreže. Srce je u prethodnih 18 godina zna-čajno doprinijelo da u Hrvatskoj postoji ta-kva mreža.

A druga temeljna infrastruktura je GRID infrastruktura. To je „mreža” računalnih klastera i podatkovnih elemenata, u nekom smislu nadgradnja ili nova generacija inter-neta. Ono što je važno za Hrvatsku jest to da mi tu „mrežu” za Hrvatsku imamo i da je ona povezana sa sličnim europskim mre-žama. Konkretno, Srce je koordinator Hrvat-ske nacionalne GRID infrastrukture (CRO NGI) te se brine i pomaže da se CRO NGI razvija i učinkovito koristi. CRO NGI danas ima dva čvora u Zagrebu te po jedan u Rijeci, Osijeku i Splitu. CRO NGI je temelj za na-predno računarstvo u Hrvatskoj, no posebno za istraživanja i istraživački rad utemeljen na računanju i obradi velikih količina znanstve-nih podataka.

Još jedna važna infrastruktura koju Srce uspješno i odgovorno gradi je ono što zo-vemo autorizacijska i autentikacijska infra-struktura – AAI@EduHr. To je infrastruk-tura koju je izgradilo Srce po nalogu Mini-starstva znanosti, obrazovanja i sporta te je danas u Europi priznata kao jedna od naj-boljih takvih infrastruktura u Europi. Ono po čemu je mi, kao njezini redoviti korisni-ci, znamo i prepoznajemo jest to da danas svaki student, svaki učenik, svaki nastavnik i svaki znanstvenik (njih više od 590.000) u Hrvatskoj ima svoj elektronički identitet, dakle ima svoju korisničku oznaku i lozin-ku, pomoću kojih imaju pristup mnogim

mrežnim informacijskim izvorima i resur-sima. Broj tih resursa se stalno širi, a Srce je odgovorno za funkcioniranje središnjih elemenata AAI@EduHr infrastrukture kao cjeline. Naši europski kolege smatraju da je jako velika prednost Hrvatske u tome da mi već danas imamo tu infrastrukturu u funkciji i da je ona rasprostranjena na cijelu akadem-sku zajednicu. Ta je infrastruktura osnova za suvremeno društvo temeljeno na mrežama, na GRIDU, na distribuiranim elektroničkim informacijama i izvorima.

Srce, također, zajedno s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta gradi cijeli niz informacijskih sustava, i to je važan dio naše djelatnosti. Srce je odgovorno za operativno funkcioniranje Informacijskog sustava viso-kih učilišta (ISVU) i za Informacijski sustav studentske prehrane (ISSP). Nakon niza go-dina uspjeli smo doći do stanja da danas pre-ko 70 hrvatskih fakulteta i preko 90.000 stu-denata u Hrvatskoj svoje „poslovanje” i svoj odnos s fakultetom rade kroz ISVU. U praksi to znači da se u Srcu nalaze poslužitelji na kojima se nalaze sve njihove ocjene, prijave ispita, prijave godina. U Srcu se nalazi i dje-luje Centar za autorizaciju prava koji studen-tima omogućuje da koriste prava iz subven-cionirane prehrane u restoranima. Također se nadamo da će se pojačati proces izgradnje poslovnih informacijskih sustava sveučilišta i da će Srce u tome sudjelovati. Nažalost, za sada još nema takvih integralnih poslovnih sustava, ali proces je počeo i sigurno će i on u narednom razdoblju zaživjeti.

IT: mate li vi dodirnih točaka sa susta-vom Omega?

Bekić: Omega je sustav za e-učenje na Fi-lozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Iako nemamo izravne veze s Omegom, po-drška e-učenju na Sveučilištu i u akademskoj zajednici je važan segment djelatnosti Srca. Srce je upravo prije nekoliko mjeseci završilo veliki trogodišnji europski projekt EQIBELT koji je imao za svrhu uvođenje tehnologija e-učenja na hrvatska sveučilišta. Kao rezul-tat tog projekta, između ostalog, u Srcu već drugu godinu djeluje Centar za e-učenje i on

nudi usluge sustava vrlo sličnog Omegi svim onim fakultetima i ustanovama u Hrvatskoj koji nemaju vlastiti sustav. Neki fakulteti imaju svoju sustave, no mnogi fakulteti ne-maju svoje sustave i oni su svi dobro došli u Srce i Centar za e-učenje. Naš sustav se zove Merlin. I Omega i Merlin temelje se na pro-gramskom sustavu otvorenog koda Moodle. Ono što je važno reći vezano uz e-učenje je činjenica da osim stavljanja na raspolaganje tehnologije, nastavnicima treba osigurati po-uzdanu i stalnu potporu pri uporabi te teh-nologije, a upravo je to važna zadaća našeg Centra za e-učenje.

IT: Koje aktivnosti Srca bi na kraju još posebno spomenuli?

Bekić: U Srcu postoji više od 40 poslovnih aktivnosti koje rezultiraju konkretnim proi-zvodima i uslugama za naše korisnike. Sva-kako bih još spomenuo naše službe za pomoć korisnicima (help desk), referalne centre za distribuciju i podršku uporabi različitih pro-gramskih alata, a također i portal i stručne seminare koje Srce tradicionalno godinama održava za sistem inženjere u ustanovama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja.

Linux i otvoreni sustav imaju dugu povi-jest uporabe u Srcu, a upravo na sustavima otvorenog koda zasnivaju se neke uspješ-ne aplikacije koje Srce razvija u suradnji s drugim institucijama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja. Spomenimo samo su-stav HRČAK – portal znanstvenih časopisa Hrvatske ili sustav DAMP – digitalni arhiv mrežnih publikacija.

Srce izdaje i međunarodni časopis CIT (Journal of Computing and Information Te-chnology), a trenutno završavamo pripreme i za 31. međunarodnu konferenciju ITI – In-formation Technology Interfaces, koju Srce, počevši od 1974. godine, tradicionalno odr-žava početkom ljeta. I ove godine ona se odr-žava u Cavtatu od 22. do 25. lipnja, a posebna tema ovogodišnje konferencije je medicinska informatika. ITI je inače multidisciplinarna znanstvena konferencija koja povezuje istra-živače iz različitih područja informacijske i komunikacijske tehnologije.

Zgrada Srca rad je arhitekta Aleksandra Dragomanovića, a dovršena je i useljena tijekom 1974. godine.

eGov

ernm

ente

Hrv

atsk

a

4 infoTrend eGOVERNMENT 170/04/2009

eGov

ernm

ente

Hrv

atsk

a

U prošlom broju (IT 169, eG1) na stranicama priloga eGovernment pisale smo o misiji Hrvatske informacijsko-dokumentacijske referalne agencije, o informacijama koje

Hidra nudi te mogućnostima korištenja njezinih informacijskih resursa. Posebno smo obradile mogućnosti pretraživanja i pronala-ženja pravnih propisa Republike Hrvatske te međunarodnih ugo-vora kojih je Hrvatska potpisnica, putem E-kataloga službene doku-mentacije Republike Hrvatske na Hidrinim internetskim stranicama (www.hidra.hr). U ovom broju približit ćemo Vam pretraživanje i pristup službenim informacijama o tijelima javne vlasti Repu-blike Hrvatske vodeći Vas kroz Hidrin Adresar tijela javne vlasti Republike Hrvatske, od tražilice do obilja podataka koje Hidra nudi u tom segmentu svojih baza podataka.

Adresar tijela javne vlasti Republike HrvatskeSlužbene informacije o tijelima javne vlasti RH: nazivi, adrese,

komunikacije, ustroj, funkcije, djelatnost itd.

Hidrin Adresar tijela javne vlasti Republike Hrvatske baza je podataka koja sadrži sljedeće podatke: naziv tijela, mjesto unutar državnoga ustroja, adresu, komunikacije i ustrojstvene jedinice, funkcije i imena dužnosnika i visokih državnih i javnih službenika (imenik), klasifikaciju djelatnosti i poveznice na katalog prikuplje-nih službenih publikacija u Hidrinim zbirkama.

Pod pojmom tijela javne vlasti misli se na državna tijela, tijela je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje su prenesene javne ovlasti.

Radi lakšeg snalaženja, tijela javne vlasti moguće je podijeliti u nekoliko kategorija:

1.Tijela državne vlasti:– zakonodavna vlast– izvršna vlast– Ustavni sud, sudbena vlast i pravosuđe2. Diplomatsko konzularna predstavništva RH3. Ustanove javnog sektora4. Poduzeća od javnog interesa5. Lokalna i (područna) regionalna samouprava.Hidrini djelatnici svakodnevno prikupljaju i ažuriraju podatke

na temelju službenih izvora, a jednom tjedno ažurira se i stanje baze podataka na Hidrinim web stranicama. Adresar se sastavlja na temelju propisa koji izlaze u Narodnim novinama, a odnose se na početak ili prestanak rada nekog tijela, zatim rješenja Vlade o funk-cijama i imenovanjima ili razrješenjima dužnosnika, dok se ostale informacije o tijelima temelje na izravnom kontaktu sa svakim tijelom posebno. Postoji i mogućnost da tijela, u slučaju promjena koje se odnose na osnovne podatke o njima, sama prijave promjene

putem ponuđenog web obrasca.

Adresar je dostupan kao:1.tiskano izdanje koje izlazi jedanput godišnje

pod naslovom Republika Hrvatska – Mali vodič = Republic of Croatia – Mini Guide (dvojezično izdanje)

Kako najjednostavnije i najbrže doći do potrebne službene informacije ili dokumenta?

Pitajte HIDRU /22. PDF izdanje, isto-

vjetno tiskanom, koje je moguće preuzeti s Hidri-nih web stranica

3. baza podataka na Hidrinim internetskim stranicama,ažurirana jedanput tjedno ili po potrebi češće.

Svima kojima su po-trebni najnoviji podaci najbolje je osloniti se na pretraživanje baze podataka, a ono je moguće po:

• nazivu tijela• funkciji (direktor, dekan, glavni inspektor, gradonačelnica, mi-

nistar, ravnateljica...)• imenu dužnosnika• djelatnosti kojom se tijelo bavi (energetika, financije, okoliš,

obrana, znanost...)Adresar je zamišljen tako da korisniku omogućava lagan i brz

prelazak iz više na nižu razinu i obratno, te okupljanje i prikaz slič-nih podataka na više načina.

Pretraživanje adresara

Da bi se započelo pretraživanje Adresara može se ili upisati pojam u neku od ponuđenih kategorija (slika 1) ili potražiti pomoć kazala (slika 2).

Slika 1: Prikaz obrasca za pretraživanje Adresara tijela javne vlasti.

Slika 2: Prikaz pomoćnog kazala po Funkciji.170/04/2009 eGOVERNMENT infoTrend 5

eGov

ernm

ente

Hrv

atsk

a

Slika 3: Primjer rezultata pretraživanja prema Nazivu tijela. Rezultat daje pregled svih podataka o određenom tijelu. Kroz poveznice se mogu pregledavati ostali podaci vezani uz neki od pojmova iz prikazanog rezultata. Na primjer, odabirom Funkcije: državni tajnik dobili bismo kao rezultat pregled svih ostalih tijela u kojima ovaj državni tajnik obnaša neku funkciju i sve podatke o tim drugim tijelima. Odabirom Područja: Komunikacije i infor-macijska tehnologija dobili bismo kao rezultat pregled svih ostalih tijela koja se bave ovim područjem. Svaki prikazani rezultat ima i izravnu poveznicu na službene web stranice tijela koje se pretražu-je, kao i poveznicu na drugu Hidrinu bazu u kojoj su pohranjeni službeni dokumenti/publikacije koje je izdalo traženo tijelo (vidi: Slika 4).

Slika 4: Adresar tijela javne vlasti povezan je s E-katalogom koji sadrži podatke o svim službenim dokumentima/publikacijama tijela javne vlasti pohranjenima u Hidri.

Slika 5: Primjer rezultata pretraživanja prema Funkciji. Ako se pretražuje prema određenoj funkciji, rezultat će biti sva tijela u kojima postoji funkcija zadana u pretraživanju. U ovom primjeru zadan je pojam gradonačelnica, što je dalo rezultat od 9 gradova. Za svaki dobiveni grad dat je puni pregled svih podataka, a kroz poveznice je moguće pregledavati ostale podatke vezane uz neki od pojmova iz prikazanog rezultata. Na primjer, odabirom Po-dručja: lokalna i područna (regionalna) samouprava dobili bismo kao rezultat pregled svih postojećih gradova, općina i županija u Hrvatskoj (vidi sliku 6).

Slika 6: Pregled podataka o županiji, ali i gradovima i općinama koje obuhvaća, s mogućnošću pregleda podataka za svaki od gra-dova i općina posebno.

Kako najjednostavnije i najbrže doći do potrebne službene informacije ili dokumenta?

6 infoTrend eGOVERNMENT 170/04/2009

eGov

ernm

ente

Hrv

atsk

a

U sklopu Adresara omogućeno je i preuzimanje datoteka s adre-sama pripremljenima za ispis na naljepnice (veličine 70 x 41 mm). Datoteke obuhvaćaju različite grupe tijela, sukladno njihovom mjestu u državnom ustroju (slika 7).

Slika 7: Etikete s adresama određene skupine tijela javne vlasti spremne za ispis (veličine 70 x 41 mm).

Nakon Adresara slijedi popis međunarodnih organizacija kojih je Republika Hrvatska članica. Taj popis sadrži naziv organizacije na hrvatskom i engleskom jeziku, akronime organizacije, datum primanja RH u članstvo i izravnu poveznicu na službene stranice međunarodne organizacije (slika 8).

Slika 8: Članstvo Republike Hrvatske u međunarodnim organi-zacijama.

Kao dodatak Adresaru korisnik na jednom mjestu može dobiti i pregled svih vlada Republike Hrvatske i nji-hovih članova s datumima osnivanja i završetka rada, kako cijele vlade, tako i svakog ministra posebno.

Uz korištenje Hidrinih publikacija i pretraživanje internetskih stranica uvijek, naravno, možete koristiti i naše izravne informacijske usluge. Odsjek za pružanje korisničkih usluga u kratkom će roku odgovo-riti na svako Vaše pitanje vezano uz informacije prikazane u ovom broju Infotrenda ili neke druge službene informacije koje su Vam potrebne.

U sljedećem broju Infotrenda – s obzirom na njihovu aktual-nost vezanu uz održavanje Izbora za članove predstavničkih tije-la jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 2009. i Izbora općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradona-čelnika Grada Zagreba 2009. koji će se održati 17. svibnja 2009. godine – upoznat ćemo Vas s Hidrinim internetskim stranicama koje sadrže podatke o političkim strankama registriranim u Republici Hrvatskoj.

Pripremile: Tamara Horvat i Renata Pekorari

Hidra, Zagreb, travanj 2009.

Kako, gdje i kada do informacije?

1.Pretraživanjem Hidrinih web stranica, svaki dan od 0-24.

URL: www.hidra.hr

2.Pregledavanjem službenih publikacija iz zbirki u Hidrinom prostoru.

Adresa: HIDRA, 10020 Zagreb, Siget 18c.

3.Postavljanjem upita, Odsjek za pružanje korisničkih usluga.

Adresa: HIDRA, 10020 Zagreb, Siget 18c, p.p. 327

Telefon: (01) 4855 827 Telefaks: (01) 4855 655 E-mail: ured@hidra.hr radnim danom od 9.00 do 16.00 sati.

4. Pregledavanjem Hidrinih publikacija dostupnih u papirnom mediju u Hidri,

tijelima javne vlasti te županijskim knjižnicama i u PDF formatu na Hidrinim web stranicama.

170/04/2009 eGOVERNMENT infoTrend 7

eGov

ernm

ente

Hrv

atsk

aeG

over

nmen

teH

rvat

ska

8 infoTrend eGOVERNMENT 170/04/2009

Stručnjaci procje-njuju da je između 1997. i 2007. godine samo u SAD-u 500 milijuna računala postalo otpad...

Na Dan planete Zemlje, 22. travnja, tvrtka SPAN pokrenula je „Zelenu ITeligenciju”, eko-

lošku akciju prikupljanja elektronskog i elektroničkog otpada na području Grada Zagreba. Pod pokroviteljstvom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te u suradnji s ovlaštenim koncesiona-rom, tvrtkom Spectra-Media, postavljeni su kontejneri za odlaganje elektronskog i elektroničkog otpada u prostorima za-grebačkih poduzeća te na Trgu kralja Tomislava, gdje otpad mogu odložiti građani. Akcija je trajala do 29.travnja, a sav prikupljeni otpad bit će zbrinut na odgovoran i zakonom propisan način.

Elektronski i elektronički otpad naj-brže je rastući problem što se otpada tiče danas u svijetu te predstavlja veliku opa-

Što je elektronički otpadElektronički otpad je popularno i neformalno ime za elektroničke proizvode na

kraju radnog vijeka. Ubraja se u opasne otpade zbog niza štetnih kemijskih spojeva poput kadmija (tiskane ploče), arsena, olova (koristi se u monitorima radi zaštite od zračenja) žive, kroma (dekorativne svrhe), berilija, fosfora (katodne cijevi monitora i televizora) i plastike koji su opasni po ljudsko zdravlje i veliki su zagađivači okoliša. Elektrotehnički i elektronički otpad se u zakonima Europske unije označava kra-ticom WEEE (Waste Electrical and Electronic Equipment), a oprema EEE. Danas gotovo svako kućanstvo posjeduje takve naprave. Elektronička oprema je sve zastu-pljenija u uredima i trgovinama, ukratko, posvuda, a kad joj dođe kraj pojavljuje se u otpadu. Procjenjuje se da je godine 1992. u ukupnom europskom kućnom otpadu WEEE iznosio oko 2%, odnosno 4 milijuna tona, a 1998. već 6 milijuna tona (4% u kućnom otpadu ili 50 milijuna komada). Očekuje se da će se količina WEEE-a po-većavati po stopi od 5% godišnje, što znači da će se u sljedećih deset godina taj otpad udvostručiti. Porast WEEE-a je tri puta veći od porasta komunalnog otpada.

snost po okoliš i ljudsko zdravlje. Procje-njuje se da u svijetu godišnje nastaje oko 20 do 50 milijuna tona elektroničkog ot-pada. Stručnjaci procjenjuju da je između 1997. i 2007. godine samo u SAD-u 500 milijuna računala postalo otpad. Kako dijelovi koji se nalaze u mnogim elek-tronskim proizvodima sadrže kemikalije koje se probijaju u Zemlju, onečišćuju podvodne vode i isparavaju u atmosferu, problem ne predstavlja samo njegova ko-ličina, nego i toksičnost njegovih sastoja-ka kao što su olovo, berilij, živa i kadmij. Unatoč tome, industrije i potrošači do danas su poduzeli tek male korake u rje-šavanju tog gorućeg problema.

U elektronski i elektronički otpad spa-daju sve vrste električnih aparata, od bi-jele tehnike do računala, mobitela, elek-tričnih alata, sve do dječjih igračaka na baterije, rasvjete i medicinskih uređaja. Svi ovi uređaji su potencijalno opasni za okoliš. Na primjer, ako nestručna osoba na ulici iz rashladnog uređaja izvadi mo-tor, doći će do ispuštanja štetnih plinova koji razaraju ozonski omotač, pucanjem TV ekrana i monitora u okoliš se raspr-šuje fosfor, a pucanjem fluorescentnih svjetiljki u okolinu se ispuštaju živine pare.

Zbrinjavanje elektronskog i elektro-ničkog otpada je i u Hrvatskoj jedan od glavnih preduvjeta ekološki odgovornog ponašanja te obveza za tvrtke i građane. Cilj akcije „Zelena ITeligencija” je priku-pljanje što veće količine tog potencijalno opasnog otpada i omogućivanje gospo-darskim subjektima da pridonesu oču-vanju prirode, ljudskog zdravlja i, u kraj-njoj liniji, života sugrađana. Također, po-zivaju se svi građani da odvoje nekoliko minuta i odgovorno zbrinu elektronski i elektronički otpad iz svojih kućanstava.

Prikupljanje elektroničkog otpada

Elektrotehnički i elektronički otpad je tri puta veći od porasta komunalnog otpada.

SPAN-ova akcija Zelena ITeligencija