P R I R U Č N I K UZ UDŽBENIK Č I T A N K A 8 · književnosti za 8. razred i služi kao osnovno nastavno sredstvo u nastavi hrvatske književnosti. Svi udžbenici serije hrvatske

1

Josip Šibalin

P R I R U Č N I K

UZ UDŽBENIK

Č I T A N K A 8

sa

PRIJEDLOGOM NASTAVNOG PLANA

Oktatáskutató és Fejlesztő Intézet, Budimpešta

2

Uvod

Udžbenik Hrvatska čitanka za 8. razred osnovne škole naših dvojezičnih

osnovnih škola je sastavljen kao zadnji član serije od četiri udžbenika koji

svojim izgledom i sadržajem odgovara zahtjevima nastavnog programa

književnosti za 8. razred i služi kao osnovno nastavno sredstvo u nastavi

hrvatske književnosti. Svi udžbenici serije hrvatske čitanke za više razrede

nastali su u skladu s važećim smjernicama Okvirnog programa hrvatskog jezika

i književnosti za dvojezične škole. Ovim su programom iskazane temeljne

programske odrednice i razine znanja koje bi učenici od 5. do 8. razreda

obrazovanja morali savladati. Cilj Okvirnog programa hrvatskog jezika i

književnosti od 5. do 8. razreda je u sažimanju i interpolaciji književno-

umjetničkih sadržaja i usvajanju standardnog hrvatskog jezika na razini

obilježavanja nacionalnog identiteta. Stoga treba paralelno realizirati i usvajati

nastavne sadržaje jezične, književne i filmske kulture. Shodno ranijim razredima

i u ovome jezik i književnost Hrvata u Mađarskoj čine srž nastavnog gradiva

namijenjenog usvajanju. Glavni cilj je, u odnosu i na promjenjive i sve složenije

spoznajne sadržaje, daljnje razvijanje već utemeljenih kompetencija, to jest

njihovo osnaženje, proširivanje, nijansiranje, povećanje njihove djelotvornosti i

raznovrsnosti.

Zadatak je:

Osposobiti učenike da svoje misli što jasnije i jednostavnije izražavaju

sukladno s govornom situacijom.

Osposobiti učenike da se u prepričavanju pročitanog drže kronološkog,

logičnog redoslijeda i da znaju tečno i točno govoriti.

Razvijati učeničke sposobnosti radi što kompaktnijeg prilaženja

književnom djelu ne izostavljajući mogućnost upoznavanja pojedinih

književnih razdoblja i pravaca i sve to smjestiti u općekulturno i povijesno

razdoblje.

Buditi i razvijati emotivne, estetske i etičke doživljaje i spoznaje.

Razvijati svijest tolerancije ukazujući na vrijednosti multikulturalnih

sredina, a u okviru toga istaknuti mjesto svekolike hrvatske baštine.

3

Ukazati na važnost nacionalnih manjina u međunarodnim odnosima,

pogotovo u odnosima matične zemlje i Mađarske.

Razvojni zahtjevi

Učenika treba osposobiti za komunikaciju u malim zajednicama.

Učenik treba znati u odgovarajućim govornim situacijama upotrijebiti

odgovarajući ton i stil pri govorenju i obraćanju.

Spoznaja prave namjere govornika u svakodnevici u raznim govornim

situacijama.

Sposobnost formuliranja mišljenja te razvijanje sposobnost kulturnog

raspravljanja, argumentiranja svoga mišljenja, truditi se razumjeti stav

drugih.

Razumno i tečno čitanje tekstova iz raznih književnih vrsta.

Čitanje u sebi s razumijevanjem teksta.

Truditi se interpretativno čitati književne tekstove.

Jasno formuliranje misli pri govoru i pismu. U pismu služiti se raznim

naučenim oblicima: pripovijedanje, opisivanje, karakterizacija, pismo.

Sumiranje kratkih jednostavnih tekstova.

Sposobnost pisanja treba biti u skladu s povećanim zahtjevima, čitko i

uredno.

Učenik treba biti siguran u pravopisu.

Pisanje sastava prema zahtjevima po razredima.

Usmeno i pismeno stvaranje tekstova s temom iz svakodnevice u

raznim stilovima.

Pri pisanju i govorenju treba razumljivo i povezano iznositi misli.

Pisanje i uporaba bilješki u sažetom obliku.

Razlikovanje usmene i pisane književnosti.

Stvaranje samostalnog mišljenja u zajednici o pročitanim književnim

djelima.

U pisanom i usmenom obliku izvijestiti o pročitanim djelima i

književnicima.

Sa sigurnošću upotrijebiti opis, prepričavanje i karakterizaciju: pisanje

pisma.

Kratak životopis najznačajnijih autora s čijim se djelima ili ulomcima

upoznao učenik.

4

Kod obrade književnih djela treba znati odrediti mjesto radnje,

okolnosti, analizirati likove, strukturu događaja, književnu vrstu.

Prepoznavanje i imenovanje književnih razdoblja.

Treba znati upotrijebiti stilske figure, pravilna uporaba citata.

Analiza književnih djela na temelju učenih stilskih obilježja.

Usmena interpretacija naučenih recitacija i proznih citata (5 recitacija i

1 prozni ili dramski ulomak od 15 redaka).

Poznavanje osnovnih podataka o hrvatskim piscima, pjesnicima i

njihovim djelima u Mađarskoj.

5

Hrvatska čitanka za 8. razred

Udžbenik Hrvatska čitanka za 8. razred je prema raspodjeli i slijedu nastavnog

gradiva nastavak prethodnih udžbenika te serije, te kao takav u svojim

gledištima i načinu obrade gradiva prati njihova temeljna načela. Ovaj udžbenik,

kao i prethodni, ispunjava sve znanstvene, pedagoške, psihološke, didaktičko-

metodičke, etičke, jezične, likovno-grafičke i tehničke zahtjeve utvrđene

udžbeničkim standardom. Strukturiran je u skladu sa spoznajama i

metodologijom matične znanosti, tj. hrvatskog književnog jezika i književnosti,

s aktualnim didaktičkim strategijama i zahtjevima metodike nastavnog

predmeta. Udžbenik za osmi razred osnovne škole je podijeljen na četiri

poglavlja: Hrvatska moderna, Hrvatska književnost od moderne do kraja

dvadesetog stoljeća – poezija, Hrvatska književnost od moderne do kraja

dvadesetog stoljeća – proza, Drama, kazalište, film i komunikacija.

U prvom poglavlju se obrađuju autori hrvatske moderne i njihova djela

ukazujući na iznimni značaj toga razdoblja u daljem razvoju hrvatskog jezika,

kulture, književnosti i povezanosti prvenstveno s europskom kulturom i

književnosti toga razdoblja. Preko književnih djela najistaknutijih autora toga

razdoblja u poeziji i prozi učenici stiču znanje i spoznaje o datom razdoblju.

Obrađena književna djela su pisana na književnom hrvatskom jeziku i na

dijalektu s domoljubnom, ljubavnom, autobiografskom, duhovnom i pejzažnom

tematikom.

Drugo poglavlje obrađeno u udžbeniku je Hrvatska književnost od moderne do

kraja dvadesetog stoljeća – poezija. Ovo razdoblje je veoma raznoliko, ali

ujedno i sveobuhvatno i daje pregled autora i djela u poeziji od moderne sve do

današnjih dana. Pjesnici toga razdoblja se ne mogu svrstati u jedinstvenu

skupinu po stilu i načinu pisanja nego u vremenskom periodu razdoblja

prikazuju bogatstvo hrvatske lirike. Obrađuju se samo najistaknutiji pjesnici i

njihove pjesme ovoga razdoblja pomoću kojih dobivamo bogati i raznolik prikaz

domoljubne, ljubavne, misaone, pejzažne, socijalne, antiratne, duhovne poezije i

teoriju književnosti koja je usko povezana s datim djelima. U ovom poglavlju su

svrstani i obrađeni i domaći autori i njihova pjesnička ostvarenja. U ovom

razdoblju također nalazimo pjesnička ostvarenja na književnom jeziku i na

dijalektu.

6

U trećem poglavlju su obrađena prozna djela i njihovi autori hrvatske

književnosti od moderne do kraja dvadesetog stoljeća. Slično kao kod poezije u

prethodnom poglavljudobivamo pregled autora i njihovih proznih djela jednog

vremenskog razdoblja koje po stilu i načinu pisanja nije jedinstveno, ali je

sveobuhvatno. Po tematici to su antiratna, socijalna, avanturistička,

kriminalistička, putopisna, omladinska, humoristična prozna djela, ulomci

romana, pripovjedaka i novela. Putem ulomaka književnih djela učenik ponavlja

i stiče nova znanja, a vrstama proznih ostvarenja i načinu njihove obrade.

Zadnje, četvrto poglavlje obrađuje dramu, kazalište, film i komunikaciju. Dva

istaknuta autora dramskih ostvarenja, dva ulomka, dvije komedije: Pero Budak –

Klupko i domaći autor Antun Karagić – Svijest. Kod filmskih ostvarenja učenik

putem knjige snimanja i sinopsisa dva hrvatska filma dobiva uvid u filmsko

stvaralaštvo. Na kraju poglavlja važno mjesto zauzima obrada elektroničkog

medija. U ovom djelu bi istaknuo upoznavanje učenika sa stručnim nazivima

ove istaknute oblasti. Na kraju svakog poglavlja u ponavljanju nudi se pomoć

nastavniku i učeniku za pregled i utvrđivanje.

Na kraju udžbenika nudim svim korisnicima udžbenika Tumač pojmova koji

može poslužiti pri obradi književnih djela.

U ovom priručniku nudim nastavnicima Prijedlog za raspodjelu nastavnog

gradiva kao mogućnost jer će svaki nastavnik u svojem razredu obraditi onoliko

i do takvih dubina, kakve učenike ima na raspolaganju.

Nadam se da će vam ovaj udžbenik u mnogome pomoći u obradi književnosti

gradiva za osmi razred i biti od koristi u postizanju uspjeha i rezultata i lijepih

trenutaka u radu s vašim učenicima.

Autor

7

8

PRIJEDLOG ZA RASPODJELU NASTAVNOG GRADIVA IZ

HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI

za 8. RAZRED

(111 sati godišnje)

PONAVLJANJE NA POČETKU ŠKOLSKE GODINE

(2 sata)

Broj

sati

Gradivo nastavnog sata Razvojni ciljevi i zadaće Bilješke

1. Ponavljanje

Hrvatski narodni i

književni preporod.

Šenoino doba.

Autori i djela književnih

razdoblja.

Najvažnija obilježja i

rezultati oba razdoblja.

Novi pojmovi i stilska

sredstva učeni kod tih

razdoblja.

2. Ponavljanje

Hrvatski realizam.

Domaći hrvatski autori i

djela.

Autori i djela realizma kod

Hrvata.

Najvažnija obilježja i

rezultati toga razdoblja.

Novi pojmovi i stilska

sredstva.

Domaći književnici i djela

iz udžbenika 7. razreda.

HRVATSKA MODERNA

(19 sati)

Broj

sati


3. Antun Gustav Matoš:

Krajevi su ljudi

Život i djelo autora.

Obrada putopisa Krajevi su

ljudi.

Novi pojam: putopis.


Srodnost

Obrada pjesme Srodnost.

Manje poznate riječi.

Novi pojam: sonet.


1909.

Obrada domoljubne lirske

pjesme.

Manje poznate riječi.

9

Metafore u pjesmi.

Povijesne okolnosti koje su

ga potakle na pisanje ove

pjesme.


Notturno

Obrada pjesme s pejzažnim,

intimnim i misaonim

motivima.

Odnos slike, zvukova,

osjećaja i duševnog

raspoloženja.

Stilske figure u pjesmi.

Sonet.

7. Vladimir Nazor:

Hrvatski jezik


Obrada lirske pjesme

Hrvatski jezik.

Domoljublje kao najvažniji

motiv.

Poredbe, metafore, simboli.

8. Vladimir Nazor:

Anđeo u zvoniku

Obrada ulomka pripovijetke

na osnovu pitanja i zadataka

u udžbeniku.

Sjećanje na događaje iz

svoga djetinjstva.

9. Vladimir Nazor:

Požar

Obrada ulomka

pripovijetke. Pripovijetka

autobiografskog karaktera.

Plan teksta, slijed događaja.

Lik dječaka Vlade.

Dijalog, unutrašnji

monolog.

10. Fran Galović:

Jesenski veter


Obrada lirske pjesme pisane

kajkavskim narječjem.

Obrada manje poznatih

riječi.


Istaći formu stiha i strofe, te

istaći ritmičnost pjesme.

11. Dragutin Tadijanović:

U rudniku


Obrada socijalne lirske

pjesme.

Stilske figure u pjesmi,

posebno istaći hiperbolu.

Težak život ljudi,

ekonomska emigracija.

12. Dragutin Domjanić:

Kaj

Obrada lirske domoljubne

pjesme pisane kajkavskim

narječjem.


riječi.

10

Istaći melodioznost stihova.


Zdrava Marija

Obrada lirske pjesme.

Prikaz krajolika, bogatstvo

stilskih figura, epiteti,

personifikacije,

onomatopeje.


riječi.


Tama je svud

Obrada lirske religiozne

pjesme.

Glavni motiv: rođenje Isusa

Krista.

Suprotnost: tama-svjetlost.

Istaknuta uloga epiteta.

15. Ivan Kozarac:

Milovo sam


Obrada ljubavne lirske

pjesme.

Istaći ritam pjesme,

deseterac, cezuru i inverziju.

Tema pjesme.

16. Dinko Šimunović:

Srna


Obrada ulomka iz

pripovjetke Duga.

Posebnu pozornost posvetiti

portretiranju lika Srne i

opisima krajolika.

Novi pojam: portret.

17. Dinko Šimunović:

Alkar

Obrada ulomka iz novele

Alkar.

Opis cetinskog kraja.

Ljubavna priča.

Suparništvo oca i sina za

naklonost Marte.

Sporedna radnja i epizoda

kao novi pojam.

18. Hrvatska moderna

Sažetak.

Ponavljanje i utvrđivanje

učenog o datom književnom

razdoblju, o životu i djelu

autora toga razdoblja, te

značaju i utjecaju na

hrvatsku književnost.

19. Provjera znanja.

20.

21.

Prva pismena radnja.

Ispravak radnje.

Tema po odabiru nastavnika

u obliku opisa,

prepričavanja ili

karakterizacije.

11

HRVATSKA KNJIŽEVNOST OD MODERNE

DO KRAJA DVADESETOG STOLJEĆA

POEZIJA

(44 sata)

Broj

sati


22. Antun Branko Šimić:

Himnos



Hvalospjev prirodi i rodnom

kraju.

Doživljaji osjetilom njuha,

vida, sluha, okusa.


Opomena

Obrada misaone lirske

pjesme.

Poruke čovjeku.

Obratiti pozornost na

duljinu stihova i raspored u

strofi, ponavljanje riječi.


Molitva na putu

Obrada lirske duhovne

pjesme.

Želje pjesnika iskazane u

obliku molitve.


Nađeni Bog

Obrada lirske duhovne, a

ujedno i misaone pjesme.

Istaknuta uloga

personifikacije.

Novi pojam: duhovna

pjesma

26. Augustin Tin Ujević:

Ptići



Istaći sličnost ptića i djece,

te ptića i ljudi.


Ove su riječi crne od

dubine

Obrada lirske intimne

pjesme.

Istaći epitete, poredbe.

Utvrditi formu pjesme.


Blaženo jutro

Obrada lirske intimne

pjesme.

Nesklad unutarnjeg i

vanjskog svijeta.

Nada i buđenje optimizma.

Novi pojam: sinestezija.

29. Miroslav Krleža:

Loza


Obrada pjesme Loza.

Istaći pojam stiha i vrste

strofe, vezani, nevezani stih.

12

Motivi strofe.

Poanta pjesme.

Kontrast kao pjesnička

slika.


Jesenja pjesma


Jesenja pjesma.

Prikaz jeseni na drugi način

promatrajući je izvana.


Bonaca u predvečerje


Tema pjesme je more.

Potražiti stilske figure u

pjesmi.

Uloga pjesničkih slika.

32. Dobriša Cesarić:

Oblak

Obrada života i djela autora.


Pitanje ljepote i odnos ljudi

prema ljepoti.


Početak proljeća


Obratiti pozornost na

rimovanje te aliteraciju i

opkoračenje.

Novi pojmovi: aliteracija,

opkoračenje.


Balada iz predgrađa

Obrada lirske socijalne

pjesme.

Balada i obilježja balade.


Slap


Pjesničke slike, posebno

istaći metafore.

Ritam u pjesmi.


Rano sunce u šumi



Motivi i pjesničke slike.

Ritam pjesme.


Visoka žuta žita

Obrada pejzažne lirske

pjesme.

Novi pojam: pejzažna

pjesma.


Dugo u noć, u zimsku

bijelu noć


Intimni odnos pjesnika

prema majci.

Novi pojam: asonanca.

39. Mate Balota:

Moja mati



Intimni i socijalni prikaz

majke.

Riječi čakavskog narječja.

40. Ivan Goran Kovačić:

Jama


Obrada ulomka poeme.

Novi pojam: poema.

13

Strahote rata, pitanje žrtve.

41. Jure Kaštelan:

Tifusari


Obrada ulomka poeme.

Nov jezgrovit način prikaza

patnji i očaja izazvanog

bolešću.

42. Jure Kaštelan:

Volio bih da me voliš

Obrada lirske ljubavne

pjesme.

Simbolika motiva: noć -

zora, izvor - česma.

Metafore u pjesmi.

43. Jure Kaštelan:

Konjanik


Dramska napetost.

Usklične i upitne rečenice.

Novi pojam: retoričko

pitanje.

44. Vesna Parun:

Lažna poslovica

Život i djelo autorice.

Obrada pjesme.

Suprotnosti u pjesmi.

Poslovica – pouka.

45. Vesna Parun:

Prozori


Konkretni motivi, slike i

simboli krajolika.

Mašta i stvarnost.

Personifikacije i metafore.

46. Vesna Parun:

Golubice vukovarske

povratak

Obrada pjesme.

Vukovar kao simbol otpora i

stradanja.

Golubica kao simbol mira.

Oblik pjesme.

47. Josip Pupačić:

Tri moja brata


Obrada pjesme.

Intimni osjećaji u pjesmi,

bratska ljubav.

Usporedbe i preuveličavanje

u pjesmi.

Novi pojam:

preuveličavanje.


More

Obrada pjesme.

Personificiranje mora.

Zvukovni doživljaj u

pjesmi.

Akustičko-vizualni

doživljaj.

Jedinstvo čovjeka i prirode.


Proljeće


Istaknuta uloga

personifikacije u pjesmi.

50. Gustav Krklec:

Srebrna cesta


Obrada misaone lirske

14

pjesme.

Glavna poruka pjesme.


51. Gustav Krklec:

Zagorski vinogradi

Obrada pjesme.

Ljepota prirode, ali ujedno i

prikaz prolaznosti.

Onomatopeje i

personifikacije u pjesmi.

Uloga inverzije.

Novi pojam: inverzija.

52. Grigor Vitez:

Dječak u travi



Epiteti i usporedbe u pjesmi.

Vrsta lirske pjesme.

53. Grigor Vitez:

Epitaf

Obrada antiratne pjesme.

Simbol i onomatopeja u

pjesmi. Slobodan stih.

Novi pojam: epitaf.

54. Vjekoslav Majer:

Školski praznici


Obrada pjesme.

Istaći usporedbe i

personifikacije.

Vrsta stiha i strofe.

55. Vjekoslav Majer:

Plinska laterna na Griču

Obrada lirske socijalne

pjesme.

Glavna stilska sredstva:

personifikacija i metafora.

56. Slavko Mihalić:

Progonstvo Iloka


Obrada pjesme.

Antiratna tematika,

domovinski rat.

Ljudske sudbine i zločini.

57. Nikola Šop:

Isus u posjetu kod nas


Obrada duhovne lirske

pjesme.

Glavna tema: ratom

razrušena Bosna gdje Isus

predstavlja utjehu i nadu.

58. Mate Šinković:

Na koncu leta



Gradišće je prostor o kojem

govori pjesnik.

Pjesma je napisana na

čakavskom narječju.

59. Matilda Bölcs:

Idemo prik


Obrada socijalne lirske

pjesme na čakavskom

narječju.

Prikaz sudbine ljudi svoga

kraja nekada, ali i danas.

15

60. Stipan Blažetin:

Pjesma rodnom selu



Istaći ljubav prema svome

zavičaju.

61. Đuso Šimara Pužarov:

Sve je sivo



Glavni motiv: majka.

62. Hrvatska književnost od

moderne do kraja

dvadesetog stoljeća,

poezija.

Sažetak.


doba književnog razdoblja,

života i djela autora toga

razdoblja.


64.

65.

Druga pismena radnja.

Ispravak radnje.


u obliku opisa,

prepričavanja ili

karakterizacije.

HRVATSKA KNJIŽEVNOST OD MODERNE

DO KRAJA DVADESETOG STOLJEĆA

PROZA

(32 sata)

Broj

sati


66.

67.

Miroslav Krleža:

Bitka kod Bistrice Lesne

Ponoviti život i djelo autora.

Obrada ulomka novele.

Sudbina običnih ljudi u

vrtlogu Prvog svjetskog

rata.

Stilske figure u noveli.

Novi pojam: novela.

68.

69.

Slavko Kolar:

Breza


Obrada ulomka pripovjetke.

Psihološka karakterizacija

lika.

Opis likova i interijera.

Prikaz atmosfere u ulomku.

Novi pojmovi: interijer,

ironija, crni humor.

70.

71.

Ivo Andrić:

Knjiga



Istaći lik dječaka i njegove

strahove.

72. Mile Budak: Život i djelo autora.

16

73. Ognjište Obrada ulomka iz romana

Ognjište.

Raspad obiteljske zadruge.

74.

75.

Marija Jurić Zagorka:

Kći Lotršćaka


Obrada ulomka romana.

Radnja se odvija u

srednjevjekovnom Zagrebu.

Cilj romana: zabaviti

čitatelje, prikaz odvažnosti

Manduše.

76.

77.

Vladan Desnica:

Pravda


Obrada ulomka novele.

Književni tekst bez dijaloga,

nego samo unutarnji

monolog.

Odgovor na pitanje što je

pravda na kraju ostaje na

čitatelju. Novi pojam: etička

karakterizacija lika.

78.

79.

Ranko Marinković:

Zagrljaj



Opis likova i njihov

psihološki portret.

Pisac se stavlja na stranu

lukavog seljaka.

80.

81.

Ivan Raos:

Škola u zvoniku


Obrada ulomka iz romana

Vječno nasmijano nebo.

Roman autobiografskog

karaktera, obrada razdoblja

djetinjstva i školskih dana.

Ponoviti: jednostavna i

složena radnja; glavna i

sporedna radnja.

82.

83.

Ivo Brešan:

Ptice nebeske


Obrada ulomka iz

istoimenog romana.

Pustolovni roman.

Govorna karakterizacija

likova.

Komične situacije u zapletu

radnje.

84.

85.

Pavao Pavličić:

Frizer za muške


Obrada ulomka

kriminalističke pripovjetke.

Napeta radnja, umiješanost

frizera u pljačku banke.

Razotkrivanje počinitelja.

Novi pojam: kriminalistička

pripovjetka, roman.

17

86.

87.

Ivan Kušan:

Prst sudbine



Ljubav ili smrt.

Roman omladinskog

karaktera.

Likovi školske dobi,

osnovni motiv ljubav.

Glavni lik poznat iz više

autorovih romana upada u

razne smiješne situacije.

Pratiti slijed događaja.

Duhovitosti doprinose i

jezične greške glavnog lika.

88.

89.

Zvonimir Balog:

Prvi sat u novoj školi


Obrada ulomka iz knjige

Bosonogi general.

Tema ulomka: školsko

razdoblje glavnog lika.

Sukob s profesorom i

školom.

90.

91.

Branka Primorac:

Sve zbog Ane



Sve zbog Ane.

Roman za mladež.

Likovi: učenici.

Tema: nesretna ljubav.

92.

93.

Matko Peić:

Nije sva Slavonija ravna


Obrada ulomka putopisa

Skitnje.

Rad po skupinama na

osnovu razgovora o tekstu u

udžbeniku.

Ponoviti putopis.

94. Hrvatska književnost od

moderne do kraja

dvadesetog stoljeća,

proza.

Sažetak.


datog književnog razdoblja,

život i djelo autora toga

razdoblja.


96.

97.

Treća pismena radnja.

Ispravak radnje.


u obliku opisa,

prepričavanja ili

karakterizacije.

18

DRAMA, KAZALIŠTE, FILM

I KOMUNIKACIJA

(14 sati)

Broj

sati


98.

99.

Pero Budak:

Klupko


Obrada ulomka iz

komedije Klupko.

Komedija u tri čina.

Jezik: lička štokavska

ikavica.

Zaplet, vrhunac i rasplet

radnje.

Komedija i tragedija kao

dramsko djelo.

Što je drama, čin, prizor,

scenski prostor? Tko je

scenograf?

100.

101.

Antun Karagić:

Svijest


Obrada ulomka iz igrokaza

Svijest.

Prikaz iz života

bunjevačkohrvatskog

naroda.

Glavna pouka igrokaza:

nacionalna svijest našeg

življa.

102.

103.

Ante Babaja:

Breza


Obrada ulomka scenarija i

knjige snimanja igranog

filma Breza.

Usporedba ulomka novele

i ulomka scenarija i knjige

snimanja.

Razlike u tekstovima.

Glavni likovi se u filmu

dopunjuju.

Novi pojmovi: filmska

adaptacija, scenarij,

sinopsis, knjiga snimanja.

104.

105.

Branko Schmidt:

Sokol ga nije volio

Život i djelo redatelja.

Obrada ulomka scenarija

igranog filma.

Kako to izgleda u knjizi

snimanja.

Film obrađuje istinite

događaje i sudbine ljudi.

19

106.

107.

Elektronski mediji:

internet

Kako se snaći na internetu:

pretraživači i portali.

Elektronička pošta.

Kako računalo može

poslužiti u učenju

hrvatskog jezika.

Budući da su učenici

dobro upoznati s

računalom i internetom,

težište sata treba posvetiti

upoznavanju i utvrđivanju

hrvatskih izraza

informativnog jezika.

108. Drama, kazalište, film i

komunikacija.

Sažetak.


obrađene tematike u ovom

poglavlju.


110.

111.


učenoga na kraju 8.

razreda.

20

UVJETI NAPREDOVANJA UČENIKA NA KRAJU 8. RAZREDA

Čitanje učenika treba biti tečno, razumljivo i ujednačeno pri čitanju

nepoznatog jednostavnog teksta.

Nakon prethodnog proučavanja učenik treba znati izražajno čitati

književna djela.

Učenik treba povezano govoriti o književnim djelima i piscima koje je

upoznao tijekom osmog razreda.

Iz tematskog kruga Povijesni pregled književnosti Hrvata upoznati

razvojni put književnosti Hrvata u Mađarskoj i po odabiru nastavnika

upoznati djelatnost pojedinih autora.

Usvajanje 250-300 riječi u aktivni leksički fond.

Učenik sa sigurnošću treba prepoznati književne vrste i poznavati njihove

osobine.

Sa sigurnošću treba govoriti o poruci koju prepoznaje u književnom djelu,

znati analizirati likove i književno djelo na temelju naučenih pojmova.

Pisanje i popravak tri sastavka tijekom godine: opis, karakterizacija,

prepričavanje.

Naučiti:

tri pjesme suvremenih hrvatskih književnika,

jedan monolog.

Stručni termini: psihološka karakterizacija likova, humor, ironija, satira,

novela, putopis, simbol, metafora, poema, komedija.

Documents

P R I R U Č N I K UZ UDŽBENIK Č I T A N K A 8 · književnosti za 8. razred i služi kao osnovno nastavno sredstvo u nastavi hrvatske književnosti. Svi udžbenici serije hrvatske