i

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAEVINSKI FAKULTET

ZLATKO LACKOVI

Outsourcing u odravanju

Osijek, 2014.

ii

Izdava

Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku Graevinski fakultet u Osijeku Osijek, Drinska 16a

Za izdavaa

Prof. dr. sc. Damir Varevac, dekan

Recenzija

Prof. dr. sc. Marijan Kari dipl. oec., Ekonomski fakultet u Osijeku Prof. dr. sc. Petar Brana dipl.in.gra., Graevinski fakultet u Osijeku Prof.dr. sc. Tomislav Mrela dipl.in.stroj., Elektrotehniki fakultet Osijek

Lektor

Prof. dr. sc. Ivan Jurevi, Filozofski fakultet u Osijeku

Tisak

Grafika d.o.o., Osijek

Naklada: 200 primjeraka

Objavljivanje ove knjige odobrilo je Fakultetsko vijee Graevinskog fakulteta Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na svojoj 153. sjednici sjednici 28.sijenja 2014 godine

CIP Katalogizacija u publikaciji Gradska i sveuilina knjinica u Osijeku Pod brojem 131004065

LACKOVI, Zlatko Outsourcing u odravanju / Zlatko Lackovi.- Osijek: Graevinski fakultet, 2014.

Bibliografija.

iii

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAEVINSKI FAKULTET

ZLATKO LACKOVI

Outsourcing u odravanju

Osijek, 2014.

iv

Izvodi iz Recenzija: 1.Prof.dr.sc. Marijan Kari-Viegodinji redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Na temelju vlastitih iskustava u poslovnoj praksi i pratei najnovija znanstvena postignua u podruju outsourcinga ( eksternalizacija), autor prof.dr.sc. Zlatko lackovi u tekstu rukopisa za prvo izdanje knjige pod naslovom Outsourcing u odravanju, cjelovito obrauje probleme odluivanja i provedbe odluka o outsourcingu u gospodarskoj praksi. Obraeni su, prije svega osnovni pojmovi o outsourcingu kao poslovnoj filozofiji i poslovnom procesu, te bitna pitanja uvoenja u praksu. Posebice su obraena ekonomska i tehnika pitanja sustava, strategijske komponente i vrste poslovnih strategija u outsourcing-poduzeima. Najvei dio teksta rukopisa odnosi se na outsourcing-poslovanje gospodarskog subjekta u djelatnosti odravanja. U tom djelu rukopisa objanjena su vana pitanja koja prate nastanak i razvoj takvih poduzea ( od institucionalizacije, marketinga, organizacije, financiranja, ugovaranja radova, nabave i logistike, upravljanja ljudskim resursima do upravljanja kvalitetom). Znaajan je i dio rukopisa u kojem autor razmatra granski outsourcing ( od odravanja graevinskih objekata, opreme i strojeva, energetike i poljoprivredne mehanizacije do informatikog hardvera i softvera.

2.Prof.dr.sc. Petar Brana- Viegodinji redoviti profesor na Graevinskom fakultetu u Osijeku. Priloeni rukopis knjige koja bi mogla biti interesantna studentima tehnikih fakulteta i poduzetnicima s mnamjerom bavljenja posloviuma iz oblasti odravanja tehnikih sustava. Vanost tematike obraene u ovom radu danas je posebno izraena u graevinarstvu i slinim djelatnostima ali i drugima ( brodogradnja, poljoprivreda, oruane snage itd.) gdje su procesi realizacije ugroeni vrlo visokim rasipanjem frekvencije tranje te estim i velikim vrnim optereenjima a uz to i velikim rizicima od neispunjavanja traenih zahtjeva to je skupo i opasno. Danas poduzea koja grade ili se bave slinim djelatnostima mogu na tritu opstati samo primjenom outsourcinga, koji je gotovo uvijek strateko poslovno opredjeljenje za upotrebu skupe i visoko efikasne mehanzacije jer bi bilo poslovno samoubojstvo imati vlastitu mehanizaciju koja ne radi iz razloga to nema posla ili se ne odrava kako treba. 3.Prof.dr.sc. Tomislav Mrela- Viegodinji redoviti profesor na Elektrotehnikom fakultetu u Osijeku. Knjige je pisana kao poslovni udbenik namjenjen sudentima tehnikih fakulteta osobito kod priprema za semenarske i diplomske radove, te je i pomona literatura za vie kolegija. Osim toga se moe koristiti kao vodi jer daje osnovna uputstva i naine kao i osnovno znanje koje trebaju imati zainteresirani za osnivanje poduzea koje e izvoditi radove odravanja po modelu outsourcinga. Knjiga u cjelosti ispunjava zahtjeve znanstveno-nastavne litarature za razmatrano podruje. Na temelju iznesenih injenica i analize, knjiga se, pod naslovom Outsourcing u odravanju, autora prof.dr.sc. Zlatka lackovia, redovitog profesora Graevinskog fakulteta u Osijeku, moe objaviti.

v

SADRAJ

Stranica

Predgovor ............................................................................................................... vi

1. UVOD ........................................................................................................................................ 1

2. POSEBNE ZNAAJKE OUTSOURCINGA ........................................................................ 4 2.1. Definicija ............................................................................................................................................................. 4 2.2. Poslovna filozofija ............................................................................................................................................... 5 2.3. Prednosti i nedostaci ............................................................................................................................................ 7 2.4. Aplikativnost ........................................................................................................................................................ 9 2.5 Osnovni elementi aplikativnosti outsourcinga u odravanju ................................................................................ 10

3. ODRAVANJE ..................................................................................................................... 13 3.1. Radna sposobnost tehnikog sustava .................................................................................................................. 13 3.2. Upravljanje eksploatacijom ................................................................................................................................ 14 3.3. Odravanje kao podsustav eksploatacije ............................................................................................................ 17 3.4. Vrste i metode odravanja ................................................................................................................................... 18 3.5. Korekcijsko odravanje ....................................................................................................................................... 23 3.6. Tehnika dijagnostika ......................................................................................................................................... 25 3.7. Ekonomika odravanja i eksploatacije tehnikih sustava ................................................................................... 27

3.7.1. Pojam i vrste trokova odravanja i eksploatacije prema porijeklu i sastavu ....................................... 27 3.7.2. Trokovi odravanja stalnih sredstava .................................................................................................. 29 3.7.3. Analiza dinamike trokova odravanja u odnosu na temeljne vrste ..................................................... 30 3.7.4. Vremenski raspored trokova investicijskog odravanja ...................................................................... 32 3.7.5. Dinamika trokova odravanja ............................................................................................................ 35

3.7.5.1. Stalni trokovi ......................................................................................................................... 35 3.7.5.2. Promjenljivi - proporcionalni trokovi ................................................................................... 37 3.7.5.3. Promjenljivi - neproporcionalni trokovi ................................................................................ 38

3.7.6. Izraunavanje trokova odravanja u tehnikom sustavu ...................................................................... 39

4. POSLOVNA STRATEGIJA ................................................................................................ 42 4.1 Strategijske komponente .................................................................................................................................... 42

4.1.1. Temeljni pojmovi .................................................................................................................................. 42 4.1.2. Vizija ............................................................................................................................................... 43 4.1.3. Misija .................................................................................................................................................... 44 4.1.4. Analiza okoline .................................................................................................................................... 46 4.1.5. Ciljevi 50 4.1.6. Plan 52

4.2. Strategijska opredjeljenja i upravljanje .............................................................................................................. 53 4.2.1. Vrste poslovnih strategija .................................................................................................................... 53

4.2.1.1. Strategija rasta ........................................................................................................................ 53 4.2.1.2. Strategija stabilizacije ............................................................................................................. 53 4.2.1.3. Strategija redukcije .................................................................................................................. 54 4.2.1.4. Generike strategije ................................................................................................................ 55

vi

4.2.1.5. Strategija ivotnog ciklusa proizvoda ...................................................................................... 55 4.3. Strategijsko upravljanje ...................................................................................................................................... 56

4.3.1. Ciljevi poduzea .................................................................................................................................. 56 4.3.2. Upravljake funkcije ............................................................................................................................. 57 4.3.3. Proces .................................................................................................................................................... 59

5. OUTSOURCING-POSLOVANJE GOSPODARSKOG SUBJEKTA U DJELATNOSTIMA ODRAVANJA ................................................................................ 60

5.1 Institucionalizacija poduzea za outsourcing ....................................................................................................... 60 5.2 Definiranje osnovnih elemenata marketinga ........................................................................................................ 62

5.2.1. Poimanje marketinga ............................................................................................................................ 62 5.2.2. Marketinka istraivanja ....................................................................................................................... 64 5.2.3. Marketing miks ..................................................................................................................................... 68

5.3. Organizacija ....................................................................................................................................................... 70 5.3.1. Definicija ............................................................................................................................................ 70 5.3.2. Organizacijska struktura ....................................................................................................................... 71 5.3.3. Klasini oblici organizacijske strukture ................................................................................................ 73 5.3.4. Organizacija djelatnosti odravanja ...................................................................................................... 75

5.4. Financiranje ......................................................................................................................................................... 77 5.4.1. Vrste i oblici financiranja ..................................................................................................................... 77 5.4.2. Plaanje i osiguranje plaanja ............................................................................................................... 79

5.4.2.1. Temeljna naela ...................................................................................................................... 79 5.4.2.2. Bezgotovinsko plaanje .......................................................................................................... 80 5.4.2.3. Plaanje gotovim novcem ....................................................................................................... 81 5.4.2.4. Obraunski nain plaanja ...................................................................................................... 82

5.4.2.4.1. Kompenzacija (prijeboj) ........................................................................................ 82 5.4.2.4.2. Cesija ..................................................................................................................... 83 5.4.2.4.3. Asignacija .............................................................................................................. 84 5.4.2.4.4. Preuzimanje duga .................................................................................................. 85

5.4.2.5. Osiguranje plaanja ................................................................................................................ 85 5.4.2.5.1. Mjenica ................................................................................................................ 85 5.4.2.5.2. ek ........................................................................................................................ 88 5.4.2.5.3. Jamstvo ................................................................................................................ 89

5.4.2.6. Elektronika plaanja ............................................................................................................. 92 5.5. Ugovaranje poslova outsourcinga ....................................................................................................................... 93

5.5.1. Ponuda ................................................................................................................................................. 93 5.5.2. Ugovaranje i izvrenje poslova odravanja ........................................................................................... 96

5.6. Nabava i logistika ............................................................................................................................................... 96 5.6.1. Strategija nabave .................................................................................................................................. 96 5.6.2. Planiranje nabave ................................................................................................................................. 99 5.6.3. Marketing miks nabave ....................................................................................................................... 103 5.6.4. Odluke o nabavi ................................................................................................................................. 105 5.6.5. Voenje nabave ................................................................................................................................. 107 5.6.6. Logistika u nabavi .............................................................................................................................. 111

5.6.6.1. Logistika .............................................................................................................................. 111 5.6.6.2. Logistika kao poslovna aktivnost ........................................................................................ 111

5.7. Upravljanje ljudskim resursima ....................................................................................................................... 113 5.7.1. Trite rada ........................................................................................................................................ 113 5.7.2. Analiza rada ....................................................................................................................................... 114 5.7.3. Planiranje ........................................................................................................................................... 115 5.7.4. Istraivanje novih radnika .................................................................................................................. 116 5.7.5. Selekcija ............................................................................................................................................. 117 5.7.6. Uvoenje u posao ............................................................................................................................... 118 5.7.7. Razvoj i obrazovanje kadrova ............................................................................................................ 119 5.7.8. Motivacija .......................................................................................................................................... 119 5.7.9. Komuniciranje ................................................................................................................................... 122 5.7.10. Timski rad ........................................................................................................................................ 123 5.7.11. Ocjena uspjenosti ........................................................................................................................... 126

vii

5.7.12. Smjena generacije ............................................................................................................................ 129 5.8. Upravljanje kvalitetom ..................................................................................................................................... 129

5.8.1. Definicija ........................................................................................................................................... 129 5.8.2. Osnove upravljanja kvalitetom .......................................................................................................... 130 5.8.3. Temeljne pretpostavke za uvoenje TQM-a ...................................................................................... 133 5.8.4. Uvoenje standarda ............................................................................................................................ 135

6. GRANSKI OUTSOURCING ............................................................................................. 137 6.1. Objekti odravanja .......................................................................................................................................... 137 6.2. Graevinski objekti .......................................................................................................................................... 137

6.2.1. Zgrade ............................................................................................................................................. 137 6.2.2. Ceste ................................................................................................................................................ 139 6.2.3. Graevinska mehanizacija .................................................................................................................. 141

6.3. Oprema i strojevi ............................................................................................................................................... 144 6.4. Energetika 147

6.4.1. Odravanje elektroenergetskih postrojenja ......................................................................................... 147 6.4.1.1. Proizvodnja elektrine energije ............................................................................................ 147 6.4.1.2. Outsourcing u prijenosu i distribuciji elektrine energije .................................................... 149

6.4.2. Odravanje elektrinih instalacija ....................................................................................................... 149 6.4.3. Odravanje solarnih elektrana ............................................................................................................. 150

6.5. Poljoprivredna mehanizacija ............................................................................................................................. 151 6.6. Informatiki hardware i software ..................................................................................................................... 155

7. LITERATURA .................................................................................................................... 157 7.1. Knjige i asopisi .............................................................................................................................................. 157 7.2. Ostali izvori ...................................................................................................................................................... 160

8. POPIS SLIKA ...................................................................................................................... 161

9. BILJEKA O AUTORU ..................................................................................................... 163

viii

PREDGOVOR

Ovaj rad je plod osobne viegodinje znanstveno-istraivake djelatnosti i aktivnog sudjelovanja u neposrednoj gospodarskoj praksi. Rad u praksi se, prije svega, odnosi na voenje elektrotehnike tvrtke kaja se jednim dijelom bavila i odravanjem elektrotehnike opreme i instalacija. Viegodinje praktino iskustvo sam dopunjavao istraivanjem irokog spektra problema odravanja, to je rezultiralo veim brojem knjiga te znanstvenih i strunih lanaka objavljenih u asopisima i zbornicima radova u zemlji i inozemstvu. Odraavanje je istraivano s ekonomskog, organizacijskog, marketinkog i tehnikog stajalita. Razvoj odravanja kao gospodarske aktivnosti povezane sa sloenim tehnikim sustavima stvorio je uvjete i potrebu za ukljuivanjem vanjskih partnera za neke odravateljske postupke i tako se pojavila praksa outsourcinga. Naime, vanjski partner je obino samostalni gospodarski subjekt koji posluje na tritu i moe ponuditi konkurentnu cijenu a time i manje trokove za odravanje nekog gospodarskog ili infrastrukturalnog objekta. Outsourcing u organizaciji samostalnog poduzea, osim to osigurava konkurentnu cijenu, u pravilu nudi suvremenu opremu i strune kadrove. Sve su to razlozi da je outsourcing postao aktualni model poslovanja o kojem razmiljaju voditelji svih javnih sloenih sustava, kao i industrijskih pogona. Zato je ovaj uradak, prije svega, namijenjen tehnikim slubama javnih i privatnih sloenih tehnikih sustava. Osim toga, moe pomoi u izobrazbi pojedinaca koji se odluuju osnovati poduzea za neke vrste odravanja u outsourcingu ili vlasnicima postojeih odravateljskih poduzea koja namjeravaju restrukturirati i pripremiti za outsourcing. Naravno, ovaj rad moe koristiti studentima, osobito graevinskih, elektrotehnikih, poljoprivrednih i strojarskih studija kao dopunska literatura u okviru istraivanja za potrebe pisanja seminarskih odnosno diplomskih radova. Ovo je svakako jedna kombinirana ekonomska i tehnika problematika u kojoj je odravanje objekt a outsourcing subjekt odnosno model djelovanja. Osim toga, kao primjeri praktine primjene odabrani su oni dijelovi tehnikih procesa koji najbolje mogu ilustrirati gospodarsku stvarnost outsourcinga. Uz to posebno treba pripomenuti da sam tijekom svoga obrazovanja, istraivanja i praktinog rada najvie bio ukljuen u navedene tehnike struke. Takoer, treba navesti i injenicu da je ovdje razmatrana problematika multidisciplinarne naravi, to je zahtijevalo da se u nekim segmentima sadraja koriste i ukljue spoznaje i drugih znanstvenika i strunjaka, posebice u granskom outsourcingu. Koristim ovu priliku, takoer, kako bih se zahvalio svim kolegama znanstvenicima sa sveuilita i strunjacima iz gospodarstva a posebice mojoj obitelji, zato to bi se bez njihove potpore bilo vrlo teko upustiti u ovakva aktualna istraivanja u podruju razvoja gospodarstva.

Osijek, 15. studenoga 2013. godine Zlatko Lackovi

1

1. UVOD

Razvoj drutva a sukladno tome i gospodarstva, posebice napredak tehnike i tehnologije, implicira nove oblike odnosa u gospodarstvu. Posebni je doprinos ukupnom razvoju dala stalna borba za profit u kombinaciji s podizanjem kvalitete proizvoda odnosno usluge. Upravo su navedene injenice u uvjetima trina gospodarstva omoguile promjenu tradicionalnog prisupa, djelatnosti odravanja. Naime, odravanje u industrijskim pogonima i ustanovama vie tehnike razine godinama je tretirano kao mjesto troka. U gospodarskim subjektima, posebice u trinim uvjetima privreivanja, sve se vie teilo smanjenju trokova odravanja uz stalnu kvalitetu usluge. U takvim se okolnostima pojavila potreba za angairanjem vanjskih slubi za neke poslove u gospodarskim subjektima, ali i u infrastrukturalnim odnosno javnim ustanovama osobito sa sloenim tehnikim procesima. Iz podruja svjetskoga razvijenog gospodarstva dolaze informacije o pozitivnim iskustvima angairanja vanjskih slubi u razliitim poslovnim situacijama. Takvi oblici suradnje s vanjskim slubama (subjektima izvan poslovnog sustava) poznate su pod nazivom outsourcing. U ovom radu se razmatranja angairanja vanjskih slubi odnosno partnera za neke poslove odravanja pod nazivom outsourcing, odnose samo na neke, uvjetno nazvane tehnike aktivnosti, a to su prije svega sljedee:

graevinski objekti, mehanizacija i ceste strojevi i oprema te pripadajue instalacije elektroenergetska postrojenja i instalacije poljoprivredna mehanizacija informatiki hardware i software.

U sklopu razmatranja najavljene teme, najprije su prikazani relevantni podaci o outsourcingu kao poslovnoj aktivnosti, ponegdje i kao strategijskom opredjeljenju, te kao mogunosti i prigodi za samozapoljavanje. Razliiti korisnici mogu u ovom radu pronai odreene poune informacije zato to se ovdje pokuavaju obuhvatiti bitne tehniko-tehnoloke injenice i povezati s nunim elementima ekonomije outsourcinga. Stoga je ovaj rad koncipiran tako da se najprije definiraju i utvrde bitni elementi procesa outsourcinga koji obuhvaaju sljedea pitanja:

definiranje bitnih znaajki outsourcinga razmatranje outsourcinga kao poslovne filozofije i aktivnosti analiziranje prednosti i nedostataka eksternalizacije posebna analiza mogunosti primjene, prije svega u tehnikom sektoru.

Nakon definiranja i razmatranja opih znaajki outsourcinga, razmatranja se usmjeravaju na probleme djelovanje gospodarskog subjekta kao pruatelja vanjskih usluga u djelatnosti odravanja. Kao i kod poetka bilo koje gospodarske djelatnosti, tako je i kod outsourcinga najprije potrebno stvoriti neke bitne pretpostavke. To se posebice odnosi na potrebu dobrog poznavanja osnovne djelatnosti, a to je u ovom sluaju odravanje. U tom smislu se u narednom poglavlju razmatraju temeljni elementi odravanja kao strune poslovne aktivnosti, koji obuhvaaju sljedee:

2

radna sposobnost tehnikog sustava osnovni elementi eksploatacije tehnikog sustava i odravanja kao njegova

podsustava vrste i metode odravanja preventivno i korekcijsko odravanje, tehnika dijagnostika pitanje trokova odravanja.

Daljnje razmatranje polazi od injenice da u praksi poslovni subjekti u sklopu restrukturiranja trebaju donijeti odluku o opredjeljenju za outsourcing ili kod osnivanja novog poduzea treba utvrditi vrste usluga na koje e biti potrebno vanjsko odravanje. Zato se u sljedeem dijelu ovog rada polazi od postavljanja osnovnih elemenata poslovne strategije. Naime, ni jedna gospodarska aktivnost ne moe uspjeno pokrenuti ako se na poetku ne postave bitni elementi poslovne strategije. Zato se najprije razmatraju bitne sastavnice poslovne strategije, koje su prije svega sljedee:

Vizija osnivaa poduzea ili onoga koji se odluio za poslove odravanja u outsourcingu.

U nekim sluajevima to moe biti i misija. Nakon toga se poslovna strategija analitiki objanjava u obliku strategijskih

ciljeva gospodarskog subjekta. U cilju operativnosti, na temelju prethodnih dokumenata, utvruje se strategijski

plan kao prvi funkcionalni element koji omoguuje strategijsko upravljanje. Nakon toga se definiraju osnovni elementi organizacije, upravljanja kadrovima te

voenje i kontroliranje u okviru menaderskog procesa. Svakako treba imati u vidu da se dugorono svaka tvrtka moe razvijati, ali zbog

trita i drugih okolnosti moe i stagnirati te je za takve okolnosti potrebno navesti i strategijska opredjeljenja.

Uvaavajui dosadanji slijed razmatranja, a u cilju osiguravanja primjenjivosti, osobito za budue odravatelje u outsourcingu, u radu slijedi nekoliko bitnih dijelova u kojima se upozorava na operativne aktivnosti koje su nune u upravljanju gospodarskim subjektom. Sljedea razmatranja posebice su namijenjena onima koji ele osnovati tvrtku ili sadanje poslovanje preorijentirati prema vanjskom odravanju. Potrebno je upozoriti na injenicu da su vlasnici odnosno menaderi tvrtki za odravanje tehniki strunjaci kojima moe dobro doi edukacija iz osnovnih postavki u vezi s upravljanjem poduzeem. Naime, nuno je poznavanje vie operativnih upravljakih aktivnosti, posebice sljedeih:

aktivnosti koje se odnose na osnivanje odnosno institucionalizaciju poduzea razmatranje osnovnih elemenata marketinga, zato to e odravateljsko poduzee

biti suoeno s velikom konkurencijom razmatranje osnovnih postavki organizacije u cilju efikasnog definiranja

organizacijske strukture te poslova i zadataka

3

aktivnosti u vezi s poslovnim financiranjem, s posebnim naglaskom na plaanje i osiguranje plaanja

osnovni elementi prodaje s posebnim naglaskom na ugovaranje poslova aktivnosti nabave s logistikom, zato to tvrtke za odravanje imaju potrebu za

nabavom velikih koliina razliitih vrsta reprodukcijskog materijala i opreme za ugradnju, kao i opreme odnosno alata za obavljanje poslova odravanja

s obzirom na to da su djelatnosti odravanja radno intenzivne posebna panja se posveuje edukacijskim temama koje se odnose na upravljanje ljudskim resursima

svaka tvrtka, posebice odravateljska, mora voditi rauna o kvaliteti, pa je nuno poznavati i usvojiti osnovne elemente upravljanja kvalitetom.

U cilju postizanja to vee primjenjivosti rada, posljednje poglavlje obrauje neke karakteristine primjere s konkretnim poslovima i zadacima iz djelatnosti odravanja, koji se mogu obavljati u outsourcingu. Ve je pripomenuto da ova razmatranja obuhvaaju u aplikativnom smislu djelatnosti odravanja kojima je osnova tehnika i tehnologija. U tom cilju odabrani su odreeni segmenti koji ine glavni dio tehnikog odravanja i to rasporeeni po pojedinim djelatnostima odnosno granama industrije i ostalih korisnika odravanja po modelu outsourcinga. U tom smislu granski outsourcing u praksi obuhvaa sljedee:

Odravanje graevinskih objekata ukljuujui ceste i graevinsku mehanizaciju, Strojevi i oprema su vrlo irok pojam pa razmatranje odravanja ukljuuje samo

onaj dio koji je jedinstven svim vrstama strojeva i opreme, a to je tehnika dijagnostika koja ve funkcionira u praksi.

Energetika, prije svega njezin elektrotehniki dio, posebno je obraen kroz njezine aktualne dijelove, a to su elementi odnosno postrojenja za proizvodnju, prijenos i distribuciju, te elektrine instalacije u sloenim objektima, a posebno se upozorava na izvore solarne energije.

S obzirom da je podruje odravanja u tehnikom smislu vrlo zastupljeno u poljoprivredi navedeni su neki radovi koji se mogu obavljati po modelu outsourcinga.

Informatike tehnologije su sastavni dio svih proizvodnih i poslovnih procesa te su obraeni osnovni postupci odravanja hardware-a i software-a koji se gotovo svi obavljaju u outsourcingu.

4

2. POSEBNE ZNAAJKE OUTSOURCINGA

2.1. Definicija Outsourcing moemo sa ireg aspekta definirati kao ukljuivanje vanjskih suradnika ili drugih tvrtki kako bi obavili odreene poslove u nekom poduzeu ili ustanovi. Razlozi za takvo ustupanje poslova mogu biti u tenji za smanjenjem trokova, poveanjem kvalitete i uinkovitosti sa stajalita rokova izvrenja i ope ekspeditivnosti. Dakle, cilj eksternalizacije je poveanje efikasnosti u primarnom podruju poslovanja nekog poduzea ili ustanove. U pravnom smislu outsourcing je ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili itavih poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima koji na taj nain preuzimaju jednu ili vie poslovnih funkcija i aktivnosti poduzea.1 Prema istom izvoru outsourcing je i menaderska strategija prema kojoj poduzee ustupa (eksternalizira, outsourcira) veinu netemeljnih funkcija specijalnim dobavljaima (malim poduzeima). Sama rije outsourcing je engleskog porijekla i u biti znai povjeravanje vanjskim izvriteljima dijela proizvodnje ili usluga ako se one unutar nekoga gospodarskog subjekta ne obavljaju djelotvorno, te ako njihova uloga unutar postojee organizacijske strukture nije nuna za osnovnu djelatnost gospodarskog subjekta. U irem smislu outsourcing ukljuuje proces ugovaranja odreenih aktivnosti koje e obaviti neki drugi, obino vanjski izvritelj. Dakle, outsourcing se koristi kao pomo da neki gospodarski subjekt obavlja svoju osnovnu djelatnost na najbolji nain koristei pritom unutarnje kompetencije, ali da istodobno ublai nedostatak vjetina i znanja u podrujima u kojima se eli iskoristiti specijalnost vanjskog suradnika.2

Povijesno promatrano, outsourcing (eksternalizacija) se u zadnjih desetak godina probijao na trite u razvijenim dravama na vie naina. U domeni usluga eksternalizacija je najprije zahvatila sljedee:3

izrada internetskih stranica (Webdizajn) i razvoj marketing i oglaavanje istraivanje trita odnose s javnou mobilne aplikacije nove tehnologije financiranje i raunovodstvo.

Prema navedenom izvoru, najprije su poduzea istraivala vanjsku pomo u onim dijelovima poslovanja u kojima nisu mogli neke probleme rjeavati vlastitim snagama, a to su sljedei:

Upravljanje rizicima, Smanjenje trokova,

1 http://web.efzg.hr/dok/pds/Strat_pod/10.%20OUTSOURCING%20I%20INSOURCING%202007.pdf.

2 http://www.savjetnik.ba/kutak-za-klijente/poslovne-zanimljivosti/224-sta-je-outsourcing-.html.

3 http://www.outsource-centar.com i http://www.icweb.hr/eaadmin/catpics/D77_1_E_1.pdf.

5

Efikasnost poslovanja, Razvoj zaposlenika.

Navedeni problemi esto nadilaze sposobnost menadmenta i ostalih strunih slubi odnosno pojedinaca. Kao primjer moe se navesti angairanje pravnika i ostalih eksperata kod voenja parnica i definiranja stratekih ciljeva poduzea. Trokovi su bitna komponenta, posebice u okviru nadlenosti menadmenta, zato to se nikad konano i dovoljno ne mogu smanjiti trokovi. Njihova kontrola je permanentan proces u kojem su obino vanjski suradnici puno realniji i objektivniji. Naravno, vanjski suradnici mogu donijeti i nove ideje kako bi se poveala ukupna uinkovitost poduzea ili ustanove. Zaposlenici su najvaniji resurs svakog poduzea pa je nuno stalno raditi na njihovu razvoju. U tom smislu, vanjski suradnici mogu obaviti odreene edukacijske poslove s kadrovima koje poduzee nema. S obzirom na to da je predmet ovoga rada primjena outsourcinga u odravanju, potrebno je posebnu pozornost posvetiti odravanju kao objektu i aplikaciji outsourcing aktivnosti u njemu. U tom smislu, najprije je objanjena poslovna filozofija outsourcinga.

2.2. Poslovna filozofija Filozofija je pojam povezan s drutvenim djelatnostima, ali se neki njezini elementi mogu koristiti prilikom istraivanja i definiranja hipoteza, te donoenje sudova i u poslovnim aktivnostima. Treba poi od injenice da filozofija pokuava razumjeti prirodu istine i znanja, ali i pronai osnovne ljudske vrijednosti u ivotu. Dakle, filozofija pokuava iskoristiti ljudsku sklonost ka uenju, zanimanju i elji za razumijevanjem kako bi se dolo do bitnog odnosno do spoznaje istine. Prema tome, filozofija je proces razmiljanja, analiziranja, kritiziranja, interpretacije i pekuliranja.4 Ako se vratimo na osnovnu temu, moemo konstatirati da je u poslovnim odnosima, takoer, potrebno stalno razmiljati i postavljati hipoteze kako bi se nametnuli zakljuci o istini ili znanju o novim poslovnim mogunostima. Poslovna filozofija dvadeset i prvog stoljea, u vremenu brzih promjena i velikog broja informacija, mora koristiti odreene instrumente odnosno alate za nova saznanja u poslovnim procesima. Treba pripomenuti da su se glavni resursi poduzea vremenski mijenjali, polazei od fizikog rada, preko sirovina i sredstava za rad do dananjega glavnog resursa a to je znanje. Svako poduzea moe biti razvojno ako ustroji neke elemente upravljanja znanjem. U poduzeima se taj proces moe ustrojiti u sljedea tri koraka:

1. Razvoj infrastrukture, te ljudskih i organizacijskih pretpostavki. 2. Pronalaenje i usmjeravanje razvoja znanja prema podrujima od strateke

vanosti za poduzee. 3. Povezivanje unutarnjeg znanja s onim koje je dostupno izvan poduzea a koje se

smatra korisnim za funkcioniranje poduzea. Imajui u vidu da je outsourcing ne samo nova djelatnost nego sveobuhvatni, novi pristup tritu u kojem se trai stalno razvojno razmiljanje. To znai primjenu ve poznatih 4 http://bs.wikipedia.org/wiki/Filozofija.

6

poslovnih rjeenja uz pomo novih saznanja i alata za obradu informacija i brzo donoenje zakljuaka, dakle poslovne inteligencije. Poslovna se inteligencija moe definirati kao ranije prikriveno znanje koje se otkriva iz operativnih rutinski prikupljenih podataka primjenom odgovarajuih raunsko-logikih metoda, podravanih informacijskom tehnologijom.5 Navedeni procesi vrlo su bitni u djelatnostima kao to je outsourcing, zato to je rije o dinaminim poslovima u kojima se velikom brzinom otkrivaju nove potrebe za novim kvalitetama.

Poslovna filozofija outsourcinga s gledita tvrtke koja povjerava posao vanjskim izvriteljima je sljedea:

koncentracija na osnovnu djelatnost smanjenje trokova raspoloivost poznatog dijela usluga po trinim cijenama poboljanje kvalitete vea transparentnost trokova i usluga vea raspoloivost postrojenja izbjegavanje rizika zapoljavanja i efikasnosti izvan osnovne djelatnosti raspoloivost modernih tehnika odravanja bez vlastitih investicija.

S ekonomske toke gledita problem je slube odravanja u tome da su njezini trokovi lake mjerljivi i egzaktniji od njezinoga doprinosa uspjenosti tvrtke. Naime, moe se ukinuti sluba odravanja, zato to se oprema tvrtke uope i ne kvari, argument je poslovodstva, ma koliko bio star jednako toliko i kriv. Zato su mnoge eksternalizacije bile brzopleto i krivo provedene, s ogromnim tetama po tvrtke koje su eksternalizirale neke odreene slube, zato to je tada outsourcing za njih znaio:

brzo i "ugodno" rjeenje organizacijskih problema sredstvo kratkoronog smanjenja trokova na podruju odravanja uslijed

konkurentnog pritiska pruatelja usluga odravanja sredstvo brze "revitalizacije" bilance zamjena za razvoj vlastite strukture i procesa, koje imaju dugotrajni utjecaj na

postupke odravanja i trokove odravanja jednostrani pristup veoj kvaliteti u postupku odravanja, profit na raun partnera ukljuenog u eksternalizaciju.

Ciljevi u postupku eksternalizacije s gledita djelatnika koji su predmet eksternalizacije su: profesionalizam organizacija vlastite budunosti izbjegavanje potkritinih kapaciteta osoblja poveanje umjesto redukcije broja zaposlenih usluge postaju osnovna djelatnost osoblje od "faktora troka" postaje "faktor profita".

5 http://bib.irb.hr/datoteka/481181.PISSHP_-_Glavnina_teksta.pdf.

7

U operacijskom smislu poslovna filozofija svih djelatnosti, pa tako i u outsourcingu, mora imati u vidu, prije svega, poslovne odnose s klijentima koji podrazumijevaju sljedee:6

korektno poslovanje i odnos prema kupcima i suradnicima; poslovi se mogu razvijati samo ozbiljnim pristupom svakom pojedinom poslu;

kvalitetnim i intenzivnim radom na due staze; orijentirani smo na trite i spremni smo se prilagoavati eljama kupaca, cijenimo svoje poslovne partnere, suradnike i kupce, i prema njima se odnosimo s

najveom panjom i uvaavanjem njihovih interesa uz vlastite interese; cilj nam je uz kvalitetan rad i odnos prema partnerima stalno razvijati broj stalnih

partnera i suradnika u poslovima kojima se bavimo; nastojat emo da nai klijenti i nai poslovni partneri imaju puno povjerenje u nas

i da po tom postanemo prepoznatljivi; otvoreni smo za nove ideje, poslovne inicijative i prijedloge i preferiramo razvijati

zajednike poslove s potencijalno zainteresiranim suradnicima; otvoreni smo za komunikaciju sa svim zainteresiranim osobama i firmama; vjerujemo u napredak u poslovanju koji se zasniva na potenom odnosu prema

partnerima i suradnicima; spremni smo stalno uiti i usavravati svoja znanja u poslovima kojima se

bavimo.

2.3. Prednosti i nedostaci

Kao to je ve konstatirano termin outsourcing pojavio se krajem dvadesetog stoljea uzrokovan velikim potrebama za poveanjem uinkovitosti u mnogim poduzeima i ustanovama. Prema raspoloivim izvorima mnoge tvrtke nisu mogle proizvodno i kvalitetno obavljati neke jednostavne, a pogotovo mnoge kompleksne poslove iskljuivo vlastitim kapacitetima. Obavljanje nekih poslova vlastitim kadrovima i sredstvima izazivalo je i sve vee trokove. Osim toga, u poetku se javljao problem kvalitete novoosnovanih outsorcing-poduzea. Primjerice outsourcing-poduzee preuzme previe klijenata te nije u mogunosti poslove obaviti na vrijeme i kvalitetno. U tim su se poecima poduzea i ustanove oslanjale na vanjsku suradnju uzimajui u obzir sljedee:7

Vanjski suradnik ili poduzee bira se na temelju preporuke. Poduzee nema mogunosti zaposliti odgovarajuu strunu i kvalitetnu osobu. Ukoliko i ima kvalitetnu osobu, ako ta osoba nije u mogunosti pratiti sve

promjene izvan poduzea. Poduzee objektivno nema dostatan kapacitet.

Iz prethodnog razmatranja moe se zakljuiti da primjena outsourcinga, openito gledano ima odreene prednosti, kao to su:

Upravljanje rizicima zato to vanjski partner jami koliinu, kvalitetu i rokove pojedinih poslova.

6 http://www.adriaimmo.hr/?id=5.

7 http://www.poslovnipuls.com.

8

Smanjenje trokova zbog angairanja vanjskog suradnika na temelju trine utakmice.

Opa uinkovitost zato to vanjski suradnik kao razvojni profesionalac primjenjuje sve novije metode, educiranije i spremnije kadrove i sredstva rada.

Vanjski suradnik ima potrebu za stalnim razvojem zaposlenika. Osim navedenih prednosti, u irem smislu kljuni imbenici koji su doveli do rastueg trenda outsourcinga im su sljedei:

nedostatak strune radne snage u nekim dijelovima poslovnog procesa dostupnost jeftinije radne snage sposobnost i mogunost koncentracije na druge kljune poslovne procese.

Navedeni imbenici implicirali se sve vei udio vanjskih partnera u razliitim granama gospodarstva i infrastrukture. U suvremenim uvjetima poslovanja moe se govoriti o sljedeim objektivnim prednostima eksternalizacije nekih poslova i zadataka:8

Vanjska suradnja potie uinkovitost u podrujima poslovanja u kojima nedostaje znanje i resursi.

Omoguuje pristup kvalificiranijoj usluzi po povoljnijoj cijeni, Smanjuje trokove poslovanja. Omoguuje veu usredotoenost prema poslovima osnovne funkcije poduzea u

smislu vee proizvodnosti, manjih trokova, poveanja kvalitete rada i proizvoda. Poboljava ukupnu uinkovitost poslovanja i kvalitetniji pristup nabavnom i

prodajnom tritu. Isti izvor omoguuje uvid i daje upozorenje na odreene nedostatke koji proizlaze iz sljedeih injenica:

Postoji izvjesni stupanj ugroenosti sigurnosti i povjerljivih informacija ako vanjski partner zahtijeva vei pristup osjetljivim informacijama o poslovanju poduzea i elementima proizvodnog procesa.

U odreenoj se mjeri gubi kontrola nad dijelom poslovnog procesa koji obavlja vanjski partner.

Ponekad vanjski partner ne moe odrati razinu kvalitete standarda poslovnog ili proizvodnog procesa.

Vanjski partner pruajui sline usluge i drugim klijentima (konkurenciji) moe doi u sukob interesa na tetu primatelja usluge.

Poseban je problem ako vanjski partner ue u poslovni odnos i doe u uvjete oteanog poslovanja (steaja), kada mogu nastati velike materijalne tete, zato to primatelj usluge dijeli sudbinu ostalih steajnih vjerovnika.

8 http://www.prekovremena.com/t.item/outsourcing.

9

2.4. Aplikativnost

Razvoj outsourcinga omoguio je i sve veu primjenu u razliitim situacijama posebice u infrastrukturnim ustanovama. Sve vea potreba za poveanjem uinkovitosti poslovanja i osobito smanjenja trokova uzrokovala je veu primjenu outsourcinga i u gospodarskim subjektima. Osnovni razlozi i potreba za vanjskom suradnjom proizlazi, prije svega, iz nedostatka odreenih specijalistikih znanja, vjetina i iskustava. Uz to, svakodnevna potreba sve veeg intenziteta za specijalnim sredstvima rada je, takoer, ubrzala ukljuivanje stranih partnera. Ponekad su to iziskivale i potrebe za povremenim veim proizvodnim ili uslunim kapacitetima.

U tom smislu razvijali su se i poslovi odnosno ponuda outsourcing usluga. Naravno da je dolo i do sve vee sustavnosti kod ukljuivanja vanjske suradnje te se moe utvrditi da su osnovne etape angairanja vanjskih partnera sljedee:9

1. analiza poslova koji se moraju izdvojiti i ugovoriti s vanjskim partnerom 2. izbor tvrtke kojoj e se povjeriti obavljanje izdvojenih poslova 3. ugovaranje 4. implementacija 5. Upravljanje izdvojenim poslovima.

Prema istom izvoru veliki broj poslova se nalazi u ponudi na tritu, a u nastavku su navedeni samo neki karakteristini poslovi, kao to su sljedei:

projektiranje, konstruiranje odravanje prostora pozivni centar (Call centre) izrada elaborata fizika zatita izrada softvera edukacija, poslovni trening tehnika zatita odravanje ICT infrastrukture obraun plaa transport pravni poslovi raunovodstveni poslovi odravanje voznog parka kontroling slanje viestrukih poruka (mass mailing), servis prodanih ureaja marketing istraivanja izrada/distribucija rauna ienje, pranje umnoavanje, prijepis,

9 http://www.icweb.hr/eaadmin/catpics/D77_1_E_1.pdf.

10

potraga/selekcija kadrova prevoenje arhiviranje dokumentacije dijelovi proizvodnje dizajn evaluacija ponuda odravanja strojeva prehrana zaposlenika upravljanje dogaajima (Event management) bankomatska/POS mrea prijevoz zaposlenika oglaavanje.

Iz prethodne je analize vidljivo da djelatnosti odravanja obuhvaaju nekoliko vrsta outsourcinga koje su sve vie prisutne u ponudi eksternih partnera.

2.5. Osnovni elementi aplikativnosti outsourcinga u odravanju S obzirom na to da je ishodite ovog rada primjena temeljnih elemenata outsourcinga u djelatnostima odravanja, nastavno e se to obraivati uvaavajui injenicu da su glavni objekti odravanja graevinski objekti, strojevi i oprema, energetika, poljoprivredna mehanizacija te informatiki hardware i software. Osnovni je razlog za ovakvu primjenu outsourcinga upravo zajedniki nazivnik navedenih objekata, tehnika i tehnologija. Prema tome sva se razmatranja odnose na tehniki outsourcing, to u ovom sluaju znai njegovu primjenu u navedenim objektima odnosno strukama. Ovakav pristup omoguuje primjenu tehnikih znanja i kompetencija, slinu organizaciju, te nain primjene operacijskih postupaka. Dakle, u ovom sluaju, uvjetno nazvano tehniko odravanje, moemo govoriti o interdisciplinarnosti u pogledu slinih vrsta kadrova, opreme, organizacije, tehnologije rada pa i osnovnih vrsta odravanja. Vie je razloga za primjenu outsourcinga kod odravanja navedenih objekata odnosno instalacija. Osnovni se razlog nalazi u visokoj tehnikoj razini pa se namee sama po sebi potreba za vanjskim partnerom u cilju manje rizinosti, zbog sljedeih opih razloga:10

mogunost slabog upravljanja neiskusno osoblje poslovne neizvjesnosti zastarjele tehnologije vjetine endemske neizvjesnosti skriveni trokovi nedostatak organizacijskog uenja gubitak inovativnog kapaciteta opasnosti od vanjskog trokuta tehnoloke nedjeljivosti.

10

Earl, M. J., The Risks of Outsourcing IT, Sloan Management Review, 37/3, 1996.

11

Ako bismo konkretizirali primjenu outsourcinga u tehnikim djelatnostima onda treba za svaku aplikaciju analitiki utvrditi bitne injenice. Prije svega, to su vrste odravanja i postupci koji se trebaju primijeniti u konkretnoj situaciji. Outsourcing u odravanju moe se uvoditi na vie razina djelatnosti poduzea, kao to slijedi:11

1. Outsourcing na kompletnu funkciju: To se ostvaruje formiranjem zasebne tvrtke za odravanje. Ova e tvrtka osiguravati pouzdanost proizvodne organizacije.

2. Outsorcing za rjeavanje zastoja: U tom sluaju treba uvesti dodatne resurse osobito tijekom vrnih optereenja.

3. Outsourcing posebnih vjetina: Posebne vjetine koje se ne koriste esto u organizaciji za odravanje moe biti dobro eksternalizirati, zato to je teko drati korak s novim tehnologijama i odravati vjetine. Organizacija za odravanje s manje od 1.500 leaja u svojim programima analize vibracija moe biti primjer u kojem outsourcing za ovaj posao moe biti isplativ.

4. Outsourcing opreme ili funkcioniranja sustava: Neke tvrtke nude na prodaju zajamenu funkciju po fiksnoj cijeni, ukljuujui rad i odravanje. Jamstvo ukljuuje i pouzdanost izvedbe. Primjer su pumpe, kompresori i mobilne opreme. Potekoa je u tome to su mnogi problemi izazvani zlonamjernim djelovanjem. Moe biti iznimno teko i zahtijeva vrijeme kako bi se utvrdilo tko e platiti za takve sluajeve.

5. Outsourcing za nabavu rezervnih dijelova koju obavlja za to specijalizirana tvrtka. Na temelju navedenih mogunosti primjene outsourcinga, daljnja se razmatranja baziraju na stavljanju u ishodite tvrtke koja e obavljati outsourcing. To znai da treba najprije izvriti dugorono projiciranje same trvtke-odravatelja odnosno definiranje njezine strategije. Uspjeno strategijsko upravljanje poduzeem koje se bavi outsourcingom podrazumijeva sljedee injenice:12

razumijevanje ciljeva poduzea strategijska vizija i plan pravilan izbor ponuaa pravilno strukturiran ugovor precizno definirana financijska konstrukcija njegovanje poslovnih odnosa otvorena komunikacija koritenje vanjskih savjetnika.

11

http://www.risiinfo.com, by Christer Idhammar, Brusseles, oujak 18, 2013. (RISI). 12

http://web.efzg.hr/dok/pds/Strat_pod/10.%20OUTSOURCING%20I%20INSOURCING%202007.pdf.

12

Sve polazi od utvrivanja i definiranja djelatnosti odravanja kao univerzalnog objekta kako bi se za svaku konkretnu situaciju definirale vrste poslova koje se mogu obavljati u outsourcingu. Sljedea je faza definiranje moguih poslova koje neka tvrtka moe obavljati ili to moe biti neki novoosnovani gospodarski subjekt. U svakom je sluaju nuno, prije svega, odabrati odravateljske usluge kao predmet ponude. Na temelju definiranog proizvoda-usluge je poeljno postaviti dugoroni pristup razmatranju poslovanja odnosno poslovnu strategiju. Temeljne sastavnice svake poslovne strategije su vizija, misija, dugoroni ciljevi i plan. Nakon toga je potrebno razmotriti i definirati operacijske aktivnosti za uspjeno djelovanje. Dakle, potrebno je definirati poduzetnike aktivnosti od trenutka kada se donesu osnovna strategijska opredjeljenja i definiraju vrste proizvoda odnosno odravateljskih usluga, kako bi tvrtka odravatelja uspjeno funkcionirala. Ako bismo to promatrali sustavno, onda bi faze daljnjeg razmatranja, za uspjeno ukljuivanje vanjskog partnera u odravanje u odreenim tehnikim objektima bilo sljedee:

1. institucionalizacija poduzea-odravatelja ili restrukturiranja u smislu novih poslova u vezi s odravanjem u outsourcingu

2. marketinke aktivnosti 3. organizacija 4. financiranje 5. ugovaranje 6. odnos s dobavljaima 7. upravljanje kvalitetom 8. upravljanje ljudskim resursima.

13

3. ODRAVANJE

3.1. Radna sposobnost tehnikog sustava

Sposobnost sustava da izvrava ciljnu, proizvodnim procesom, odreenu funkciju, a prema zadanim kriterijima i uvjetima iskoristivosti naziva se radna sposobnost. Pritom se radna sposobnost sustava odnosi na rad tehnikog sustava u realnom okruenju i u realnom vremenu. U odnosu na radnu sposobnost sustava projektantima i konstruktorima postavlja se vie zahtjeva. Korisnike, prije svega, zanima kako su rijeeni sljedei zahtjevi: 1. Koliko e dugo sustav zadovoljavati funkciju cilja? Ovo se vrijeme jo naziva i razdobljem eksploatacije, a u osnovi ga ine tri razdoblja:

razdoblje uhodavanja; odnosno vrijeme ranih kvarova razdoblje korisne eksploatacije; sa sluajnim kvarovima razdoblje troenja; s vremenskim kvarovima radi istroenosti.

2. to, kada i kako treba uraditi kako bi sustav zadrao svoju sposobnost to je mogue due? Time se u osnovi definiraju postupci odravanja tehnikog sustava i posebno treba utvrditi:

kako vriti nadzor sustava u radu koje preglede treba izvriti, kada i na koji nain to i kada raditi u osnovnom odravanju tko, gdje i kako moe izvriti popravke kakva je mogunost inovativnog unapreivanja sustava.

3. Koliki su trokovi odravanja radne sposobnosti, a to su sljedei: trokovi gubitaka energije i dobiti uslijed zastoja trokovi rezervnih dijelova, koji se nalaze u rezervi i koji se ugrauju trokovi rada potrebnog za odravanje, transporta i sl.

4. Kada se moe oekivati gubitak radne sposobnosti, gdje postoje sljedee mogunosti: gubitak radne sposobnosti dijelova i njihova zamjenjivost gubitak radne sposobnosti sustava ili stroja i njihov otpis to i kako treba uraditi sa sustavom ili strojem nakon gubitka radne sposobnosti, je li sustav sposoban zadovoljiti funkciju cilja prema zadanim kriterijima i u

odreenom vremenskom intervalu koje elemente treba osigurati za zamjenu kako bi sustav uz minimalna ulaganja

imao najkrae vrijeme zastoja kakva su oprema, instrumenti i alati potrebni za uinkovito odravanje kakva je kadrovska struktura potrebna za odravanje pune radne sposobnosti

sustava kako organizirati i postaviti proces aktivnosti eksploatacije i odravanja radne

sposobnosti sustava.

14

Za uspostavu uspjenog sustava i osiguranje njegove radne sposobnosti posebnu ulogu imaju projektanti i proizvoai odnosno konstruktori opreme (tehnikog sustava). Radnu sposobnost posebno e odreivati:

1. komponente i dijelovi procesa 2. dostupnost i zamjenjivost dijelova i komponenti 3. kontrolna i mjerna oprema, instrumenti i tehnika podrka 4. ptimizacija rada i zatita od neeljenih radnih stanja.

3.2. Upravljanje eksploatacijom

Iskoritavanje tehnikih sustava promatra se kao proces upravljanja realizacijom njihovih posebnih tehnikih znaajki. Tehniki sustav u fazi koritenja moemo promatrati kao proizvodni proces poevi od faze njegova konstruiranja i montae pa do otpisa.13 Kako bi proces funkcionirao sukladno svojim posebnim znaajkama neophodno ga je odravati i logistiki podravati, kako to pokazuje slika 3.1. Ukoliko tehniki sustav ne koristimo on nije stalno sredstvo ve predstavlja skup proizvoda.

Slika 3.1. Koritenje tehnikog sustava Jasno je kako, u biti, koritenjem sustava tvorimo proizvodni proces, a koji na svojemu ulazu ima ulazne veliine i u procesu ih pretvara u traene izlazne veliine-proizvode.14 Prema slici 3.1. tijekom odvijanja procesa na njega djeluju razliite procesne smetnje. Sustavima upravljanja i regulacije otklanjaju se utjecaji tih smetnji i proces odrava stabilnim. Ujedno treba primijetiti da sirovine ili poluproizvodi zajedno s energijom, kao ulazne veliine, moraju biti osigurani prema potrebama procesa. Isto tako, izlazni proizvodi, poluproizvodi ili energija moraju biti isporueni ili korisniku ili narednom procesu. Na taj se nain pokazuje potreba upravljanja resursima jednako kao i procesom. Stoga, cjelokupno voenje tehnikog sustava mora biti organizirano. 13

Pere, S., Tehnika logistika-predavanja, poslijediplomski studij, Zagreb, FPZ 2000/01. 14

Raji, F., Automatizacija postrojenja, Tehnika knjiga, Zagreb, 2001., str. 21.

ODRAVANJE

LOGISTIKA POTPORA

OTP

IS

PRO

IZVO

D

15

SMETNJE

Slika 3.2. Proizvodni proces

U smislu definicije eksploatacije moemo ustvrditi sljedee: proces upravljanja eksploatacijom tehnikih sustava predstavlja upravljanje trima komponentama:

proizvodnim procesom, resursima i organizacijom.

Tijekom eksploatacije sustav se moe nai u tri mogua korisnika stanja: u radu, u otkazu ili u skladitenju.15

Bez obzira na to u kojem se korisnikom stanju sustav nalazi na njega djeluju spregnuti dijelovi sustava, ovjek i okolina (nain rukovanja, reim uporabe, temperatura, vlaga, korozija i zemljini uvjeti).16 Sa stajalita tehnike ispravnosti isti ovaj sustav moe se nai u sljedeim radnim stanjima:

ispravno stanje stanje oteenja i stanje kvara.

15

Pere, S., Tehnika logistika, predavanja PS studij, FPZ, 2000/01., str. 16. 16

Rebac, T., Politika elektro odravanja, magistarski rad, Strojarski fakultet Sveuilita u Mostaru, Mostar, 2004., str. 10.

PROCES ULAZNE IZLAZNE

SUSTAV VOENJA

16

Slika 3.3. Radna sposobnost i stanje sustava Izvor: Rebac, T., Politika elektro odravanja, magistarski rad, Strojarski fakultet Sveuilita u Mostaru, Mostar, 2004., str. 10.

U smislu osiguranja radne sposobnosti sustava svi se procesi mogu svrstati u tri meusobno povezane grupe: procesi, promjene stanja i obnavljanja stanja. Procesi rada sustava su oni procesi koji osiguravaju vrenje funkcije cilja, a prema zadanom kriteriju tijekom eksploatacije sustava. Svi zatitni ureaji i oprema postavljeni su u skladu s dokumentacijom i nema odstupanja na sustavu. Promjene stanja elemenata, a time i cjelokupnog sustava, nastaju uslijed: troenja, zamora materijala, korozije, grijanja, te ekonomskog i tehnikog starenja, pa to zahtijeva poseban proces upravljanja. Pojava oteenja upozorava na nastup kvara. Granica kvara je trenutak kad sustav prelazi u stanje kvara. Kvar objekta odravanja ili bilo kojeg njegovoga sastavnog elementa takvo je stanje koje smeta i/ili onemoguuje funkciju sustava. Ne funkcioniraju zatitni ureaji ili je njihova funkcija izvan propisa. Proces obnavljanja postavlja se u cilju smanjenja intenziteta djelovanja procesa promjene stanja i otklanjanja stanja kvara, ali treba pripomenuti da se nita ne moe odgoditi u beskonanost.

Slika 3.4. Blok dijagram upravljanja eksploatacijom

17

Blok dijagram upravljanja tehnikim sustavom i prethodna razmatranja pokazuju nam kako su eksploatacija i odravanje tehnikog sustava dva paralelna i meusobno proeta procesa. Aktivnosti jednog i drugog odvijaju se usporedo s punim meusobnim utjecajem i u ovisnosti jednog o drugom.

3.3. Odravanje kao podsustav eksploatacije

Kako je ve ranije utvreno, odravanje je uz logistiku i tehniku opremu osnova procesa, odnosno koritenja tehnikih sustava. Promatrajui koritenje (eksploataciju) kao zaseban sustav uoavamo da odravanje ini odvojeni podsustav ovog sustava. Odravanje nije samo struno podruje koje je vano za industriju i gospodarstvo nego je i samostalno podruje znanosti i istraivanja. Prelistavajui literaturu, nailazimo na niz definicija odravanja. Kako bi se unificirali pojmovi u odravanju, 1963. godine je Europska federacija nacionalnih udruenja odravatelja (EFNMS) pristupila normizaciji17 i prihvatila svoju definiciju odravanja. Odravanje je funkcija poduzea kojoj su povjerene stalna kontrola nad postrojenjima i obavljanje odreenih popravaka i revizija, ime se omoguuje stalna funkcionalna sposobnost i ouvanje proizvodnih postrojenja, pomonih postrojenja i ostale opreme.18 Znaenje odravanja moe se promatrati u vie sastavnica. Suvremeni razvoj tehnike i tehnologije, u kojem se od manufakturne, zatim mehanizirane i na kraju automatizirane proizvodnje prelo na velikoserijsku i vrlo sofisticiranu raunalno voenu i raunalno kontroliranu proizvodnju, zahtijeva i posebno odravanje. Pojava tehnikih sustava koji koriste radioaktivne sirovine i/ili daju proizvode i otpad opasne po ivot i okolinu, odreuju posebne uvjete odravanja koji moraju biti tono odreeni i normirani za sve mogue pojave odstupanja od normalnog rada (u protivnom mogue su katastrofe, kao to je ona u ernobilu). Zastoj ili kvar na jednim ili drugim sustavima predstavlja velike trokove ili/i opasnost za okolni ivi svijet i zaposlene u procesu. Temeljni cilj odravanja tehnikih sustava je utroak to manje rada i sredstava. U tom smislu razvijene su metode optimizacije u kojima osnovu ine:

okonanje poslova dijelovi na ekanju spreavanje zastoja zbog otkaza rada sustava, optimiranjem preventivnog

odravanja i vremena potrebnog za zamjenu pojedinanih komponenti stvaranje uvjeta za to manje zastoja, izbjegavanjem kvarova uslijed istroenosti

komponenti i predvianjem moguih sluajnih kvarova analizom intenziteta kvarova, raspoloivosti i kvalitete rada.

17

EFNBMS. Obino se koriste termini britanskih standarda 3811, 4778 i 5191, kao i EOQC rjenik iz 1981. 18

Rebac, T., Politika elektro odravanja, magistarski rad, Strojarski fakultet Sveuilita u Mostaru, Mostar, 2004., str. 6.

18

Posebna se pozornost sve vie posveuje trokovima odravanja, a to je povezano sa sve veim kadrovskim potrebama i troenjem ostalih resursa. Trokove u najveoj mjeri odreuju:

tehniki imbenici odravanja odnosi izmeu cijena i obujma korektivnog i preventivnog odravanja, stanje zaliha komponenti i dijelova te stupanj tehnike opremljenosti i osposobljenosti.

U smislu razvoja odravanja imperativ vremena zahtijeva i sve sloenije aktivnosti u sklopu upravljanja odravanjem kao to su:

Koordiniranjem se svi sudionici procesa koordiniraju svoje aktivnosti usklaujui ih kako bi se postiglo to bolje praenje rada sustava te optimalna vremena izvoenja kao i obujam radova koji se vre na odravanju tehnikog sustava.

Kontrola tehnike i ekonomske uinkovitosti temelji se na praenju komponenti i dijelova sustava (praenjem leaja utvreno je da jedna treina umre od starosti, druga treina neadekvatnog podmazivanja, trea drugih razloga: stranog tijela, nepravilnog ulaganja, nestrunog rukovanja i dr)19

Tehnika dijagnostika obuhvaa poslove utvrivanja pouzdanosti, raspoloivosti i vremena izmeu dva otkaza.20

Koritenje informatikih tehnologija omoguuje nam laki pristup informacijama i voenje tehnike administracije, laku distribuciju informacija i prijedloga akcija, lake sortiranje i klasificiranje informacija i rezultata, brz i precizan izraun po zadanim algoritmima, voenje programa praenja i optimizacije. Suvremeni terotehnoloki pristup ima za cilj trokove svesti na optimalnu razinu za vrijeme radnog vijeka tehnikih sustava ili njihovih elemenata. Terotehnologija se definira kao kombinacija inenjeringa i upravljanja trokovima odravanja od faze projektiranja preko konstruiranja, montae, eksploatacije do otpisa.

3.4. Vrste i metode odravanja

Sustav odravanja moe se realizirati na vie naina, odnosno na vie meusobno razliitih opcija. Pojedine opcije razlikuju se u detaljima, ali su oni za sustav bitna obiljeja. To se, prije svega, odnosi na koncepciju i metode odravanja. Bez obzira na to koja se koncepcija preferira nuno je znati u kakvom se stanju nalazi sustav kako bismo znali to je potrebno uiniti.

Temeljni parametar i utjecajni imbenik u odravanju jest koliina i kakvoa informacija o stanju i pouzdanosti tehnolokog sustava. Te informacije mogu biti:

19

SKF Prirunik za odravanje leaja, 1996. 20

Rebac, T., Politika elektro odravanja, magistarski rad, Strojarski fakultet Sveuilita u Mostaru, Mostar, 2004, str. 12.

19

objektivne - rezultat su mjerenja fizikalnih veliina u djelujuem sustavu subjektivne - rezultat su prosudbe osoba koje rade na sustavu.

Vrijeme nastanka i izvor informacije znaajni su za kakvou informacija. Kako bi se pratilo stanje treba imati vjerodostojnu tonu informaciju o stanju. Tonost se ogleda u vrijednosti, mjestu nastanka i vremenu nastanka informacije. Tehnolokim razvojem znatno se razvila i mjeriteljska oprema, a primjenom raunalne tehnike pojednostavila dijagnostika. Kako e se sustav odravati, predstavlja njegovo bitno obiljeje. Postoje dvije osnovne koncepcijske mogunosti, odnosno vrste odravanja:

Preventivno odravanje u kojem se postupci odravanja provode prije negoli doe do otkaza, odnosno u ovoj vrsti odravanja otkaz se spreava ili prolongira.

Korektivno odravanje predvia takvo odravanje koje se provodi tek nakon pojave otkaza. U ovoj vrsti odravanja zadaa je sustav iz stanja u otkazu prevesti u stanje u radu.

Kombinirano odravanje dobijemo ako se pri odravanju primjenjuju oba koncepta.

Slika 3.5. Vrste odravanja Kada je rije o preventivnom odravanju ono se moe izvoditi:

izravno

neizravno.

Izravno odravanje se izvodi po konstantnom datumu s kontrolom razine gotovosti. Rije je o redovitom periodinom odravanju kod kojeg se kao osnovna odrednica za izvoenje radova uzima gotovost sustava, odnosno usporeuje se vrijeme u radu s ukupnim vremenom. Stoga, na razinu gotovosti utjee vrijeme tijekom kojega je sustav bio u otkazu. Otklanjanje nedostataka vri se u planiranim tehnolokim zastojima:

PROIZVODNI SUSTAV

ODRAVANJE

PREVENTIVNO ODRAVANJE

KOREKCIJSKO ODRAVANJE

KOMBINIRANO ODRAVANJE

20

a) Po konstantnom datumu uz optimalne trokove. Trokovi se optimiziraju po vie parametara, a u osnovi po koliini i skladitenju rezervnih dijelova i sklopova.

b) Po konstantnom datumu uz kontrolu razine pouzdanosti. Pri redovitom radu prati se tehniki sustav, provode se periodina podmazivanja i ienja. Izvoenje radova planira se za vrijeme tehnolokih zastoja ili pri posebno planiranim periodima odravanja kako bi se prije vjerojatnoga kvara izvrila njegova zamjena.

c) Po konstantnoj trajnosti za one dijelove i komponente kojima je temeljem praenja, statistiki, ustanovljen ivotni vijek.

Neizravno odravanje izvodi se u sljedeim dvijema metodama: Kontrolom razine pouzdanosti, gdje se radi o statistikoj metodi, to jest o raspodjeli vremena rada do pojave otkaza za promatrani sustav, odnosno njegov element. Kontrolom parametara koji se prate, a koji reprezentiraju stanje sustava, odnosno njegovih elemenata i koji je, takoer, sluajnoga karaktera. a) Po konstantnom datumu ili periodinom dijagnostikom mogua su djelomina rastavljanja sklopova s mjerenjima i pregledom stanja njegovih dijelova. Radove se obino izvodi pri planiranom vremenu za odravanje.

Slika 3.6. Izravno preventivno odravanje

b) Ekonomski intervali u dijagnostici, gdje se ne fiksira vrijeme pregleda niti potrebnih aktivnosti odravanja. Prate se izlazni parametri procesa i stanje elemenata. Zamjena se vri samo ako se utvrdi da su dostignuta neka kritina stanja u pogledu istroenosti, zamora ili drugih vidova slabljenja dijelova. Najee se primjenjuje na sustave za koje nemamo prethodna iskustva i parametre.

S kontrolom razine gotovosti obavlja se kontrola vremena u radu i uspostavlja odnos vremena u radu s vremenom u zastoju. Pored vremena parametar moe biti prijeeni kilometri ili broj proizvoda, s kontinuiranim dijagnostikim kontrolama uz pomo mjerne opreme. Kao rezultat mjerenja pojavljuje se odreeni mjerni signal. Prilagoene signale u novijim verzijama

21

najee obrauje procesno raunalo te nam kao rezultat obrade daje odgovarajue pokazatelje i prognoze.

Slika 3.7. Neizravno preventivno odravanje

Optimizacijom i odgovarajuim podrkama, raunala su u mogunosti dati i preporuke aktivnosti za odravanje. Korektivno odravanje moe se izvoditi na jedan od dva sljedea naina:

1. Popravci nakon otkaza. Nakon to se sustav nae u stanju otkaza utvruje se (dijagnosticira) kvar i vri zamjena komponenti ili sklopova i sustav vraa u radno stanje.

2. Hitni popravci-provode se po utvrivanju gubitka funkcije dijela tehnikog sustava. Sustav kao cjelina jo je u funkciji cilja, ali naruenom pouzdanou. Hitnim popravcima na izvanfunkcionalnom dijelu sustav se vraa u stanje u pogonu i onemoguuju vea oteenja sustava.

Slika 3.8. Korekcijsko odravanje

22

Kod odravanja tehnikih sustava moraju se pored tehnikih potreba imati u vidu i ekonomske mogunosti. Glavnina studija i radova objavljenih na temu odravanja upravo traga za optimizacijom odravanja, a u prvom redu za cijenom kotanja odravanja. Radi pojednostavljenog upravljanja procesa odravanja i po vrstama i po metodama ono se organizira i promatra kao tekue i investicijsko. Organizacijske jedinice odravanja postaju znaajne za rezultate proizvodnog procesa, a time i poslovanja poduzea. Jedinice odravanja poinju se razvijati proizvodno: priprema rada, izrada rezervnih dijelova, popravke (navarivanje, lijepljenje, obrada, zamjena komponenti u sklopu, zatita i dr.), snimanje dijelova za izradu, uvoenje dijagnostike, naruivanje-skladitenje rezervnih dijelova. Poslovi se organiziraju po specijalnostima. U organizaciju se unosi vie planiranih aktivnosti u ciklus prouavanja zastoja i kvarova. Sve ekonomske analize pokazuju da na cijenu odravanja bitno utjee gospodarenje rezervnim dijelovima. Veina studija i dostupnih radova pokazuje i ovisnost koja je bitna za optimiranje trokova. Na narednoj slici dana je preslika te ovisnosti iz koje se vidi da optimum gospodarenja (cijene rezervnog dijela) pada u podruje izjednaene cijene uvanja i nabavne cijene po jedinici vremena.

Slika 3.9. Odnosi izmeu trokova naruivanja i koliine skladitenja, te ukupnih trokova zaliha priuvnih elemenata

Izvor: Rebac, T., Politika elektro odravanja, magistarski rad, Strojarski fakultet Sveuilita u Mostaru, Mostar, 2004., str. 26.

Porast trokova odravanja odreen je: trokovima naruivanja priuvnih elemenata (imbenik 1.). Obuhvaaju sve

trokove, od administracije, transporta i nabavne cijene; trokovima skladitenja priuvnih elemenata (imbenik 2.). Obuhvaaju sve

trokove popune priuve (skladitenje, energija, zaleeni kapital i dr.)

Troak

naruivanja

Optimalne zalihe

Ukupni troak

Koliina u skladitu

Trok

ovi

(val/je

d.)

Troak

skladitenja

23

trokovima uslijed nedostatka dijelova koji obuhvaaju sve trokove koji nastaju jer u potrebno vrijeme nemamo potrebne dijelove ili materijal. Oni su esto i najvei troak.

Konano, pregled mogueg ustroja odravanja tehnikog sustava s obzirom na tehniko-ekonomske uvjete dan je u sljedeoj tablici.

ODRAVANJE TEHNIKIH SUSTAVA ODRAVANJE

PREMA IZVORU

SREDSTAVA

RADOVI ODRAVANJA PRIPREMA

MATERIJALA PREVENTIVNI KOREKTIVNI

TEKUE ODRAVANJE

Preventivni

pregledi

Otklanjanje otkaza

Go

spod

arenje rezerv

nim dijelo

vima

Proizv

odnja

rezervnih

dijelov

a

Ispitivanje i otklanjanje slabih mjesta Odravanje prema stanju kontrole

INVESTICIJSKO

ODRAVANJE

Plansko

odravanje: mali, srednji i

veliki popravci

Slika 3.10. Proces i aktivnosti odravanja tehnikog sustava

3.5. Korekcijsko odravanje

Pod korekcijskim odravanjem sustava podrazumijevamo zamjene njegovih elemenata, koje realiziramo po nastupu otkaza, kako bi se jedinica sustava (a time i sustav kao cjelina) ponovno osposobila uspostavljanjem zahtijevane funkcije. Korekcijsko odravanje temelji se

24

na otklanjanju oteenja, kvarova i havarija nakon njihove pojave. U raznim granama industrije koriste se razliiti pojmovi za korekcijsko odravanje: interventno, iznenadno, ekaj i vidi, metoda ekanja na kvar, naknadno. Kako ne znamo toan trenutak nastupa otkaza, korektivnu zamjenu elemenata sustava ne moemo unaprijed planirati. Prema definiciji CEN (europske komisije za normizaciju) u normama WI 319-003 od 1997. godine korekcijsko odravanje je odravanje koje se provodi nakon nastanka kvara, s ciljem da se element vrati u stanje koje moe izvravati zahtijevanu funkciju. Korekcijsko je odravanje prva koncepcija koja se pojavila u odravanju. Primjenjuje se u industriji kada nisu ugroeni radnici. U ovoj koncepciji odravanja potrebno je imati veliki broj odravatelja koji su aktivni tek nakon pojave kvara. Po nastanku kvara rad se organizira najee neprekidno u cilju to breg otklanjanja. U korekcijskom odravanju se postavlja zadatak da se kvar u to kraem vremenu otkrije i to kvalitetnije otkloni pri najpovoljnijim ukupnim trokovima zastoja i popravka. Ovo se odravanje posebno primjenjuje kod teih havarija, dugih otkaza. U cilju mogue prognoze koristimo se metodom srednjih vrijednosti u odreivanju pouzdanosti. Ovom metodom odredimo vrijednost srednjeg vremena u radu i vjerojatnost rada sustava odnosno pouzdanost.

Tur - srednje vrijeme u radu; R(t) - funkcija pouzdanosti; Air - iskoritenje resursa; Anr - zona rezerve uporabljivosti.

Slika 3.11. Prognoza vjerojatnosti srednjeg vremena i pouzdanosti kod korekcijskog odravanja

Prednosti su korekcijskog odravanja, dobro koritenje opreme, zato to se upotrebljava do potpune istroenosti i mali trokovi organizacije korektivnog odravanja. Nedostatak

t

R(t)

Air

Anr

Rp

Tur

25

korekcijskog odravanja je u tome to se eka na kvar (da bi se obavila zamjena) to predstavlja rizik, jer su mogua vea oteenja na sredstvu kao i na drugoj opremi.

3.6. Tehnika dijagnostika Dijagnostika je termin koji se moe nai u razliitim aktivnostima, a porijeklo rijei je grko. U slobodnom prijevodu dijagnostika znai kroz znanje. To se moe protumaiti i na nain da se nekom aktivnou dolazi do neke spoznaje u razliitim okolnostima. Sama definicija tehnike dijagnostike polazi od toga da je to proces koji podrazumijeva postupke definiranja kvarova strojeva i ureaja na temelju izvrenih mjerenja. U tom se smislu tehnika dijagnostika moe definirati kao aktivnost koja se provodi radi ocjene trenutanog stanja nekog tehnikog sustava zbog planiranih aktivnosti odravanja ili davanja prognoza tehnikog stanja sustava u budunosti.21 Sve aktivnosti tehnike dijagnostike obavljaju se po odreenim pravilima odnosno algoritmu. Tehnika dijagnostika generalno podrazumijeva sljedee provjere tehnikog sustava:22

ispravnost radnu sposobnost funkcionalnost mjesto, oblik i uzrok otkaza odnosno kvara.

Dijagnoza tehnikog sustava je proces kojim se ispituje objekt odnosno tehniki sustav, a na temelju mjerenja se prouavaju rezultati i donose sudovi o stanju odravanog objekta. Metodologija tehnike dijagnostike ima sljedee ciljeve i zadatke:

odreivanje stanja u kojem se objekt nalazi u trenutku promatranja ocjena kvalitete dobivenog algoritma dijagnoze za sve mogunosti i potrebe

iskoritavanja objekta izbor od postojeih ili razrada novih sredstava za dijagnozu ocjena posebnih znaajki izabranih sredstava za dijagnozu sa stajalita njihove

pouzdanosti i tonosti istraivanje eksperimentalnog sustava dijagnosticiranja cijelog tehnikog sustava.

21

Adamovi, ., Totalno odravanje tehnikih sistema, OMO, Beograd, 2002., str. 167. 22

Adamovi, .,Tehnika dijagnostika, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1998., str. 66.

26

Na slici 3.12. grafiki je prikazan tehniki sustav sa svim fazama dijagnostikog procesa. Sve poinje prouavanjem moguih otkaza i uspostavljanjem modela dijagnosticiranja. Nakon toga se definira algoritam kako bi se osigurala sustavnost i mogunost stvaranja logikog modela u cilju utvrivanja rezultata. U tom su smislu nakon vie etapa mogue dorade metoda radi razrade svih elemenata dijagnostike. Moderne metode-algoritmi i sredstva dijagnosticiranja mogu utvrditi ne samo funkcioniranje sustava nego i testirati pouzdanost i tonost postupaka samog dijagnosticiranja. U postupcima dijagnosticiranja se koriste razliita i sve sofisticiranija tehnika pomagala uz pomo modela, a sve radi pouzdanih rezultata o stanju nekog tehnikoga sustava. Rezultat dijagnoze nije samo zakljuak o ispravnosti sustava nego upozorenje na stupanj oteenja, pouzdanosti nastavka rada i potrebe za odravanjem.

Slika 3.12. Blok dijagram dijagnostikog procesa

Tehnika dijagnostika znatno je uznapredovala razvojem digitalnih sustava u kojima su pretvornici sa svojim osjetnicima (senzorima) minimizirani po dimenzijama i potronji. Unoenje pretvornika u sustav ne naruava zakonitost funkcioniranja sustava. Dobiveni signali trenutno se i bez izoblienja prosljeuju na sve eljene adrese i sklopove nadzora, obrade ili upravljanja.

27

3.7. Ekonomika odravanja i eksploatacije tehnikih sustava

3.7.1. Pojam i vrste trokova odravanja i eksploatacije prema porijeklu i sastavu

Temeljna naela istraivanja trokova u odravanju polaze od sljedeih injenica: 1. Tehniki sustavi sadre visok stupanj opreme koja se stalno modernizira i uvjetovana je sljedeim imbenicima:

Ekspanzija proizvodnje koja iziskuje stalna proirenja tehnikih sustava. Razvoj tehnike i tehnologije omoguuje, ali i implicira sve savrenije proizvodne

postupke. Sve manja razlika izmeu sudionika u proizvodnji i odravanju iziskuje sve vee

trokove odravanja. Sve vei organski sastav kapitala znai sve manje ivog rada u proizvodnji i

odravanju to dovodi do stalnog poveanja proizvodnosti rada. 2. Posebno se moe upozoriti na injenicu da, radi preventivnih i korektivnih postupaka, sustav stoji, a za te potrebe trokovi trebaju biti minimalni uz odgovarajui stupanj pouzdanosti.

3. Prilikom definiranja trokova odravanja svakako treba imati u vidu da tijekom zastoja nastaju i trokovi eksploatacije (proizvodnje). 4. Posebno je bitno rukovoenje, odabir i struktura radnih timova, kao i metoda odravanja. 5. Planskim dokumentima, a na temelju utvrenih modela i metoda, mogu se unaprijed odrediti optimumi u cilju smanjenja trokova. 6. Razvitak tehnike i tehnologije omoguuje sve vee sudjelovanje informatikih tehnologija kako bi se unaprijed simulirale metode i postupci i utvrivali optimumi.

Razmatranje trokova polazi od utvrivanja trokova u sklopu ukupnih rashoda nekog poslovnog sustava, kako to pokazuje slika 3.12., gdje se utvruje sljedee:

Trokovi su vrijednosni (novani) izraz ulaganja osnovnih elemenata proizvodnih resursa, koji nastaju radi stvaranja novih uinaka i stjecanja dobitka.

Trokovi imaju dvije sastavnice: 1.Koliina potroenih elemenata proizvodnje 2.Nabavne cijene potroenih elemenata proizvodnje.

28

Slika 3.13. Trokovi kao dio rashoda poslovnog sustava

U eksploataciji i odravanju javljaju se temeljne vrste trokova kao i u ostalim gospodarskim djelatnostima. Naravno da se mora uzeti u obzir da ova djelatnost iziskuje posebne vrste, pojavne oblike i sastav pojedinih trokova. U svakom sluaju u veoj ili manjoj mjeri i u elektro odravanju prisutne su sve tri vrste izravnih trokova kao to su:

trokovi stalnih sredstava ili kapitala trokovi materijala trokovi rada.

Vrste trokova i njihova veliina u pojedinom poduzeu iz djelatnosti elektro odravanja ovise o vie imbenika. To je, prije svega, sama vrsta osnovne djelatnost tvrtke, kada je u pitanju interno odravanje. Bitan je imbenik veliina i sloenost odravateljskih poslova u nekoj internoj jedinici ili samostalnoj tvrtki. Uz to je za neke vrste trokova bitna razina znanja, iskustva i obrazovanosti kadrova. Vrsta odravateljskih zahvata iznimno moe odrediti sloenost i kvalitetu reprodukcijskog materijala i opreme koji se koriste u samoj djelatnosti. Trokovi kapitala vezani su za razinu tehnike opremljenosti odravateljske jedinice ili samostalne tvrtke, a osnovni pojavni oblici su sljedei:

amortizacija kamate trokovi smjetaja opreme trokovi osiguranja trokovi odravanja zgrada i opreme

RASHODI

Financijski rashodi Poslovni rashodi Izvanredni rashodi rashodi

Kamate TROKOVI Viak materijala

Trokovi stalnih sredstava Trokovi rada Trokovi materijala

29

Trokovi materijala i opreme ovise o vrsti odravateljskih aktivnosti. Te vrste trokova je vrlo jednostavno pratiti i analizirati jer se radi o materijalu i opremi koja ima svoju trinu vrijednost pa se moe precizno evidentirati. Trokovi rada, odnose se gotovo u cijelosti na ljudski rad odreene vie ili nie razine kvalitete. Osim izravnog rada, treba uzeti u obzir i razne naknade kao to su dnevnice, putni trokovi, noni rad i rad praznikom.

Osim izravnih trokova, i kod elektro odravanja treba ukalkulirati odreene neizravne (indirektne) trokove kao to su: proizvodno-usluna reija, trokovi uprave, trokovi prodaje, trokovi razvoja. Ukoliko je rije o nekoliko vrsta poslova elektro odravanja onda je mogua situacija da pojedini kadrovi opsluuju vie grupa ili radnih naloga pa te trokove treba prikljuiti pojedinim mjestima ili nositeljima. Trokove uprave, kao i prodaje, nije mogue u manjoj ili veoj mjeri izbjei, ali treba iznai najmeritornije pristupe njihovoj raspodjeli na pojedine nositelje odnosno mjesta trokova. Mnoge tvrtke a pogotovo radne jedinice, koje su u sklopu sloenoga poslovnog sustava zanemaruju ulaganja u razvoj. Cilj razvoja je unapreenje usluga elektro odravanja pa je iznimno vano ukalkulirati, ali i realizirati odreena ulaganja (trokovi razvoja) u takve svrhe ime se osigurava stabilnost i konkurentnost tvrtke u budunosti. Ako je elektro odravanje radna jedinica onda se pogotovo moraju pratiti nova dostignua u cilju njihove primjene kako bi se stalno smanjivali trokovi i osiguravala vea pouzdanost odravanog tehnikog sustava.

3.7.2. Trokovi odravanja stalnih sredstava

Svi tehniki sustavi imaju veliki organski sastav kapitala pa u cijelosti pripadaju trajnoj imovini odnosno stalnim sredstvima. U sklopu poslova eksploatacije i odravanja tehnikih sustava, prema slici 3.14., postoje sljedee vrste trokova.

Slika 3.14. Trokovi odravanja stalnih sredstava

TROKOVI EKSPLOATACIJE I

ODRAVANJA

Amortizacija Trokovi rada Trokovi materijala Trokovi sati i usluga

-vremenska

-funkcionalna

-intelektualni

-fiziki

-repromaterijal -oprema -energija

-proizvodne usluge -tehnike usluge -intelektualne usluge

30

3.7.3. Analiza dinamike trokova odravanja u odnosu na temeljne vrste

Stalna sredstva (na primjer, strojevi, prijevozna sredstva, i sl.) troe se ovisno o intenzitetu koritenja, uglavnom, pod utjecajem trenja i temperature. Meutim, stalna se sredstva troe i kada ne rade, pod utjecajem vanjskih prilika (truljenje, korozija, i sl.). Svrha je tehnikog odravanja otkloniti ili ublaiti tetno djelovanje imbenika fizikog troenja stalnih sredstava kako bi se sprijeio nastanak kvarova i omoguio njihov pouzdan rad. Odravanje je skup preventivnih i korektivnih tehnikih postupaka kojima je svrha:

provjera ispravnosti stalnih sredstava odravanje u ispravnom (radnom) stanju osiguranje pouzdanosti rada i dovoenje neispravnih stalnih sredstava u radno stanje.

Postupci odravanja provode se tijekom cijeloga ekonomskog vijeka stalnih sredstava. Vrste elektro odravanja su sljedee:

preventivno tekue i investicijsko.

Uloga odravanja nije samo popravak ili zamjena dijelova stalnih sredstava kad oni dou u neispravno stanje (tzv. korekcijsko odravanje), nego je bitan zadatak sprijeiti kvarove i slabo funkcioniranje stalnih sredstava. Stoga, najvee znaenje ima preventivno odravanje koje obuhvaa njegu (ienje, kontrolu, podmazivanje, zatita od korozije i sl.), zatim provjeru ispravnosti i razliite preventivne popravke i zamjene. Ovo je osobito vano za stalna sredstva koja rade sezonski, kao to su prometna sredstva i prikljuni radni strojevi (kamioni s dizalicom za montau vodova i rasvjete) zato to svaki kvar tijekom sezone rada uzrokuje velike gubitke u proizvodnji. Samo kada pojedinana sredstva ne zahtijevaju velika ulaganja, te se mogu drati i rezervna sredstva, korektivno odravanje moe biti prihvatljivije od preventivnog. Kada nastane kvar na jednom tehnikom sredstvu u funkciju se odmah stavlja rezervno sredstvo i tek tada poduzimaju mjere odravanja i otklanjanja kvara. Tekue odravanje obuhvaa vie vrsta malih popravaka i malih zamjena koje se vre, uglavnom, vie puta godinje i uvjetuju manje trokove. U pravilu su ukupni trokovi preventivnog odravanja nii u odnosu na ukupne trokove tekueg odravanja. Popravci koji se vre unaprijed, manje kotaju od popravaka ve nastalog kvara zbog teta na materijalu, radu, drugim dijelovima istog stalnog sredstva i sl. Intenzitet navedenih zahvata ovisi o vrsti djelatnosti i ostalim tehniko-tehnolokim zahtjevima. Investicijsko odravanje obuhvaa manji broj veih popravaka i zamjena (generalni remont), a provode se jedanput do dva puta u cijelom vijeku koritenja odreenog stalnog sredstva, a nose relativno velike trokove i trae vie vremena za izvrenje. Kljuno je pitanje pravilne organizacije poslova odravanja kako ukupne trokove poduzea svesti na najmanju moguu

31

mjeru. Zastoji u proizvodnji zbog neispravnih stalnih sredstava mogu uvjetovati velike trokove. Nerazumna tednja na trokovima odravanja redovito donosi nepotrebne gubitke u proizvodnji i neoekivane tete na sredstvima za rad. Meutim, i druga krajnost moe znaiti neracionalno ponaanje. Naime, skupa organizacija odravanja (preveliki kapacitet, previe zaposlenih odravatelja) koja nije pravilno iskori