FINANCIRANJE OBRAZOVANJA

U REPUBLICI HRVATSKOJ

ZAVRNI RAD

Sveuilite u Zagrebu Ekonomski fakultet- Zagreb

Kolegij: Ekonomika obrazovanja

Mentor:

Broj indeksa: 0067364588

Zagreb, rujan, 2012

II

SADRAJ

SADRAJ ................................................................................................................................. II

UVOD ........................................................................................................................................ 1

2. OPENITO O OBRAZOVANJU .......................................................................................... 2

2.1. Osnovno kolstvo ............................................................................................................ 2

2.2.Srednje kolovanje ........................................................................................................... 3

2.3. Visoko kolovanje ........................................................................................................... 3

3. NAINI I IZVORI FINANCIRANJA OBRAZOVANJA .................................................... 5

3.1. Javna izdvajanja za obrazovanje ..................................................................................... 5

3.2.Samofinanciranje .............................................................................................................. 7

3.3. Kompenzatorsko obrazovanje ......................................................................................... 9

4. EFIKASNOST U FINANCIRANJU OBRAZOVANJA ..................................................... 10

4.1. Isplativost ...................................................................................................................... 10

4.1. Mjera troak/efikasnost ................................................................................................. 10

4.2.Mjera troak/novana dobit ............................................................................................ 11

4.3.Mjera troak/ukupne privatne i drutvene koristi ........................................................... 11

5. PRAVEDNOST U FINANCIRANJU OBRAZOVANJA ................................................... 12

5.1.Vodoravna jednakost ...................................................................................................... 12

5.2. Intergeneracijska jednakost ........................................................................................... 12

5.3.Okomita jednakost .......................................................................................................... 13

6.RENTABILNOST ULAGANJA U OBRAZOVANJE ........................................................ 14

6.1. Interna stopa rentabilnosti ulaganja u obrazovanje ....................................................... 15

6.2. Drutvena stopa rentabilnosti ulaganja u obrazovanje .................................................. 15

7. REFORME SUSTAVA OBRAZOVANJA I PERSPEKTIVE RAZVOJA ........................ 16

7.1. Operativni program Razvoj ljudskih potencijala (IPA) ................................................ 17

8. USPOREDBA FINANCIRANJA OBRAZOVANJA U RH I U EUROPI ......................... 19

8.1. Primjeri prakse financiranja visokokolskog obrazovanja u zemljama EU .................. 20

III

8.1.1. Austrija ................................................................................................................... 20

8.1.2. Maarska ................................................................................................................ 23

9. ZAKLJUAK ...................................................................................................................... 26

LITERATURA ......................................................................................................................... 27

POPIS TABLICA ..................................................................................................................... 28

POPIS ILUSTRACIJA ............................................................................................................. 29

1

UVOD

Tema rada je obrazovni sustav i naini financiranja obrazovanja u Hrvatskoj. Obrazovanje se istie kao prioritet ekonomske politike i zbog mogunosti koje prua naglaava se u svim smjernicama Europske strategije zapoljavanja. Financiranje obrazovanja je sloeni sustav ureenih odnosa u podruju financijskih transakcija te ovisi veim dijelom o ulozi javnoga sektora u dravi. Cilj rada je analizirati strukturu obrazovanja u Hrvatskoj, te naine i izvore financiranja za pojedine razine kolovanja (osnovno, srednje i visoko obrazovanje). Prilikom pisanja rada velik izvor podataka je iz raznih strunih asopisa i lanaka te su koriteni statistiki podaci sa stranice Dravnog zavoda za statistiku. Rad je podijeljen u sedam glavnih toaka. U prvom djelu rada se objanjava struktura obrazovnog sustava, naini i izvori financiranja obrazovanja. Drugi dio je usredotoen na mjere efikasnosti i pravednosti, te na pokazatelje rentabilnosti. U zadnjem djelu navode se

reforme koje je potrebno provesti u obrazovanom sustavu kako bi bio uinkovit i konkurentan u odnosu na zemlje Europske unije.

2

2. OPENITO O OBRAZOVANJU

Opstanak bilo koje drutvene zajednice mogu je samo ako lanovi zajednice steknu potrebno

znanje zbog ega je investiranje u obrazovanje postalo bitan imbenik za poveanje razvitka i

opeg prosperiteta svakog gospodarstva. Prema podacima UNESCO-a za obrazovanje se u

svijetu izdvaja oko 240 milijardi amerikih dolara, a to je prosjeni udio od oko 5,8% u

rashodu za obrazovanje u drutvenom proizvodu. Prema podacima UNESCO-a rauna se da

je danas oko 650 milijuna ljudi obuhvaeno obrazovnim procesom. U gospodarski razvijenim

zemljama upis u osnovnu kolu je gotovo stopostotan, a u slabije razvijenim zemljama

osnovno obrazovanje je zastupljeno u postotku od 20-60 posto.

Hrvatska prema zadnjem popisu stanovnitva ima 4 418 tisua stanovnika, dok je 107 247

stanovnika zaposleno u sektoru obrazovanja.

kolovanje u Republici Hrvatskoj obuhvaa 4 razine:

- predkolski odgoj

- osnovno kolovanje

- srednje kolovanje

- visoko kolovanje

2.1. Osnovno kolstvo

U Republici Hrvatskoj propisano je da sva djeca koja 1. travnja navre est godina obvezna su biti upisana u osnovnu kolu. Osnovna kola traje 8 godina i obvezna je za svu djecu od 6 do 15 godina.

Tablica 1: Broj osnovnih kola i broj uenika/uenica u Republici Hrvatskoj

2009/2010 godina 2010/2011 godina 2011/2012 godina

Osnovne kole 2131 2130 2136

Uenici 361 052 351 345 342 028

Izvor: http://www.dzs.hr/

Iz tablice je vidljivo da se u kolskoj godini 2010/2011 u odnosu na kolsku godinu 2011/2012 broj uenika u osnovnoj koli smanjio za 2,6%, dok u kolskoj godini 2011/2012 u odnosu na kolsku godinu 2010/2011 broj uenika u osnovnoj koli se smanjio za 2,7%, te moemo zakljuiti da je zadnjih dvije godine pad broja uenika. Odnos broja uitelja i uenika u redovitom obrazovanju iznosi za 2011/2012. godinu 1:10,8.

3

2.2.Srednje kolovanje

Sustav srednjeg obrazovanje u Republici Hrvatskoj obuhvaa: - gimnazije: prirodoslovne, matematike, prirodoslovno-matematike, ope, jezine i

klasine u trajanju od etiri godine

- strukovne kole: tehnike kole (razliita struna podruja) i ostale strune kole u

razliitim podrujima (industrija, ekonomija, medicina) u trajanju od etiri godine

- umjetnike kole (ples, glazba i likovna umjetnost u trajanju od etiri godine)

- industrijske i srodne te gospodarske i obrtnike kole u trajanu od tri godine

(obrazovanje polaznika za odreena zanimanja u svim podrujima kao to su stolar,

dimnjaar i slino)

Tablica 2: Broj srednjih kola i broj uenika/uenica u Republici Hrvatskoj

2009/2010. godina 2010/2011. godina 2011/2012. godina

Srednje kole 713 711 715

Broj uenika 180 582 180 158 183 807

Izvor: http://www.dzs.hr

Broj uenika u srednjoj koli se nije puno mjenjao, jedino, u kolskoj godini 2011/2012. dolazi do neznatnog poveanja broja uenika u odnosu na prethodne dvije godine.

2.3. Visoko kolovanje kolovanje na sveuilitu traje tri/etiri godine (est semestara/osam semestara) za prvostupnika (preddiplomski studij) i pet (deset semestara) za magistra struke ili est (dvanaest semestara) za doktora struke (diplomski studij). Poslijediplomski (doktorski studij)

traje tri godine (est semestara). Naobrazbu za razinu prvostupnika nude veleuilita i visoke kole. Osim sveuilinih, postoje i razni struni i specijalistiki studiji.

Tablica 3: Visokoobrazovne institucije i broj studenata u Republici Hrvatskoj

akad.god.

2009/2010.

akad.god.

2010/2011.

akad.god.

2011/2012.

Veleuilita 15 15 15

Upisani studenti 18 983 22 034 24 122

Visoke kole 27 29 30

Upisani studenti 7 691 9 027 9 539

Fakulteti,

umjetnike akademije i visoka

vjerska uilita

84 88 88

Upisani studenti 112 395 118 792 120 293

Izvor: www.dzs.hr

U zimskom semestru akad. god. 2010/2011. na visoka uilita Republike Hrvatske u sve godine studija upisalo se ukupno 1499 853 studenta to je vie za 2,45 u odnosu na zimski semestar prole godine. Taj pozitivan trend se nastavio i u zimskom semestru akad. godine

4

2011/2012. Na redovni studij upisano je 75,3% studenata, dok na izvanredni studij 24,7%

studenata.

Tablica 4: Broj studenata koji su diplomirali

akad.god.

2009/2010.

akad.god.

2010/2011.

akad.god.

2011/2012.

Veleuilita 3 447 3 226 3 310

Visoke kole 1 371 1 937 1 768

Fakulteti,

umjetnike akademije i visoka

vjerska uilita

20 755 24 993 27 300

Ukupno 25 573 30 156 32 378

Izvor: www.dzs.hr

Prema znanstvenim podrujima na koja se odnose studiji najvie je zastupljeno podruje drutvenih zanosti (45,5%), zatim podruje biomedicine i zdravstva (42,5%), podruje tehnikih znanosti (5,7%), podruje prirodnih znanosti (1,9%), interdisciplinarno podruje (1,6%), podruje biotehnikih znanosti (1,4%), humanistike zanosti (1,0%) te umjetniko podruje (0,5%). Od ukupnog broja studenata 52,0% sami plaaju studij, za 46,3% studenata studij je platio poslodavac, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta snosilo je trokove studija za 0,3% studenata, dok 1,4% pripada kategoriji ostalo.

Osobe koje su stekle znanstveni naslov:

- magistri, magistri znanosti i specijalsiti: 871 (ak.g. 2009/2010); 965 (ak.g. 2010/2011)

i 1077 (ak.g. 2011/2012)

- doktori znanosti: 494 (ak.g. 2009/2010); 572 (ak.g. 2010/2011) i 838 (ak.g.2011/2012)

U Republici Hrvatskoj u akademskoj godini 2011/2012. na visokim uilitima zaposleni su na temelju ugovora o radu ili anagairani na osnovi ugovora o djelu 16 594 nastavnika i suradnika u nastavi. Od toga 82,5% je udio nastavnika i suradnika u nastavi koji predaju na

temelju ugovora o radu, a preostali dio, tonije, 17,5% udio nastavnika i suradnika u nastavi na temelju ugovora o djelu. Na temelju ugovora o radu 54,1% su doktori znanosti, a 14,9%

magistri znanosti. Na temelju ugovora o djelu 39,8% su doktori znanosti, a udio magistra

znanosti i magistra specijalista jest 18,8%.

Ako se promatra broj polaznika po pojedinim stupnjevima obrazovanja, primjeuje se smanjenje broja uenika osnovnokolaca to se moe objasniti padom nataliteta. Srednje kolstvo biljei lagani porast broja polaznika, a najvei pozitivan pomak pokazuju podaci o visokom stupnju obrazovanja.

5

3. NAINI I IZVORI FINANCIRANJA OBRAZOVANJA

Financiranje obrazovanja je sloeni sustav ureenih odnosa u podruju financijskih transakcija. Financiranje obrazovanja ovisi veim dijelom o ulozi javnoga sektora u dravi. Obrazovanje se smatra integralnim dijelom javnoga sektora te tako financiranje obrazovanja

nema obiljeja financiranja privatnih potreba i poduzetnikih aktivnosti. Razlog tomu je injenica da se efekti obrazovanja ne mogu uvijek internalizirati na razini pojedinca. Obrazovanje generira brojne eksterne ekonomije te se u takvim sluajevima trite javlja kao neprikladan instrument alokacije resursa. To je jedan od temeljnih argumenata javne

(dravne) intervencije u usmjeravanju obrazovanja, odnosno, razlog zato se obrazovanje znatnije financira iz javnih izvora kroz proraun i sline izvore, u odnosu na samofinanciranje (tj. sredstva koja izdvajaju roditelji i uenici). Dravna intervencija u financiranju obrazovanja, ovisno o specifinim institucionalnim ogranienjima u pojedinim zemljama, pokazuje razliiti stupanj intenziteta pokrivanja trokova obrazovanja u globalu i na pojedinim stupnjevima obrazovnog sustava. Stupanj dravne intervencije najvie je izraen kod osnovnog obrazovanja, a kod srednjokolskog i visokokolskog obrazovanja, odnosno, to se pomiemo prema viim i specifinim stupnjevima obrazovanja, to je u biti tee utvrditi optimalni model financiranja.

3.1. Javna izdvajanja za obrazovanje

Javne potrebe kolstva u Republici Hrvatskoj utvruju se na temelju dravnog pedagokog standarda kojeg donosi Sabor Republike Hrvatske na prijedlog Vlade, zajedno s dravnim proraunom. Budui da se kolstvo uglavnom financira iz dravnog prorauna, izvori prihoda javnih obrazovnih institucija su porezi. Financiranje obrazovanja dijeli se izmeu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te opina. Na temelju Zakona o izvravanju dravnog prorauna svaka obrazovna institucija treba u odgovarajuem roku donijeti godinji financijski plan u kojem su planovi izdataka rasporeeni prema vrstama, ali najvie do iznosa oekivanih prihoda te ga dostaviti Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.1 Dravne kole (javne ustanove od predkolskog, osnovnog, srednjokolskog do visokokolskog obrazovanja) financiraju se iz dravnih fondova na sredinjoj, lokalnoj i regionalnoj razini. Za visoko kolstvo je najvie zainteresirana sredinja razina, za srednje regionalna, a za osnovno i predkolsko lokalna pa se onda tako i financiraju. Javne ustanove se financiraju iz prorauna, a privatne kole financiraju roditelji i polaznici neposredno ili se trokovi pokrivaju razliitim donacijama ili subvencijama. U 2010. godini u Hrvatskoj je utroeno 2 366 067 000 kn sredstava dravnog prorauna za aktivnosti istraivanja i razvoja. Udio dravnih proraunskih sredstava za istraivanje i razvoj u BDP-u u toj istoj godini iznosio je 0,71%. Vie od 2/3 sredstava dravnog prorauna za istraivanje i razvoj bilo je namjenjeno sektoru visokog obrazovanja (70,08%). Planirana sredstva za istraivanje i razvoj iz dravnog prorauna u 2011. godini (prema donesenom proraunu za 2011. godinu) iznosila su 2 279 941 000 kn. Najvie sredstava, odnosno, 54,62% planirano je za cilj opeg unaprjeenja znanja financiran iz fondova visokih uilita. (DZS,2012)

1 Metodologija prorauna razlikuje izdatke poslovanja i financijske izdatke. Izdaci poslovanja

obuhvaaju izdatke za zaposlene, materijal, energiju, komunalne i ostale usluge, te za tekue odravanje. Pod financijskim se izdacima podrazumijevaju izdaci za odgoj djece s tekoama u razvoju, bankarske usluge i zdravstveno osiguranje.

6

Slika 1

Slika 2

Izvor slike 1 i 2: www.dzs.hr

Iz slike 2 je vidljivo da najvei dio sredstava dolazi iz prorauna, odnosno, od drave i lokalne uprave.

Osnovno obrazovanje ini temelj piramide obrazovnog sustava jer o uspjenosti osnovnog obrazovanja ovisi kvaliteta na svim daljnjim stupnjevima koji ine jedinstveni sustav obrazovanja u pojedinoj zemlji. Varijante financiranja kreu se od krajnje centraliziranih oblika, centralnog prorauna, koji se formira iz opih sredstava kao to su porezi, pa do financiranja na razini lokalnih tijela.

"Najee se razlikuju sljedei oblici financiranja obrazovanja: a) fiskalna pomo (dotacija) osigurava sredstva niim tijelima bez ikakvih ogranienja u pogledu troenja ovih sredstava b) dotacija za izvoenje odreenog programa za koji postoji detaljan plan izvedbe c) dotacija za financiranje tono utvrenog dijela odreenog programa d) stimulativna dotacija - daje se s namjerom da se potakne lokalna inicijativa u obrazovanju

preko demonstracija i pokusa."2

2 Bari, V., "Financiranje obrazovanja u Hrvatskoj u politici strukturnog prilagoavanja i

pribliavanja europskim obrazovnim standardima"; Ekonomija, Zagreb, 8 (2002),1; str. 409-434

36%

31%

10%

9%

15%

BDP izdaci za istraivanje i razvoj u 2010.g

tehnike zanosti

prirodne znanosti

biotehnika zanost

drutvene znanosti

ostalo

34%

10% 0% 8%

48%

Izvori sredstava za istraivanje i razvoj u 2010.g

vlastita sredstva

inozemninaruitelji

neprofitneinstitucije

privatna i javnapoduzea

drava i lokalnauprava

7

Teritorijalne zajednice se koriste spomenutim fiskalnim naporima kako bi potakli efikasnije

upravljanje financijskim sredstvima na lokalnoj razini upravljanja.

Sustav visokog obrazovanja u Hrvatskoj najveim se dijelom financira iz javnog sektora. Trend stalnog irenja visokog obrazovanja stvara pritisak na javne financije za kontinuiranim poveanjem izdvajanja kako bi se pratio rast broja studenata. Upravo se taj razlog najee navodi kao argument za potrebu uvoenja studentske participacije u trokovima studija, odnosno plaanje kolarina. Osim financiranja iz dravnih sredstava (koja ukljuuju sredinji dravni proraun, proraun lokalnih jedinica te sredstva Nacionalne zaklade za znanost i visoko kolstvo), izvori financiranja za institucije visokog obrazovanja u Hrvatskoj su: sredstva osnivaa, vlastiti prihodi institucija visokog obrazovanja, sveuiline i ostale zaklade, donacije (domae i inozemne), te privatni sektor i pojedinci. U strukturi vlastitih prihoda dominiraju kolarine naplaene studentima na preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima, te izvanrednim studentima. Javni izdaci za visoko obrazovanje

alociraju se na dva osnovna naina: izravnim financiranjem visokokolskih ustanova i neizravnim financiranjem. Heterogenost modela financiranja studija izraena je u dijelu javnog financiranja koji se usmjerava kroz dravne neizravne poticaje ija je osnovna funkcija upravo poveanje raspoloivog dohotka studenta. Neizravni dravni poticaji su politiki i ekonomski legitiman financijski instrument pomoi studentima koji se distribuira kroz sustav stipendiranja i kreditiranja te pomo obiteljima kroz sustav poreznih olakica. U Hrvatskoj se dodjela sredstava institucijama visokog obrazovanja iz dravnog prorauna uglavnom temelji na iznosu iz prethodne proraunske godine, uveanom za dani postotak rasta koji je obino usklaen s rastom BDP-a. Glavne stavke koje se financiraju iz dravnog prorauna su plae zaposlenih i materijalni trokovi te takav mehanizam raspodjele proraunskih sredstava na institucije visokog obrazovanja (tj. na sveuilita i njihove sastavnice) temelji se na povijesnoj metodi, tj. inkrementalnim proraunima s prologodinjim alokacijama koji ne omoguava srednjorono i dugorono planiranje, niti odreivanje stratekih ciljeva. Kontrola izvravanja prorauna se vri od strane MZO-a i temelji se iskljuivo na tzv. ulaznim kriterijima. Neki od ulaznih kriterija su na primjer kvota redovnih studenata koji studiraju na teret dravnog prorauna, broj zaposlenih, povrina zgrada institucija visokog obrazovanja, trokovi najma, i drugi materijalni trokovi. Budui se raspodjela dravnog prorauna radi na temelju prologodinjih, ne rade se izrauni visine javnog ulaganja po studijskim programima ili podrujima znanosti. "Sindikat upozorava da je jedan od glavnih uzroka neadekvatnih izdvajanja za obrazovanje

vrlo nizak udio zaposlenih u tom sektoru ( u RH je samo 2,2% osoba zaposleno u sektoru

obrazovanja, dok je europski prosjek 3,5%). Neadekvatno financiranje vidljivo je na niskom

udjelu javnih sredstava koja se izdvajaju za visoko obrazovanje."3

3.2.Samofinanciranje

Financiranje visokog obrazovanja u Hrvatskoj je, kao i u veini zemalja EU, oslonjeno na dravno financiranje koje pokriva velik dio trokova akademskih i neakademskih usluga. Privatno samofinanciranje meutim postaje sve znaajnije. U Republici Hrvatskoj su sve ee rasprave o financiranju visokog obrazovanja usredotoene ponajprije na pitanje financiranja kolarina. Visoko obrazovanje sa sobom povlai i niz dodatnih trokova koje ne treba zanemariti. Privatno samofinanciranje usluga visokog obrazovanja je sve znaajnije pa tako i potranja za uslugama visokog obrazovanja i dostupnost studiranja ovise o raspoloivom dohotku studenta. Raspoloivi dohodak ovisi o razini obiteljskog dohotka,

3"Nacrt prijedloga politike u znanosti i visokom obrazovanju", Nezavisni sindikat znanosti i

visokog obrazovanja, http://www.nsz.hr

8

subvencioniranim cijenama, uvjetima studentskih kredita, dostupnosti stipendija, poreznim

olakicama i o drugim vrstama financijskih potpora. Studentske potpore u Hrvatskoj se svode na stipendije i kredite. Stipendiranje je jedan od rairenijih oblika financijskih potpora studentima. "Stipendije dodjeljuju tijela dravne ili lokalne vlasti, meunarodne organizacije, zaklade, nevladine organizacije i privatna poduzea. Ciljne su skupine studenata razliite ovisno o pojedinom programu stipendiranja. Osim redovitih studenata, prioritet u

dodjeljivanju stipendije obino imaju studenti loijeg imovinskog statusa, studenti s boljim uspjehom, te djeca hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata."

4 Financijske potpore

studentima koje dodjeljuju Ministarstva imaju za cilj omoguiti pristup viem obrazovanju, osobito studentima slabijeg imovinskog statusa, osigurati neovisnost od roditelja te potaknuti

studente na savjesnije ponaanje tijekom obrazovanja i rad izravnim zapoljavanjem nakon fakulteta. Stipendije sudjeluju u trokovima studiranja u manjem iznosu, obino ne traju cijelo razdoblje studiranja i dodjeljuju se ogranienom broju studenata. Drugi oblik su studentski krediti. U Europi to je uobiajen nain dodjeljivanja financijskih potpora studentima, dok s u Hrvatskoj u zadnjih par godina banke poele prepoznavati studente kao svoje klijente te su uveli financijske programe namjenjene njima. Za sve vrste financijskih programa koji se nude

studentima potrebna su redovita mjesena primanja ili klasini instrumenti osiguranja kredita. Studentski krediti su izjednaeni s ostalim vrstama kredita te nemaju socijalnu dimenziju. U manjem broju banaka mogue je dio kredita za financiranje kolarina koristiti i za pokrivanje trokova ivota (trokovi stanovanja, kupnja strune literaure i slino). Rijetko kad opine, gradovi ili upanije subvenciraju dio kamata na studentski kredit namjenjen bilo pokrivanju trokova kolarine na dodiplomskom ili poslijediplomskom studiju ili namijenjen financiranju trokova ivota za vrijeme studiranja. Dravna vlast nema razvijen model subvencioniranja kamata na kredite, dok se ovaj model raspodjele trokova iz privatnih i javnih izvora poeo razvijati u lokalnim jedinicima. Tako Zadarska i Koprivniko-krievaka upanija subvencioniraju kamate za studentske kredite. Krediti su prvenstveno namjenjeni osobama

slabijeg imovinskog statusa, a posebnu prednost imaju djeca poginulih branitelja te djeca

invalida i branitelja Domovinskog rata. Sveuilite u Rijeci zajedno s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i porta, gradom Rijekom i Primorsko-goranskom upanijom nudi program kreditiranja studenata za financiranje trokova ivota i kolarine. Krapinsko-zagorska upanija preuzima solidarno jamstvo za osiguranje povrata kredita ako banka podnositelja zahtjeva zbog socijalnog statusa ocijeni kreditno nesposobnim, te za studente s prosjekom

ocjena 5,0 upanija u potpunosti plaa kredit, a za studente sa prosjekom ocjena veim od 4,5 plaa kamate na kredit. "U Hrvatskoj studenti mogu primati izravnu i neizravnu financijsku potporu za pokrivanje

trokova visokog obrazovanja. Izravni oblici financijske potpore su programi stipendiranja financirani iz dravnog prorauna na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, dok su neizravni oblici financijske potpore dravne subvencije namijenjene pokrivanju trokova ivota redovnih studenta, ukljuujui stanovanje u domu, prehranu u studentskim domovima i restoranima, trokove gradskog prijevoza, itd. Drava putem MZO-a subvencionira studentske trokove ivota za redovne studente: stanovanje u domu, subvencionirana prehrana u studentskim domovima i restoranima, te subvencionirani trokovi gradskog prijevoza. Ne postoje dravni zajmovi ni za koju kategoriju studenata. Zajmovi su dostupni na tritu. Iznimka u trinoj ponudi studentskih zajmova je Sveuilite u Rijeci koje provodi vlastiti program studentskih zajmova, ostvaren u suradnji s lokalnom i regionalnom vladom, MZO-om i Zagrebakom bankom. Studenti Sveuilita u Rijeci mogu ostvariti pravo na zajam sa

4 Budak,J., Slijepevi,S., valjek,S., "Financijske potpore studentima u sustavu visokog

obrazovanja u Hrvatskoj", (online), Revija za socijalnu politiku, 17 (2010) 2. Dostupno na:

http://www.rsp.hr (17.06.2012)

9

subvencioniranom kamatom. Za strane studente ne postoje programi potpore studija ili

ivotnih trokova."5

3.3. Kompenzatorsko obrazovanje

U vrijeme kada je gospodarstvo motivirano profitom klasni, kulturni, ekonomski i politiki imbenici mogu znaajno umanjiti jednakost ansi u obrazovanju. Kako bi se donekle ublaili

prisutni problemi, javljaju se istraivanja koja nazivamo kompenzatorskim obrazovanjem. Kompenzatorsko obrazovanje je niz akcija to ih financira drava za najsiromanije slojeve stanovnitva i poboljanje njihova poloaja u predkolskom odgoju i obrazovanju. Razlikuje se dugorono i kratkorono kompenzatorsko obrazovanje. Dugoroni programi usmjeravaju se na uklanjanje nedostataka obrazovnog sustava u odnosu na pojedine kategorije uenika. Istrauju se obiteljske i socijalne komponente odgoja djece i mladei te predlau odgovarajua rjeenja. Kratkoroni programi (tzv. crash programs) provode se prema konkretnim potrebama. "Programi se izvode s postojeim nastavnicima u kraem vremenu i s veim brojem polaznika. Nastoji se akcijom obrazovnih specijalista poticajno djelovati na ueniku, roditeljsku i nastavniku populaciju koja ima odgovarajue potekoe u svladavanju zadatka koje namee obrazovanje."6 Kompenzatorsko se obrazovanje s institucionalnog stajalita moe odvijati unutar i izvan kole.

5Dolenec,D., "Model financiranja visokog obrazovanja u Hrvatskoj", Institut za razvoj

obrazovanja; Zagreb, prosinac, 2010.Dostupno na: http://www.iro.hr 6 Bari, V., Mali leksikon odgoja, obrazovanja i kolstva, 2011

10

4. EFIKASNOST U FINANCIRANJU OBRAZOVANJA

Stupanj dostupnosti obrazovanja pojedincu jedan je od kljunih imbenika uspostavljanja drutveno poeljnih ciljeva razvoja. Efikasnost financiranja obrazovanja oznaava mogunost poveanja eljenih rezultata u obrazovanju bez poveanja koliine upotrijebljenih sredstava ili zadravanje postojeih rezultata uz smanjenje nepotrebnih trokova. Mjere efikasnosti financiranja obrazovanja, predstavljaju usporedbu uloenih financijskih i drugih sredstava s rezultatima u obrazovanju.

Postoje dva naina promatranja (prema McMahon):

s aspekta proizvodne efikasnosti to podrazumijeva takvu kombinaciju uloenog

vremena i sredstava koja osiguravaju ostvarenje eljenih ciljeva u obrazovanju;

s aspekta efikasnosti zamjene gdje se uinkovitost javlja kroz primjerenu usklaenost

obrazovnih rezultata s obrazovnim potrebama stanovnitva, a pri tom se misli na

potrebu to bolje alokacije ljudskog kapitala. Efikasnost zamjene bavi se raspodjelom

sredstava obrazovnih slubi pojedinim obiteljima. Pomou nje pokuava se osigurati

obrazovanje u vrstama i koliinama koje drutvo oekuje, vodei pri tom rauna o

strukturi obrazovnog programa i broju uenika/studenata.

Oekivana korist od obrazovanja znatno ovisi o utjecaju na rezultate u obrazovnom sustavu, koji trebaju zadovoljiti pojedinane i drutvene potrebe. Efikasnost zamjene mogue je poboljati boljim rasporeivanjem uenika/studenata po uionicama i pribliavanjem obrazovnih programa stvarnim potrebama pojedinaca i drutva. Ponekad se poboljanje efikasnosti zamjene usporava neprimjerenim odlukama drave koje ne uzimaju u obzir ponudu i potranju pojedinih zanimanja. Umjesto izdvajanja poticajnih sredstava za obrazovanje deficitarnih zanimanja, sredstva se izdvajaju za suficitarna zanimanja. Time se

ozbiljno naruava eljeni odnos trokova i dobiti u obrazovanju. Proraunske odluke potiu nerazumne odluke polaznika obrazovnog procesa glede izbora zanimanja i drutvenu neefikasnost. Mjera te neefikasnosti vrlo je razliita stopa povrata na uloena sredstva u obrazovanje za pojedina zanimanja.

4.1. Isplativost

Isplativost predstavlja raunsku tehniku provjere isplativosti financiranja obrazovnog programa. Vana je primjerena valorizacija trokova i koristi od ulaganja u obrazovanje. Ova mjera ne uspijeva sama za sebe analizirati proizvodnu efikasnost, niti uspijeva ocijeniti jesu li

pojedini trokovi opravdani.

4.1. Mjera troak/efikasnost

Mjera troak/efikasnost razmatra odnos troka prema koliini outputa. U razmatranje se uzimaju cijene nekih inputa, kao to su plae nastavnika, cijene obrazovne opreme, energije itd. Stranu obrazovnog outputa nije uvijek jednostavno definirati. Obino su to razine uspjeha pojedinaca koji se zadravaju u sustavu ili ga naputaju, stope naputanja obrazovnog sustava ili zadovoljstvo s obrazovnim sustavom Razmatra odnos troka prema koliini outputa, a u obzir se uzimaju cijene nekih inputa.

11

4.2.Mjera troak/novana dobit

Mjera troak/novana dobit razmatra trokove u odnosu na vrijednost outputa uz raunanje koeficijenta troak/korist ili stopa povrata od ulaganja u obrazovanje. Oekivane koristi mjere se novanim zaradama.

4.3.Mjera troak/ukupne privatne i drutvene koristi

Predstavlja najvii kriterij u hijerarhiji mjera efikasnosti budui da uzima u obzir sve drutvene trokove i koristi pri izraunavanju koeficijenta ili stope povrata. Rije je o mjeri drutvene koristi od obrazovanja gdje se pored kvantitativnih parametara nalaze i kvalitativne ocjene koristi od obrazovanja. Kvantitativni i kvalitativni pokazatelji koristi od obrazovanja

predstavljaju temelj odluivanja o efikasnosti i jednakosti u obrazovanju. Dobiveni rezultati omoguavaju laku odluku u pogledu alokacije oskudnih obrazovnih financijskih sredstava u one programe koji daju najvie stope povrata. Navedene mjere pomau pri donoenju ocjene o efikasnosti pojedinih obrazovnih programa. Efikasnost obrazovanja u svijetu je niska, posebno u zemljama u razvoju. Studenti sveuilita produuju studij prosjeno za 2,5 godine, a studenti viih kola za 1,6 godina. Samo 20% studenata zavrava u prosjeku studij u propisanom vremenu, dok 40% studenata naputa studij koji su odabrali. Osnovnu kolu zavrava 78,5%, a ponavlja razred 3,59% uenika. U srednjim kolama razred ponavlja 12,9% od ukupnog broja uenika. Sve to utjee na poveanje trokova obrazovanja.

12

5. PRAVEDNOST U FINANCIRANJU OBRAZOVANJA

Pravednost u financiranju obrazovanja predstavlja prihvatljivi model preraspodjele trokova obrazovanja izmeu pojedinih subjekata primjerenoj ekonomskoj snazi. "Pojedini autori koriste takozvane indekse nejednakosti trokova po ueniku meu pojedinim kolama i regijama. Pritom polaze od injenice da su rashodi za obrazovanje (rashodi za investicije i tekui rashodi) promtrani u odnosu na subjekte u obrazovanju kljuni pokazatelji nejednakosti meu pojedinim regijama i kolama. Nakon spoznaje o regionalnim razlikama oekuje se selektivni financijski pristup. Drugi autori ispituju razlike u mogunostima utjecaja roditelja na obrazovni proces u pojedinim kolama i regijama. Ovaj utjecaj jednako podrazumijeva sudjelovanje u upravljanju kolom i financijsko sudjelovanje roditelja u trokovima financiranja kole. Svim autorima zajedniki je cilj potaknuti financijsku reformu kolstva koja e poveati jednakost djece i efikasnost kole."7

5.1.Vodoravna jednakost

Vodoravna jednakost definira se kao mjera realne potronje po ueniku/studentu. Ako postoji pravedna raspodjela, to znai da se treba oekivati isti tretman (priblino isti troak po ueniku) prema uenicima s istim obrazovnim sposobnostima. Najjednostavniji ispit vodoravne jednakosti unutar odreenog obrazovnog sustava jest usporedba trokova po ueniku u odreenoj koli u usporedbi s istim trokovima u drugim kolama i drugim regijama. Temeljni cilj tih usporedbi je uklanjanje negativnih uinaka zemljopisnih i drugih razlika u razini cijena to se posebno odnosi na plae zaposlenih u obrazovnim institucijama. Realna potronja po ueniku podrazumijeva i procjenu stavki trokova kao to su ureaji, odravanje zgrada, potronja energije i slino. Posebno znaajne su projekcije tekuih rashoda koje se predviaju izraunom prosjenog rashoda za jednog uenika, a potom se mnoi s oekivanim brojem uenika u svakoj godini. Navedenom izraunu mogu se dodati i specifinosti u projekciji tekuih rashoda kao to su: porast broja nastavnika i njihovih plaa, starosna i kvalifikacijska struktura i slino. U relativno maloj zemlji kao to je Hrvatska, intervencija drave u postizanju vodoravne jednakosti imala bi kao jedan od temeljnih ciljeva ukupnog razvoja zemlje ravnomjeran razvoj svih regija,a tada struktura i stanje razvijenosti u

pojedinim regijama postaju kljuni parametri za postizanja tih ciljeva. Mjere obrazovne politike trebaju se usmjeriti k poticanju akcija u manje razvijenim regijama. Akcija kojom bi

se poboljali opi uvjeti razvoja i ivota na podrujima manje razvijenih zemalja je stvaranje infrastrukturnih pretpostavki obrazovanja (gradnja kola, oprema kola, poticajne plae nastavnicima, prehrana uenika i slino). Podjela trokova tih obrazovnih akcija izmeu opina, upanija i ministarstva odraavala bi njihov zasebni i ukupni interes kao i temeljne parametre njihove pravedne raspodjele.

5.2. Intergeneracijska jednakost

Ovom mjerom jednakosti se nastoji postii cilj prema kojemu karakteristike roditelja vezane za njihovo obrazovanje ne smiju optereivati uenika/studenta u njegovu pristupu obrazovanju. U stvarnosti se esto dogaa da djeca imunijih roditelja mogu bolje napredovati u obrazovanju, imaju bolji i kvalitetniji obrazovni kapital. injenica da netko zbog svojeg boljeg materijalnog poloaja moe kupiti vie obrazovanja nepovoljno se odraava na razinu zarade u kasnijem tijeku njegova ivotnog ciklusa. Praksa razvijenih zemalja je da

7 Bari,V., "Pravednost i efikasnost u financiranju obrazovanja", Financijska praksa, 20

(1996), 5/6; str. 523-237

13

primjenjuju razliite instrumente iji je temeljni cilj ublaiti prisutne nejednakosti u pristupu obrazovanju. Jedan od tih instrumenata je doznaka za obrazovanje. No naalost, mnoge akcije ostaju samo na pokuaju, budui da realnost ukazuje na postojanje raznih oblika diskriminacije u obrazovanju (na osnovi spola, rase ili mogunou pristupa financijskim sredstvima za obrazovanje).

Doznaka za obrazovanje je novana vrijednost koja je u prosjeku dovoljna za kupnju mjesta u dravnoj osnovnoj ili srednjoj koli, odnosno, roditelji sami odluuju da li e unoviti taj iznos u dravnoj ili privatnoj koli. Razliku izmeu kolarine u dravnoj ili u privatnoj koli roditelji plaaju sami. Kako bi se stekao potpuni uvid u smisao doznake za obrazovanje postoji shema vouchera. Voucheri predstavljaju oblik novanog bona koji se moe unoviti samo u dravnim kolama. Ako se roditeljima eli dati vie slobode u izboru kole, onda se koriste tzv. neogranieni-dodatni voucheri koji omoguavaju roditeljima da izaberu privatnu kolu od koje se oekuje kvalitetnija nastava, s tim da razliku kolarine nadoplauju sami. Doznaka se koristi i kako bi se sve prepreke na rasnoj, etnikoj ili vjerskoj osnovi. Tada se govori o restriktivnim i nerestriktivnim neogranienim (dodatnim) voucherima. Restriktivni voucheri imaju karakter odreenog selektivnog pristupa obrazovanju u pogledu odreenih znaajki pojedinca. Kod nerestriktivnih se ne smije pojaviti nikakva zabrana pristupa pojedinca koli zbog rasne ili etnike pripadnosti te je ciljano usmjeren siromanim obiteljima.

Pozitivne strane doznake bi mogle biti vea fleksibilnosti u izboru zanimanja, vea konkurencija dravnih i privatnih kola te samim time i vea uinkovitost obrazovnog sustava. Negativne strane doznake za obrazovanje su potekoe administrativnog financiranja koje dovode do tog da sredstva namjenjena siromanima se u biti troe na djecu imunijih. Postoji i "strah" da bi dravne kole osiguravale minimalni pedagoki standard zbog ega bi se postupno gubilo na kvaliteti i dravne kole bi postale drugorazredne institucije za sirmanu djecu u tekim prilikama.

5.3.Okomita jednakost

Okomita jednakost smanjuje prijenos nejednakosti u obrazovanju s jednog narataja na drugi. Ovaj oblik jednakosti se postie mehanizmom fiskalne neutralnosti. Poloaj pojedinca u obrazovanju ispravlja se pomou transfernih plaanja, tako da djeca ne osjeaju teret socijalnog poloaja svojih roditelja, budui da za to samim svojim roenjem nisu odgovorna. Za voenje primjerene politike financiranja u obrazovanju posebnu vanost imaju oblici mjera jednakosti. Prema McMahonu to su:

a) Komutativna jednakost- oblik jednakosti u kojem se ne oekuje znaajnija pomo drave ve se poloaj pojedinca preputa trinoj logici. Doputa intergeneracijsku nepravednost, odnosno, mogunost neogranienih razlika u bogatstvu. b) Fiskalna neutralnost- pretpostavlja uvoenje odreenih dravnih transfernih plaanja kojima je svrha da lokalne kole, fakulteti ili pojedinani studenti imaju jednak tretman u pristupu obrazovnim financijskim sredstvima

c) Proporcionalna jednakost- polazi od pretpostavke da e vei postotak ukupnih rashoda po ueniku pripasti onim uenicima koji su u nepovoljnijem socijalnom poloaju. Ovaj oblik jednakosti doputa velike razlike u ukupnim trokovima temeljenim na razlikama obiteljskog okruenja te time ne smanjuje bitno intergeneracijske razlike. d) Pozitivizam- najradikalniji oblik uspostavljanja jednakosti u obrazovanju jer ukljuuje progresivne stope kako na poreznoj, tako i na strani koristi od obrazovanja. Obino se predstavlja dravnim financiranjem posebnih obrazovnih programa za hendikepiranu djecu, zajmovima za siromane, te mjerama usmjerenima na osobe devijantnog ponaanja. Podrazumijeva konani stupanj jednakosti jer potie postizanje pravednosti izmeu jednakih.

14

6.RENTABILNOST ULAGANJA U OBRAZOVANJE

Rentabilnost ulaganja u obrazovanje svoje temelje nalazi u teoriji ljudskog kapitala u kojoj se

investicije u obrazovanje smatraju tek jednim od oblika ulaganja u proces razvoja. Stoga

zagovornici teorije ljudskog kapitala smatraju da se na ulaganja u obrazovanje trebaju

primijeniti iste metode ocjene efikasnosti kao u sluaju ulaganja u materijalne faktore razvoja. "Sa stajalita teorije ljudskog kapital obrazovanje je investicija utoliko koliko prinosi od sadanjeg ulaganja donose poveani prinos u obliku poveanih zarada (plaa), to se mjeri stopom rentabilnosti investicija u obrazovanje. Te stope mogu odraavati rentabilnost sa stajalita pojedinca ili drutva. Stopa rentabilnosti investicija je centralni pojam u teoriji kapitala u trinoj ekonomiji. Meutim, primijenjena na obrazovanje, kao najee istraivani segment u teoriji ljudskog kapitala, ona moe biti samo veoma parcijalni parametar za racionalnu alokaciju resursa na razliite razine i oblike obrazovanja."8 U procjenjivanju rentabilnosti ulaganja u obrazovanje mogu se koristiti razliite analitike metode i tehnike kao to su:

a) metoda izbora- najznaajnije su cost-benefit analiza (analiza trokova i koristi) i cost

effectiveness analiza (analiza ekonominosti ulaganja)

b) metoda optimalizacije- istie se metoda linearnog programiranja

c) metoda planiranja i programiranja- raznim kombinacijama input-output analize i

simulacijskih modela olakavaju kvantifikaciju trokova i koristi od ulaganja u

obrazovanje

Cost benefit analiza, odnosno, utvrivanje i usporeivanje sadanje vrijednosti svih oekivanih trokova i koristi nekog projekta zbog procjene opravdanosti njegove realizacije trebala bi biti sastavni dio svih vladinih projekata u obrazovanju jer se na taj nain sagledavaju kratkoroni i dugoroni ekonomski efekti sve oskudnijih financijskih sredstava. Odluka o investiranju u obrazovanje treba uzeti u obzir direktne i indirektne (oportunitetne)

trokove. Direktni trokovi su rashodi namjenjeni raznim oblicima kolarina, kupnji knjiga, plaanju smjetaja i slino. Za trokovnu stranu cost-benefit analize veliko znaenje ima oportunitetni troak ili troak izgubljene zarade. Svaka odluka o nastavljanju obrazovanja dovodi do nieg ili odgoenog dohotka u sadanjosti u ime buduih monetarnih i nemonetarnih koristi. Postupak diskontiranja (svoenje svih trokova i koristi na neto sadanju vrijednost) je postupak kojim se usporeuju trokovi i koristi od investiranja u obrazovanje u dugom vremenskom razdoblju. Stopa vremenske preferencije (ulaganje u

obrazovanje ije koristi oekujemo u nekom duljem vremenskom razdoblju) odraava pozitivno stajalite pojedinca o ulaganju u poboljanje njegove obrazovne kvalitete. Stopa povrata uloenih sredstava u obrazovanje mora biti barem ista u odnosu na alternativna ulaganja. Odreivanje sadanje vrijednosti nuno polazi od injenice da trokovi i koristi od ulaganja u obrazovanje nastaju tijekom odreenog broja godina. Formula diskontiranja

9

Sv=Zo+ Z1/(1+i) + Z2/(1+i) + Z3/(1+i) + .....+Zm/(1+i)10 Sv- sadanja vrijednost; Zo- zarada primljena odmah m- trajanje tijeka zarada, tj. oekivani radni vijek osobe; i- kamatnjak

8 Bari,V., Mali leksikon odgoja, obrazovanja i kolstva, 2011

9 Bari,V., Rentabilnost ulaganja u obrazovanje; RRIF; 13 (2003), 7; str. 132-138

10 Ibid., str. 19

15

6.1. Interna stopa rentabilnosti ulaganja u obrazovanje

Interna stopa rentabilnosti usporeuje mogui prinos od investiranja s alternativnom mogunou da se novac uloi u banku. Investicija u obrazovanje bit e rentabilna sve do one toke u kojoj je prinos od ulaganja u obrazovanje izjednaen s prinosom od niza drugih moguih ulaganja. Iz Zakona o opadajuim prinosima u obrazovanju proizlazi injenica da dodatna godina kolovanja na fakultetu ima vei oportunitetni troak u odnosu na uenika u srednjoj koli.

6.2. Drutvena stopa rentabilnosti ulaganja u obrazovanje

Drutvene koristi od obrazovanja nisu samo internalizirane na razini pojedinca ve i na razini drutva. Privatna i drutvena stopa rentabilnosti padaju kako investicije rastu, to je posljedica Zakona o opadajuim prinosima. Na svakoj razini drutveni dobitak je vii od privatnog, razlozi za to su:

a) velik broj kvalificirane radne snage koji moe donijeti cijelom gospodarstvu dobitak

vei od privatnog i vea fleksibilnost

b) ljudi koji se obrazuju podcjenjuju dobitak na ulaganje u svoje znanje

c) porezi na dohodak, posebno oni progresivni, umanjuju privatni dobitak od

obrazovanja u odnosu na drutveni dobitak

d) ako poduzea imaju stupanj monopolske moi kao kupci na tritu rada za njih e biti

unosno preuzeti dio trokova obrazovanja

e) privatna kamatna stopa po kojoj se kupuje obrazovni kapital je vea od drutvene

Iz navedenih razloga zato je drutvena stopa rentabilnosti ulaganja u obrazovanje vea od privatne proizlazi zakljuak da ako je osobni dobitak od ulaganja u obrazovanje manji od drutvenog i osobna kamata po kojoj se kupuje obrazovni kapital via od drutvene kao rezultat se javlja manjak investicija u obrazovanje. Privatno investiranje u obrazovanje bit e nie nego to je razumno za cijelo gospodarstvo. Neravnotea izmeu privatnog i drutvenog optimuma znak je da je potrebna javna investicija u obrazovanje. Dobitak od ulaganja u

osnovno obrazovanje je znantno vii od dobitka od ulaganja u srednje, koje je unosnije od ulaganja u visoko obrazovanje. Trokovi sveuilinog kolovanja znatno su vii po studentu nego oni po ueniku u osnovnoj koli. Drave bi napravile dobar potez, pogotovo u najsiromanijim zemljama, kada bi u svojim proraunima proirile prostor za osnovno obrazovanje na teret sveuilita. Trokovi na razini drutva oituju se u financijskom naporu financiranja obrazovanja, a mjera tog napora jest udio rashoda za obrazovanje u dravnom proraunu i bruto domaem proizvodu.

16

7. REFORME SUSTAVA OBRAZOVANJA I PERSPEKTIVE RAZVOJA

Reforme u obrazovnom sustavu Hrvatske nune su kako na podruju kvalitete i sadraja nastavnih planova, tako i u samom sustavu financiranja.

Pluralizam u financiranju obrazovanja treba se temeljiti na razliitim interesima za pojedine oblike obrazovanja. Za obvezno obrazovanje sredstva bi se trebala osigurati prema dravnom pedagokom standardu. Financiranje visokokolskog obrazovanja preko dravnog prorauna, odnosno, osigurati sredstva ponajprije za obrazovanje visokokolskih kadrova u podruju znanosti, prosvjete i kulture i drugih fundamentalnih znanstveno-nastavnih podruja koji su temelj ukupnog dugoronog socijalnog i gospodarskog razvoja Hrvatske. U odreene segmente obrazovanja potrebno je za njihovo financiranje uvesti i trite i interes velikih poduzea i korporacija te razliitih sponzora od privatnih preko javnih poduzea, te razliitih fundacija koje mogu sponzorirati i osigurati na razliite naine sredstva za financiranje obrazovanja.

"Temeljni pravci europskih obrazovnih trendova su:

- primjereno praenje trendova informatike revolucije kao mogui supstituti

industrijskoj matrici obrazovanja

- permanentno obrazovanje (cjeloivotno obrazovanje) koje se javlja u funkciji

prevladavanja strukturnih promjena koje suavaju vremenski horizont u kojem se

mogu planirati pojedine kvalifikacije. Opi cilj permanentnog obrazovanja jest

usvajanje odreenog opsega znanja te tako rijeiti problem nezaposlenosti.

- naglaeno ope obrazovanje u uvjetima sve razvijenijeg uslunog sektora kombinira se

sa specijalistikim znanjima to rezultira obrazovanjem radnika irokih profila

strunosti i razliitih znanja

- iroko struno obrazovanje koje postaje osnovica za stvaranje fleksibilnih radnika te

moe poveati prilagodljivost poduzea u uvjetima kad nastupe promjene

- demokratizacija obrazovanja koja po svojoj definiciji sadri jednakost u obrazovanju,

kreiranje obrazovnog sustava po mjeri pojedinca."11

Kriza u kojoj se nalazi hrvatsko gospodarstvo nije miomila ni obrazovanje. Ovim pravcima bi se trebala voditi i reforma obrazovnog sustava u Hrvatskoj jer nezaposlenost raste iz dana u

dan te su potrebne prekvalifikacije radno sposobnog stanovnitva. Zajedno s razvojem tehnologije dogodile su se znaajne promjene u gospodarskoj strukturi te zbog toga ne postoji potreba za dijelom zanimanja, odnosno, specijalizacija, dok se istovremeno javaljaju potrebe

za nekim novim znanjima. Pored injenice da za neka zanimanja (prodava ekonomist, komercijalist i slino) ve nekoliko godina ima previe radno sposobnog stanovnitva na tritu rada, no u te obrazovne programe i dalje se svake godine upisuje velik broj uenika. Znaajan problem srednjokolskog obrazovanja je nepostojanje horizontalne i vertikalne protonosti izmeu pojedinih programa i usmjerenja to se negativno odraava na trite rada. Za budui razvitak obrazovanja u Hrvatskoj posebnu vanost ima stav nositelja ekonomske politike, ali i stanje razvijenosti ljudskih i materijalnih potencijala ekonomske politike. Bitan

faktor ulaganja u obrazovanje je tempo rasta drutevnog proizvoda, odnosno, nacionalnog

11

Bari,V., "Ekonomski aspekti obrazovanja u RH sa stajalita ekonomske globalizacije", Ekonomska istraivanja, 14 (2001), 2

17

dohotka. "Dva su mogua pristupa za odreivanje sudjelovanja obrazovanja u raspodjeli nacionalnog dohotka:

1) pristup obrazovanju kao potronji gdje se u okvirima raspoloivih sredstava za

potronju osiguravaju i sredstva za obrazovanje, to nije prihvatljivo niti opravdano ni

sa drutvenog ni sa gospodarskog stajalita

2) pristup osiguravanja sredstava za obrazovanje stavlja obrazovanje u funkciju

ostvarivanja drutveno-gospodarskog efekta te na taj nain ulaganje u obrazovanje

stavlja u ravnopravan poloaj s ulaganjima u druge segmente djelatnosti koje takoer

ostvaruju drutveno-ekonomske ciljeve i potrebe. Ovaj pristup bi se moago prihvatiti

kao opravdan."12

Budunost ukupnog razvoja jest u razmatranju obrazovanja vie kao investicijske, a manje kao potrone komponente. U situaciji kada rashodi za prehranu i stanovanje u Republici Hrvatskoj ine preko 60% ukupnih rashoda kuanstva, a rashodi za obrazovanje tek oko 4% teko je pretpostaviti realniju mogunost veeg kreditnog zaduenja roditelja za kolovanje svoje djece. Iskustva razvijenog svijeta u pogledu sustava financijske potpore studentima,

treba selektivno koristit. Za poetak potrebno je istraiti socijalno stanje studentske populacije, razraditi kriterije financijske potpore, pratiti uspjenost studiranja i zavravanja studija. Kapaciteti studentskog smjetaja ne zadovoljavaju stvarne potrebe studenata. Tijekom akad. godine 2010/2011. radilo je 13 studentskih domova, kao i prethodne godine. U

studentskim domovima u akademskoj godini 2010/2011. bila su smjetena 9 693 studenta, dok je broj studenata koji nisu primljeni zbog popunjenog kapaciteta 5 887. Takoer treba provodit kvalitetnije provjere studenata koji na osnovi odreenih kvalifikacija skupe dovoljan broj bodova za ostvarenje prava smjetaja u studentskom domu, da li i stvarno koriste taj smjetaj ili ga preprodavaju. U Hrvatskoj nema ni sustavne veze veih kompanija sa studentima koje bi osigurale efikasan studij posebno nadarenih i uspjenih studenata . Zasad samo postoje neki programi natjecanja (npr. Case Study Competition u organizaciji eStudent)

na kojima se studentima prua prilika da pokau svoje znanje i umijee u rjeavanju poslovnih sluajeva te na taj nain sa institucijama i poduzeima ostvare vezu. Strategiju razvoja obrazovanja treba usmjeriti u nekoliko procesa:

1) Poveati izdvajanja sredstava za obrazovanje kao dio BDP-a i dravnog prorauna

2) Promjeniti strukturu ukupnih sredstava za obrazovanje (80% se troi za osobne

dohotke, a tek 5% za investicije u obrazovanje)

3) Poveati apsolutno i relativno javna izdvajanja za obrazovanje i stvaranje ljudskog

kapitala

7.1. Operativni program Razvoj ljudskih potencijala (IPA)

Instrument pretpristupne pomoi IPA (Instrument for Pre-Accession assistance) je novi instrument pretpristupne pomoi za razdoblje 2007. - 2013., koji zamjenjuje dosadanje programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD u Republici Hrvatskoj. Program IPA

uspostavljen je Uredbom Vijea EU, a njegova financijska vrijednost za sedmogodinje razdoblje iznosi 11.468 milijardi eura, a provodi se u skladu s Uredbom Europske komisije.

12

Ibid, str. 21

18

Osnovni ciljevi programa IPA su pomo dravama kandidatkinjama i dravama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklaivanju i provedbi pravne steevine EU te priprema za koritenje Strukturnih fondova. Republika Hrvatska je korisnica IPA programa od 2007. godine i koristit e ga do pristupanja u lanstvo EU. "Zbog uspjenije i kvalitetnije provedbe IPA instrument se provodi u okviru V komponenti:

I. Komponenta: Pomo u tranziciji i jaanju institucija

II. Komponenta: Prekogranina suradnja

III. Komponenta: Regionalni razvoj

IV. Komponenta: Razvoj ljudskih potencijala

V. Komponenta: Ruralni razvoj

Komponenta Razvoj ljudskih potencijala doprinosi jaanju gospodarske i socijalne kohezije, te prioritetima Europske strategije zapoljavanja u podruju zapoljavanja, obrazovanja, strunog osposobljavanja i socijalnog ukljuivanja. Temeljni cilj komponente je osigurati da relevantne institucije budu spremne za lanstvo u EU te razviju svoje institucionalne kapacitete i praktino znanje u upravljanju intervencijama koje su sline onima Europskog socijalnog fonda."

13

Operativnim programom Razvoj ljudskih potencijala definirani su sljedei prioriteti: poboljanje pristupa zapoljavanju i odrivog ukljuivanja u trite rada, jaanje socijalnog ukljuivanja i integracije osoba kojima je otean pristup tritu rada, unaprjeivanje ljudskog kapitala i zapoljivosti, te jaanje kapaciteta za upravljanje operativnim programom. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta zadueno je za provedbu projekta kojima e ojaati socijalno ukljuivanje skupina koje su u nepovoljnom poloaju i osoba s posebnim potrebama (uenici Romi, uenici s invaliditetom, uenici s problemima u ponaanju i/ili potekoama u razvoju, uenici koji prijevremeno naputaju kolovanje ili mladi kojima prijeti opasnost od prijevremenog naputanja kolovanja; uenici loih socioekonomskih prilika i/ili iz disfunkcionalnih obitelji), te poboljanje ljudskog kapitala u obrazovanju i istraivanju i razvoju. Korisnici pretpristupne pomoi: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta (MZO); sve visokokolske ustanove; strukovne kole; osobe u nepovoljnom poloaju s posebnim obrazovnim potrebama; nevladine organizacije koje djeluju u relevantnim

podrujima; predkolske ustanove; osnovne i srednje kole; nevladine organizacije (NVO) koje rade s osobama s invalidnosti; upanije, gradovi i opine; poduzea; centri za obrazovanje i rehabilitaciju uenika s invalidnosti; uredi gradske uprave za kazneno-popravne ustanove te obiteljski centri na upanijskoj razini. Poboljanje obrazovnog sustava za cilj ima: jaanje obrazovnih ustanova u cilju poveanja kvalitete i pristupa obrazovanju; kvaliteta usluga u obrazovanju poboljana kroz provedbu reformi zasnovanih na strategijama, u cilju poveanja odgovora ljudi na potrebe drutva znanja; uspostava mehanizama za razvoj sustava osiguranja kvalitete; jaanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja; usklaivanje sustava obrazovanja odraslih i visokokolskog obrazovanja s potrebama trita rada i naelima socijalnog ukljuivanja, te daljnji razvoj sustava osposobljavanja nastavnika.

IPA programom eli se potaknuti rast potranje za obrazovnim uslugama posebno na tercijarnoj razini, daljnje poveanje dravnih financijskih sredstava za potporu obrazovanju, vea participacija i potpora privatnog sektora.

13Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, http://public.mzos.hr

19

8. USPOREDBA FINANCIRANJA OBRAZOVANJA U RH I U EUROPI

Investicije u obrazovanje u razvijenim zemljama u ukupnim rashodima iznose 20% od

ukupnih trokova obrazovanja, a u Republici Hrvatskoj 12%. Visokorazvijene zemlje Europe imaju razvijene razliite modele financiranja obrazovanja koji odgovaraju pluralistikoj14 koncepciji obrazovanja, a Hrvatska je tek na poetku definiranja koncepcije pluralisikog obrazovanja to negativno utjee i na mogunost razvoja alternativnog sustava financiranja obrazovanja. U Europi po pojedinim stupnjevima

obrazovanja (predkolsko, primarno, sekundarno i tercijarno) postoje razlike u nadlenosti financiranja obrazovanja pojedinih oblika dravne uprave (savezna drava, regionalne zajednice i lokalni organi. U Hrvatskoj se sve financira s razine drave. U veini europskih zemalja postoji jedinstvena politika u financiranju obrazovanja i nema podijeljenosti izmeu pojedinih ministarstava u financiranju pojedinih segmenata obrazovanja osim kod dijela

strunog obrazovanja, dok je u Hrvatskoj vidljiva razlika izmeu financiranja visokog kolstva i drugih segmenata obrazovanja. Hrvatska izdvaja svega 3% za obrazovanje i to preteito za tekue financiranje, a neznatna se sredstva izdvajaju za investicije u obrazovanju. "Izvori financiranja u Europi i svijetu su razliiti. Glavni izvori su: porez na dobit i dohodak (35,1%), porez na socijalno osiguranje (31%), porez na plae (2,6%), porez na imovinu (5,4%), posredni porezi i carine (porez na promet). Prema vrsti kole, interesima, gospodarskoj moi, pojavljuju se i drugi izvori financiranja kao to su subvencije i dotacije iz fondacija, gospodarskih organizacija i komora, te od roditelja i pojedinaca."

15

Dravne kole (javne) financiraju se iz dravnih fondova (dravnog budeta, prorauna) koji su obino na centralnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Privatne kole financiraju neposredno roditelji, razni polaznici, korporacije, te pomou dotacija i subvencija. Privatne kole u veoj ili manjoj mjeri financira drava. U veini europskih zemalja izraena je socijalna politika u osiguravanju sredstava za standard uenika i studenata, to osobito dolazi do izraaja kroz sustav stipendiranja i kreditiranja uenika i studenata, dok je u Hrvatskoj to slabo izraeno osim za subvencioniranje prehrane i smjetaja uenika/studenata. U strukturi sredstava za obrazovanje po pojedinim namjenama europske drave su relativno najvea sredstva izdvajala za tekue trokove obrazovanja, odnosno, za plae nastavnika, materijalne trokove i amortizaciju, dok za investicije u novu opremu i objekte su izdvajana manja sredstva, no u pojedinim zemljama to nije sluaj. Neke razvijene europske zemlje kao to su Norveka, Luxemburg, Nizozemska, vedska i Danska izdvajaju vie od 1% drutvenog bruto proizvoda za investicije, no, ima i onih zemalja koje relativno malo sredstava za investicije izdvajaju, tonije, ispod 0,5% (Belgija, Bugarska, Grka, Finska) te tree zemlje koje se nalaze negdje u "sredini" koje izdvajaju za investicije u obrazovanju od 0,5 do 1 % od drutvenog bruto proizvoda (Francuska, Njemaka, Maarska, Irska). Struktura trokova obrazovanja po pojedinim stupnjevima je razliita s tim to se relativno najvea sredstva u veini promatranih zemalja izdvaja za prvi stupanj obrazovanja, prosjeno vie od 36%, zatim za sekundarni stupanj obrazovanja prosjeno 32%, za visokokolsko obrazovanje oko 16%, te za ostale oblike obrazovanja oko 10% , te 6% su nepoznati trokovi od ukupnih trokova.

14

Javno i privatno obrazovanje 15

Vrgo,H., "Europska iskustva u financiranju obrazovanja i promjene u financiranju obrazovanja u Hrvatskoj", Napredak, Zagreb, 136 (1995), 1; str. 92-102

20

8.1. Primjeri prakse financiranja visokokolskog obrazovanja u zemljama EU 8.1.1. Austrija

Austrija je jedna od zemalja Europske unije koja predstavlja najmanje sustave sa 110 do 220

tisua studenata koja je veliinom sustava slina Hrvatskoj. U Austriji je federalno Ministarstvo znanosti i istraivanja zadueno za nadzor sveuilita i uilita, dok je federalno Ministarstvo obrazovanja, umjetnosti i kulture zadueno za uiteljske akademije. Financiranje iz javnog prorauna odvija se kroz trogodinje ugovore te sveuilita imaju slobodu prikupljati sredstva i iz drugih izvora. Veleuilitima mogu upravljati lokalne i regionalne vlasti te pravne osobe iz privatnog sektora. Osnovni je trend u financiranju visokog

obrazovanja da sredstva koja se izdvajaju iz prorauna znantno vie rastu od ostalih stavki. Prisutan je i trend poveanja udjela privatnih sredstava u ukupnom financiranju visokog obrazovanja. Bez obzira na konstantan rast broja studenata, prosjeno izdvajanje, odnosno, troak po studentu ostaje priblino jednak. Zadravanje visine izdvajanja po studentu ukazuje na panju koju Austrija usmjerava kako bi dostatno financirala sektor obrazovanja, budui da u nekim zemljama rast broja studenata nije adekvatno pratio i rast izdvajanja. Visoko

obrazovanje u Austriji je strukturirano slino kao i u Hrvatskoj, odnosno, podijeljeno je na sveuiline i strune studije koji pruaju struno i profesionalno obrazovanje. to se tie rasporeda studenata prema podrujima studija na sveuilinim studijima je uoljiv rast broja studenata u svim podrujima znanosti osim medicini i socijalnim djelatnostima te poljoprivredi.Kao to je i u drugim zemljama, tako je i u Austriji iznimno velik interes za drutvene znanosti, no vidljiv je i rast broja studenata u podrujima inenjerstva i prirodnih znanosti. Europska unija upravo ta podruja u Lisabonskom procesu prati kroz poseban indikator jer se smatra da ta podruja ine osnovu za tehnoloki i gospodarski razvoj.Austrija pozitivno odskae od prosjenog udjelaposlijediplomskih studenata u ukupnoj studentskoj populacijiu odnosu na druge europske zemlje.

2004. godine je stupio na snagu novi Zakon o sveuilitima koji dozvoljava sveuilitima znatno veu financijsku autonomiju u sklopu koje, izmeu ostalog, direktno raspolau prihodima od kolarina (razliite oblike izuzea od plaanja istih sveuilitima refundira federalno ministarstvo). Institucije visokog obrazovanja mogu stjecati kapital i provoditi

ugovorni istraivaki rad te ovim sredstvima autonomno raspolagati. Od 2004.g. sveuilitima se dodjeljuje cjeloviti proraun na osnovi trogodinjih sporazuma o ciljevima koji predstavljaju ugovore izmeu federalne vlade i sveuilita. Sveuilita su obavezna pripremati godinja izvjea o ispunjavanju dogovorenih ciljeva. Cjeloviti proraun podrazumijeva da se za osoblje, investicije i materijalne trokove sveuilitima dodjeljuje cjelovit financijski paket kojim sveuilita autonomno raspolau (njegovoj podjeli i namjeni) sukladno to uinkovitijoj realizaciji zadanih ciljeva. "Sveuilita moraju podnijeti detaljne podatke o:

stratekim ciljevima, akademskim prioritetima, te o razvoju sveuilinih i ljudskih

resursa

istraivanju i unaprjeivanju umjetnikog rada

programima koji se pouavaju i cjeloivotnom obrazovanju

drutvenim ciljevima

21

internacionalizaciji i akademskoj mobilnosti

suradnji izmeu sveuilita.

Sporazumi o ciljevima moraju takoer sadravati podatke o vremenskim rokovima pojedinih aktivnosti i financijskom planiranju to ukljuuje: obveze federalne vlade (alokaciju osnovnog prorauna, pri emu se uzimaju u obzir kriteriji za dodjelu javnih sredstava kao to su potrebe, potranja, uinci i drutveni ciljevi), sadraj, doseg i opseg ciljeva te vremenski raspored postizanja ciljeva, i na kraju, raspodjelu prorauna u godinje iznose."16 Kao i svaki sporazum (ugovor) pa tako i sporazumo o ciljevima treba sadravati i dogovor o mjerama u sluaju neispunjavanja zadanih ciljeva, te izvjetavanju i raspodjeli odgovornosti za ispunjenje zadanih ciljeva.

Financiranje javnih sveuilita iz dravnog prorauna u Austriji se sastoji od ukupnog iznosa za tri godine koji se sastoji od dvije komponente: osnovni proraun i dio koji se izraunava na osnovi formule. Sporazum o ciljevima ukljuuje indikatore, koji se koriste za mjerenje postizanja pojedinih ciljeva: kvalitativni i kvantitativni indikatori u podrujima nastave, istraivanje i razvoj, umjetnost i drutveni ciljevi. Ovi indikatori predstavljaju kontrolne i sankcionirajue instrumente: ukoliko se ne ispuni neki cilj, proraun sveuilita smanjuje se za iznos koji se vee uz odreeni indikator. Naelno se 20% prorauna vee uz indikatore uinkovitosti (proraun koji se rauna prema formuli), dok se 80% stvarno ugovara izmeu sveuilita i ministarstva (osnovni proraun). Do 1% ugovorene svote ministarstvo zadrava za financiranje izvanrednih situacija na sveuilitima. Osnovni proraun (80%) se odreuje s obzirom na potrebe (institucionalni kriteriji), potranju (potranja za diplomiranim studentima i istraivanjima u odreenim disciplinama), postignua (ostvarivanje ciljeva), i drutvene ciljeve (mjere za poticanje ravnopravnosti meu spolovima, mjere za poticanje studenata s posebnim potrebama i poticanje meunarodne suradnje). Dio prorauna koji se izraunava na osnovi formule (20%) formira se na osnovi 11 indikatora. Osnovna svrha ovoga dijela

financiranja je poticanje kvalitete i konkurencije meu sveuilitima. U sklopu toga podravaju se prvenstveno takve aktivnosti koje su poeljne za sva sveuilita (skraenje vremena studiranja, poveanje broja uspjeno diplomiranih studenata, poveanje prosjeka ocjena, poveanje broja apsolvenata, poticanje nezavisnog financiranja sveuilita, poveanje udjela ena, te poveanje mobilnosti). Tablica 5: Indikatori za izraun formule financiranja sveuilita u Austriji

PODRUJA NASTAVE

- broj redovnih studenata koji izlaze na ispite koji se ponderiraju prema studijskim

grupama

- broj studenata koji su zavrili studij koji se ponderiraju prema vrsti studija - udio studenata koji su zavrili studij unutar predvienog roka emu se dodaju semestri koji se smiju prekoraiti na svim istovrsnim zavrenim studijima - kvota uspjenog zavretka studija onih koji redovno studiraju

PODRUJE ISTRAIVANJE/RAZVO/ UMJETNOST

16

Dolenec,D., "Model financiranja visokog obrazovanja u Hrvatskoj", Institut za razvoj

obrazovanja; Zagreb, prosinac, 2010.Dostupno na: http://www.iro.hr

22

- broj zavrenih poslijediplomskih studija koji se ponderiraju prema vrsti studija - alternativna suradnja koja se odnosi na austrijski fond za znanost (FWF) ili EU

- ostala suradnja

PODRUJE DRUTVENI CILJEVI

- udio ena meu sveuilinim profesorima - broj ena koje su zavrile poslijediplomske studije koji se ponderiraju prema vrsti studija

- broj redovnih studenata koji sudjeluju u meunarodnim programima mobilnosti - broj studenata koji su pristupili diplomskom ili poslijediplomskom studiju koji nisu

prije toga diplomirali u Austriji

Izvor: Modeli financiranja visokog obrazovanja u EU; http://www.iro.hr

Austrija je 2001.g. usvojila sustav prema kojem su svi studenti plaali kolarinu, no od tog se sustava odustalo 2009.g. Nakon toga su EU studenti i studenti iz zemalja na temelju

meunarodnog ugovora pravno izjednaeni s domaim studentima u pogledu profesionalnog pristupa tritu rada te ne plaaju kolarinu ako studiraju unutar roka. Studiranjem unutar roka smatra se studij u trajanju studijskog programa plus dva semestra. "Kod upisa semestra za sve

postoji obavezno plaanje doprinosa za studentski savez u iznosu od 16,86 EUR po semestru. Nakon isteka redovnog roka plaa se 363,36 EUR kolarine + 16,86 EUR doprinosa za studentski savez, to zajedno iznosi 380,22 EUR po semestru. U sluaju kanjenja s plaanjem ovaj se iznos uveava za 10% te iznosi 416,56 EUR."17 Strani studenti koji nisu meunarodnim ugovorima izjednaeni s domaim studentima plaaju 380,22 EUR po semestru. Pojedina sveuilita mogu studentima iz tih zemalja refundirati kolarine (npr. Sveuilite u Beu oslobodilo je plaanja kolarina studente iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije). Pored gore navedenog, svi studenti, bez obzira na dravljanstvo, mogu zatraiti osloboenje plaanja kolarina ukoliko sudjeluju u nekom transnacionalnom ili sveuilinom programu mobilnosti (Socrates, Leonardo i sl.) ili dio semestra/godine studiraju ili obavljaju

praksu u inozemstvu. Visinu kolarina na javnim sveuilitima odreuje federalno ministarstvo i kolarine su jedinstvene za sva sveuilita i sve znanstvene discipline. U Austriji studenti mogu primati izravnu i neizravnu financijsku pomo iz javnih sredstava. Neizravni oblici financijske pomoi obuhvaaju prvenstveno porezne olakice za roditelje studenata i posebne uredbe vezane uz socijalno osiguranje. Neizravni oblici potpore nisu

vezani uz specifine kriterije poput primanja roditelja. Glavni instrument proirivanja pristupa visokom obrazovanju predstavljaju stipendije. Osnovni oblici izravne studentske potpore iz

javnih sredstava jesu dvije vrste stipendija:

stipendija za studij- najvaniji oblik potpore, a pravo na tu vrstu stipendije imaju svi

kandidati za polaganje opeg klasifikacijskog ispita za pristup visokom obrazovanju i

redovni studenti koji su austrijski dravljani, dravljani EU i studenti s barem jednim

roditeljem koji je minimalno radio u Austriji pet godina, ili legalno priznate

izbjeglice. Kriteriji za dodjeljuju stipendije su primanja roditelja/uzdravatelja ili

suprunika i potvrda o uspjenosti studiranja (odreeni broj ostvarenih ECTS bodova

na odreenoj semestralnoj razini i poetak studija prije tridesete godine ivota, uz

neke iznimke).

17

Ibid, str. 26

23

stipendija za izvrsnost- namijenjene su potpori akademske izvrsnosti. Odobravaju ih

pojedina sveuilita sukladno svojim specifinim kriterijima za svaku akademsku

godinu u iznosu od 727 do 1.500 EUR. Osim toga postoje i stipendije za znanstveni

rad koje su namijenjene potpori pisanju znanstvenih teza (diplome, magisteriji,

doktorati) u iznosu od 700 do 3.600 EUR po godini. Razliiti uvjeti koji se odnose na

redovne stipendije vae i za ove vrste stipendija, s izuzetkom socijalnog kriterija/

visina primanja roditelja, uzdravatelja ili suprunika, koji se za ovu vrstu stipendija

ne primjenjuje.

Uz sve navedeno postoje i drugi izravni oblici studentske potpore koje financira drava kao to su potpora za prijevoz, stipendije za studiranje u inozemstvu, stipendije za programe akademske mobilnosti, stipendije za uenje jezika, potpora za zavretak studija i za uzdravanje djece studenata pred zavretkom studija i slino. Uz stipendije u austriji se prakticira i odobravanje zajma, odnosno, od drave subvencionirani kredit. Zajam se dobiva iskljuivo za otplatu kolarina, pa su stoga iznosi zajma proporcionalni visini kolarina. Model je takav da drava pokriva 2% kamata na bankovni kredit. Zajam mogu dobiti svi studenti koji pri upisu semestra nisu navrili 30. godinu ivota. Studenti koji primaju dravnu stipendiju, ne dobivaju zajam, ve dodatak na stipendiju.

8.1.2. Maarska

Maarska je 2005.g. donijela reformski program Vlade te je time donesen novi zakon koji regulira rad sveuilita, a stupio je na snagu akademske godine 2006./07. Zakon je omoguio uvoenje trociklike strukture studija prema Bolonjskom procesu. Osim toga, ciljevi zakona su bili da se uvrsti financijska autonomija sveuilita, ojaaju kapaciteti za istraivanje i razvoj, podri akademska mobilnost te tako osnai sudjelovanje Maarske u Europskom prostoru visokog obrazovanja. U Maarskoj institucije visokog obrazovanja mogu biti u nadlenosti drave ili drugih pravnih osoba. Ukoliko nisu dio sustava za koji brine drava, takve institucije mogu zatraiti slubeno priznavanje za svoju djelatnost. Postoje dva osnovna tipa institucija visokog obrazovanja: sveuilita i visoke kole, odnosno, veleuilita. U Maarskoj postoje i privatne institucije visokog obrazovanja, pod upravom privatnih zaklada ili crkve. Niti jedna privatna institucija nemasveuilinu razinu, a svaka mora proi javno odobrenje od drave po akreditaciji slinoj onoj za javne institucije. Slino kao i u Hrvatskoj, u Maarskoj vaan segment u ukupnoj studentskoj populaciji ine tzv. izvanredni studenti, tj. studenti koji studiraju po zasebnom izvedbenom planu koji omoguava studij uz rad. Postoje i strukturne slinosti maarskog sustava s hrvatskim sustavom visokog obrazovanja, tonije, i u Maarskoj je sluaj da je najvei dio izvanrednih studenata grupiran u podruju ekonomije, prava i upravnih studija. Znaajan raskorak izmeu broja redovnih studenata i ukupnog broja studenata se objanjava injenicom da je broj izvanrednih studenata u Maarskoj velik. Pri odreivanju i dodjeli prorauna institucijama visokog obrazovanja kao kriteriji koriste se iskljuivo trokovi broja studenata upisanih uz potporu drave. Pri izraunu iznosa sredstava po studentu koriste se sljedei indikatori: broj sati nastave, broj sati mentorskog rada i trokovi potrebni za popratno osoblje i predavako osoblje. Na temelju navedenih indikatora se programi grupiraju u trokovne razrede, a ti se podaci zatim koriste pri izraunu visine financiranja po studentu. Najvaniji kriterij za model i visinu financiranja institucija visokog obrazovanja je broj mjesta u kvoti studenata koje financira nadleno dravno tijelo. Meutim, kako je takav kriterij izrauna prorauna sveuilita utjecao na smanjenje kvalitete obrazovanja, dodan je jo i kriterij broja diplomiranih u propisanom vremenskom roku prema razini i vrstama studija, to je pak dovelo do ukupnog smanjenja izdvajanja za institucije

24

visokog obrazovanja iz godine u godinu. Kao poticaj kvaliteti dio financiranja vezan je uz

broj predavaa s poslijediplomskom kvalifikacijom i broj poslijediplomskih studenata. Gotovo 7% ukupnog javnog izdvajanja za institucije visokog obrazovanja odreen je prema ovom kriteriju, to u nekim institucijama moe donositi 15-20% prorauna institucije. Institucije se djelomice financiraju od istraivanja. Financiranje istraivanja odvija se u dva paralelna modela, normativnom i natjecateljskom. Ukupni iznos za normativni polako raste, a

dodjeljuje se proporcionalno prema izdavanjima za pouavanje kao matching funds, uz financiranje ostvareno natjecanjem. Na ovaj nain, ak je normativno financiranje djelomino ovisno o izlaznim kriterijima. Natjecateljski model ovisi o uspjeno osvojenim natjeajima Nacionalne zaklade za istraivanja i fondova Europske zajednice. Dio financiranja institucija visokog obrazovanja dolazi kroz kapitalna ulaganja, a odreuje se prema razvojnim planovima institucija koje pripremaju same institucije, ali evaluiraju strune skupine koje imenuje ministar obrazovanja.

U Maarskoj se studenti dijele na one koji ne plaaju kolarine (tzv. studenti financirani od drave) i studenti koji sami plaaju svoje visoko obrazovanje. Navedena karakteristika ini maarski sustav usporedivim s hrvatskim sustavom visokog obrazovanja koji jednako tako dijeli redovne studente na grupu subvencioniranih i grupu koja snosi troak kolarina. "Institucije visokog obrazovanja same odreuju visinu kolarine ovisno o troku vezanom uz obrazovanje dodatnih studenata, gdje trokovi ovise o studijskom programu, ali i o broju upisanih studenata (tj. studiraju li oni u istim grupama s redovnim studentima, ili u dodatnim).

Jednom kada institucije visokog obrazovanja odrede visinu kolarine ona postaje obvezujua i zatiena od drave i moe se korigirati samo za visinu inflacije. Visina studentske participacije mora najmanje iznositi 50% procjene troka po studentu za odreenu instituciju visokog obrazovanja. Visine kolarina variraju prema znanstvenim podrujima, gdje su biomedicinski programi najskuplji. Nadalje, rade se razlike izmeu kolarina za redovne i izvanredne studente, te domae i EU s jedne, te strane studente koji dolaze iz zemalja izvan EU-a s druge strane."

18 U Maarskoj institucije visokog obrazovanja mogu slobodno

upisivati studente preko kvote za koju drava osigurava sredstva. Financiranje institucija visokog obrazovanja vezano je za prolaznost i ocjenu vanjske agencije za kontrolu kvalitete

kako bi se osigurala kvaliteta. Osim navedenih iznosa kolarina koje plaa dio studenata, svi studenti plaaju upisnine, trokove prijamnih ispita, ponavljanje ispita i administrativna davanja.

U Maarskoj postoje stipendije za redovne studente preko institucija visokog obrazovanja i neposredno od ministarstva obrazovanja. Stipendije se dodjeljuju u iznosu od oko 300 EUR

godinje (2002.g.) po studentu proporcionalno broju redovnih studenata uz dravnu potporu u odreenoj instituciji visokog obrazovanja. Institucija zajedno sa studentskim zborom tada odreuje kako novac rasporediti meu svojim studentima koji studiraju uz dravnu potporu. 70%-80% sredstava za stipendije dodjeljuje se studentima ovisno o ocjenama, tj. uspjehu na

studiju. Najvee iznose po glavi dobivaju studenti s najboljim ocjenama, dok oni s najniim ocjenama ne dobivaju gotovo nita. 20%-30% ukupnih sredstava za stipendije dodjeljuje se studentima iz socijalno osjetljivih kategorija, to pokriva oko 40% od ukupnog broja studenata s pravom na stipendije. Ukupno, 80% redovnih studenata uz dravnu potporu prima stipendije u iznosu od 130 do 650 EUR godinje. " (CHEPS, 2003.)19 Svi redovni polaznici poslijediplomskog studija uz potporu drave primaju stipendije neovisno o socijalnom statusu ili uspjehu na studiju, u iznosu od 4.100 EUR godinje (podaci za 2003.g.). Stipendije imaju fiksni iznos, a mogu se koristiti za pokrivanje trokova prema potrebi. Osim socijalne

18

Dolenec,D., "Model financiranja visokog obrazovanja u Hrvatskoj", Institut za razvoj

obrazovanja; Zagreb, prosinac, 2010.Dostupno na: http://www.iro.hr 19

Center for Higher Education Policy Studies

25

komponente, drugi kriterij programa stipendiranja je uspjeh na studiju. Samo redovni studenti

uz dravnu potporu imaju se pravo natjecati za program stipendiranja. Postoji i poseban program stipendiranja neposredno od ministarstva obrazovanja, u kojem oko najboljih 1%

redovnih studenata prima godinje stipendije od 1.200 EUR. Postoje i dodatne stipendije pod nazivom 'prilika za uenje' koje dodjeljuje drava neposredno studentima iz socijalno ugroenih obitelji. Ostvarivanje prava na ovu stipendiju ovisi iskljuivo o financijskom statusu obitelji, a dodjeljuje se 4.000 stipendija godinje u iznosu od 435 EUR godinje po studentu (CHEPS, 2003.g). Lokalne zajednice takoer nude stipendije namijenjene stanovnicima iz socijalno osjetljive kategorije. Za redovne studente uz dravnu potporu postoji i mogunost subvencioniranog stanovanja u studentskim domovima (oko 43% posto redovnih studenata uz dravnu potporu). Redovni studenti uz dravnu potporu dobivaju i 35 EUR godinje kao potporu za knjige i ostale potrebne materijale, ali taj iznos pokriva samo manji dio ovih trokova. Svi studenti dobivaju i studentsku iskaznicu koja im omoguuje popuste pri putovanjima i u odreenim trgovinama. Strani dravljani u statusu redovnog studenta mogu se prijaviti za ogranieni fond dravnih stipendija za strane studente. Takoer postoji i mogunost kratkotrajnih stipendija za strane studente za jednosemestralne ili ljetne teajeve. Strani dravljani iz odreenih zemalja s kojima Maarska ima ugovor o reciprocitetu se mogu kao redovni studenti prijaviti za neke od programa stipendiranja (npr. subvencija za

trokove stanovanja). U Maarskoj je 2001.g. uveden sustav studentskih zajmova, to predstavlja kulturoloki novitet u okviru novih demokracija srednje i jugoistone Europe. Sve kategorije studenata (redovni, uz plaanje i izvanredni) su 2001.g. mogli podii maksimalni zajam od 900 EUR godinje, odnosno 90 EUR mjeseno kroz 10 mjeseci, u trajanju od najdulje 5godina. Svi studenti ispod 35 godina starosti imaju pravo na ugovaranje zajma, neovisno o socijalnom

statusu, ukoliko se radi o njihovom prvom studiju. Vraanje zajma ovisno je o visini zarade diplomanta i iznosi 6%, odnosno 8% tijekom. njegova/njezina dohotka. Prva tri mjeseca

nakon diplomiranja primjenjuje se poek otplate. ak i nezaposleni studenti moraju otplaivati proporcionalni udio nacionalnog minimalnog dohotka. Otplata obino traje 15 godina.

Sektor obrazovanja i strunog usavravanja ocjenjeni su loije od ukupne ocjene hrvatske nacionalne konkurentnosti. Hrvatska zaostaje u sektoru obrazovanja i strunog usavravanja znaajno ne samo za razvijenim zemljama Europe, ve i za tranzicijskim zemljama (eka, Maarska, Slovenija). Trenutna razina ulaganja u obrazovanje u Hrvatskoj se neracionalno upotrebljava pa se velik dio sredstava nepotrebno utroi zbog neuinkovitosti sustava.

26

9. ZAKLJUAK

Investiranje u obrazovanje je bitan imbenik za poveanje razvitka i opeg prosperiteta svakog gospodarstva. kolstvo, odnosno, obrazovanje u Hrvatskoj se uglavnom financira iz dravnog prorauna, odnosno, iz dravnih fondova na sredinjoj, lokalnoj i regionalnoj razini. Zbog sve veeg broja studenata, a samim time i sve veih javnih izdvajanja velik broj studenata plaa kolarine. Efikasnost obrazovanja u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj je niska. Studenti fakulteta produuju studij u prosjeku za 2,5 godine, studenti viih kola za 1,6 godina, dok samo 20% studenata zavrava studij u propisanom vremenu. Osnovnu kolu zavrava 78,5%, a ponavlja razred 3,59% uenika. U srednjoj koli razred ponavlja 12,9% od ukupnog broja uenika, a sve to navedeno rezultira poveanjem trokova obrazovanja. Trokovi obrazovanja su u stalnom porastu, dok javna izdvajanja za obrazovanja su u padu, a razlog tome je ekonomska kriza.

Prilikom investiranja u obrazovanje potrebno je razmotriti direktne (kolarine, trokovi smjetaja, kupnja knjiga i slino) i indirektne (oportunitentne- troak izgubljene zarade) trokove. Reforme u obrazovnom sustavu u Hrvatskoj nune su kako bi porasla uinkovitost i kvaliteta nastave, no i sustava financiranja. S razvojem tehnologije dogodile su se znaajne promjene u gospodarstvu, te tako dolazi do pada potranje za odreenim zanimanjima, dok s druge strane raste potranja za novim znanjima i novim specijalizacijama. Nepostojanje protonosti izmeu pojedinih programa i usmjerenja na tritu rada je velik broj nezaposlenog radno sposobnog stanovnitva. U narednom periodu potrebno je poveati izdvajanja sredstava za obrazovanje kao dio BDP-a i dravnog prorauna te promjeniti strukturu ukupnih sredstava za obrazovanje, odnosno, poveati postotak izdvajanja za investicije u obrazovanje. Hrvatska je korisnica IPA programa unutar kojeg je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta zadueno da efikasno raspodjeli dana financijska sredstva kako bi poboljao obrazovni sustav koji ima za cilj jaanje obrazovnih ustanova, uspostava mehanizma za razvoj sustava osiguranja kvalitete, jaanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja nastavnika. IPA program je "prvi korak" koji moe pomoi u reformi hrvatskog obrazovnog sustava. Maarska je jedna od zemalja EU (jo su u toj skupini Irska, Slovenija, eka i Njemaka) koja ulae manje od europskog prosjeka u obrazovanje, dok je Austrija (zajedno sa Finskom i vedskom) u skupini zemalja EU koje ulau vie od europskog prosjeka u obrazovanje. Javna ulaganja u visoko obrazovanje kao udio u ukupnoj javnoj potronji je u Austriji iznad prosjeka. Maarska je iznad europskog prosjeka po udjelu privatnih ulaganja u visoko obrazovanje. Maarska temelji proraun najveim djelom na ulaznim kriterijima (broj upisanih studenata) kao i Hrvatska, dok Austrija ima ureen sustav dijelom na ulaznim, a dijelom na izlaznim kriterijima.

Hrvatskoj je potrebna reforma sustava obrazovanja kako bi se poboljala efikasnost i kvaliteta obrazovanja, te samim time i konkurentnost Hrvatske kao zemlje znanja i ljudskog kapitala, a

da bi se to postiglo potrebne su vee investicije u obrazovanje.

27

LITERATURA

Joi, Z., Uvod u ekonomiku obrazovanja, Zagreb : Ekonomski institut , (1978) lanci: Babi, Z., Participacija i ulaganje u obrazovanje u RH, Privredna kretanja i ekonomska politika (2004)

Bari, V., Ekonomski aspekti obrazovanja u RH sa stajalita ekonomske globalizacije, Ekonomska istraivanja, (2001) Bari V., Financiranje obrazovanja u Hrvatskoj u politici strukturnog prilagoavanja i pribliavanja europskim obrazovnim standardima , Ekonomija, (2001) Bari, V., Pravednost i efikasnost u financiranju obrazovanja, Financijska teorija i praksa, (1996)

Bari, V., Rentabilnost ulaganja u obrazovanje, , RRIF, (2003) Kiss, I., Financiranje obrazovanaj u Europi i RH, Ekonomija, (2002)

Raquel, F., Education finance reform and investment in human capital, Journal of public

economics, (1999)

Vrgo,H., Europska iskustva u financiranju obrazovanja i promjene u financiranju obrazovanja u Hrvatskoj, Napredak, Zagreb, (1995)

Leksikon:

Bari,V., Mali leksikon odgoja, obrazovanja i kolstva, (2011) Internetske stranice:

Dravni zavod za statistiku: http://www.dzs.hr Eurostat: http://epp.eurostat.ec.europa.eu

Institut za razvoj obrazovanja: http://www.iro.hr

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta: http://www.mzos.hr Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja: http://www.nsz.hr

28

POPIS TABLICA

Tablica 1: Broj osnovnih kola i broj uenika/uenica u Republici Hrvatskoj, str. 2 Tablica 2: Broj srednjih kola i broj uenika/uenica u Republici Hrvatskoj, str. 3 Tablica 3: Visokoobrazovne institucije i broj studenata u Republici Hrvatskoj, str. 4

Tablica 4: Broj studenata koji su diplomirali, str. 4

Tablica 5: Indikatori za izraun formule financiranja sveuilita u Austriji, str. 24

29

POPIS ILUSTRACIJA

Slika 1: BDP izdaci za istraivanje i razvoj u 2010.g, str. 6 Slika 2: Izvori sredstava za istraivanje i razvoj u 2010.g, str. 7