OVRNI ZAKON Dio prvi Glava prva OSNOVNE ODREDBE Sadraj Zakona lanak 1. (1) Ovim se Zakonom ureuje postupak po kojemu sudovi i javni biljenici provode prisilno ostvarenje trabina na temelju ovrnih i vjerodostojnih isprava (ovrni postupak) te postupak po kojemu sudovi i javni biljenici provode osiguranje trabina (postupak osiguranja), ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. (2) Ovim se Zakonom ureuju i materijalnopravni odnosi koji se zasnivaju na temelju ovrnih postupaka i postupaka osiguranja iz stavka 1. ovoga lanka. Znaenje pojedinih izraza lanak 2. Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju ova znaenja: 1. izraz trabina oznaava pravo na neko davanje, injenje, neinjenje ili trpljenje, 2. izraz ovrhovoditelj oznaava osobu koja je pokrenula postupak radi ovrhe neke trabine te osobu u iju je korist taj postupak pokrenut po slubenoj dunosti, 3. izraz predlagatelj osiguranja oznaava osobu koja je pokrenula postupak radi osiguranja neke trabine te osobu u iju je korist taj postupak pokrenut po slubenoj dunosti, 4. izraz ovrenik oznaava osobu protiv koje se trabina ostvaruje, 5. izraz protivnik osiguranja oznaava osobu protiv koje se trabina osigurava, 6. izraz stranka oznaava ovrhovoditelja i ovrenika te predlagatelja osiguranja i protivnika osiguranja, 7. izraz sudionik oznaava osobu koja u postupku ovrhe ili osiguranja nije stranka, a u postupku sudjeluje zbog toga to se u njemu odluuje o nekom njezinu pravu ili zbog toga to za to ima pravni interes, 8. izraz rjeenje o ovrsi oznaava rjeenje kojim je u cijelosti ili djelomiceprihvaen ovrni prijedlog ili kojim se ovrha odreuje po slubenoj dunosti, 9. izraz rjeenje o osiguranju oznaava rjeenje kojim je u cijelosti ili djelomice prihvaen prijedlog za osiguranje ili kojim se po slubenoj dunosti odreuje osiguranje, 10. izraz sudski ovritelj oznaava sudskoga slubenika koji po nalogu suda neposredno poduzima pojedine radnje u ovrnom postupku ili postupku osiguranja, 11. izraz poljodjelac oznaava osobu kojoj je poljoprivredna proizvodnja preteni izvor prihoda, 12. izraz banka oznaava banku i svaku drugu pravnu osobu koja obavlja poslove platnoga prometa, 13. izrazi javno ovjerovljena isprava ili ovjerovljena isprava oznaavaju ispravu na kojoj je potpis neke osobe ovjerovio javni biljenik ili koja druga osoba ili tijelo s javnim ovlastima, 14. izraz Financijska agencija (u daljnjem tekstu: Agencija) oznaava pravnu osobu koja provodi ovrhu prema odredbama zakona kojim se ureuje provedba ovrhe na novanim sredstvima. Pokretanje postupka lanak 3. (1) Ovrni postupak pokree se prijedlogom ovrhovoditelja, a postupak osiguranja prijedlogom predlagatelja osiguranja. (2) Kad je zakonom odreeno tijelo ili osoba koja nije nositelj odreene trabine ovlatena pokrenuti postupak radi njegova ostvarenja ili osiguranja, to tijelo, odnosno osoba imaju u postupku poloaj ovrhovoditelja, odnosno predlagatelja osiguranja. (3) Ovrni postupak i postupak osiguranja pokreu se i po slubenoj dunosti kad je to zakonom izrijekom odreeno. (4) Ako je postupak pokrenut prijedlogom nekoga tijela ili osobe koja nije nositelj trabine, odnosno po slubenoj dunosti, radi ostvarenja ili osiguranja trabine odreene osobe, ta osoba moe u postupku sudjelovati s ovlastima ovrhovoditelja, odnosno predlagatelja osiguranja, ali ne moe poduzimati radnje koje bi sprjeavale provedbu postupka pokrenutoga po prijedlogu odreenoga tijela ili osobe, odnosno po slubenoj dunosti. (5) Ako tijelo ili osoba iz stavka 4. ovoga lanka odlue povui prijedlog kojim je postupak pokrenut, odnosno ako sud odlui obustaviti postupak pokrenut po slubenoj dunosti, osoba radi ije je trabine postupak pokrenut moe preuzeti voenje postupka. Izjavu o preuzimanju postupka ta osoba mora datiu roku od petnaest dana od dana kad joj je dostavljena obavijest o povlaenju prijedloga odnosno o namjeri da se postupak obustavi. (6) Kad su po zakonu neko tijelo ili osoba duni dostaviti sudu odreenu ovrnu ispravu ili ga na drugi nain obavijestiti o postojanju razloga za pokretanje ovrnoga postupka ili postupka osiguranja po slubenoj dunosti, oni u tim postupcima nemaju poloaj stranke. Sredstva i predmet ovrhe i osiguranja lanak 4. (1) Sredstva ovrhe i osiguranja su ovrne radnje, odnosno radnje osiguranja ili sustav takvih radnji kojima se po zakonu trabina prisilno ostvaruje ili osigurava. (2) Predmet ovrhe i osiguranja su stvari i prava na kojima se po zakonu moe provesti ovrha radi ostvarenja trabine ili njezina osiguranja. (3) Ovrne radnje ili radnje osiguranja mogu se neposredno provesti i protiv ovrenika, protivnika osiguranja i drugih osoba u skladu s ovim Zakonom. (4) Predmet ovrhe ne mogu biti stvari izvan prometa, kao ni druge stvari za koje je to posebnim zakonom odreeno. (5) Predmet ovrhe ne mogu biti trabine po osnovi poreza i drugih pristojbi. (6) Predmet ovrhe ne mogu biti objekti, oruje i oprema namijenjeni obrani te oprema i objekti namijenjeni radu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravosudnih tijela. (7) Moe li neka stvar ili neko pravo biti predmet ovrhe, odnosno je li ovrha na nekoj stvari ili pravu ograniena, ocjenjuje se s obzirom na okolnosti koje su postojale u vrijeme podnoenja ovrnoga prijedloga, ako ovim Zakonom nije drukije izrijekom odreeno. Ogranienje sredstava i predmeta ovrhe i osiguranja lanak 5. (1) Sud odreuje ovrhu, odnosno osiguranje onim sredstvom i na onim predmetima koji su navedeni u ovrnom prijedlogu, odnosno prijedlogu za osiguranje. (2) Ako je predloeno vie sredstava ili vie predmeta ovrhe, odnosno osiguranja, sud e, na prijedlog ovrenika, odnosno protivnika osiguranja, ograniiti ovrhu, odnosno osiguranje samo na neka od tih sredstava, odnosno predmeta, ako su dovoljni za ostvarenje ili osiguranje trabine. (3) Ako se pravomono rjeenje o ovrsi odreenim sredstvom ili na odreenompredmetu ne moe provesti, ovrhovoditelj moe radi namirenja iste trabine predloiti novo sredstvo ili predmet ovrhe. U tom sluaju sud e donijeti novo rjeenje o ovrsi i nastaviti ovrhu na temelju toga rjeenja. Ovrha odreena prijanjim rjeenjem o ovrsi obustavit e se ako ovrhovoditelj povue ovrni prijedlog u povodu kojega je ona odreena ili ako za to budu ispunjeni drugi zakonom predvieni razlozi. (4) Ako ovrhovoditelj u roku od dva mjeseca od obavijesti suda o nemogunosti provedbe ovrhe ne podnese prijedlog iz stavka 3. ovoga lanka, ovrha e se obustaviti. (5) Smatrat e se da je ovrhovoditelj podnio prijedlog iz stavka 3. ovoga lanka ako je u roku iz stavka 4. ovoga lanka zatraio davanje prokazne izjave, odnosno prokaznog popisa imovine. Nakon to prokazna izjava, odnosno prokazni popis imovine bude poloen, ovrhovoditelj je duan u daljnjem roku od dva mjeseca predloiti ovrhu drugim sredstvom ili na drugom predmetu ovrhe. U protivnom ovrha e se obustaviti. (6) alba protiv novoga rjeenja o ovrsi iz stavka 3. ovoga lanka ne moe se izjaviti iz razloga zbog kojih se mogla izjaviti protiv prijanjeg rjeenja o ovrsi. (7) alba nakon proteka roka protiv novoga rjeenja o ovrsi iz stavka 3. ovoga lanka moe se podnijeti samo ako su razlozi zbog kojih se podnosi nastali nakon vremena kad se vie nisu mogli iznijeti u roku za albu protiv prethodnoga rjeenja o ovrsi. (8) Glede sudskih pristojbi, prijedlog i rjeenje o ovrsi iz stavka 3. ovoga lanka ne smatraju se novim prijedlogom i rjeenjem. (9) Odreivanje ovrhe novim sredstvom ili na novom predmetu te njezina provedba smatrat e se prigodom vrednovanja obujma sudakoga rada novim ovrnim predmetom. Zatita dostojanstva ovrenika, odnosno protivnika osiguranja lanak 6. Pri provedbi ovrhe i osiguranja pazit e se na dostojanstvo ovrenika, odnosno protivnika osiguranja te na to da ovrha, odnosno osiguranje za njega budu to manje nepovoljni. Podnesci, roita i spisi lanak 7. (1) U ovrnom postupku i postupku osiguranja sud postupa na temelju podnesaka i drugih pismena. (2) Sud odrava roite kad je to ovim Zakonom odreeno ili kad smatra da je odravanje roita svrhovito.(3) O roitu, umjesto zapisnika, sudac moe sastaviti slubenu biljeku. (4) Sud e izvan roita sasluati stranku ili sudionika u postupku ako je to predvieno ovim Zakonom, ili ako smatra da je to potrebno radi razjanjenja pojedinih pitanja ili oitovanja o nekom prijedlogu stranke. (5) Izostanak jedne ili obiju stranaka te sudionika s roita, ili njihovo neodazivanje pozivu suda radi sasluanja, ne sprjeava sud da i dalje postupa. (6) U ovrnom postupku i postupku osiguranja nema mirovanja postupka. (7) Podnesci u ovrnom postupku podnose se u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Dostava lanak 8. (1) Pravnoj osobi koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i odgovornoj fizikoj osobi u toj pravnoj osobi dostava se obavlja na adresu navedenu u prijedlogu. Ako dostava na adresu navedenu u prijedlogu ne uspije, dostava e se obaviti na adresu sjedita upisanoga u upisnik. Ako dostava ne uspije ni na toj adresi, obavit e se isticanjem pismena koje je trebalo dostaviti na oglasnoj ploi suda. Smatrat e se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploi. (2) Odredbe stavka 1. ovoga lanka primjenjuju se i na odgovorne osobe u pravnoj osobi kada se u vezi s njihovim svojstvom odgovorne osobe ovrha provodi i prema njima te kada im se izrie novana kazna ili kazna zatvora. (3) Odredbe stavka 1. ovoga lanka primjenjuju se i na fizike osobe koje obavljaju odreenu upisanu djelatnost (obrtnici, trgovci pojedinci, javni biljenici, odvjetnici, lijenici itd.) kad se tim osobama dostava obavlja u vezi s tom djelatnou. (4) U ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, nakon dviju neuspjelih dostava putem davatelja potanskih usluga, na zahtjev ovrhovoditelja dostavu ovreniku moe obaviti javni biljenik koji odluuje u postupku, odnosno drugi javni biljenik ako dostavu treba obaviti izvan slubenog podruja javnog biljenika koji odluuje u postupku. Trokove izazvane javnobiljenikom dostavom ovrhovoditelj izravno podmiruje javnom biljeniku koji obavlja dostavu. Javni biljenik kome nisu predujmljena sredstva za pokrie trokova dostave nije duan obaviti dostavu. (5) Ako dostavu treba obaviti izvan slubenog podruja javnog biljenika koji odluuje u postupku, pismeno koje se dostavlja, javni biljenik uz molbu prosljeuje javnom biljeniku na ijem se slubenom podruju nalazi ovrenikova adresa. Javni biljenici su jedan drugom duni ukazivati pravnu pomo dostave u ovrnom postupku. Ako zamoljeni javni biljenik nije nadleanda obavi radnju za koju je zamoljen, ustupit e molbu nadlenom javnom biljeniku, odnosno drugom dravnom tijelu i o tome obavijestiti javnog biljenika od koga je primio molbu, a ako mu nadleni javni biljenik, odnosno dravno tijelo nije poznato, vratit e molbu. Ako u jednom mjestu postoji vie javnih biljenika, molba za davanje pravne pomoi dostave moe se podnijeti bilo kojem od tih javnih biljenika. (6) Kad je ovim Zakonom predvieno da se dostava ili koja druga radnja obavlja preko javnoga biljenika, dostava, odnosno radnja obavljaju se tako da javni biljenik, na zahtjev ovlatene osobe ili tijela, putem davatelja potanskih usluga ili neposredno, dostavi pismeno i o tome sastavi zapisnik, otpravak kojega e dostaviti ovlatenoj osobi ili tijelu koji su zamolili pravnu pomo dostave. (7) Na radnje poduzete u svezi s dostavom preko javnih biljenika na temelju ovoga Zakona stranke ne plaaju javnobiljenike pristojbe. Trokovi dostave putem javnoga biljenika ulaze u trokove ovrhe. (8) Javni biljenik u obavljanju dostave na temelju ovoga Zakona ima prava i dunosti sudskog dostavljaa. Javnog biljenika u obavljanju dostave mogu zamjenjivati javnobiljeniki prisjednik, savjetnik i vjebenik. Prekid postupka lanak 9. U sluaju prekida ovrnoga postupka ili postupka osiguranja sud e, na prijedlog stranke ili po slubenoj dunosti, ako je to potrebno radi zatite prava i interesa koje od stranaka, postaviti privremenoga zastupnika stranki u odnosu na koju je nastao razlog zbog kojega je dolo do prekida, a postupak e nastaviti i prije nego to taj razlog prestane. Sastav suda i odluke lanak 10. (1) Ovrni postupak i postupak osiguranja u prvom i drugom stupnju vodi i odluke donosi sudac pojedinac. (2) Ako se o prisilnom ispunjenju ili osiguranju nekih trabina odluuje u parninom, kaznenom ili nekom drugom sudskom postupku, takve odluke sud donosi u sastavu u kojemu vodi taj sudski postupak. (3) Odluke u ovrnom postupku i postupku osiguranja sud donosi u obliku rjeenja ili zakljuka. (4) Zakljukom se izdaje nalog sudskom ovritelju za provedbu pojedinih radnji te odluuje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima kad je to izrijekom predvieno ovim Zakonom.Pravni lijekovi lanak 11. (1) Protiv rjeenja donesenoga u prvom stupnju moe se izjaviti alba, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (2) Protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave moe se podnijeti prigovor. (3) alba se izjavljuje u roku od osam dana od dostave prvostupanjskoga rjeenja, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (4) alba ne odgaa provedbu rjeenja, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (5) Protiv zakljuka nije doputen pravni lijek. (6) Ako je protiv rjeenja doputena alba, sud e, ako nije ovlaten postupiti prema odredbi lanka 51. stavka 1. ovoga Zakona, spis sa albom dostaviti drugostupanjskom sudu. Ako je mogue nastaviti s provedbom ovrhe do donoenja odluke drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud e drugostupanjskom sudu dostaviti presliku spisa sa albom. Dok drugostupanjski sud ne donese odluku o albi, prvostupanjski sud poduzimat e one radnje koje je ovlaten poduzimati prije pravomonosti pobijanoga rjeenja, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. Revizija, ponavljanje postupka i povrat u prijanje stanje lanak 12. (1) U ovrnom postupku i postupku osiguranja doputena je samo revizija iz lanka 382. stavka 2. Zakona o parninom postupku (Narodne novine, br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11. i 148/11. proieni tekst). Ponavljanje postupka nije doputeno, osim u sluaju iz lanka 58. stavka 7. ovoga Zakona. (2) Povrat u prijanje stanje doputen je samo zbog proputanja roka za albu i prigovor. Hitnost i redoslijed postupanja lanak 13. (1) U ovrnom postupku i postupku osiguranja sud je duan postupati hitno. (2) Sud je duan predmete uzimati u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda trabine ili posebne okolnosti ne zahtijevaju da se postupi drukije. Trokovi postupkalanak 14. (1) Trokove postupka u svezi s odreivanjem i provedbom ovrhe i osiguranja prethodno snosi ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja. (2) Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja duan je trokove postupka predujmiti u roku koji sud odredi. Sud e obustaviti ovrhu, odnosno osiguranje ako trokovi ne budu predujmljeni u tomu roku, a bez toga se ovrha ili osiguranje ne mogu provesti. Ako u roku ne budu predujmljeni trokovi o kojima ovisi poduzimanje neke radnje o kojoj ne ovisi provedba ovrhe, ta se radnja nee provesti. (3) Trokove postupka koji je sud pokrenuo po slubenoj dunosti prethodno predujmljuje sud iz svojih sredstava. (4) Ovrenik, odnosno protivnik osiguranja duni su ovrhovoditelju, odnosno predlagatelju osiguranja naknaditi trokove koji su bili potrebni za ovrhu ili osiguranje. (5) Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja duni su ovreniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi trokove koje su im neosnovano prouzroili. (6) Zahtjev za naknadu trokova podnosi se najkasnije u roku od trideset dana od dana zavretka postupka. (7) O trokovima postupka odluuje sud u ovrnom postupku i u tom postupku odreuje, na prijedlog stranke, ovrhu radi njihova ostvarenja. (8) Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja mogu ve u ovrnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje zatraiti da se, radi naplate predvidivih trokova postupka, odredi ovrha protiv ovrenika, odnosno protivnika osiguranja. Na temelju takvoga rjeenja o ovrsi sud e provesti mjere kojima se u korist ovrhovoditelja, odnosno predlagatelja osiguranja na dijelovima imovine ovrenika, odnosno protivnika osiguranja zasnivaju prava koja osiguravaju budue namirenje trokova postupka. Jamevina lanak 15. (1) Kad je ovim Zakonom propisano davanje jamevine, ona se daje u gotovom novcu. Iznimno, sud moe odobriti davanje jamevine u obliku bankarske garancije, vrijednosnih papira koji imaju burzovnu vrijednost te dragocjenosti iju je vrijednost lako utvrditi na tritu i koje se mogu brzo i jednostavno unoviti. (2) Republika Hrvatska, opine, gradovi i upanije te dravna tijela nisu duni dati jamevinu kad u postupku sudjeluju kao stranke.(3) Na stvarima koje su predane u sudski polog protivna stranka stjee zakonsko zalono pravo. Ako su kao jamevina ponueni nematerijalizirani vrijednosni papiri sud e ovjerovljenu izjavu osobe koja daje jamevinu da je suglasna da se radi osiguranja trabine za koju se daje jamevina upie zalono pravo bez odgode dostaviti sredinjem klirinkom depozitarnom drutvu, radi upisa zalonog prava, uz tonu naznaku koliine i vrste vrijednosnica, te osobe zalonog dunika i zalonog vjerovnika. (4) Ako sud u ovrnom postupku ili postupku osiguranja odlui o pravu protivne stranke na naknadu tete ili trokova postupka u svezi s radnjom zbog poduzimanja koje je jamevina dana, na njezin e prijedlog istim rjeenjem odluiti i o naplati utvrene trabine iz te jamevine. Novana kazna i kazna zatvora lanak 16. (1) Kad je ovim Zakonom novana kazna predviena kao sredstvo ovrhe ili osiguranja, ta se kazna moe izrei fizikim osobama u iznosu od 1.000,00 do 30.000,00 kuna, a pravnim osobama u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna. Zatvorska kazna predviena ovim Zakonom izrie se od petnaest dana do tri mjeseca. Sud tijekom postupka moe istoj osobi izrei vie zatvorskih kazni za razliita kanjiva djela, a zbroj kazni u jednom postupku ovrhe ili osiguranja ne moe prijei est mjeseci. (2) Ako se novana kazna izrie pravnoj osobi, sud e izrei novanu kaznu i odgovornim osobama u pravnoj osobi ako utvrdi da su te osobe inom ili propustom prouzroile kanjivo djelo pravne osobe. (3) Ako se osoba kojoj je sud, u skladu s ovim Zakonom, zaprijetio novanom kaznom ne pokori nalogu suda, sud e joj izrei tu kaznu i, u sluaju potrebe, zaprijetiti joj takvim novim kaznama te ih izricati sve dok ta osoba ne postupi po nalogu suda. (4) Ako fizika osoba kojoj je izreena novana kazna ne plati tu kaznu u roku koji je odreen odlukom suda, ta e se kazna zamijeniti zatvorskom kaznom po pravilima kaznenoga prava o zamjeni novane kazne zatvorskom kaznom. Ukupan zbroj zatvorskih kazni kojima su nekoj osobi zamijenjene izreene novane kazne ne moe u istom postupku prijei est mjeseci, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (5) Kad je ovim Zakonom predvieno da se zatvorska kazna moe izrei kao sredstvo ovrhe ili osiguranja, ta se kazna moe pojedinano izrei u trajanju do tri mjeseca, s time da ukupni zbroj pojedinano izreenih zatvorskih kazni u istome ovrnom postupku ne moe prijei est mjeseci, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (6) Sud moe zaprijetiti novanom kaznom pravnim osobama, a odgovornim osobama u pravnoj osobi i drugim fizikim osobama novanom kaznom ili zatvorskom kaznom, ili kazniti novanom kaznom pravnu osobu, odnosnokazniti novanom kaznom ili zatvorskom kaznom odgovorne osobe u pravnoj osobi i druge fizike osobe: 1. ako protivno nalogu ili zabrani suda poduzmu odreene radnje s ciljem skrivanja, oteenja ili unitenja imovine ovrenika ili protivnika osiguranja, 2. ako poduzmu ine nasilja ili ine kojima mogu teko otetiti ili ugroziti prava, sigurnost i dostojanstvo ovrhovoditelja i predlagatelja osiguranja ili drugih osoba koje sudjeluju u postupku ovrhe ili osiguranja, 3. ako protivno nalogu ili zabrani suda poduzmu radnje koje mogu dovesti do nenadoknadive ili teko nadoknadive tete za ovrhovoditelja ili predlagatelja osiguranja, 4. ako poduzmu radnje kojima se sud, sudski ovritelj ili druge ovlatene osobe ometaju u provedbi ovrnih radnji ili radnji osiguranja, 5. te u drugim sluajevima predvienim zakonom. (7) Zatvor iz stavka 6. ovoga lanka moe, na temelju jedne odluke kojom je odreen, trajati najdue trideset dana. Tijekom istoga postupka moe se, u sluaju potrebe, protiv iste osobe ponovno odrediti zatvor. Ukupno trajanje zatvora odreenoga protiv neke osobe tijekom istoga postupka ne moe biti due od est mjeseci. (8) Sud e kazniti novanom kaznom do 5.000,00 kuna fiziku osobu, odnosno do 20.000,00 kuna pravnu osobu koja u podnesku vrijea sud, stranku ili drugoga sudionika u postupku. Novana kazna moe se izrei i zastupniku stranke ako je on odgovoran za vrijeanje suda. Na tu novanu kaznu na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe stavka 1. do 5. ovoga lanka. (9) Zatvorska kazna izreena prema odredbama ovoga Zakona izvrava se na nain propisan za izvrenje zatvorske kazne izreene u kaznenom postupku. (10) Izreenu novanu kaznu i zatvorsku kaznu sud e izvriti po slubenoj dunosti, a trokovi izvrenja padaju na teret dravnoga prorauna. (11) Novana kazna i zatvorska kazna u smislu odredaba ovoga lanka bez utjecaja su na kaznenu odgovornost osoba koje su u ovrnom postupku ili postupku osiguranja kanjene novanom kaznom ili zatvorskom kaznom, ali e se kazna izreena prema odredbama ovoga Zakona uraunati u kaznu izreenu u kaznenom postupku. (12) Sud moe zaprijetiti novanom kaznom ili zatvorskom kaznom osobama iz stavka 6. ovoga lanka i u sluaju ako postoji osnovana bojazan da bi pravna ili fizika osoba mogla poiniti kanjivu radnju iz stavka 6. toke 1. do 5. ovoga lanka, pri emu moe tim osobama naloiti ili zabraniti poduzimanje odreenih radnji. (13) Sud e pri odabiru kazne ili prijetnji kaznom, odnosno odabiru vrste kazne,primijeniti blau kaznu ako se njome moe ostvariti ista svrha. (14) O kanjavanju novanom kaznom i zatvorskom kaznom odluuje sud rjeenjem. Na rjeenje o kanjavanju doputena je alba u roku od tri dana. O albi na rjeenje o kanjavanju odluuje sud drugoga stupnja u roku od tri dana. (15) alba iz stavka 14. ovoga lanka odgaa ovrnost rjeenja. Prokazna izjava i prokazni popis imovine lanak 17. (1) Ako se stvari radi ije se predaje ili isporuke ovrha vodi nisu uspjele pronai kod ovrenika, ovrenik mora, na prijedlog ovrhovoditelja, dati pred sudom izjavu o tome gdje se one nalaze, odnosno da ih nema ili da ne zna gdje se nalaze (prokazna izjava). (2) Ako je ovrha radi naplate novane trabine ostala bez uspjeha zato to se nisu nali predmeti ovrhe na kojima bi se ovrha mogla provesti ili zato to su naeni samo takvi predmeti koji oito nisu dovoljni za namirenje ovrhovoditeljeve trabine s obzirom na njihovu neznatnu vrijednost, ili predmeti koji su ve optereeni zalonim pravima treih, ili predmeti koje druge osobe trae za sebe, ovrenik mora, na prijedlog ovrhovoditelja, podnijeti sudu popis svoje imovine (prokazni popis imovine). Taj je popis ovrenik duan sastaviti i podnijeti sudu u roku koji mu sud odredi rjeenjem iz stavka 7. ovoga lanka u dva primjerka s odgovarajuim prilozima. (3) U popisu iz stavka 2. ovoga lanka ovrenik mora naznaiti: 1. gdje se nalaze pojedine stvari koje ine njegovu imovinu, 2. gdje se nalaze i kome pripadaju tue stvari na kojima on ima odreena imovinska prava, 3. prema kome ima kakvu novanu ili koju drugu trabinu, 4. koja druga prava ine njegovu imovinu, 5. ima li na raunima i kod koga novana sredstva, 6. prima li i od koga plau ili mirovinu, odnosno ima li koje druge stalne ili povremene prihode, 7. ima li kakvu drugu imovinu. (4) U popisu iz stavka 2. ovoga lanka ovrenik mora navesti podatke o pravnoj i injeninoj osnovi svojih prava u odnosu na svaki dio imovine iz stavka 3. ovoga lanka te o dokazima, osobito ispravama, kojima se ona mogu potkrijepiti. Ako to bude potrebno, sud moe zatraiti od ovrenika da dade idruge podatke na temelju kojih bi se imovina mogla pronai. (5) U izjavama iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka, koje e potpisati pred sudom, ovrenik e potvrditi da su podaci koje je dao toni i potpuni i da nita od svoje imovine nije zatajio. (6) Ministar pravosua propisat e obrazac izjava iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka. (7) O prijedlogu za davanje prokazne izjave i prokaznoga popisa imovine sud odluuje rjeenjem kojim e ovreniku zaprijetiti novanom kaznom ako ne postupi u skladu s nalogom suda (lanak 16.). (8) Prokazna se izjava daje javno na roitu pred sudom. (9) Roite pred sudom odrat e se i radi rasprave i potvrivanja prokaznoga popisa imovine. (10) Na javno roite iz stavaka 8. i 9. ovoga lanka pozivaju se ovrenik i ovrhovoditelj, a oglas o roitu objavit e se i na oglasnoj ploi suda. O tim e se roitima sastaviti zapisnik. (11) Ako ovrenik ne doe na roita iz stavaka 8. i 9. ovoga lanka bez osobito opravdanoga razloga ili ako odbije dati prokaznu izjavu ili prokazni popis imovine, sud e mu izrei novanu kaznu i zaprijetiti mu novim novanim kaznama koje e izricati sve dok se ovrenik ne pokori (lanak 16.). (12) Odredbe stavaka 1. do 11. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju i prema odgovornim osobama u ovreniku pravnoj osobi. (13) Radi prikupljanja podataka o imovini sud moe, na prijedlog ovrhovoditelja, sasluati i druge osobe kao svjedoke, odnosno zatraiti oitovanje od drugih osoba ili tijela. (14) Ako ovrhovoditelj uini vjerojatnim da se u meuvremenu stanje stvari bitno izmijenilo, sud moe iznova naloiti ovreniku davanje prokazne izjave odnosno prokaznoga popisa imovine po pravilima prethodnih stavaka ovoga lanka. (15) Za davanje neistinitih ili nepotpunih prokaznih izjava i prokaznih popisa imovine ovrenik i odgovorne osobe u ovreniku pravnoj osobi odgovaraju kao za laan iskaz u postupku pred sudom. (16) Osobe ili tijela iz stavka 13. ovoga lanka odgovaraju za davanje netonih ili nepotpunih obavijesti kao za laan iskaz u postupku pred sudom. (17) Ovrhovoditelj je duan uz prijedlog iz stavka 2. ovoga lanka dostaviti dokaze o postupanju po odredbi lanka 18. ovoga Zakona, dok e u protivnom njegov prijedlog biti odbaen.Dunost davanja podataka o duniku lanak 18. (1) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje duan je, u roku od osam dana, na zahtjev osobe koja tvrdi da namjerava pokrenuti ovrni postupak ili postupak osiguranja dati podatke o tome je li neka fizika osoba osiguranik u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, po kojoj osnovi (radni odnos, samostalna profesionalna djelatnost, obrt ili samostalna djelatnost poljoprivrede) i kod koga, odnosno prima li mirovinu, naknadu zbog tjelesnog oteenja ili koju drugu stalnu naknadu o kojoj vodi evidenciju. (2) Ministarstvo unutarnjih poslova duno je, u roku od osam dana, na zahtjev osobe koja tvrdi da namjerava pokrenuti ovrni postupak ili postupak osiguranja iz evidencije o registriranim i oznaenim vozilima dati podatke o tome je li neka osoba upisana kao vlasnik motornog vozila te o vrsti, marki, tipu, modelu, godini proizvodnje, registarskom broju motornog vozila i postojanju tereta na tom vozilu. (3) Ministarstvo financija, Porezna uprava duna je u roku od osam dana, na zahtjev suda ili javnog biljenika, uz podatak o imenu, prezimenu i datumu roenja ili broju osobne iskaznice ovrenika, dati podatak o osobnom identifikacijskom broju ovrenika, kao i podatke iz lanka 217. ovoga Zakona. (4) Tijelo nadleno za katastarsku evidenciju je duno, u roku od osam dana, na zahtjev osobe koja tvrdi da namjerava pokrenuti ovrni postupak ili postupak osiguranja dati ispis posjedovnih listova koje vodi za fiziku ili pravnu osobu. (5) Tijela i osobe iz stavaka 1. do 4. ovoga lanka nisu duni postupiti po zahtjevu osobe koja trai podatke dok im prethodno ne budu podmireni trokovi za poduzimanje radnje. (6) Na zahtjev suda osoba za koju ovrhovoditelj tvrdi da je ovrenikov dunik ili da se neki dijelovi njegove imovine nalaze kod nje duna je u roku od osam dana izjasniti se o tome ima li ovrenik i kakvu trabinu protiv nje, odnosno nalaze li se i koji dijelovi njegove imovine kod nje. (7) Podnositelj zahtjeva iz stavaka 1., 2., i 4. ovoga lanka duan je u zahtjevu za davanje podataka navesti trabinu radi ijeg e ostvarenja ili osiguranja pokrenuti ovrni postupak, odnosno postupak osiguranja te priloiti ispravu na kojoj se ona temelji. (8) Osobe i tijela iz stavaka 1. do 5. ovoga lanka ne smiju obavijestiti dunika o tome da su traeni podaci o njegovoj imovini. (9) Ovrhovoditelj ima pravo na naknadu tete koju je pretrpio zbog povrede dunosti iz stavaka 1., 2., 3., 4., 6. i 8. ovoga lanka. Ovrha odluke stranoga sudalanak 19. Ovrha na temelju odluke stranoga suda moe se odrediti i provesti u Republici Hrvatskoj samo ako ta odluka ispunjava pretpostavke za priznanje i ovrhu propisane meunarodnim sporazumom ili zakonom. Ovrha na imovini strane drave lanak 20. (1) Na imovini strane drave u Republici Hrvatskoj ne moe se odrediti ni provesti ovrha ili osiguranje bez prethodne suglasnosti ministra nadlenog za poslove pravosua, uz prethodno miljenje ministra nadlenog za vanjske poslove, osim ako je strana drava pristala na ovrhu, odnosno osiguranje. (2) Ako uz prijedlog kojim se pokree postupak na imovini strane drave u Republici Hrvatskoj nije podnesena suglasnost iz stavka 1. ovoga Zakona, odnosno pristanak strane drave, sud e prijedlog odbaciti. Primjena odredaba drugih zakona lanak 21. (1) U ovrnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe Zakona o parninom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno. (2) Na materijalnopravne pretpostavke i posljedice provedbe ovrnoga postupka i postupka osiguranja na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe zakona kojima se ureuju stvarna prava, odnosno obvezni odnosi. Dio drugi OVRHA Razdjel prvi ZAJEDNIKE ODREDBE Glava druga OVRNA I VJERODOSTOJNA ISPRAVA Osnove za odreivanje ovrhe lanak 22. Sud odreuje ovrhu samo na temelju ovrne ili vjerodostojne isprave, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. Ovrna isprava lanak 23.Ovrne isprave jesu: 1. ovrna sudska odluka i ovrna sudska nagodba, 2. ovrna odluka arbitranog suda, 3. ovrna odluka donesena u upravnom postupku i ovrna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novane obveze, ako zakonom nije drukije odreeno, 4. ovrna javnobiljenika odluka i ovrna javnobiljenika isprava, 5. nagodba sklopljena u postupku pred sudovima asti pri komorama u Republici Hrvatskoj, 6. druga isprava koja je zakonom odreena kao ovrna isprava. Odluka i nagodba lanak 24. (1) Sudskom odlukom, prema ovom Zakonu, smatra se presuda, rjeenje, platni nalog te druga odluka donesena u postupku pred sudom i izbranim sudom, a sudskom nagodbom smatra se nagodba sklopljena u postupku pred tim sudovima. (2) Odlukom upravnoga tijela, prema ovom Zakonu, smatra se rjeenje i zakljuak koji su u upravnom postupku donijeli tijelo dravne uprave ili pravna osoba s javnim ovlastima, a upravnom nagodbom smatra se nagodba zakljuena u upravnom postupku pred tim tijelom, odnosno pred tom osobom. Ovrnost odluke lanak 25. (1) Sudska odluka kojom je naloeno ispunjenje trabine na neko davanje ili injenje ovrna je ako je postala pravomona i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje. Rok za dobrovoljno ispunjenje tee od dana dostave odluke ovreniku, ako zakonom nije drukije odreeno. (2) Sudska odluka kojom je naloeno ispunjenje trabine na neko trpljenje ili neinjenje (proputanje) ovrna je ako je postala pravomona, osim ako je u ovrnoj ispravi odreen poseban rok za usklaivanje ponaanja ovrenika s njegovom obvezom. (3) Odluka donesena u upravnom postupku ovrna je ako je postala ovrna po pravilima koja ureuju taj postupak. (4) Na temelju ovrne odluke koja je postala ovrna u jednom dijelu, ovrha semoe odrediti samo u odnosu na taj dio. (5) Ovrha e se odrediti na temelju sudske odluke koja nije postala pravomona i odluke donesene u upravnom postupku koja nije postala konana ako je zakonom propisano da alba ili koji drugi pravni lijek ne zadrava ovrhu. Ovrnost prvostupanjskih sudskih odluka lanak 26. (1) Prvostupanjska sudska odluka kojom se fizikoj osobi koja ne obavlja registriranu djelatnost nalae isplata trabine ija glavnica ne prelazi 1.000,00 kuna, odnosno kojom se fizikoj osobi koja obavlja registriranu djelatnost u pravnoj stvari u vezi s tom djelatnou ili pravnoj osobi nalae isplata trabine ija glavnica ne prelazi 5.000,00 kuna postaje ovrna u roku od osam dana od dana dostave osobi kojoj je naloena isplata. alba protiv takve odluke ne odgaa ovrhu. (2) Ako se u sudskoj odluci nekoj od osoba iz stavka 1. ovoga lanka nalae samo da naknadi trokove postupka u iznosu koji ne prelazi iznose navedene u toj odredbi, alba protiv takve odluke o naknadi trokova postupka ne odgaa ovrhu. Ovrnost nagodbe lanak 27. (1) Sudska, odnosno upravna nagodba ovrna je ako je trabina koju prema njoj treba ispuniti dospjela. (2) Dospijee trabine dokazuje se zapisnikom o nagodbi ili javnom ispravom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom. (3) Dospijee koje se ne moe dokazati na nain iz stavka 2. ovoga lanka dokazuje se pravomonom odlukom donesenom u parninom postupku kojom se utvruje dospijee. (4) Na temelju nagodbe koja je postala ovrna u jednom dijelu ovrha se moe odrediti samo u odnosu na taj dio. Ovrnost javnobiljenike isprave lanak 28. (1) Javnobiljenika isprava ovrna je ako je postala ovrna po posebnim pravilima koja ureuju ovrnost takve isprave. (2) Na temelju javnobiljenike isprave koja je postala ovrna u jednom dijelu ovrha se moe odrediti samo u odnosu na taj dio.Podobnost ovrne isprave za ovrhu lanak 29. (1) Ovrna isprava podobna je za ovrhu ako su u njoj naznaeni vjerovnik i dunik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze. (2) Ako je ovrna isprava odluka kojom je naloeno ispunjenje trabine na neko davanje ili injenje, u njoj mora biti odreen i rok za dobrovoljno ispunjenje. (3) Ako u ovrnoj ispravi iz stavka 2. ovoga lanka nije odreen rok za dobrovoljno ispunjenje, taj rok odreuje sud rjeenjem o ovrsi. (4) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka sud e predloenu ovrhu odrediti uz uvjet da ovrenik, u roku koji mu je odreen, ne ispuni svoju obvezu. (5) Ako je prema ovrnoj ispravi vjerovnik ovlaten odrediti opseg ili vrijeme ispunjenja trabine, vjerovnik e opseg ili vrijeme ispunjenja trabine odrediti u prijedlogu za ovrhu. (6) Ako je prema ovrnoj ispravi trea osoba ovlatena odrediti opseg ili vrijeme ispunjenja trabine, smatrat e se da je ta osoba odredila opseg ili vrijeme ispunjenja trabine ako je to uinila u javnoj ili javno ovjerovljenoj ispravi. Odreivanje i naplata zateznih kamata lanak 30. (1) Ako se nakon donoenja odluke, sklapanja nagodbe ili sastavljanja javnobiljenike isprave izmijeni stopa zatezne kamate, sud e, na prijedlog bilo koje stranke, rjeenjem odrediti naplatu zatezne kamate po izmijenjenoj stopi za vrijeme na koje se ta izmjena odnosi. Prijedlog za donoenje takvog rjeenja moe se podnijeti do dovretka ovrnog postupka. (2) Ako plaanje zatezne kamate na trokove postupka nije odreeno ve u ovrnoj ispravi, sud e, na prijedlog ovrhovoditelja, u rjeenju o ovrsi odrediti naplatu tih kamata po propisanoj stopi od dana donoenja odluke odnosno sklapanja nagodbe do naplate. (3) Na prijedlog ovrhovoditelja sud e odrediti naplatu zateznih kamata na trokove ovrnog postupka i osiguranja po propisanoj stopi od dana kada su ti trokovi uinjeni, odnosno plaeni, do dana naplate. Vjerodostojna isprava lanak 31. (1) Vjerodostojna isprava je, prema ovom Zakonu, raun, mjenica i ek sprotestom i povratnim raunima kad je to potrebno za zasnivanje trabine, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom. Raunom se smatra i obraun kamata. (2) Vjerodostojna isprava je podobna za ovrhu ako su u njoj naznaeni vjerovnik i dunik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novane obveze. (3) Kad se iz vjerodostojne isprave ne vidi je li i kad je trabina dospjela, ovrha e se odrediti ako ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu navede datum dospjelosti trabine te ako je oznaio dan njezine dospjelosti. Prijenos trabine ili obveze lanak 32. (1) Ovrha se odreuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovrnoj ispravi nije oznaena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokae da je trabina na nju prenesena ili da je na nju na drugi nain prela. Ako se prijenos ne moe dokazati na taj nain, prijenos trabine dokazuje se pravomonom odlukom donesenom u parninom postupku. (2) Odredba stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovrnoj ispravi nije oznaena kao dunik. Uvjetna i uzajamna obveza lanak 33. (1) Ako je obveza ovrenika utvrena u ovrnoj ispravi uvjetovana prethodnim ili istodobnim ispunjenjem neke obveze ovrhovoditelja ili nastupanjem nekoga uvjeta, sud e, na prijedlog ovrhovoditelja, odrediti ovrhu ako on izjavi da je svoju obvezu ispunio, odnosno da je osigurao njezino ispunjenje ili da je uvjet nastupio. (2) Ako ovrenik u pravnom lijeku protiv rjeenja o ovrsi istakne da ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu ili da nije osigurao njezino ispunjenje ili da uvjet nije nastupio, sud e o ispunjenju obveze ovrhovoditelja, odnosno o nastupanju uvjeta odluiti u ovrnom postupku, osim ako odluka o tome ovisi o utvrenju spornih injenica. (3) Ako odluka iz stavka 2. ovoga lanka ovisi o utvrenju spornih injenica, sud e o pravnom lijeku iz stavka 2. ovoga lanka odluiti u ovrnom postupku ako su te injenice opepoznate, ako se njihovo postojanje moe utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama ili ako ovrhovoditelj dokae ispunjenje ili osiguranje svoje obveze, odnosno nastupanje uvjeta javnom ispravom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom. U ostalim sluajevima sud e obustaviti postupak.(4) Smatrat e se da je ovrhovoditelj ispunio svoju obvezu, odnosno da je osigurao njezino ispunjenje ako je predmet dune inidbe poloio u sudski ili javnobiljeniki polog, ako to nije u suprotnosti sa sadrajem njegove obveze utvrene ovrnom ispravom. (5) Ovrhovoditelj koji u ovrnom postupku ne uspije dokazati, u skladu s odredbama prethodnih stavaka ovoga lanka, da je ispunio svoju obvezu, da je osigurao njezino ispunjenje, odnosno da je nastupio uvjet, moe pokrenuti parnicu radi utvrenja da je na temelju ovrne isprave ovlaten traiti bezuvjetnu ovrhu radi ostvarenja svoje trabine. Alternativna obveza po izboru ovrenika lanak 34. (1) Ako ovrenik ima pravo na temelju ovrne isprave birati izmeu vie predmeta svoje obveze i u roku za dobrovoljno ispunjenje sam ne obavi izbor izmeu tih predmeta i ne ispuni dunu obvezu, predmet kojim obveza treba biti ispunjena odreuje ovrhovoditelj u ovrnom prijedlogu. (2) Ovrenik ima pravo izbora i nakon podnoenja prijedloga za ovrhu, ali ono prestaje im se ovrhovoditelj makar djelomino namiri u skladu sa svojim prijedlogom. (3) Ovrhovoditelj ima pravo na naknadu trokova ovrnoga postupka koji je obustavljen zato to je ovrenik, u skladu s odredbama stavka 2. ovoga lanka nakon pokretanja postupka ispunio svoju obvezu drugim predmetom. Alternativno ovlatenje ovrenika lanak 35. (1) Ovrenik kojemu je ovrnom ispravom naloeno ispunjenje odreene obveze uz pravo da se od ispunjenja te obveze moe osloboditi ispunjenjem neke druge inidbe odreene u ovrnoj ispravi, moe tu inidbu ispuniti sve dok se ovrhovoditelj makar djelomino ne namiri prisilnim ispunjenjem dune obveze. (2) Ovrhovoditelj ima pravo na naknadu trokova ovrnoga postupka koji je obustavljen zato to je ovrenik, u skladu s odredbama stavka 1. ovoga lanka nakon njegova pokretanja umjesto dune obveze ispunio drugu inidbu odreenu u ovrnoj ispravi. Potvrda o ovrnosti lanak 36. (1) Ako se prijedlog za ovrhu podnosi sudu koji o trabini nije odluivao u prvom stupnju, uz prijedlog se podnosi ovrna isprava, u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu, na kojoj je stavljena potvrda o ovrnosti, odnosnovjerodostojna isprava. (2) Potvrdu o ovrnosti daje sud, odnosno tijelo koje je odluivalo o trabini u prvom stupnju. (3) Potvrdu o ovrnosti za izdavanje koje nisu bili ispunjeni zakonom propisani uvjeti ukinut e rjeenjem isti sud, odnosno tijelo, na prijedlog ili po slubenoj dunosti. (4) Arbitrani sudovi ne daju potvrde o ovrnosti svojih odluka, osim ako zakonom nije drukije odreeno. U povodu pravnog lijeka ovrenika sud koji vodi ovrni postupak ispitat e je li odluka arbitranog suda ovrna ili nije, i u ovisnosti o ishodu takve provjere odluiti sam o pravnom lijeku ili predmet proslijediti drugom nadlenom sudu (lanak 51.). (5) Javni biljenici sami daju potvrde o ovrnosti svojih isprava. U povodu pravnog lijeka ovrenika, sud koji vodi ovrni postupak ispitat e jesu li bili ispunjeni uvjeti za davanje takve potvrde uzimajui u obzir i izjave osoba koje su prema toj ispravi ovlatene potvrditi nastupanje okolnosti o kojima ovisi stjecanje toga svojstva (lanak 29. stavci 5. i 6.). Ako sud utvrdi da uvjeti za davanje javnobiljenike potvrde o ovrnosti nisu bili ispunjeni, tu e potvrdu ukinuti rjeenjem u ovrnom postupku. (6) O zahtjevu za ukidanje potvrde o ovrnosti koju je dao javni biljenik na svojoj ispravi, podnesenom izvan ovrnog postupka, odluuje u izvanparninom postupku opinski sud na ijem je podruju sjedite javnog biljenika. Stvarna nadlenost lanak 37. (1) Opinski sudovi stvarno su nadleni odreivati ovrhu, osim ako rjeavanje tih predmeta nije izrijekom povjereno drugom sudu, tijelu ili osobi. (2) Sudovi nadleni odreivati ovrhu ovlateni su postupati i u povodu pravnih lijekova podnesenih protiv rjeenja o ovrsi te drugih odluka koje su donijeli u povodu prijedloga za ovrhu. Oni su ovlateni odluivati i o drugim pitanjima tijekom postupka prije nego to je sud nadlean za provedbu ovrhe zapoeo s provedbom ovrhe. Mjesna nadlenost lanak 38. Mjesna nadlenost odreena ovim Zakonom je iskljuiva. Glava trea PREDLAGANJE I ODREIVANJE OVRHE Prijedlog za ovrhulanak 39. (1) Prijedlog za ovrhu mora sadravati zahtjev za ovrhu u kojemu e biti naznaena ovrna ili vjerodostojna isprava na temelju koje se trai ovrha, ovrhovoditelj i ovrenik, osobni identifikacijski brojevi ovrhovoditelja i ovrenika, trabina ije se ostvarenje trai te sredstvo kojim ovrhu treba provesti i, po potrebi, predmet u odnosu na koji ga treba provesti. Prijedlog mora sadravati i druge propisane podatke potrebne za provedbu ovrhe. (2) Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave mora sadravati: 1. zahtjev da sud naloi ovreniku da u roku od osam dana, a u mjeninim i ekovnim sporovima u roku od tri od dana dostave rjeenja, namiri trabinu zajedno s odmjerenim trokovima, i 2. ovrni zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Prijedlog za ovrhu koji ne sadri sve podatke iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka sud e odbaciti rjeenjem, ne pozivajui predlagatelja da ga dopuni ili ispravi. (4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga lanka, ako prijedlog za ovrhu ne sadri osobni identifikacijski broj ovrenika, nadleni sud ili javni biljenik e ga pribaviti po slubenoj dunosti. Povlaenje i ogranienje prijedloga lanak 40. (1) Ovrhovoditelj moe tijekom postupka, bez pristanka ovrenika, povui u cijelosti ili djelomice prijedlog za ovrhu. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka sud e obustaviti ovrhu. (3) Ovrhovoditelj moe nakon povlaenja prijedloga podnijeti novi prijedlog za ovrhu. Rjeenje o ovrsi lanak 41. (1) U rjeenju o ovrsi moraju biti naznaeni ovrna, odnosno vjerodostojna isprava na temelju koje se ovrha odreuje, ovrhovoditelj i ovrenik, trabina koja se ostvaruje, sredstvo i predmet ovrhe te drugi podaci potrebni za provedbu ovrhe. (2) Rjeenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave sud e: 1. naloiti ovreniku da u roku od osam dana, a u mjeninim i ekovnim sporovima u roku od tri dana od dana dostave rjeenja, namiri trabinu zajednos odmjerenim trokovima, i 2. odrediti ovrhu radi prisilne naplate tih trabina. (3) Rjeenje o ovrsi ne mora biti obrazloeno i moe se izdati otiskivanjem tambilja na prijedlogu za ovrhu. (4) Rjeenje o ovrsi mora sadravati uputu o pravnom lijeku. (5) Sud nee po slubenoj dunosti odbaciti prijedlog za ovrhu utemeljen na pravomonoj sudskoj odluci, sudskoj nagodbi ili javnobiljenikoj ispravi samo zato to na tim ispravama nije bilo potvrde o ovrnosti u vrijeme odluivanja, odnosno nee odbiti ovrni zahtjev samo zato to trabina utvrena tim ispravama nije stekla svojstvo ovrivosti. (6) Rjeenje kojim se prijedlog za ovrhu potpuno ili djelomice odbacuje ili odbija mora biti obrazloeno. Dostava rjeenja o ovrsi lanak 42. (1) Rjeenje o ovrsi dostavlja se ovrhovoditelju i ovreniku. (2) Rjeenje kojim se odbacuje ili odbija prijedlog za ovrhu doneseno prije nego to je ovreniku bilo omogueno da se o njemu oituje dostavlja se samo ovrhovoditelju. (3) Rjeenje o ovrsi na temelju ovrne isprave dostavlja se prije pravomonosti banci, odnosno Sredinjem klirinkom depozitarnom drutvu kod koje se vode ovrenikovi rauni te drugim osobama i tijelima kad je to potrebno radi provedbe ovrhe. (4) Rjeenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dostavlja se osobama i tijelima iz stavka 3. ovoga lanka tek poto postane pravomono. (5) Rjeenje o ovrsi na pokretnim stvarima doneseno na temelju ovrne isprave dostavlja se ovreniku pri poduzimanju prve ovrne radnje, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (6) Rjeenje o ovrsi na pokretnim stvarima doneseno na temelju vjerodostojne isprave dostavlja se ovreniku prije pristupanja provedbi ovrhe (lanak 44. stavak 3.). (7) Ako sud koji je donio rjeenje o ovrsi nije nadlean za provedbu ovrhe, uputit e svoje rjeenje o ovrsi nadlenom sudu radi provedbe ovrhe. Glava etvrta PROVEDBA OVRHEStvarna nadlenost lanak 43. (1) Za provedbu ovrhe stvarno su nadleni opinski sudovi, ako zakonom nije drukije odreeno. (2) Sud provedbe ovrhe ovlaten je odluivati o svim pitanjima koja se tiu provedbe ovrnoga postupka te o svim pitanjima koja se jave u povodu provedbe ovrnoga postupka o kojima se prema ovom Zakonu odluuje u tom postupku, te o zahtjevu za naknadu trokova postupka koji naknadno bude podnesen tijekom postupka (lanak 14. stavak 6.). Ovrha na temelju nepravomonoga rjeenja o ovrsi lanak 44. (1) Ovrha se provodi i prije pravomonosti rjeenja o ovrsi ako za pojedine ovrne radnje ovim Zakonom nije drukije odreeno. (2) Trabina e se prisilno ostvariti prije pravomonosti rjeenja o ovrsi, osim ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (3) Ovrha odreena na temelju vjerodostojne isprave provodi se tek nakon pravomonosti rjeenja o ovrsi. Granice ovrhe lanak 45. Ovrha se provodi u granicama odreenim u rjeenju o ovrsi. Vrijeme ovrhe lanak 46. (1) Ovrha se provodi radnim danom, i to danju. (2) Sud moe odrediti da se ovrha provede i neradnim danom ili nou ako za to postoji opravdan razlog. Rad sudskoga ovritelja lanak 47. (1) Sudski ovritelj je duan prigodom pretrage ovrenikova stana ili odjee koju on nosi na sebi i poduzimanja drugih ovrnih radnji postupati s dunim obzirima prema osobi ovrenika i lanova njegova kuanstava. (2) Ovrnim radnjama u ovrenikovu stanu kojima nije nazoan ovrenik,njegov zakonski zastupnik, opunomoenik ili odrasli lan njegova kuanstva, moraju biti nazona dva punoljetna svjedoka ili javni biljenik. (3) Ovrha u prostoriji pravne osobe provodi se tako da sudski ovritelj prije obavljanja ovrne radnje zatrai od zastupnika pravne osobe da on sam ili osoba koju on odredi bude nazona njezinu obavljanju. Ako zastupnik pravne osobe odbije postupiti u skladu sa zahtjevom sudskoga ovritelja ili ako ga sudski ovritelj ne zatekne u prostoriji pravne osobe prigodom poduzimanja ovrne radnje, radnju e provesti u nazonosti dvaju punoljetnih svjedoka. (4) Kad ovrnu radnju treba provesti u prostoriji koja je zakljuana, a ovrenik ili njegov zastupnik nije nazoan ili nee prostoriju otvoriti, sudski ovritelj otvorit e prostoriju u nazonosti dvaju punoljetnih svjedoka ili javnoga biljenika. (5) O obavljanju ovrnih radnji prema odredbama stavaka 2. do 4. ovoga lanka sudski ovritelj sastavit e poseban zapisnik koji e potpisati pozvani svjedoci, odnosno javni biljenik. Ometanje sudskoga ovritelja u radu lanak 48. (1) Sudski ovritelj je ovlaten udaljiti osobu koja ometa provedbu ovrhe, a prema okolnostima sluaja i zatraiti pomo policije i pravosudne policije. Policija i pravosudna policija duna je, sukladno svojim ovlastima, postupati po nalogu sudskog ovritelja. Sudski ovritelj moe, po potrebi, naloiti i upotrebu sile prema osobi koja ometa ovrhu. (2) Prema osobi koja ometa provedbu ovrhe sud moe odrediti mjere propisane lankom 16. ovoga Zakona. Nepravilnosti pri provedbi ovrhe lanak 49. (1) Stranka ili sudionik mogu podneskom traiti od suda da otkloni nepravilnost koju je sudski ovritelj uinio u provedbi ovrhe. (2) Sud moe zakljukom ukinuti nezakonite i nepravilne radnje sudskoga ovritelja. Glava peta PRAVNI LIJEKOVI STRANAKA PROTIV RJEENJA O OVRSI 1. Pravni lijekovi protiv rjeenja o ovrsi na temelju ovrne isprave alba protiv rjeenja o ovrsilanak 50. (1) Protiv rjeenja o ovrsi ovrenik moe izjaviti albu: 1. ako isprava na temelju koje je ono doneseno nije ovrna isprava, 2. ako ta isprava nije stekla svojstvo ovrnosti, 3. ako je ovrna isprava ukinuta, ponitena, preinaena ili na drugi nain stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi nain izgubila svoju djelotvornost ili je utvreno da je bez uinka, 4. ako su se stranke javnom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom sastavljenom nakon nastanka ovrne isprave sporazumjele da ovrhovoditelj nee na temelju ovrne isprave, trajno ili za odreeno vrijeme, traiti ovrhu, 5. ako je protekao rok u kojemu se po zakonu moe traiti ovrha, 6. ako je ovrha odreena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogunost ovrhe ograniena, 7. ako ovrhovoditelj nije ovlaten traiti ovrhu na temelju ovrne isprave, odnosno ako nije ovlaten na temelju nje traiti ovrhu protiv ovrenika, 8. ako nije ispunjen uvjet koji je odreen ovrnom ispravom, osim ako zakonom nije drukije propisano, 9. ako je trabina prestala na temelju injenice koja je nastala u vrijeme kad je ovrenik vie nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potjee odluka, odnosno nakon zakljuenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrivanja ili ovjeravanja javnobiljenike isprave, 10. ako je ispunjenje trabine, makar i na odreeno vrijeme, odgoeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi nain onemogueno zbog injenice koja je nastala u vrijeme kad je ovrenik vie nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potjee odluka, odnosno nakon zakljuenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrivanja ili ovjeravanja javnobiljenike isprave, ili 11. ako je nastupila zastara trabine o kojoj je odlueno ovrnom ispravom. (2) U albi iz stavka 1. ovoga lanka ovrenik moe iznositi nove injenice i nove dokaze ako se tiu razloga zbog kojih je ona izrijekom doputena te zbog bitnih povreda odredaba ovrnoga postupka. (3) Nove injenice koje se tiu razloga iz stavka 1. toaka 7., 9., 10. i 11. ovoga lanka sud smije utvrivati samo u skladu s odredbama lanka 52. ovoga Zakona. (4) alba je doputena zbog povrede pravila o stvarnoj i mjesnoj nadlenosti.(5) U povodu albe iz stavka 1. ovoga lanka sud pazi po slubenoj dunosti na razloge iz stavka 1. toaka 1., 3. i 5. ovoga lanka te na okolnost da je u sluaju iz stavka 1. toke 6. ovoga lanka ovrha odreena na predmetima iz lanka 4. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona. Sud pazi po slubenoj dunosti i na pogrenu primjenu materijalnog prava te na bitne povrede ovrnoga postupka kada se na njih tako pazi prema odredbama Zakona o parninom postupku. (6) Ovrhovoditelj moe albom pobijati rjeenje o ovrsi ako je njime prekoraen njegov zahtjev te zbog odluke o trokovima postupka. (7) alba ovrenika protiv rjeenja o ovrsi ne odgaa provedbu ovrhe, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. Odluivanje o albi lanak 51. (1) U povodu albe protiv rjeenja o ovrsi sud prvog stupnja moe albu prihvatiti ako ocijeni da je osnovana te, u cijelosti ili djelomice, doneseno rjeenje o ovrsi preinaiti i ovrni zahtjev odbiti, ili ukinuti rjeenje o ovrsi i ovrni prijedlog odbaciti ili oglasiti se stvarno ili mjesno nenadlenim i predmet ustupiti nadlenom sudu, osim u sluajevima iz lanka 52. ovoga Zakona. (2) U sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka sud prvog stupnja ukinut e provedene radnje, osim kad se oglasio nenadlenim i predmet ustupio nadlenom sudu. Sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom moe provedene radnje ukinuti ako ocijeni da je to potrebno radi pravilne provedbe ovrhe. (3) Ako ocijeni da alba nije osnovana, sud prvog stupnja uputit e predmet sudu drugog stupnja. (4) Radi provjere osnovanosti navoda albe sud prvoga stupnja moe, po potrebi, sasluati stranke i druge sudionike te obaviti druge izviaje. (5) Sud prvoga stupnja duan je rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka donijeti i otpremiti u roku od trideset dana. U tom je roku u sluaju iz stavka 3. ovoga lanka duan predmet uputiti drugostupanjskom sudu. (6) Drugostupanjski sud duan je rjeenje o albi donijeti i otpremiti u roku od ezdeset dana od dana kada ju je primio. (7) Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka doputena je alba protiv koje sud prvoga stupnja nema ovlasti iz te odredbe. Upuivanje na parnicu u povodu albe lanak 52. (1) Ako je alba izjavljena iz razloga iz lanka 50. stavka 1. toke 7. i toaka 9.do 11. ovoga Zakona, sud prvoga stupnja dostavit e albu ovrhovoditelju radi oitovanja u roku od osam dana. (2) Ako ovrhovoditelj prizna postojanje kojeg od razloga zbog kojih je alba izjavljena, sud e obustaviti ovrhu. (3) Ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne oituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet e bez odgode rjeenje kojim e ovrenika uputiti da u roku od petnaest dana od pravomonosti toga rjeenja pokrene parnicu radi proglaenja ovrhe nedoputenom zbog razloga iz stavka 1. ovoga lanka zbog kojeg je izjavio albu. (4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga lanka, sud nee ovrenika uputiti na parnicu, nego e prihvatiti njegovu albu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako on njezinu osnovanost dokae javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su injenice na kojima se temelji njegova alba zbog razloga iz stavka 1. ovoga lanka opepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama. (5) Na pokretanje i voenje parnice iz stavka 3. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o parnici na koju se ovrenik upuuje u povodu albe nakon proteka roka. (6) Okolnost da je ovrenik upuen na parnicu iz stavka 3. ovoga lanka ili da ju je pokrenuo ne sprjeava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve trabine, osim ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (7) Ako je alba izjavljena i zbog kojeg od razloga iz lanka 50. stavka 1. toaka 1. do 6. i toke 8. ovoga Zakona, sud prvoga stupnja, ako smatra da alba zbog njih nije osnovana, uputit e bez odgode presliku spisa sudu drugoga stupnja radi odluivanja o albi u povodu tih razloga. (8) Ako ovrenik izjavi albu protiv rjeenja o upuivanju na parnicu, sud prvoga stupnja tu e albu uputiti sudu drugoga stupnja radi zajednikog odluivanja o toj albi i albi protiv rjeenja o ovrsi. (9) Ako je prvostupanjski sud ve proslijedio presliku spisa drugostupanjskom sudu u povodu albe iz stavka 7. ovoga lanka, o toj e okolnosti upozoriti drugostupanjski sud prigodom upuivanja preslike spisa u povodu albe protiv rjeenja o upuivanju na parnicu. (10) U sluaju iz stavka 4. ovoga lanka ovrhovoditelj koji smatra da je ovlaten na temelju odreene ovrne isprave predloiti ovrhu, moe tubom zatraiti da se to utvrdi u posebnoj parnici. alba nakon proteka roka lanak 53. (1) Ovrenik moe zbog razloga iz lanka 50. stavka 1. toke 7. i toaka 9. do11. ovoga Zakona podnijeti albu protiv rjeenja o ovrsi i nakon njegove pravomonosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti ve u roku za albu protiv toga rjeenja. (2) alba iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti sve do dovretka ovrnoga postupka. (3) Ovrenik je duan u albi iz stavka 1. ovoga lanka istaknuti sve razloge iz stavka 1. ovoga lanka koje moe istaknuti u vrijeme njezina podnoenja. Sud e odbaciti naknadno podnesenu albu nakon proteka roka koja se temelji na razlozima koje je ovrenik mogao istaknuti u prije podnesenoj albi. (4) Podnoenje albe iz stavka 1. ovoga lanka ne sprjeava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve trabine, osim ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. Odgovor na albu lanak 54. (1) alba iz lanka 53. ovoga Zakona dostavit e se bez odgode ovrhovoditelju, koji se o njoj moe oitovati u roku od osam dana. (2) Kad primi odgovor na albu ili kad protekne rok za odgovor, sud e, prema okolnostima sluaja, zakazati roite radi raspravljanja o albi ili e donijeti rjeenje bez odravanja roita, osim u sluaju iz lanka 55. ovoga Zakona. (3) Rjeenjem o albi sud e albu odbaciti ili prihvatiti, osim u sluaju iz lanka 55. ovoga Zakona. Ako albu prihvati, sud prvoga stupanja ukinut e provedene radnje i obustaviti ovrhu. (4) Osnovanost albe ocjenjuje se s obzirom na stanje stvari u vrijeme odluivanja o albi. Upuivanje na parnicu lanak 55. (1) Ako rjeenje o albi iz lanka 53. stavka 1. ovoga Zakona ovisi o utvrivanju neke sporne injenice, sud e uputiti ovrenika da u roku od petnaest dana od dana pravomonosti toga rjeenja pokrene parnicu radi proglaenja ovrhe nedoputenom, osim u sluaju iz stavka 2. ovoga lanka. (2) Ako rjeenje o albi iz stavka 1. ovoga lanka ovisi o utvrenju spornih injenica ije postojanje ovrenik dokae javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su one opepoznate ili se njihovo postojanje moe utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, sud e o osnovanosti albe odluiti u ovrnom postupku. Ako albu prihvati, postupit e u skladu s odredbom lanka 54. stavka 3. ovoga Zakona, a ako je ne prihvati, uputit e ovrenika na parnicu.(3) Tubu kojom pokree parnicu na koju je upuen ovrenik moe utemeljiti samo na razlozima koje je istaknuo u albi u povodu koje je upuen na parnicu. (4) Ako ovrenik u povodu naknadno podnesene albe nakon isteka roka bude takoer upuen na parnicu, duan je razloge zbog kojih je izjavio tu albu istaknuti u parnici na koju je prethodno upuen ako u njoj jo uvijek nije zakljuena glavna rasprava. (5) Ako ovrenik ne postupi u skladu s odredbom stavka 4. ovoga lanka, sud e odbaciti tubu. (6) Na temelju pravomone presude kojom je utvreno da ovrha nije doputena, sud nadlean za odluivanje o albi ukinut e, na prijedlog ovrenika, provedene radnje i obustaviti ovrhu. Ovrenikovo pravo na naknadu tete lanak 56. (1) Ako se ovrha na temelju rjeenja o ovrsi protiv kojega je podnesena alba iz lanka 52. i 53. stavka 1. ovoga Zakona provede prije nego to se glavna rasprava u prvostupanjskom parninom postupku zakljui, ovrenik moe do zakljuenja glavne rasprave, i bez pristanka ovrhovoditelja kao tuenika, preinaiti tubu tako to e zatraiti od suda da ovrhovoditelju naloi da mu vrati ono to je neosnovano stekao ovrhom te da mu naknadi tetu koju je zbog toga pretrpio, ukljuujui i trokove ovrhe u kojoj je ovrhovoditelj ostvario svoju trabinu. (2) teta na iju naknadu ovrenik ima pravo obuhvaa i razliku izmeu vrijednosti unovenog predmeta ovrhe i cijene po kojoj je on unoven. (3) Na novane iznose iz stavka 1. ovoga lanka ovrenik ima pravo na zakonsku zateznu kamatu od kada je ovrhovoditelj neosnovano stekao novana sredstva iz njegove imovine, odnosno od unovenja dijelova imovine ovrenika. 2. Pravni lijekovi protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Prigovor protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave lanak 57. (1) Protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrenik moe podnijeti prigovor u roku od osam dana, a u mjeninim i ekovnim sporovima u roku od tri dana, osim ako ne pobija samo odluku o trokovima postupka. (2) Rjeenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kada se prigovorom iz stavka 1. ovoga lanka pobija samo u dijelu kojim je odreena ovrha moe se pobijati samo iz razloga zbog kojih se rjeenje o ovrsi na temelju ovrne isprave moe pobijati albom (lanak 50.).(3) Rjeenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave moe se u dijelu kojim je njime odreena ovrha pobijati albom nakon proteka roka (lanak 53.) iz razloga navedenih u lanku 50. tokama 7., 9., 10. i 11. ovoga Zakona, samo ako je injenica na kojoj se temelji taj prigovor nastala nakon donoenja rjeenja o ovrsi. Postupak u povodu prigovora protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave lanak 58. (1) Ako u prigovoru protiv rjeenja o ovrsi donesenom na temelju vjerodostojne isprave ovrenik nije odredio u kojem dijelu pobija to rjeenje, smatrat e se da rjeenje pobija u cijelosti. (2) Ako se rjeenje o ovrsi pobija u cijelosti ili samo u dijelu kojim je ovreniku naloeno da namiri trabinu, sud kojemu je prigovor podnesen stavit e izvan snage rjeenje o ovrsi u dijelu kojim je odreena ovrha i ukinuti provedene radnje, a postupak e nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnoga naloga, a ako za to nije mjesno nadlean, dostavit e predmet nadlenom sudu. (3) Ako se rjeenje o ovrsi pobija samo u dijelu kojim je odreena ovrha, daljnji postupak nastavit e se kao postupak po albi protiv rjeenja o ovrsi donesenog na temelju ovrne isprave. (4) Ako se prigovor iz stavka 3. ovoga lanka prihvati, dio rjeenja o ovrsi kojim je ovreniku naloeno da namiri trabinu ima svojstvo ovrne isprave na temelju koje se moe ponovno traiti ovrha. (5) Ako ovrenik pobija rjeenje o ovrsi samo djelomino u dijelu kojim je njime ovreniku naloeno da namiri ovrhovoditeljevu trabinu, sud e za nepobijani dio toga dijela rjeenja zakljukom utvrditi da je postao pravomoan i ovran te e pristupiti provedbi odreene ovrhe samo radi ostvarenja dijela trabine koji je njime pravomono utvren. Sud e zakljukom odrediti razdvajanje postupaka tako da se u odnosu na pobijani dio rjeenja o ovrsi postupak nastavlja na nain odreen stavcima 2. i 3. ovoga lanka. U tom sluaju sud e umnoiti spis radi provedbe zakljuka o razdvajanju postupka. (6) Prigovor protiv rjeenja o ovrsi mora biti obrazloen. Neobrazloeni prigovor sud e odbaciti. (7) Ako ovrenik ne podnese prigovor protiv dijela rjeenja o ovrsi kojim mu je naloeno da namiri trabinu protiv toga dijela rjeenja moe traiti ponavljanje postupka po pravilima parninoga postupka. (8) Ako sud kojem je prijedlog iz stavka 7. ovoga lanka podnesen nije nadlean odluivati po pravilima parninoga postupka, ustupit e predmet nadlenom sudu radi odluivanja o prijedlogu.Glava esta PRIGOVOR TREE OSOBE Pretpostavke za prigovor lanak 59. (1) Osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprjeava ovrhu moe podnijeti prigovor protiv ovrhe traei da se ovrha na tom predmetu proglasi nedoputenom. (2) Prigovor se moe podnijeti do dovretka ovrnoga postupka. Podnoenje prigovora ne sprjeava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve trabine. (3) Sud e prigovor dostaviti ovrhovoditelju i ovreniku i pozvati ih da se u roku od osam dana oituju o prigovoru. Pokretanje parnice lanak 60. (1) Ako se ovrhovoditelj u propisanom roku ne oituje o prigovoru ili ako se jedna stranka usprotivi prigovoru, sud e podnositelja prigovora rjeenjem uputiti da protiv stranaka u roku od petnaest dana pokrene parnicu radi proglaenja da ovrha na predmetu ovrhe nije doputena, osim ako podnositelj ne dokae opravdanost svoga prigovora pravomonom presudom ili drugom javnom ispravom, ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako injenice na kojima se temelji prigovor tree osobe nisu opepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama. (2) Ako podnositelj prigovora dokae njegovu opravdanost pravomonom presudom, javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako su injenice na kojima se temelji prigovor opepoznate ili se mogu utvrditi na temelju pravila o zakonskim predmnjevama, sud e o prigovoru odluiti u ovrnom postupku. (3) Podnositelj prigovora moe parnicu pokrenuti i nakon proteka roka koji mu je sud odredio sve do dovretka ovrnoga postupka, ali je u tom sluaju duan snositi trokove prouzroene prekoraenjem toga roka. (4) U parnici iz stavka 1. ovoga lanka trea osoba moe traiti da se utvrdi postojanje njezina prava ako joj ga koja od stranaka osporava. Kad se ne moe traiti da se ovrha proglasi nedoputenom lanak 61. (1) Iznimno od odredbe lanka 59. stavka 1. ovoga Zakona, osoba koja je suvlasnik pokretne stvari koja je predmet ovrhe ne moe zahtijevati da se ovrha u pogledu njezina udjela proglasi nedoputenom, ali ima pravo nanamirenje iz iznosa dobivenoga prodajom stvari prije namirenja ovrhovoditelja i drugih osoba koje se namiruju u ovrnom postupku te prije naknade trokova ovrnoga postupka. (2) Osoba iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo zahtijevati da joj se stvar koja je predmet ovrhe ustupi ako poloi iznos koji odgovara vrijednosti ovrenikova udjela u toj stvari. (3) Osobu iz stavka 1. ovoga lanka kojoj je osporen udio u stvari koja je predmet ovrhe sud e uputiti na parnicu protiv ovrhovoditelja, a i protiv ovrenika ako i on osporava njezino pravo, da dokae svoje pravo, osim ako u ovrnom postupku ne moe dokazati svoje pravo pravomonom presudom, javnom ili privatnom ispravom koja ima znaenje javne isprave. (4) Pokretanje parnice u skladu s odredbama stavka 3. ovoga lanka ne sprjeava provoenje ovrhe niti namirenje ovrhovoditeljeve trabine. (5) Ako osoba iz stavka 1. ovoga lanka moe dokazati svoje pravo pravomonom presudom, javnom ili privatnom ispravom koja ima znaenje javne isprave, sud e postupiti kao da njezino pravo nije osporeno. (6) Okolnost da je sud u ovrnom postupku uzeo da pravo osobe iz stavka 1. ovoga lanka nije osporeno u smislu odredaba stavka 3. i 5. ovoga lanka ne utjee na pravo ovrhovoditelja ili ovrenika da svoja prava protiv te osobe ostvaruju u posebnoj parnici. Glava sedma PROTUOVRHA Razlozi za protuovrhu lanak 62. (1) Nakon to je ovrha ve provedena, ovrenik moe u istom ovrnom postupku zatraiti od suda da naloi ovrhovoditelju da mu vrati ono to je ovrhom dobio: 1. ako je ovrna isprava pravomono ukinuta, preinaena, ponitena, stavljena izvan snage ili je na drugi nain utvreno da je bez uinka, 2. ako je tijekom ovrnoga postupka namirio ovrhovoditelju trabinu mimo suda tako da je ovrhovoditelj dvostruko namiren, 3. ako je rjeenje o ovrsi pravomono ukinuto i prijedlog za ovrhu odbaen ili odbijen, odnosno ako je rjeenje o ovrsi pravomono preinaeno, 4. ako je ovrha koja je provedena na odreenom predmetu ovrhe proglaena nedoputenom. (2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga lanka sud nee prihvatiti ako se u pogleduonoga to je ovrhovoditelj dobio ovrhom nastupile takve stvarne ili pravne promjene da vraanje vie nije mogue. (3) Ako je ovrhovoditelj ovrhom naplatio odreeni novani iznos, ovrenik u prijedlogu za protuovrhu moe traiti plaanje zakonskih zateznih kamata od dana naplate toga iznosa. (4) Prava na naknadu tete iz razloga iz stavka 1. ovoga lanka ovrenik moe ostvarivati u posebnoj parnici. (5) Prijedlog za protuovrhu iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti u roku od tri mjeseca od dana kad je ovrenik saznao za razlog za protuovrhu, a najkasnije u roku od jedne godine od dana dovretka ovrnoga postupka. (6) Ovrenik ne moe prije proteka roka iz stavka 5. ovoga lanka svoju trabinu ostvarivati u parninom postupku, osim u sluaju iz stavka 2. ovoga lanka. (7) Ako je ovrni postupak pokrenut po slubenoj dunosti, protuovrha nije doputena, ve ovrenik svoja mogua prava moe ostvarivati u posebnoj parnici. Postupak po prijedlogu za protuovrhu lanak 63. (1) Prijedlog iz lanka 62. ovoga Zakona sud e dostaviti ovrhovoditelju i pozvati ga da se u roku od osam dana izjasni o tome prijedlogu. (2) Ako se u roku iz stavka 1. ovoga lanka ovrhovoditelj usprotivi prijedlogu, sud e o njemu odluiti nakon odranoga roita. Ako se ovrhovoditelj u tom roku ne oituje o prijedlogu, sud e ocijeniti hoe li o njemu odluiti bez odravanja roita. (3) Rjeenjem kojim prihvati prijedlog sud e naloiti ovrhovoditelju da u roku od petnaest dana vrati ovreniku ono to je ovrhom dobio. Rjeenje o protuovrsi lanak 64. (1) Na temelju pravomonoga i ovrnoga rjeenja kojim je ovrhovoditelju naloeno da ovreniku vrati ono to je ovrhom dobio, sud e, na prijedlog ovrenika, rjeenjem odrediti protuovrhu. (2) Protuovrha se provodi po odredbama ovoga Zakona. Glava osma ODGODA, OBUSTAVA I ZAVRETAK OVRHE1. Odgoda ovrhe Odgoda ovrhe na prijedlog ovrenika lanak 65. (1) Na prijedlog ovrenika sud moe, ako ovrenik uini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teko nadoknadivu tetu, ili ako uini vjerojatnim da je to potrebno da bi se sprijeilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu: 1. ako je protiv odluke na temelju koje je odreena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijanje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je odreena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, 3. ako je podnesena tuba za ponitaj presude izbranoga suda na temelju koje je odreena ovrha, 4. ako je podnesena tuba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobiljenike isprave na temelju koje je doputena ovrha ili tuba za utvrenje njezine nitavosti, 5. ako je ovrenik protiv rjeenja o ovrsi izjavio albu iz lanaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tubu iz lanaka 52. ili 55. ovoga Zakona, 6. ako je ovrenik izjavio albu protiv rjeenja kojim je potvrena ovrnost ovrne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rjeenje doneseno, 7. ako ovrenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, 8. ako ovrha, prema sadraju ovrne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovrenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato to ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni. (2) Odluku o prijedlogu za odgodu sud e donijeti nakon to ovrhovoditelju omogui da se o njemu oituje, ako okolnosti sluaja ne zahtijevaju da se postupi drukije. (3) Sud moe na zahtjev ovrhovoditelja odgodu ovrhe uvjetovati davanjem primjerene jamevine. Takav prijedlog ovrhovoditelj moe podnijeti i nakon to je rjeenje o odgodi ovrhe doneseno. (4) Ako ovrenik ne da jamevinu u roku koji mu sud odredi, a koji ne moe biti dui od petnaest dana, smatrat e se da je odustao od prijedloga za odgodu, sud e donijeti rjeenje o nastavku ovrhe.(5) Za vrijeme odgode ovrhe nee se poduzimati radnje kojima se ona provodi. (6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga lanka, u ovrsi radi naplate novane trabine i nakon donoenja rjeenja o odgodi ovrhe provest e se radnje na temelju kojih ovrhovoditelj stjee zalono pravo ili pravo namirenja na predmetu ovrhe. Na prijedlog ovrhovoditelja provest e se i procjena predmeta ovrhe. (7) Ako odbije prijedlog za odgodu ovrhe, sud e nastaviti s ovrhom i prije pravomonosti rjeenja kojim je prijedlog odbijen. Odgoda ovrhe na prijedlog ovrhovoditelja lanak 66. Na prijedlog ovrhovoditelja sud moe, u potpunosti ili djelomice, odgoditi ovrhu samo jednom, ako provedba ovrhe nije zapoela, i to za vrijeme koje odredi sud. Odgoda na prijedlog tree osobe lanak 67. (1) Na zahtjev osobe koja je traila da se ovrha na odreenom predmetu proglasi nedoputenom sud e odgoditi ovrhu u pogledu toga predmeta ako ta osoba uini vjerojatnim postojanje svoga prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teko nadoknadivu tetu, uz uvjet da u roku pokrene parnicu na koju je upuena (lanak 60.). (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka sud moe, na prijedlog ovrhovoditelja, odgodu ovrhe uvjetovati davanjem jamevine. (3) Odredba lanka 65. stavka 4. ovoga Zakona primijenit e se na odgovarajui nain i u sluaju iz ovoga lanka. Davanje osiguranja umjesto odgode ovrhe lanak 68. Sud e odbiti prijedlog za odgodu ako ovrhovoditelj u roku koji mu sud odredi dade jamevinu za tetu koju bi ovrenik ili trea osoba mogli trpjeti zbog provedbe ovrhe. Odgoda na temelju suglasnosti stranaka lanak 69. Ako se ovrhovoditelj suglasi s prijedlogom ovrenika o odgodi ovrhe, odnosno ako se ovrhovoditelj i ovrenik suglase s prijedlogom tree osobe o odgodiovrhe, sud e odgodu odrediti ne ispitujui postoje li za to propisane pretpostavke. Vrijeme za koje se ovrha odgaa lanak 70. (1) Ako je ovrha odgoena zato to su ovrenik ili trea osoba izjavili pravni lijek, odnosno izvanredno pravno sredstvo, odgoda traje do zavretka postupka po tom lijeku, odnosno sredstvu. (2) U drugim sluajevima u kojima je ovrenik predloio odgodu, sud moe, prema okolnostima sluaja, odrediti vrijeme za koje se ovrha odgaa. (3) Ako sud na prijedlog ovrhovoditelja odgodi ovrhu, moe je odgoditi najvie za est mjeseci. (4) Ako u sluaju iz stavka 3. ovoga lanka ovrhovoditelj ne predloi nastavak ovrhe prije isteka roka na koji je ovrha odgoena, sud e obustaviti ovrhu. Nastavljanje odgoenoga postupka lanak 71. (1) Odgoena ovrha nastavit e se po slubenoj dunosti nakon proteka vremena za koje je odreena. (2) Na prijedlog ovrhovoditelja sud moe nastaviti ovrhu i prije proteka roka za koji je odgoena ako ovrhovoditelj uini vjerojatnim da su prestali razlozi za odgodu ili ako da jamevinu. (3) Na prijedlog ovrhovoditelja sud e nastaviti ovrhu i prije pravomonosti odnosno konanosti odluke nadlenoga prvostupanjskog tijela o odbacivanju ili odbijanju pravnog lijeka ili sredstva povodom kojeg je odgoena ovrha. 2. Obustava i dovretak ovrhe Obustava ovrhe lanak 72. (1) Ako ovim Zakonom nije drukije odreeno, ovrha e se obustaviti po slubenoj dunosti, ako je ovrna isprava pravomono ukinuta, preinaena, ponitena, stavljena izvan snage ili je na drugi nain odreeno da je bez uinka, odnosno ako potvrda o ovrnosti bude ukinuta. (2) Ovrha e se obustaviti ako je postala nemogua ili se iz drugih razloga ne moe provesti. (3) Ovrha e se na prijedlog ovrenika obustaviti ako sud utvrdi da su nakonisteka roka za albu provedbom ovrhe zahvaeni predmeti koji nisu odreeni u rjeenju o ovrsi, a izuzeti su od ovrhe ili je na njima mogunost ovrhe ograniena. (4) Rok za prigovor zbog razloga iz stavka 3. ovoga lanka iznosi osam dana i poinje tei od dana kojega je ovrenik saznao da je ovrhom zahvaen predmet koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojemu je mogunost ovrhe ograniena. Nakon isteka roka od trideset dana od poduzimanja radnje kojom su zahvaeni predmeti iz stavka 3. ovoga lanka prijedlog iz te odredbe vie se ne moe podnijeti. (5) Rjeenjem o obustavi ovrhe ukinut e se sve provedene ovrne radnje ako se time ne dira u steena prava treih osoba. Dovretak ovrhe lanak 73. (1) Postupak ovrhe smatra se dovrenim pravomonou odluke o odbacivanju ili odbijanju ovrnoga prijedloga, provedbom ovrne radnje kojom se ovrha dovrava ili obustavom ovrhe. (2) Dovrenje ovrhe provedbom posljednje ovrne radnje sud e utvrditi rjeenjem. Razdjel drugi OVRHA RADI NAPLATE NOVANE TRABINE Glava deveta OPE ODREDBE Opseg ovrhe novanih trabina lanak 74. Ovrha radi ostvarenja novane trabine odreuje se i provodi u opsegu koji je potreban za namirenje te trabine. Zatita ovrenika fizike osobe lanak 75. (1) Ovrha radi ostvarenja novane trabine ne moe se provesti na stvarima i pravima fizike osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost koja su nuna za zadovoljenje osnovnih ivotnih potreba ovrenika i osoba koje je po zakonu duan uzdravati. (2) Ovrha radi ostvarenja novane trabine protiv fizike osobe koja obavlja registriranu djelatnost moe se provesti na cjelokupnoj njezinoj imovini, osim na onim stvarima i pravima na kojima se protiv nje ne bi mogla provesti kad nebi obavljala registriranu djelatnost te na onim stvarima i pravima koja su nuna za obavljanje njezine registrirane djelatnosti ako joj je ona glavni izvor sredstava za ivot. (3) U ovrsi radi ostvarenja novane trabine protiv fizike osobe koja obavlja registriranu djelatnost na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanka 242. ovoga Zakona. (4) Odredba stavka 1. ovoga lanka nee se primjenjivati u sluajevima u kojima su ovim Zakonom za ovrhu na odreenim stvarima ili pravima utvrena posebna pravila o izuzimanju od ovrhe ili o ogranienju ovrhe. (5) Nekretnine za stanovanje ili obavljanje poslovne djelatnosti ne smatraju se stvarima koje su nune za zadovoljavanje osnovnih ivotnih potreba ovrenika i osoba koje je po zakonu duan uzdravati ili za obavljanje samostalne djelatnosti koja je njegov glavni izvor sredstava za ivot, osim ako zakonom nije drukije odreeno. Zatita djelatnosti pravnih osoba lanak 76. (1) Ovrha se ne moe provesti na stvarima i pravima pravnih osoba radi ostvarenja novane trabine ako su te stvari ili prava nuni za obavljanje njihove djelatnosti. (2) Odredba stavka 1. ovoga lanka nee se primjenjivati u sluajevima u kojima su ovim Zakonom za ovrhu na odreenim stvarima ili pravima utvrena posebna pravila o odreivanju redoslijeda ovrhe, o izuzimanju od ovrhe ili o ogranienju ovrhe. Zatita ovrhovoditelja lanak 77. (1) Ako je ovrhovoditelj na temelju pravnoga posla s ovrenikom stekao na nekoj stvari ili pravu zalono ili slino pravo radi osiguranja trabine ije prisilno ostvarenje na tom predmetu trai, ovrenik se ne moe protiviti takvoj ovrsi pozivajui se na razloge iz lanka 75. stavka 1. i lanka 76. stavka 1. ovoga Zakona te na druge odredbe ovoga Zakona o izuzimanju od ovrhe ili o ogranienju ovrhe, osim na odredbe lanka 4. stavaka 4., 5. i 6. ovoga Zakona. (2) Ovrenik se ne moe protiviti ovrsi na nekoj stvari ili nekom pravu pozivajui se na odredbe lanka 75. stavka 1. i lanka 76. stavka 1. ovoga Zakona te na druge odredbe ovoga Zakona o izuzimanju od ovrhe i o ogranienju ovrhe, osim na odredbe lanka 4. stavaka 4., 5. i 6. ovoga Zakona, ako je tu stvar ili to pravo stekao od ovrhovoditelja koji pokretanjem postupka trai ostvarenje svoje trabine nastale u svezi s tim stjecanjem. Redoslijed namirenja vie ovrhovoditeljalanak 78. Vie ovrhovoditelja koji ostvaruju svoje novane trabine prema istom ovreniku i na istom predmetu ovrhe namiruju se onim redom kojim su stekli pravo da se iz toga predmeta namire, ako zakonom nije drukije odreeno. Glava deseta OVRHA NA NEKRETNINI 1. Ope odredbe Nadlenost lanak 79. Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu na nekretnini i za provedbu te ovrhe mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nekretnina nalazi. Ovrne radnje lanak 80. Ovrha na nekretnini provodi se zabiljebom ovrhe u zemljinoj knjizi, utvrenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenoga prodajom. Nekretnina kao predmet ovrhe lanak 81. (1) Nije li to drugo odreeno, predmet ovrhe moe biti samo nekretnina kao cjelina odreena pravilima koja ureuju vlasnitvo i druga stvarna prava i zemljine knjige. (2) Ako je glede neke nekretnine uspostavljeno suvlasnitvo (idealni suvlasniki dio nekretnine), taj dio nekretnine moe biti samostalan predmet ovrhe glede kojega se na odgovarajui nain primjenjuju pravila ovoga Zakona o ovrsi na nekretninama. (3) Ako je na nekoj nekretnini osnovano pravo graenja, to pravo kada je na nekretnini izgraena zgrada moe biti samostalni predmet ovrhe glede kojega se na odgovarajui nain primjenjuju pravila ovoga Zakona o ovrsi na nekretninama u vlasnitvu ovrenika. (4) Ako je glede neke nekretnine ili njezina idealnoga dijela osnovano pravo plodouivanja, ono moe biti samostalni predmet ovrhe, s time da ovrenik moe namiriti svoju trabinu iz plodova koje to pravo daje na temelju nekoga pravnoga odnosa (najamnina, zakupnina), glede ega se na odgovarajui nain primjenjuju pravila ovoga Zakona o ovrsi na pravima.Dokaz o vlasnitvu i pravu graenja lanak 82. (1) Uz prijedlog za ovrhu na nekretnini ovrhovoditelj je duan podnijeti izvadak iz zemljine knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasnitvo ovrenika. (2) Ako je pravo na nekretnini iz stavka 1. ovoga lanka upisano u zemljinoj knjizi na drugu osobu, a ne na ovrenika, prijedlogu se moe udovoljiti samo ako ovrhovoditelj podnese ispravu koja je podobna za upis ovrenikova prava. (3) Ako nekretnina nije upisana u zemljine knjige na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanka 132. ovoga Zakona. Ovrha kad se nakon stjecanja zalonog prava ili prava na namirenje promijeni vlasnik nekretnine lanak 83. Ako se promijeni osoba koja je u zemljinim knjigama upisana kao vlasnik nekretnine nakon to je ovrhovoditelj na nekretnini upisom u zemljinu knjigu stekao zalono pravo ili koje drugo pravo koje ga ovlauje da namiri odreenu trabinu njezinom prodajom, ovrhovoditelj ima pravo, na temelju ovrne isprave protiv osobe koja je bila vlasnik nekretnine u vrijeme kad je stekao to pravo i izvatka iz zemljine knjige kojim se dokazuje prijenos vlasnitva s prijanjeg vlasnika na novog vlasnika, zatraiti ovrhu izravno protiv novog vlasnika radi naplate osigurane trabine. Zabiljeba ovrhe lanak 84. (1) im donese rjeenje o ovrsi, sud e po slubenoj dunosti zatraiti da se u zemljinoj knjizi upie zabiljeba ovrhe. (2) Tom zabiljebom ovrhovoditelj stjee pravo da svoju trabinu namiri iz nekretnine (pravo na namirenje) i u sluaju da trea osoba kasnije stekne vlasnitvo te nekretnine. (3) Nakon zabiljebe ovrhe nije doputen upis promjene prava vlasnitva niti kojeg drugoga stvarnog prava utemeljen na raspolobi ovrenika, bez obzira na to kad je ta raspoloba poduzeta. (4) Promjena vlasnika nekretnine tijekom ovrnoga postupka ne sprjeava da se taj postupak nastavi protiv novoga vlasnika kao ovrenika. Sve radnje poduzete prije toga ostaju na snazi i novi vlasnik ne moe u postupku poduzimati one radnje koje ne bi mogao poduzeti prijanji vlasnik da do promjene vlasnitva nije dolo.(5) Na prijedlog ovrhovoditelja sud e donijeti rjeenje o nastavljanju ovrnoga postupka protiv novoga vlasnika kao ovrenika u tom postupku. Protiv toga rjeenja novi vlasnik nema pravo na albu. (6) Ovrhovoditelj koji je predloio ovrhu, a nije prije stekao zalono pravo, stjee zabiljebom ovrhe pravo da se iz nekretnine namiri prije osobe koja na toj nekretnini kasnije stekne zalono pravo ili pravo na namirenje. Pristupanje ovrsi lanak 85. (1) Nakon upisa zabiljebe ovrhe ne moe se za namirenje druge trabine istoga ili drugoga ovrhovoditelja na toj nekretnini provesti poseban ovrni postupak. (2) Ovrhovoditelj za iju je trabinu kasnije odreena ovrha na istoj nekretnini stupa u ve pokrenuti ovrni postupak. (3) Pokrenutom ovrnom postupku moe se pristupiti do pravomonosti rjeenja o dosudi nekretnine kupcu. (4) O pristupanju postupku sud e obavijestiti ovrhovoditelja u iju je korist prije obavljena zabiljeba. (5) Razlozi zbog kojih ovrha nije doputena u korist pojedinih od vie ovrhovoditelja u iju se korist ovrha provodi na istoj nekretnini, odnosno razlozi za obustavu ovrhe u odnosu na pojedine od ovrhovoditelja bez utjecaja su na provedbu postupka u korist drugih ovrhovoditelja. (6) Ako se razlog za odgodu ovrhe tie samo jednoga od vie ovrhovoditelja, ovrha se nee odgoditi, nego e sud pri donoenju rjeenja o namirenju odrediti odgodu namirenja toga ovrhovoditelja sve dok se postupak u odnosu na njega ne nastavi. Sredstva namijenjena namirenju toga ovrhovoditelja sud e pohraniti do nastavka postupka. Ako postupak ne bude nastavljen, ta e se sredstva upotrijebiti za namirenje drugih ovrhovoditelja, odnosno predat e se ovreniku. Zalona prava lanak 86. (1) U postupku ovrhe na nekretnini namiruju se i zaloni vjerovnici koji nisu predloili ovrhu. (2) Zalona prava uknjiena na nekretnini prestaju danom pravomonosti rjeenja o dosudi nekretnine kupcu pa makar zaloni vjerovnici nisu potpuno namireni.(3) Kupac nekretnine i zaloni vjerovnik mogu se sporazumjeti, najkasnije na roitu za prodaju, da zalono pravo ostane na nekretnini i nakon pravomonosti rjeenja o dosudi nekretnine, a da kupac preuzme ovrenikov dug prema tom vjerovniku u iznosu koji bi mu pripadao u ovrnom postupku. U tom se sluaju kupovnina umanjuje za iznos preuzetoga duga. (4) Kupac i zaloni vjerovnik sporazum iz stavka 3. ovoga lanka sklapaju u obliku sudske nagodbe u ovrnom postupku ili javnobiljenike isprave. Slunosti, stvarni tereti i pravo graenja lanak 87. (1) Stvarne slunosti, stvarni tereti i pravo graenja na nekretnini ne prestaju prodajom nekretnine. (2) Prodajom nekretnine ne prestaju ni osobne slunosti koje su u zemljinoj knjizi upisane prije prava radi ijega se namirenja ovrha provodi. (3) Ostale osobne slunosti i stvarni tereti prestaju pravomonou rjeenja o dosudi nekretnine. (4) Na osobne slunosti iz stavka 3. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanka 86. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona. Ugovori o zakupu i najmu lanak 88. (1) Ugovori o najmu, odnosno zakupu nekretnine koji su sklopljeni i upisani u zemljinu knjigu prije stjecanja zalonoga prava ili prava na namirenje radi ijega se ostvarenja ovrha trai, ne prestaju prodajom nekretnine. Kupac stupa na mjesto najmodavca, odnosno zakupodavca od trenutka stjecanja vlasnitva nekretnine. (2) Ugovori o najmu ili zakupu koji nisu upisani u zemljinu knjigu prije stjecanja zalonoga prava ili prava namirenja radi ijega se ostvarenja ovrha trai, prestaju pravomonou rjeenja o dosudi nekretnine kupcu. (3) Najmoprimci i zakupci iz stavka 2. ovoga lanka nemaju pravo traiti naknadu tete u ovrnom postupku. Razgledanje nekretnine lanak 89. (1) U zakljuku o prodaji sud e odrediti vrijeme kad osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu razgledati nekretninu i osigurati putem sudskoga ovritelja nesmetano razgledavanje nekretnine.(2) Iz opravdanih razloga sud e osobi zainteresiranoj za kupnju nekretnine dati, na njezin zahtjev, odobrenje da nekretninu razgleda i izvan vremena iz stavka 1. ovoga lanka, po potrebi i uz sudjelovanje sudskoga ovritelja. Trokove izvanrednoga razgledavanja nekretnine snosi ta osoba. (3) Ako ovrenik ili druge osobe sprjeavaju ili ometaju razgledavanje nekretnine, sud e odrediti da se ovrenik i te osobe udalje s nekretnine za vrijeme razgledavanja. Rjeenje o udaljenju provodi sudski ovritelj, po potrebi uz pomo policije. (4) Osobi iz stavka 3. ovoga lanka sud moe odrediti mjere propisane lankom 16. ovoga Zakona. Osiguranje nekretnine lanak 90. (1) Sud moe, radi sprjeavanja oteenja nekretnine, omoguavanja njezine procjene, razgledavanja, zatite i sl., na prijedlog ovrhovoditelja: 1. odrediti da se ovrenik i druge osobe privremeno ili trajno udalje s nekretnine, 2. povjeriti je na uvanje ovrhovoditelju ili treoj osobi, 3. odrediti druge mjere potrebne radi njezine zatite, odnosno omoguavanja nesmetane provedbe ovrhe. (2) Osobama koje sprjeavaju ili ometaju nesmetanu provedbu ovrhe sud moe odrediti mjere propisane lankom 16. ovoga Zakona. (3) Sredstva potrebna radi provedbe mjera iz stavka 1. ovoga lanka osim sredstava za provedbu pritvora duan je predujmiti ovrhovoditelj. 2. Izuzimanje od ovrhe Nekretnine koje ne mogu biti predmet ovrhe lanak 91. (1) Ne mogu biti predmet ovrhe poljoprivredno zemljite i gospodarske zgrade poljodjelca u opsegu potrebnom za njegovo uzdravanje i uzdravanje lanova njegove ue obitelji te drugih osoba koje je po zakonu duan uzdravati. (2) Odredba stavka 1. ovoga lanka ne primjenjuje se u sluajevima iz lanka 77. ovoga Zakona. 3. Odreivanje vrijednosti nekretnine Nain utvrivanja vrijednostilanak 92. (1) Vrijednost nekretnine sud utvruje zakljukom po slobodnoj ocjeni nakon odranog roita na kojemu e strankama biti omogueno da se o tome izjasne te da priloe odgovarajue pisane dokaze. Podatke o stanju na tritu nekretnina sud moe zatraiti i od porezne uprave, ako ocijeni da je to potrebno. (2) Pri utvrivanju vrijednosti nekretnine vodit e se rauna i o tome koliko ona manje vrijedi zato to na njoj ostaju odreena prava i tereti i nakon prodaje. (3) Ako su u sudskom ili izvansudskom sporazumu na temelju kojega je steeno zalono ili koje drugo odgovarajue pravo na nekretnini radi osiguranja trabine ije se namirenje trai stranke utvrdile vrijednost nekretnine, ta e se vrijednost uzeti kao mjerodavna, osim ako se stranke drukije ne sporazumiju u postupku pred sudom najkasnije do donoenja zakljuka o prodaji. (4) Odredba stavka 3. ovoga lanka nee se primijeniti ako ima zalonih vjerovnika, ovlatenika prava na namirenje ili osobnih slunosti upisanih u zemljinoj knjizi koji prestaju prodajom nekretnine, koji se u ovrsi na nekretnini namiruju prije ovrhovoditelja koji je zatraio ovrhu, osim ako se oni tako ne sporazumiju najkasnije do donoenja zakljuka o prodaji. Odluka o vrijednosti nekretnine lanak 93. Vrijednost nekretnine sud utvruje zakljukom o prodaji. Prigovor nedostatka pokria lanak 94. (1) Svaka osoba koja se ima pravo namiriti iz prodajne cijene nekretnine, a koja po redu prvenstva dolazi ispred ovrhovoditelja, moe predloiti da se ovrha obustavi ako utvrena vrijednost nekretnine ne pokriva ni djelomice iznos trabine ovrhovoditelja. (2) Prijedlog za obustavu ovrhe moe se podnijeti u roku od osam dana od dana dostave zakljuka o prodaji. (3) Sud e, prema okolnostima sluaja, ocijeniti je li prodaja svrhovita s obzirom na vjerojatnu visinu iznosa djelominoga namirenja ovrhovoditelja koji je predloio ovrhu. (4) U sluaju obustave ovrhe iz stavka 1. ovoga lanka trokove postupka snosi ovrhovoditelj koji je pokrenuo ovrhu. 4. Prodaja nekretnineZakljuak o prodaji lanak 95. (1) Nakon provedbe postupka za utvrivanje vrijednosti nekretnine sud donosi zakljuak o prodaji nekretnine kojim se utvruje vrijednost nekretnine i odreuju nain i uvjeti prodaje te vrijeme i mjesto prodaje ako se prodaja obavlja drabom. (2) U zakljuku o prodaji posebno e se istaknuti mogunost da se vrijednost konano utvrdi na roitu za prodaju. (3) Zakljuak o prodaji objavljuje se na sudskoj oglasnoj ploi i na drugi uobiajeni nain. (4) Zakljuak o prodaji objavit e se, na prijedlog stranke, u sredstvima javnoga priopavanja ako ona predujmi za to potrebna sredstva. (5) Sud moe ovlastiti stranku da o svom troku objavi zakljuak o prodaji u sredstvima javnoga priopavanja, odnosno da o zakljuku obavijesti osobe koje se bave posredovanjem u prodaji nekretnina. (6) Od objavljivanja zakljuka o prodaji na sudskoj oglasnoj ploi do dana prodaje mora protei najmanje trideset dana. (7) Zakljuak o prodaji dostavlja se strankama, zalonim vjerovnicima, sudionicima u postupku, osobama koje imaju upisano pravo prvokupa i nadlenom tijelu porezne uprave. Pravo prvokupa lanak 96. (1) Osoba koja ima zakonsko ili ugovorno pravo prvokupa upisano u zemljinoj knjizi ima prednost pred najpovoljnijim ponuditeljem ako odmah po zakljuenju drabe izjavi da nekretninu kupuje uz iste uvjete. (2) Ako se nekretnina prodaje neposrednom pogodbom, sud e prije prodaje pozvati imatelja uknjienoga prava prvokupa, odnosno imatelja zakonskoga prava prvokupa koji je o tom svom pravu prije toga obavijestio sud da se u odreenom roku u zapisnik kod suda oituje hoe li se tim pravom koristiti. Nain prodaje lanak 97. (1) Prodaja nekretnine obavlja se usmenom javnom drabom. (2) Roite za prodaju nekretnine odrava se u sudskoj zgradi, ako sud nijedrukije odredio. (3) Roite za prodaju odrava se pred sucem pojedincem, ali sud moe zakljukom o prodaji odravanje toga roita povjeriti i javnom biljeniku. (4) Stranke, zaloni vjero