Doc. dr sc ZVONIMIR GJURIC

OZLJEDE U SPORTU

~~ SPORTSKA~ TRIBINAZAGREB 1989.

lzdavac:

Za izdavaca:

Urednik:

Napisao:

doc. dr. sc. ZVONIMIR GJURIC, sef sportskogodjela Klinike za traumatologiju u Zagrebu

Suradnici:

prim. dr. MARIJAN BARAC, Zagrebmr. dr. GOJKO BUUAT, Zagreb

prim. dr. sc. UUDEVIT FILIPOVIC, Zagrebdr. sc. MISLA V GJURIC, Zagreb

prim. dr. sc. MARIJAN HLA VKA, Zagrebdr. ZVONIMIR KEJLA, Zagrebdr. BOZIDAR SUDEC, Zagrebdr. ZELIMIR SURJAK, Zagreb

prim. dr. SIGMUND THUNE, Zagreb

Novinsko nakladnicka radna organizacijaSPORTSKA TRIBINA - Zagreb, Radieeva 27

Josip Condie

Branimir Mitrovie

Strucna -recenzija: Prof. dr. Zvonimir Mihelie

ektura: Kata Zalovie-Fister

Likovno igraficko uredenje: Marijan Osman

Tisak: RO Zrinski TIZ, Cakovec

L...._------------

PREDGOVOR

Sportska traumatologija sarno je jedan vazan dio sportske medicine u ko-joj djeluju kirurzi traumatolozi i drugi lijecnici specijalisti. Sportska ambulan-ta u Zagrebu i sportski odjel u Klinici za traumatologiju, osnovan jos 1965.godine, imaju dugu tradiciju u radu sa sportasima. U tim ustanovama imalismo mogucnost pregledavati, lijeCiti i pratiti rehabilitaciju ozlijedenih sporta-sa. To smo nastojali provoditi najsuvremenijim metodama koje se danas ko-riste u svijetu. Spominjem da smo jos 1972. godine medu prvima u Europiuveli artroskopiju kao metodu pretrage i lijecenja ozlijedenih sportasa, meto-du bez koje se danas ne moze ni zamisliti uspjesno lijecenje ozljeda zglobova.Iskustva stecena tokom rada iznosili smo na sastancima, seminarima i kongre-sima u zemlji i inozemstvu.

U ovoj knjizi pokusali smo iznijeti nasa iskustva. U prva tri dijela prikaza-Ii smo osnovne elemente sportske traumatologije najcesce ozljedivanih organai sustava s osnovnim smjernicama 0 etiologiji, dijagnostici, lijecenju, rehabili-taciji, prevenciji i zastiti. U cetvrtom dijelu obradili smo trideset devet sporto-va i na isti naCin opisali najcesce ozljede u tim sportovima.

Svijesni smo da je tesko napisati sve 0 ozljedama u sportu. Namjera je bi-la da rukopis bude sto koncizniji i lako prihvatljiv. Zeljeli smo da bude koris-tan lijecnicima specijalistima sportske medicine, specijalistima medicine radai skolske medicine, fizijatrima, specijalizantima, pedagozima fizicke kulture,studentima medicine i fizicke kulture, fakultetski skolovanim sportskim trene-rima i sportasima.

OgraniCili smo se sarno na najvaznije smjernice u lijecenju ozljeda u spor-tu sa zeljom da operativne zahvate i naCin kirurskog tretmana detaljno opiSe-mo drugom prilikom.

Zahvalan sam kolegama koji su se odazvali suradnji pri pisanju ove knji-ge i pridonijeli kvaliteti rukopisa. Udio svakog suradnika je posebno oznacenu sadriaju. Zahvaljujuci radu u Klinici za traumatologiju svi smo skupa sticalipotrebna znanja i iskustva. Za ovaj rukopis koristili smo znanstvene i strucnepublikacije stranih i domaCih autora koji su navedeni u popisu literature.

Za tisak rukopisa posebno je zasluzna R. O. Sportska tribina.

Zvonimir Gjuric

I. Opci dio(Z Gjuric, M Hlavka i suradnici)

1. UVODSportske ozljede karakteriziraju brojni funkcionalni ispadi lokomo-

tornog sustava u odnosu na sportsku aktivnost ozlijedenog sportasa, ispa-di koji osim svog vrlo cesto minimalnog anatomskog supstrata, potpunoonemogucuju sportsku aktivnost. Ozljeda moze nastati u pripremnom pe-riodu, na treningu, natjecanju, rekreativnoj aktivnosti, na nastavi tjeles-nog odgoja u skoli ili na fakultetu. Ona moze biti posljedica neke traumeili nekoliko uzastopnih mikrotrauma. Neki autori govore 0 ostecenju kadaje ozljeda posljedica kronicnih mikrotrauma i kronicnog preopterecenja usportu.

U tablici 1prikazane su ozljede po sportovima, vrste i uzroci ozljedapregledanih i lijecenih sportasa tokom 1985.godine u Klinici za traumato-logiju u Zagrebu. Ukupno je lijeceno 4188 sportskih ozljeda sto iznosi8,15% od ukupnog broja ozljeda lijecenih na ovoj Klinici. Najbrojnije suozljede u nogometu (59,5%). Po ucestalosti slijede ozljede u kosarci, nasta-vi tjelesnog odgoja, rukometu, skijanju, karateu, odbojci, klizanju, judu,rvanju, tenisu, hojeku, atletici itd.

Broj ozljedenih zena u sportu prema tablici 1 iznosi 8%. Medutim,ako izostavimo ozljede u nogometu onda je ozlijedenih zena u sportu vise(21 %).

Sportske ozljede mogu biti tipicne za neku sport sku granu kao stosu:

. prijelomi - potkoljenice u skijanju- kljucne kosti u biciklizmu, konjickom sportu- vratnih kraljesaka u skokovima u vodu- nosnih kostiju u boksaca- nadlaktice na tjelesnom odgoju u skoli, navikularke

u rukometasa i golmana u nogometu;udarci mekog oglavka glave u boksu;rane u boksu, hokeju na ledu;ozljede - ligamenata zglobova prstiju u rukometu, odbojci, ko-

sarci, u golmanaligamenata i meniska koljena u nogometu, skijanju

- Ahilove tetive u nogometu i skijanjumisica natkoljenice u nogometu, atletici, sprintu i sko-ku.

7

Sportske ozljede nastale kao posljedica ponavljane mikrotraume,pogresnog opterecenja i preopterecenja danas su cesta pojava u sportu.Sumacija takvih opterecenja uzrokuje najcesce promjene na hvatistimamisica, tetiva, ligamenata i promjene na nekim zglobovima:

epjcondyJjtjs humerj radjaJjs et ulnarjs kod tenisaca, gimnastica-ra, atleticara bacaca, stolnih tenisacatendo j mjopa6je na pripojima zdjelice u nogometuartroza karpometakarpalnih zglobova u boksacahondropa6je koljena u dizaca tereta i pretjeranih vjezbi s utezima(nogomet, skijanje, itd.)encefalopatjje u boksacaparatenonWsekstenzora prstiju i stopala u trkaca i hodacaosteohondropa6je kraljdnjce u gimnasticara, veslaca i skakaca uvodu.

Prema obradenom materijalu iz 1985. godine (tablica 1) najvise jekontuzija (38%) raznih dijelova tijela, ovisno 0 vrsti sporta. Ozljeda liga-menata je 36% i to pretezno koljena i noznog zgloba. Prijeloma kosti je10,3%, a najcesce kostiju sake, podlaktice, potkoljenice i stopala. Ozljedameniska bilo je 5,5%, dok ozljeda tetiva ima sarno 1,6% a misica 0,4%. Ra-na je bilo 3,6%.

Analiza uzroka ozljeda u sportu pokazuje da je u 51 % slucajeva zanastanak ozljede kriv sportas. Prvenstveno su to nepaznja, umor, losa tre-niranost i slaba tehnika. Druga osoba u momcadskim sportovima namjer-no ili nenamjerno uzrokuje ozljede u 28% slucajeva. Nerijetko su to teskeozljede koljena, prijelomi kostiju ili ozljede glave. Svi ostali uzroci, sprave,igralista, obuca, klima, odjeca i drugi u 21% slucajeva krivci su za nasta-nak ozljede.

Prevencija ozljeda u sportu danas je primaran zadatak trenera i li-jecnika, ali i samog sportasa. ViSe od polovice ozljeda moze se izbjeCi pra-vilnim doziranjem opterecenja kako bi se sprijeCio umor u sportasa. Kodsvih vjezbi na treningu i natjecanju koncentracija mora biti savrsena, oso-bito u fazi ucenja i ponavljanja vjezbe. Dobro treniran sportas manje jepodlozan ozljedivanju. Tehnika je u svakom sportu jedan od najsnaznijihelemenata pri ucenju, ponavljanju i izvrsavanju bilo koje sportske vjezbe.Dobro svladana ona je ujedno i garancija smanjene mogucnosti ozljediva-nja. U svim tim elementima veliku preventivnu ulogu ima trener, odnosnouCitelj. Njegovo znanje i pravilno vodenje pojedinca i ekipe sigurno cesmanjiti broj ozljeda u sportu. Ozljede zadobivene od druge osobe (u nogo-metu 30%, kosarci 30%, rukometu 27%) ovise 0 naravi pojedinca, njego-vom odnosu prema protivniku i sportu te 0 odgojnom djelovanju trenera,ali i okolice. Svi os tali uzroci ozljeda u sportu cine 1/5 i mogu se lakse eli-minirati. Dobro odabrana obuca i odjeca, dobra asistencija ucitelja, trene-ra pa i suigraca sprecavaju i taj mali postotak uzroka ozljeda u sportu. Do-bre zastitne mjere, pravilna ocjena klimatskih uvjeta, odabiranje terena idobro uredenih dvorana doprinose smanjenju ozljeda.

Suradnja igraca, trenera i lijecnika danas je u sportu neizbjezna nesarno u sprecavanju nastanka ozljeda nego i za postizanje dobrihrezulta-ta. Medicinska kontrola prije, za vrijeme i poslije natjecanja tako je napre-dovala da se vise bez nje ne mogu postizati ne sarno vrhunski nego ni do-bri rezultati u sportu.

8

2.0zljedekaze

Ozljede koie u sportu nastaju kao posljedica djelovanjamehanicke sile, toplinskih i kemlj"skih agensa i zrace-nja. Mehanicke ozljede su ujedno i najcef{e u sportu.

RazliCite kontuzije i ogrebotine najbrojnije su u nastavi fizickog odgoja uskolama i na fakultetima. Ogrebotine mogu biti opsezne u biciklizmu, mo-tosportu i skijanju na vodi (od uza za vucu), planinarstvu i u drugim spor-tovima pri padu na zemlju, sljaku, asfalt i umjetnu podlogu. Po ucestalostislijede razlicite vrste razderotina nastalih od udaraca u boksu, nogometu,ragbiju, hokeju na ledu i travi. Rijetke su ubodne rane u macevanju. Odsvih najopasnije su ubodne, rezne i strijelne rane. Mala ubodna rana, glat-kih rub ova opasnija je od veCih razderotina na bilo kojem dijelu tijela.

Zuljevi su ozljede povrsnih slojeva koze, osobito neugodne za svegimnasticare, dizace utega i tenisace. Oni nastaju kao posljedica trenja po-vrsnih slojeva koze 0 tvrdu podlogu, njihova odvajanja i stvaranja mjehu-rica te zadebljanja koze na najizlozenijim mjestima, kao sto su prsti, dlan,peta ili taban. Uslijed zadebljanja povrsinski slojevi mogu orozniti pa na-staje tvrdo i jako bolno oroznjenje na mjestu podrazaja.

Prva pomoc i lijecenje ogrebotina je ciScenje i izlaganje ogrebenogdijela tijela zraku i stvaranju suhe kruste. To je tzv. otvoreno lijecenje.Svaku ogrebotinu treba isprati sterilnom tekuCinom Hi prokuhanom vo-odm, a zatim ako se odlucimo za zatvoreno lijecenje pokriti vazelinskomgazom, slojevima sterilne gaze i staviti kompresivni zavoj.

Kod svake rane obavezna je primarna kirurska obrada po Fridri-chu. Izrezivanje ozlijedenih rub ova rane, tj. zone nekroze tkiva i masivnogpotresa, jer su u tim zonama promjene ireverzibilne, hemostaza i sivanjerane po slojevima su obavezni. Bilo kakav drugi postupak, stavljanje raz-nih prasaka, masti u i na ranu, zatim zatvaranje rane kopcama, Mischello-vim kvacicama i flasterima je neispravan. KirurSka obrada rane je i najsi-gurnija obrana od moguCih komplikacija, krvarenja, infekcija te prven-stveno tetanusa.

9

Kod zuljeva najprije mo-ramo odstraniti uzrok. Potreb-no je odbaciti usku, kratku ipretvrdu sportsku cipelu. Mje-hur sterilno odstraniti i omogu-Citi susenje nazuljanog mjesta.Nakon toga primijeniti otvore-ni ili zatvoreni postupak kao ikod rana. Da bi izbjegli zuljevena dlanovima i prstima, gim-nastieari zasticuju dlanove iprste stitnicima. U nedostatkudrugih mogucnosti moze se iz-rezati dio obuce koji pritiscekozu i na taj naCin izbjeCi priti-sak i podraZaj koze.

Komplikacije kod ozljeda koze mogu biti:1. Krvarenje. Susrecemo ga kod svake ogrebotine, udarca i rane.

Kod ogrebotina je to kapilarno krvarenje gdje krv navire iz Citave ogrebe-ne povrsine, a intenzitet ovisi 0 dubini ogrebotine. Kod kontuzija je krva-renje najobimnije u potkoznom sloju, a kod rana obim krvarenja ovisi 0veliCini i vrsti presjeeene krvne zile.

Prva pomoc kod krvarenja u bilo kojim uvjetima sastoji se u digi-talnoj kompresiji uz rub rane dok ne nademo gazu i zavoj, kompresivnomzavoju. Sterilnom gazom pokrivamo a kompresivnim zavojem stezemo ra-nu (bez posipanja prascima i mazanja mastima) i u vise od 90% slueajevarjesavamo problem prve pomoCi kod krvarenja;

Tamponada nosnih supljina i genitalnih organa, a nikada supljinauske, uspjeSno a koji puta i definitivno zaustavlja krvarenje. Tamponira-mo uskim trakom gaze, nikada ne vatom;

Stavljanje stezaljke za krvne file (Pean), a zatim pokrivanje ranegazom i sterilnim zavojem uspjesan je postupak u tvorniekim, stadion-skim ili sportskim ambulantama.

Esmarhova traka - elastiena gumena traka za ruku i gumena ci-jev za nogu danas se rjede upotrebljavaju. Nestruena primjena trake mozeozlijediti zivce, misice i druga tkiva. Traka se upotrebljava za zaustavljanjekrvarenja na ekstremitetima pri ozljedama veCih krvnih zila, a stavlja se

na gornju treCinu natkoljenice pri ozljedama na nozi i na gornju treCinunadlaktice pri ozljedama ruke. Pri primjeni Esmarhove trake obavezan jestrueni pratilac. Traka moze biti stegnuta do dva sata s tim da se svakihpola sata popusti radi prehrane ozlijedenog dijela i ponovo stegne dok nestignemo do kirurskog odjela. Svaki hem atom je ideal no hraniliste za raz-voj infekcije sto valja posebno naglasiti.

2. Infekcija. Neeista koza, odjeca, obuCa, sprave, ruenici, rukavica,podovi u kupaonicama, neredovito pranje i njega koze mogu biti i u spor-tasa uzroenici piogene, putridne, anaerobne i toksiene infekcije. Ovisno 0otpornosti organizma na infekt, virulenciju uzroenika i uvjete razvoja in-

10

fekta razvija se lokalizirani ili opCi oblik infekeije i bolesti. Obican furun-kul i koji puta smrtonosni tetanus mogu i kod sportasa privremeno, pro-lazno ili trajno prekinuti sportsku aktivnost. Furunkul, upala folikula dla-ke, karbumkul, upala vise folikula dlake, panarieij, paronihija, flegmona,limfangitis i lifadenitis najcesce su infekeije u sportasa. Kod furunkula po-trebno je odstraniti, najbolje iscupati, dlaku s korijenom oko kojeg sestvara infekt. Kod karbunkula i flegmone treba otvoriti sve dzepove i od-straniti gnojne cepove, drenirati, imobilizirati inficirani dio i dati antibio-tike. Kod limfangitisa i limfadenitisa potrebno je naCi uzrok i tek tadaprovesti odgovarajuce lijecenje. Posebno poglavlje su anaerobna i toksic-na infekeija, plinska gangrena i tetanus .

. plinska gangrena, odnosno progresivna nekroza misica uzrokova-na je klostridijama. Kod opseznog gnjecenja i ozljeda misica (bieiklizam,motosport i drugi) gdje je prokrvljenost poremecena razvija se klinickaslika eelulitisa, miositisa, apseesa ili gangrene. Spore clostridium perfrin-gensa 80%, Novyi 40%, septieum 20%, histolitieum i edematiensa i drugihu ishemicnoj sredini imaju idealne uvjete za razvoj bolesti. Napeta koza,skripanje na pritisak, mjehuriCi plina vidljivi na rendgenskoj snimci znaksu vec razvijenog i koji puta smrtonosnog oboljenja. I tu je najuspjdnijipo stupak lijecenja opsezna ineizija, faseiotomija, ekseizija nekroticnog tki-va i 5to ranija primjena oksigenacije u hiperbaricnoj komori. Antibiotiei idrugi postupei sarno su dodatni elementi lijecenja .

. Tetanus uzrokuje grampozitivni clostridium tetani Cije spore uanaerobnim uvjetima proizvode toksine koji napadaju zivcano tkivo i do-vode do razdrazljivosti zivaea i grcevitih kontrakcija misica oko rane, nalieu, misiCima viliee, vrata, gutanja, lecla, prsnog kosa, dijafragme i mjehu-ra. Razvija se u tri klinicka oblika:

1. Lokalizirani tetanus - spazmi misica oko rane, kroz nekoliko tje-dana, a smrtnost je mala.

2. Cefalicni oblik - rijedak ali dominira disfunkeija motornih ziva-ea glave i cesto je smrtonosan.

3. Generalizirani tetanus - zli grc, najcesCi oblik a tezina bolestiovisna je 0 inkubaeiji koja moze biti od 1 do 54 dana. $to je inkubacijakraea to je oboljenje teze. Na srecu.profilaksa ove bolesti je usavrsena,kao ni kod jedne druge bolesti. Danas je obavezno eijepljenje svih narasta-ja. Za punu zastitu potrebno je eijepljenje u tri navrata. Aktivna imunizaci-ja najbolja je zastita protiv tetanusa. Lijecenje i najbolja prevencija mogu-ceg nastanka tetanusa je da ranu odnosno ozljedu pravilno obradimo uzobaveznu eksciziju njezinih rubova. Poslije kirurSke obrade dovoljno jedoejepljenje jednom dozom anatoksina koji imaju sve ambulante.

11

3. Kontuzije

Kontuztju moiemo definirati kao ozljedu koja nastajedirektnim udarcem na koiu te uzrokuje modricu nakoii i oftecenja tkiva ispod koie.

Rezultat djelovanja takve sile su rupture kapilara te infiltracija krvi uokolna tkiva. Nastaje bolni otok koji moze biti povrsinski ili dublji, a stoovisi 0 jaCini sile koja uzrokuje kontuziju kao i 0 lokalizaciji ozljede. Akosila djeluje na podrucjima gdje se kost nalazi gotovo pod kozom (podrucjepatele ili olekranona), koza je stisnuta izmedu kosti i objekta koji udara utijelo te su cesta njeria ostecenja. Na mjestima gdje izmedu koze i kosti na-lazimo tanji ili deblji sloj mekih tkiva kod kontuzija prevladavaju ostece-nja tih tkiva.

- Kontuztja bedra

Terapija:

Prva pomoc sastoji se uCim ranijem stavljanju hladnihobloga na ozlijedeno mjesto, uzogranicenje gibanja tog dijelatijela. Stavljanje leda na ozlije-deno mjesto treba biti vremen-ski ograniceno zbog moguCihtermickih ostecenja koze i dub-Ijih tkiva.

12

HEMATOMI

Hematom je nakupina slobodne krvi na relativno malom prostoru tkiva.Sportasi su skloni hematomima jer su u sportskoj aktivnosti cesto izloze-ni ozljedama, kojih su posljedice hematomi (kontuzije). Krv kod hemato-ma ne infiltrira se u tkivo nego se skuplja u jednom prostoru i zadrZavasve karakteristike krvi. Krv se tako nakuplja u razliCitim oblicima, ovisnoo vrsti ozljede i njenoj lokalizaciji. Hematomom se ne smatraju krvarenjau jednu od tjelesnih supljina (grudni kos, trbuh, zglobovi). Oni su sarnokrvarenja u tkiva, koja svojim pritiskom stvaraju slobodni prostor. Hema-tomi mogu biti i opsezni kao na primjer u podrucju ledne muskulature ilinatkoljenice gdje mogu primiti i preko 1 litre slobodne krvi. Isto tako mo-gu biti minimalni i ostro ograniceni kao sto su hematomi ispod pokosnice.

Dijagnoza povrsnog hematoma je laka. Karakteristicni znaci su:otok, podljev krvi i fluktuacija. Kod dubljih hematoma dijagnoza je tezapa nam cesto pri postavljanju tocne dijagnoze pomazu punkcija. Neobicnoje vazno utvrditi da li je ili nije uzrok hematomu ruptura misiea. Nerijetkose na taj naCin previdi ruptura misiCa ili tetive. Tek kada se hematom po-vuce ostaju simptomi rupture, a tada ju je vrlo cesto kasno odgovarajueelijeCiti.

Katkada, osobito kod hematoma koji sporo regrediraju ili u sluca-jevima ponovljenih ozljeda nastaje kalcifikacija u podrucju hematoma.Takvi kalcifikati, s obzirom na svoju lokalizaciju, mogu biti uzrokom razli-Citih smetnji kao sto su bolne muskularne kontrakcije, ogranicenje funkci-je te vaskularne i neuroloske smetnje.

Terapija:

Prva pomoe kod hematomasastoji se u stavljanju hladnih oblogana ozlijedeno mjesto, uz ogranicenjegibanja ozlijedenog ekstremiteta. Ve-ee hematome treba svakako odstra-niti punkcijom. Osobito su opseznihematomi koji se razvijaju izmedufascije late i miSiCanatkoljenice, kojimogu sadrZavati i do 2 litre krvi. Na-kon punktirapja stavlja se kompre-

sivni zavoj uz obavezno mirovanjekroz odredeno vrijeme.

Crtei 3 - Hematom bedra

13

4. Distorzije

Opseg kao i vrsta kretnji pojedinog zgloba ovisi 0 obliku kostanih zglob-nih tijela ali i stabilizatora. Zglobnim stabilizatorima smatramo ligamen-tarni aparat pojedinog zgloba (staticki stabilizatori) te misice sa svojim te-tivama, koji se hvataju u blizini zgloba (dinamicni stabilizatori).

Zglobni stabilizatori se u svojim funkcijama medusobno nadopu-njuju. Tako na primjer izolirani medijalni kolateralni ligament koljenamoze izddati silu od 35 - 40 kg. Sile koje djeluju kod odredenih patolos-kih pokreta na koljeno (pod skijasa, los doskok skakaca s motkom), u nizusportova mogu biti 3 - 4 puta jace. Unatoc tome dobra trenirani sportasizahvaljujuCi snaznim dinamicnim stabilizatorima, nisu podlozni ozljeda-ma. Distorzijom se moze smatrati ligamentarna ozljeda uzrokovana snaz-nim pokretom u patoloskom smjeru nasuprot otpornosti ligamenta. Dje-lovanje direktne sile u podrucju ligamenta uzrokuje kontuziju. Uslijeddjelovanja snazne sile u patoloskom smjeru, ligament se prenapreze i od-vaja na jednom ili drugom hvatistu ili se opterecuju njegove niti. Ako jepri tom otkrhnuto i kostano hvatiste govorimo 0 avulzionim frakturama.Ekstenzitet ozljede ovisi 0 jacini sile i 0 duljini njenog trajanja.

Ako sila djeluje vrlo kratko i slabijeg je intenziteta, ozlijedene susarno pojedinacne niti ligamenta. Stvara se lokalizirani intraligamentarnihematom koji se dosta dobra organizira, a konaean rezultat je, uz odgova-rajucu terapiju, potpuno izljecenje bez posljedica. Jaca i dugotrajnija silauzrok je veCih ostecenja, koje cijele 0 oZiljkom, koji moze umanjiti funkci-onalnost ligamenta.

Distorzione ozljede mozemo podijeliti u tri stupnja:I stupanj - Distenzija. To je ligamentarna ozljeda gdje su ozlijede-

ne sarno pojedine fibrile prenapregnutog ligamenta. Posljedica takve oz-ljed~ je stvaranje intraligamentarnog hematoma, bez prekida kontinuitetaligamenta. Nema ogranicenja funkcije zgloba, a uz odgovarajuce lijecenjeligament cijeli bez oZiljka i funkcionalnog deficita.

II stupanj - Parcijalna ruptura. Sila koja djeluje na ligament uzro-kuje potpun prekid dijela ligamenta. Ozljeda varira od prekida sarno ma-njeg dijela ligamenta pa do ostecenja veceg opsega. Ni ovdje nema prekida

14

Crtei 4 - Stupnjevi ozljede ligamenta

- makroskopskog-ligamenta. Na klinickoj slici dominira otok u podrucjuozljede, lokalizirana j

5. Burzi tis

Burzitis se moze definirati kao inflamatorna reakdja unutar burze, kaoreakcija na najcesce jednokratnu snaznu ozljedu ili jos ceSce na niz ponav-IjajuCih ozljeda. Burzitis se moze javiti u vidu laganog sinovijalnog nadra-zaja pa sve do gnojnog burzitisa. Najcesca lokalizacija burzitisa je u pod-rucju lakta (bursitis bursae olecrani) te u podrucju prednje strane koljena(bursitis praepatellaris).

Klinicka slika je karakteristicna: lokalizirano zadebljanje elasticnekonzistencije u podrucju lakta Hi prepatelarno. Kod gnojnih burzitisaoteklina je crvena, topla i bolna a pokretljivost zgloba ogranicena.

Crtei 5 - Bursitis koljena

16

Terapija:

U pocetnim stadijimamirovanje, uz aplikaciju hlad-noce, sprecava sirenje inflama-tornog procesa. Kod opseznijihprocesa burzu treba punktiratiuz eventualnu instalaciju korti-kosteroida. Nakon punkcijestavlja se kompresivni zavoj ko-ji onemogucuje ponovno trau-matiziranje zgloba. Kod recidi-virajuCih burzitisa u obzir dola-zi kirursko odstranjenje patolo-ski promijenjene burze. Gnojniburzitis iziskuje aktivno kirur-sko lijecenje - inciziju i drena-zu supljine burze.

Crtez 6 - Bursitis elecrani

2 OZUEDE U SPORTU 17

6. Ozljede misica

Ozljede mifica najeefcenastaju na natjecanjima u trea-nju, treanju preko prepona, skokovima, nogometu, ruko-metu, zatim dizanju utega, jahanju, bacanju koplja,gimnasticr; rvanju, veslanju, skokovima u vodu, skrja-nju na vodr;tenisu i maeevanju.

NajceSca su dostignuca i razdori u velikim misiCima nogu i ruku, a zatimramena, trbuha i lecla. Lakse se ozljecluje miSicje s jakim trbuhom od-nos no misicnom masom. Na srecu, rijetko puca Citav miSic; obicno je za-hvacen sarno dio misica, odnosno jedan ili vise njegovih snopova.

Udarac u podrucje misica najcesca je ozljeda u nogometasa i mozeizazvati krvarenje u misicnu masu, tako da se unutar miSicnih vlakana for-mira supljina ispunjena krvlju. Kasnije se takva supljina ograniCi od okol-nih misiCnih niti vezivnom opnom, te tako nastaje lazna cista, pseudocis-ta, ispunjena hemoliziranom krvlju ili seroznom tekuCinom. TekuCina sepunkcijom moze odstraniti. Medutim, kako se ponovno stvara, jedino us-pjeSno lijecenje je odstranjenje pseudociste kirurskim putem.

Ozljeda misica u mnogome ovisi 0 elasticnosti, kontraktibilnosti ineuromuskularnoj koordinaciji misica. Svaki misic posjeduje odredenstupanj elasticnosti svojih vlakana. Dok god djelovanje sile misiCnih nitine prelazi prag elasticnosti, misic savladava tu silu bez posljedica. Pri na-tjecanju ili radu elasticnost misica se mijenja. To znaCi da se kontrahira-nom misicu mijenja elasticnost. Kad se misic vrati na prirodu duljinu vra-ca mu se i normalna elasticnost. Dok god je ritam opravka misica uravno-tezen, on radi normalno. Aktivnost misica je povezana s djelovanjem ziv-canog sustava. Na rad misica djeluju temperatura, umor, neki lijekovi itd.

Crtei 7 - Krvarenje u, i izmedu miSica

18

Uzrok ozljeda moze biti nagla i nekoordinirana kontrakcija misiea,nedovoljno pripremljen misie za odredenu vrstu optereeenja, iznenadnasila razvlacenja uz snazno kontrahiran miSie, udarci u miSie koji je aktiv-no kontrahiran, nenadane snazne i brze kontrakcije antagonista pri kon-trakciji agonista. RazliCite bolesti takoder mogu biti uzrok razdoru misi-ca. Kod sportasa cesto razliCiti fokusi (granulom, tonzilitis) mogu izazvatiozljeciu misiea pri optereeenju koje misie inace normalno podnosi.

Najjednostavnija podjela ozljeda misiea je ona u 3 stupnja. Istegnuee ili distenzija najblaza je ozljeda misiea, jer sila ne prela-

zi granice elasticnosti misienih niti. Ozljeda uzrokuje sarno pucanje nekoli-ko malih krvnih zilica i prolaznu oslabljenu funkciju misiea.

/

1

Crtez 8 - Vrste i tokozljede miJica

Laceracija ili djelomicno prsnuee miSienih niti je drugi stupanjozljede. Iznenadna bol pri natjecanju je prvi oznak ozljede. Pazljivim pre-gledom mozemo i sami tocno napipati mjesto ozljede, a ono je izboceno inajbolnije. Ako je ozlijedena povrsinska grupa miSiCa lako ga napipamo.Katkad se moze vidjeti plavo obojena koza, ali tek par sati nakon ozljedi-vanja.

Ruptura ili razdor misiea je treCi i najtezi stupanj ozljede. Na sre-eu, te su ozljede rijetke. Prekid misiea je jasno uoCljiv kao uleknuee namjestu raskida. Hematom je velik, ranD se javlja, a ozlijedeni se ne mozedignuti bez tude pomoCi. Pri ozljedivanju natjecatelj pad a kao pokosen.

19

Lijecenje ozljeda misica pocinje na samom mjestu ozljede. Idealnoje ako nosilima mozemo stiCi do sportasa. Prvo odmah treba hladiti ozlije-deno mjesto i imobilizirati tj. uciniti nepokretnim oba susjedna zgloba injihove obje poluge. Na primjer, ako je ozlijeden misic potkoljenice - ud-lagom treba imobilizirati koljeno i nozni zglob ali i natkoljenicu i stopalo.Najveca je greska ako na mjestu udesa pregledavamo ozlijedenog i pomi-cemo mu zglobove. Tim pomicanjem sarno jos vise razdvajamo puknutekrajeve miSica i stvaramo veCi razmak izmedu njih, a to maci veCi buduCioZiljak. 5to je razmak veCi i funkcija misica biti ce vise poremecena. Na-kon stavljanja hladnog obloga, vreCice s ledom, Citav miSic, a ne sarnomjesto ozljede, treba omotati elasticnim zavojem.

Ako je to natkoljenica, zamotati cemo Citavo bedro elasticnim zavo-jem i nogu imobilizirati. U ranom stadiju ozljeda miSica ne smijemo pri-mijeniti toplinu niti masazu jer njima mozemo sarno povecati krvarenje istupanj razdora misicnih niti. Jedino pravilno lijecenje razdora misica jeoperacija. Njome priblizavamo prekinute krajeve i nastojimo stvoriti Cimmanji oziljak. Svaka ruptura misica, lijecena konzervativno ili operativno,zavrsava stvaranjem vezivnog neelasticnog oziljka.

5to je taj oZiljak manji, lakse ce moCi slijediti kontrakcije zdravogdijela misica. Pri lijecenju ozljeda misica prvog stupnja u prvoj fazi nasto-jimo zaustaviti krvarenje, smanjiti bol i onemoguCiti povecanje stupnja oz-ljede preranim kretanjem. Nakon 48 sati primjene hladnoce i prestankakrvarenja nastojimo pospjeSiti resorpciju hematoma. U toj je fazi lijecenja

primjena topline djelotvorna. Sada indiciramo i primjenu ultrazvuka ikratkovalne dijatermije, te izmjenicnih toplo-hladnih kupki. S vjezbamatreba poceti postupno stirn da sportas moze sam u pocetku ocijeniti svojemogucnosti. Potrebno je sarno stalno pratiti promjenu na ozlijedenom mi-sicu. Iskusan fizioterapeut, uz kontrolu lijecnika, moze postupnim optere-cenjem skratiti razdoblje nesposobnosti ozlijedenog sportasa. Kod kon-zervativno lijecenih ozljeda miSica mogu se poslije 48 sati primijeniti he-parinske i slicne masti. Rehabilitacija ozlijedenih sportasa zavrsava nasportskom terenu uz strogo dozirane vjezbe i opterecenje ozlijedenog mi-siCa.

Crtez 9 - Zavoj bedrakod ozljede mifica

Crtd 10 - Razvoj i posftjedice Kontuztje miftta

20

7. Iscasenjezglobova

IfcaJenje je najteia ozljeda zg/obova. Ono nastaje kada

npr. ruka u ramenu iskoci iz svog norma/nog /eziJta. Utom se s/ucaju kosti odl/ajaju pa glavicu nadlaktice na-/azimo najceJee ispod i/i ispred zg/obne plohe lopatice.

Glavica nadlaktice probila je zglobnu ovojnicu, strgala rub kosti lopatice iiskoCila izvan zgloba. Obicno iScasimo jedan zglob ili vise malih zglobovasake i stopala. VeCina iscasenja nastaje na rukama, jer je nozne zgloboveteze iScasiti posto su mnogo bolje zastiCeni. U djece je iscasenje rijetko, au starijih puca kost. Najcesca su iscasenja u mladih muskuloznih ljudi i tozgloba ramena, rjede lakta a zatim Clanaka prstiju ruku.

IScasenje nastaje kao posljedica neposrednog ili posrednog djelova-nja sile; pri padu na ruku s ispruzenim laktom glava nadlaktice upre se 0kostani rub konkavnog zglobnog tijela na lopatici. probija ga i ostaje iz-van zgloba.

IScasenja su cesca u gimnastici, nogometu, u bacackim disciplina-ma atletike, rvanju, judu, skokovima u vodu, skijaskim skokovima, vater-polu i plivanju.

Crtez 11 - IJcaJenje ramena

21

CrteZ 12 - Ifcafenja kljucne kosti

-----.."'" \

\\I//

" 1 '1 /""" : " /""--- -- /

IScasenje je uvijek vrloteSka ozljeda, jer osim zglobnecahure lama ruba kosti mazeozlijediti i krvne zile i zivce.Svako iscasenje zahtijeva bol-nicko lijecenje i specijalistickupomoc. To je osobito vazno kodprvog iscasenja; aka ana nijepravilno lijeceno recidivi su ne-minovni.

IScasenje nije tesko pre-poznati. Vec na prvi pogled vi-dimo da je npr, ruka u nenor-malnom polozaju, odmaknutaad tijela, pruza elasticni otpor,odnosno vraca se u isti polozaj,kao da je na opruzi, Zglob je de-formiran i otecen. Neobicno jevazno rano uoCiti smetnje cir-kulacije i neurolosko stanje oz-lijedenog dijela. Ozljeda zivacamaze biti kobna pa i najmanjinestrucni potezi i naravnavanjamogu imati teske posljedice za

ruku ili nogu, vec prema tomekoji je zglob iscasen.

Prva pomoc sastoji se u hitnom prijevozu u bolnicu. Najbolje je za-driati i imobilizirati ruku ili nogu u postojecem polozaju, podupiruCi jepodlozkom i zavojem. IScaseni zglob treba Cim prije namjestiti, pazljivopregledavsi prethodno ekstremitete. Treba utvrditi i opisati stanje cirkula-cije i neuroloski status, a zatim namjestiti zglob u opcoj anesteziji, osobi-to aka je prvi put iScasen. 0 stanju cirkulacije i neuroloskom ispadu ovisi izadriavanje ozlijedenog u bolnici. Svaki se zglob mora imobilizirati nakonrepozicije i omoguCiti da razdor zglobne cahure i sveza zaraste. Zarastanjeozlijedenih mekih dijelova zgloba traje aka 3 tjedna pa kraz to vrijemezglob treba imobilizirati. Svako odstupanje ad tog postupka steti. Najces-ca posljedica nedovoljno duge imobilizacije je ponovna luksacija koja sa-da nastaje vec pri najobicnijoj kretnji u zglobu, osobito pri rotaciji jednepoluge zgloba.

Luksacija ramena najceSca je luksacija zgloba. Nastaje kod sporta-sa i radnika s dobra razvijenom muskulaturom: gimnasticara, rvaca, ska-kaca u vodu, judasa, vaterpolista i plivaca. U 95% slucajeva glava nadlak-ticne kosti probija zglobnu cahuru i dolazi ispred kljucne kosti. To je tzv.prednja luksacija ramena. Glavica rjede iskace straga ili u pazuh. U ovomzadnjem slucaju ozlijedeni drii ruku podignutu u vis i u takvom polozajudolazi u bolnicu. Ruku nakon repozicije i naravnavanja zgloba treba imo-bilizirati najmanje kroz 3 tjedna. U tezem ostecenju cahure i sveza imobi-lizacija maze trajati i 6 tjedana.

Luksacija lakta je tipicna za rvanje, judo, gimnastiku i igre s lop-tom. Kod rvanja i juda nastaje u toku barbe, a kod igara loptom pri paduna ruku ispruzenu u laktu. Obicno u laktu nastaje straznja luksacija i kos- .

22

ti podlaktice iskacu straga iza nadlakticne kosti. Tu luksaciju cesto prateozljede krvnih zila, krvarenje i stvaranje veceg hematoma koji kasnije mo-ze praviti ozbiljne poteskoce funkciji lakta. Prva pomoc se sastoji u imobi-lizaciji, repoziciju treba Cim ranije izvrsiti a lakat imobilizirati kroz 3 tjed-na. Postojed hematom treba Cim ranije isprazniti, punktirati i potpomodnjegovu resorpciju. Osim punkcije i ispraznjenja hematoma, lakat trebahladiti kroz 48 sati, a zatim primjenom fizikalne terapije i masti pospjesitiresorpciju hematoma.

Luksacija kljucne kosti

Danas nema igraca u nogometnoj ili rukometnoj momcadi koji nijeiscasio kljucnu kost u ramenu. Pri postranicnom padu ili udaru u rame(rvaCi, judo, nogomet, rukomet) moguca je luksacija kljucne kosti na jed-nom od njenih krajeva. tesce kljucnu kost iscasimo na strani prema rame-nu, u zglobu izmedu kljucne kosti i akromia. Vrh kljucne kosti strsi ispodkoze i mozemo ga kao tipku kod klavira vratiti natrag da bi se odmah vra-tila u isti iscaseni polozaj. IScasenje se lako prepoznaje. Teze ali rjede je is-casenje na sternalnom kraju u sternoklavikularnom zglobu. Ako se kljuc-na kost pomakne iza prsne kosti moze pritisnuti nervus vagus, krvne zile,ezofagus ili traheju. Pomak kljucne kosti ispred ili iznad prsne kosti je ces-d. Deformacija je lako uocljiva i izaziva bol uz ogranicenje funkcije ozlije-

. denog ramena.Luksacija zglobova prstiju sake tipicna je za golmane u sportskim

igrama. Rijetko koji golman zavrsi karijeru a da nije iscasio niti jedanzglob na prstima sake. Najcesce su to zglobovi kaziprsta i palca. Osim unogometu, ta su iscasenja moguCa u kosarci, rukometu i odbojci. Zavoj naprstima ruku igraca tih sportova mozemo lako primijetiti. Deformacijazgloba je lako uocljiva. Neobicno je vazno poslije prve luksacije i repozici-je prst imobilizirati kroz 3 tjedna. Prekid ovojnice i sveza nemoze ni kodprsta prije zarasti. Skidanje imobilizacije prije tog roka onemogucuje pot-puni oporavak zgloba, a recidivi iscasenja su redoviti.

IScasenja zglobova nogu na srecu su rijetka. Obicno su posljedicaprometnog udesa, a manje posljedica aktivnosti u sportu.

23