Newsletter: Februar, 2015.

Vrijeme je da kreiramo optimalne uslove zaprivredu i podstaknemo takmičarski duh bh.

građana

Početak februara građani naše zemlje uglavnom pamte po sjajnim Olimpijskimigrama koje smo organizirali u Sarajevu, 1984. godine. Naš narod uživa da setakmiči. Kada snimamo filmove, pišemo romane ili plešemo salsu. Kadaorganizujemo Olimpijske igre i pjevamo sevdalinku. Ili kada igramo sjedećuodbojku, rukomet, košarku ili nogomet. Na stadionu Manchester Citya ili udvorani u Cazinu. Uzimajući u obzir broj stanovnika, mogućnosti za ulaganje, alii sve što nam se zadnjih godina desilo, na mnogim takmičenjima postižemoodlične rezultate.

Vrlo često možemo pročitati kako su Bosanci i Hercegovci koji su odlučili da

žive i rade u zemljama EU ili Americi postigli odlične rezultate. Bilo da se radi oprivredi, nauci, umjetnosti ili politici. Naravno, možemo pročitati i kako su našisugrađani, ovdje u BiH postigli odlične rezultate, ali ne tako često. Zašto je totako?

Uspjeh se postiže brže i kvalitetnije u stabilnim, otvorenim i uređenim zemljama.U onim zemljama u kojim postoje pravila i optimalni uslovi za takmičenje. Bosnai Hercegovina, nažalost, još uvijek nije ni otvorena ni uređena zemlja. Prijegodinu dana vidjeli smo šta se može dogoditi kada uslovi nisu optimalni, kadase politika inati, ne sluša glas onih koji su joj dali povjerenje, kada je autističnaprema građanima, civilnom društvu, medijima i privredi.

Svakoga dana radeći svoj posao i razgovarajući sa mnogim sposobnim, mladimljudima koji imaju ideje i znanje, te želju da ostanu ovdje i bore se da izgradesvoje porodice i karijere u svojoj domovini, više nego ikada prije, siguran sam daBiH može u narednim godinama postati otvorena i uređena zemlja. Ti ljuditrebaju šansu i okvir da se iskažu i tako pomognu svojoj zemlji i sebi. Jer u srcurazvijenog demokratskog društva i tržišne ekonomije se nalazi takmičenje, a mi,Bosanci i Hercegovci, u osnovi volimo da se takmičimo. Zato, bh. političari, naprvom mjestu, ali i cijelo društvo hrabrijim zahtjevima tim istim političarima,moraju napraviti korake ka buđenju takmičarskog duha u BiH kroz kreiranjeoptimalnih uslova za rad, dokazivanje i razvoj, kroz jasne kriterije koji će tražiti iprepoznavati rad i rezultat, bez obzira ko si, čiji si, odakle dolaziš i koju politiku,stranku ili dio stranke podržavaš.

Uz Program mjera za privredni rast i zapošljavanje i uz pomoć Evropskekomisije, koja će u maju ove godine ponuditi konkretne preporuke zaekonomske reforme u BiH, imamo priliku da napravimo optimalne uslove zatakmičenje koje će dovesti do ekonomskog razvoja, i o ovome sam tokomsedmice razgovarao sa članovima Evropskog parlamneta koji su boravili unašoj zemlji. Iste principe moramo utvrditi u našem obrazovanju, odgoju mladih,sportskim događajima u najširem smislu koje će podržati sistem, u kulturi, naucii inovacijama i tako postaviti čvrste temlje za stabilan društveni razvoj našezemlje.

Sami bh. političari u tome neće moći uspjeti, ali je najveći dio posla na njima.One političke stranke koje se prve i hrabro otvore na ovakav način biće ključninosioci pozitivnih procesa razvoja, demokratizacije našega društva ievropeizacije naše zemlje. Da bi osmislili i proveli sve potrebne reforme trebanam okvir koji podstiče takmičenje u idejama i projektima okrenutima premabudućnosti, koji afirmira kreativnost individualaca i hrabri ih za opće dobro i kojigradi atmosferu za jačanje povjerenja među političarima u BiH koji se želesnažno okrenuti evropskoj perspektivi i budućnosti naše zemlje. Kako reforme

ne bi krenule u pogrešnom smjeru potrebno nam je jako i konkretno civilnodruštvo. Potrebni su nam i slobodni mediji, ali i znanje akademske zajednice iaktivni građani. Znam da ovo naša zemlja ima. I što je najvažnije, potrebno je dakrenemo odmah, i korak po korak.

Piše: Senad Šepić, direktor Političke akademije SDA (Tekst preuzet sa bloga www.noveinicijative.org)

Seminar o modernoj komunikaciji, novimmedijima i strateškom planiranju

Politička akademija SDA u februaru je organizovala seminar o modernojkomunikaciji, novim medijima i strateškom planiranju, kojem je prisutvovalopreko 50 učesnika iz lokalnih sredina iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, apredavači su bili eksperti iz ove oblasti iz Velike Britanije.

Politička akademija želi da nabolje prakse u komunikaciji izabranih predstavnikai građana primijeni i u BiH. Važno je imati mehanizme koji će omogućiti da javniposao bude odgovoran i transparentan i da cijelo društvo i svi zainteresovanimogu biti uključeni u proces donošenja odluka, jer će to lakše pokrenuti zemlju,razvoj, zapošljavanje, izgradnju pravne države i priključenje EU, što su najvećiprioriteti u BiH.

Predavanje ambasadora Njemačke Nj.E.Christiana Hellbacha: Njemačko-britanska

inicijativa i novi pristup EU za BiH

U organizaciji Političke akademije SDA održano je predavanje ambasadoraNjemačke Nj.E. Christiana Hellbacha. Ambasador Hellbach je govorio o novompristupu EU prema BiH, a učesnici su bili polaznici Političke akademije SDA izcijele BiH.

U uvodnom izlaganju direktor Političke akademije je naglasio da naša zemljaima novu veliku šansu da se pokrene na evropskom putu i veoma nam je važnapodrška i iskustvo Njemačke kao velikog prijatelja BiH. Posebno će nam bitivažna podrška u izradi inicijalnog seta socio-ekonomskih reformi, kojeg trebaraditi odmah nakon posjete Mogherini i formiranja vlada na svim nivoima iohrabruje spremnost koju pokazuje ambasador Hellbach i drugi predstavniciEvropske unije, da nam pomognu na evropskom putu.

„Pristup koji u svom radu zagovara Politička akademija SDA svakako ima mojupodršku i izrazito mi je zadovoljstvo što večeras imam priliku sa ovim mladimljudima razgovarati o novom pristupu EU prema BiH. Ovaj pristup, koji jeprvobitno bio samo britansko-njemačka inicijativa postao je evropski pristup,koji predstavlja veliku mogućnost za napredak BiH na njenom evropskom putu“izjavio je ambasador Hellbach.

Studijska posjeta: Organizacija i savremeneprezentacije (IRI)

U periodu od 13. do 15. februara, polaznici Političke akademije SDA mr. AdmirČavalić, asistent na Ekonomskom fakultetu u Tuzli i Haris Zahiragić,predsjednik Udruženja studenata Pravnog fakulteta u Sarajevu, prisustvovali suedukaciji koja je održan u Bukureštu (Rumunija) u organizaciji Internacionalnogrepublikanskog instituta (IRI).

Seminaru koji se neformalno nazivao „trening za trenere“ su prisustvovaliiskusni treneri iz političkih partija desnog centra i nevladinih organizacija saprostora jugoistočne Evrope. Riječ je o jedinstvenom treningu posvećenomunaprijeđenju trenerskih vještina, sa fokusom na rad sa mladima.

Predavači su bili Balint Porcsalmi, iskusni trener iz Rumunije i Oliver Ubeda,osnivač Ubeda and Partners iz Francuske.

Učesnici seminara će u narednom periodu nastojati prenijeti pozitivna iskustvasa datog treninga i u svojom vlastitim državama. Cilj je da se na što jasniji i zapubliku efektivniji način prenesu osnovne poruke seta političkih i ekonomskihideja koje su zalaganje i stavovi političke stranke.

Studijska posjeta: Regionalna političkaakademija stranaka desnog centra zemalja

Balkana (NDI)

Od 27. februara do 1. marta u Draču (Albanija) održan je prvi modul Regionalnepolitičke akademije stranaka desnog centra zemalja Balkana u organizacijiNacionalnog demokratskog instituta (NDI). Predstavnici Političke akademijeSDA bili su Sedad Dedić, polaznik I generacije i Mirza Šahinović, polaznik IVgeneracije.

Prvi modul je za cilj imao učesnike obučiti u pisanju i izradi politika, te pokazatiiskustva drugih evropskih zemalja u ovoj oblasti. Tokom tri radna danaobrađene su teme koje se tiču praktičnog pisanja politika, a koje će kasnijeslužiti za kreiranje novih zakonskih rješenja.

Predavači su, između ostalih, bili Annet Doesburg (Fondacija Eduardo Frei) i dr.Maja Nenadović, politički konsultant.

Drugi modul Regionalne akademije održat će se za 6 mjeseci, do kada ćeučesnici sa svojim mentorima napisati politiku na temu koju sami izaberu.

Polaznice Političke akademije uspješnozavršile IRI program za osnaživanje žena u

politici

Polaznice Političke akademije SDA koje su učestvovale u programu obuke zažene i osnaživanje žena u politici koje je organizovao Međunarodnirepublikanski institut (IRI) iz Vašingtona uspješno su okončale ovaj program.

U sklopu ovog programa, u kojem su učestvovale i predstavnice iz drugih bh.stranaka obrađene su teme iz političke komunikacije, organizacije, strateškogplaniranja, pregovaranje, kampanja do evropskih integracija i uloge žene uprocesima pomirenja u regionu.

Na završnoj manifestaciji i dodjeli certifikata, koja je upriličena u Sarajevu,prisustvovao je i potpredsjednik SDA i direktor Političke akademije koji sesusreo sa Judy Van Rest, izvršnom potpredsjednicom i Tami Longaberger,članicom Odbora IRI iz Vašingtona, kojima se tom prilikom zahvalio nadosadašnjoj saradnji i podršci našoj zemlji u jačanju međustranačke saradnje ipovjerenja u BiH.

…od tih 40%Zaista ponekad mislim da je zakon o rodnojravnopravnosti, koji nalaže da 40% žena mora bitizastupljeno na izbornim listama, više donio šteteženama nego koristi. Doduše, taj zakon omogućujeonim ženama koje žele da se bave politikom daispolje njihove ideje (naravno, ukoliko to kadrovska

politika njihove stranke dozvoli). Prednost tog zakona je što omogućavaženama da ”rame uz rame” stanu uz svoje muške kolege ili u većini slučajeva”iza” svojih kolega (jer su nosioci lista uglavnom muškarci).

Tako je 2014. godine na općim izborima u BiH taj zakon omogućio da se 3 276

žena kandidira. Bilo je tu pravnica, profesorica, doktorica, ekonomistica,domaćica, majki, supruga, kćerki…Ja bih rekla, bilo je tu zaista sposobnih ženaiz svih političkih stranaka koje su radile danonoćno na svojim kampanjama iprogramima, koje su uložile truda, novca, vremena. Doduše bilo je tu i nekih”ikebana”, to je opet jedan dio od tih 40% koje prave ustupke svojim kolegama,pa su se našle da uljepšaju listu i ispune zakonsku kvotu. Njihovo je da budulijepe, smješkaju se i klimaju glavom.

Ali na stranu te, sad spominjem samo ove koje zaista žele nešto da urade.

I naravno dođoše izbori i opet ništa logično. Nije mi logično da je samo 19.03%žena izabrano od strane glasačkog tijela gdje su žene u većini. Znači, žene neglasaju za žene na izborima, jer eto očito misle da će muškarci imati više sluhaza njihove probleme, npr. većinska muška vlada je s lakoćom riješila problemJMBG naše novorođenčadi, porodiljska odsustva i naknade, riješila nas ženebrige kako ćemo poslodavcu reći da smo trudne, a da pri tom odmah nedobijemo otkaz i sl.

I opet nema mjesta logici kad je u pitanju formiranje vlade i dodjela funkcija.Jako dobro znamo da se većina tih dogovora i saveza (međustranačkih iunutarstranačkih), dešava u ambijentu neke ”napucane” balkanske kafane, uzneko kvalitetno vino i hranu, gdje se žena jedino može naći u ulozi ljubavnice,konobarice ili pjevačice.

I to su stvari koje demorališu svaku ženu koja se upušta u politiku. Ali treba seboriti. Bosanke i Hercegovke zaboravljaju da su one većina glasačkog tijela i damogu nešto uraditi za sebe.

Vjerovali ili ne, postoje i oni muškarci u stranci koji nisu prototip balkanskogmuškarca i političara, koji ohrabruju svoje kolegice zbog njihove sposobnosti irada, a ne zbog karmina koji nose, niti zbog onih 40%.

Sama činjenica da postoje asocijacije žena, a ne postoji asocijacija muškaraca,klub parlamentarki a ne klub parlamentaraca je dovoljan pokazatelj položajažene.

Treba ohrabriti žene i pravilan zakon bi bio ne samo ravnomjerna zastupljenostna izbornim listama nego i ravnomjerna zastupljenost u dodjeli mandata.

Piše: Zehira Bajramović, polaznica Političke akademije SDA i učesnicaprograma "Promocija žena u politici u BiH" u organizaciji WFD (Blog preuzet sa www.6yka.com)

Kakav je doprinos mladih regionalnom pomirenjuBriga za sopstvenu egzistenciju prevazilazipotrebu za regionalnim pomirenjem, a „gledaj odčega ćeš živjeti“ vodilja koja kroz vrijeme sve višebudi sumnju u mogućnost neke promjene, tepojačava osjećaje bespomoćnosti ibesperspektivnosti.

Prema posljednjim podacima u Bosni i Hercegovini djeluje više od 12.000nevladinih organizacija. Mnoge od njih se bave i pitanjem pomirenja međunarodima. Dosta novca se ulaže u rad tih organizacija, a mišljenja o njihovojefikasnosti su duboko podijeljena. Dok predstavnici tih organizacija tvrde da suučinili mnogo na pomirenju među narodima realizirajući projekte iz ove oblasti,osobe koje istražuju njihove aktivnosti navode da je njihov rad samo „odličanbiznis“ sa malo konkretnih rezultata.

Kakav je interes vladajućih elita u BiH za pomirenjem? Skoro pa nikakav.Tokom izbornih ili dnevnopolitičkih kampanja upravo su oni nosioci govoramržnje i huškanja, najčešće u pokušajima da diskreditiraju svoje kolege –protivnike ili neprijatelje. Radi ostanka na vlasti oni potiču napetosti međurazličitim entičkim skupinama, pri čemu imaju zagarantovanu medijskupokrivenost u prime time terminima. Rezultat toga su, i 20 godina nakon rata,duboke umjetne etničke podjele koje su tu ne zato što one odgovarajupotrebama građana, već stoga što one omogućuju političkim liderima daopstanu na vlasti. Umjesto „normalnih“ priča i pitanja koje su u interesu boljegživota građana BiH, te pomirenja među narodima, osuđeni smo da u medijimakontinuirano pratimo njihove lažne priče kojima se kreira konflikt, izazva strah,te potiče paranoja među građanima.

Autor teksta koji upravo čitate ne dijeli zabludu da se analizama, objavljivanjemtekstova ili organizovanjem „jednokratnih konferencija“ može iskorijeniti neštošto se vrlo brižljivo njeguje i gaji već decenijama. Ali, ostaje mogućnost stalnogpodsjećanja lokalne zajednice u kojoj živimo (kakva god i šta god ona bila) dasu svi oni faktori koji vode ka sukobima, na čelu sa govorom mržnje, uvijekprisutni i intenzivirani posebno kada su u pitanju „velika pitanja“, kao što sunaprimjer izbori ili izglasavanje određenih zakona. U BiH to još uvijekpredstavlja nevidljivu, ali ubitačnu strategiju održavanja podjela, manipulacija iisključivanja, gdje obični građani snose najveće posljedice – život im je gotovonepodnošljiv, neizvjestan i beskrajno mučan.

Kao individualac, jako je teško učiniti nešto veliko po pitanju regionalnogpomirenja. S druge strane, kako vrijeme prolazi, sve je manje i manje kvalitetnihosoba u BiH koje su zainteresirane da zajedno učine nešto bitnije po ovompitanju. Razlozi su, prije svega, masovni odliv mozgova i politizacija zbog čegaje uopšteno opao i aktivizam. Dodatni problem predstavlja nezaposlenost,nacionalizam, mržnja i nasilje. Briga za sopstvenu egzistenciju prevazilazipotrebu za regionalnim pomirenjem, a „gledaj od čega ćeš živjeti“ vodilja kojakroz vrijeme sve više budi sumnju u mogućnost neke promjene, te pojačavaosjećaje bespomoćnosti i besperspektivnosti.

Iako sam i sam postao pomalo skeptičan po pitanju ostvarivosti regionalnogpomirenja u dogledno vrijeme, iskreno se nadam da će se nove generacije kojedolaze konačno uspjeti trgnuti, i zaustaviti da nacionalističke retorike budujedine političke platforme. Znam da je se mnogo lakše bespogovorno pridružitistavovima koje nameće većina, pasti pod njihov uticaj i promovisati ih, negosjesti i autentično sagledati istinu, diskutovati o tome i biti malo drugačiji odostalih. Ali moramo imati u vidu činjenicu da su regionalno pomirenje,solidarnost, saradnja i dijalog imperativ za napredak Bosne i Hercegovina, kakona unutrašnjem, tako i vanjskom planu.

Piše: Sanel Prelić, polaznik Političke akademije SDA (Tekst preuzet sa www.noveinicijative.org)

Male serije, velika šansaU vremenu globalizacije u kojem živimo postavljase pitanje položaja i uticaja uslovno rečeno malihdržava i ekonomija. Bosna i Hercegovina je jednaod njih. Načini kako su pojedine zemlje taj problemriješile razlikuje se od zemlje do zemlje ovisno oraznim faktorima (geografski, historijski, kulturni,socijalni) .Za neke je rješenje bila specijalizacija zaneke diferencijacija a za treće pak da rade neštodrugačije ili najbolje. Holandija se na primjerspecijalizirala za trgovinu, Monako i UAE za

turizam, Danska za kvalitet onog što rade i sl. Bosna i Hercegovina takođermora pronaći svoj put. Svaka država nastoji na globalnom tržištu da pronađe imaksimalno iskoristi svoje konkurentske prednosti.

Radeći godinama za Regionalnu razvojnu agenciju za regiju Centralna BiHsusretao sam se sa brojnim privrednicima iz zemlje i inostranstva. U toku

poslovnih susreta razmjenjivali smo mišljenja i ideje. Jednom prilikom kolegaholanđanin iz firme „Caterpilar“ iz pogona u Mađarskoj reče:“Edwin, vi namamorate prodavati susjedstvo“. Na prvi mah sam ostao zbunjen ali mi je pojasnioda imaju problem kada im treba mali broj ili samo par komada nekog proizvodanpr. nekog dijela buldožera, jer imaju ogromne troškove i vremenski gubitak (štoje također novac) da to dobave od svog dobavljača sa dalekog istoka. To sepojavilo kao odlična prilika za BiH. Kompanije širom svijeta su već odavnoizgubile bitku sa velikim proizvođačima iz Kine, Indije i u nekim proizvodima i izTurske. Male ekonomije poput bosanske nemaju baš veliku šansu da se izboresa konkurencijom u radu u velikim serijama od jednog ili više miliona komadanekog proizvoda. Također, ni naši potrošački kapaciteti nisu veliki sa oko 4miliona stanovnika i jako slabom kupovnom moći. Šta nam onda preostaje?

Moramo da igramo na kartu naše blizine EU to jeste da smo u susjedstvu i daradimo male i visoko specijalizirane serije određenih proizvoda koje je potrebnobrzo dostaviti u proizvodni pogon na ugradnju. Velike svjetske kompanije sujako razvile sistem upravljanja zalihama tako da jedna Tojota ima zaliha dijelovaza ugradnju samo za 2 sata proizvodnje. U takvoj situaciji se pojavljujukonkurentske prednosti Bosne i Hercegovine i njenih malih i srednjih preduzeća.

Prednosti koje bh ekonomija ima nad dalekoistočnim su :

▪ Isplativost rada u malim serijama (velikim proizvođačima se ne isplati pravitiserije 10-1000 kom),▪ Visoko kvalifikovana radna snaga (kvalitet naših inžinjera je dokazan udosadašnjem radu za EU kupce),▪ Blizina EU tržišta (niži troškovi dostave i mogućnost dostave u roku iste radnesmjene u većinu EU zemalja ili maksimalno u roku 24 sata),▪ Komunikacija u istoj vremenskoj zoni ( EU kompanije ne moraju da rade noćuili kasno uvečer da bi komunicirali sa nama što i njima pojeftinjuje poslovanje saBiH kompanijama).

Veliki bh. privredni sistemi koji su trebali da budu predvodnici privrednograzvoja malih i srednjih preduzeća kao njihovi glavni kupci su na koljenima takoda MSP u bh. moraju da se okrenu drugim tržištima i poslovnim šansama.Također prema podacima Biroa za zapošljavanje najveći broj nezaposlenihstručnih radnika su VK i VKV spreme znači tvornički radnici srednje klase kojesvakako možemo iskoristiti uz minimalnu dokvalifikaciju i prekvalifikaciju umalim i srednjim preduzećima koja bi radila za partnere iz EU.

Strateška pozicija Bosne i Hercegovine i kvalitetni radnici mogu biti i jesu bitirealna šansa za mala i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini koja mogu dase pojave kao kooperanti firmi iz EU. Samim primicanjem granice EU na bh.

granicu daje dodatni impuls ovoj prilici a Bosna i Hercegovina i bukvalno postajesusjed iz primjera kolege sa početka teksta.

Da li će bosansko-hercegovačka preduzeća, ministarstva i agencije koje suzadužene da se bave ovom problematikom prepoznati ovu šansu ostaje da sevidi, a šansa postoji.

Piše: mr.sci.Edwin Mehinagić, polaznik Političke akademije SDA (Blog preuzet sa www.noveinicijative.org)

Polaznik Političke akademije SDA Harun Mlivozaslužan što je Google čestitao Dan nezavisnosti

BiH

I dok mnogi visoki zvaničnici u Bosni i Hercegovini negiraju Dan nezavisnostiBiH, naročito u entitetu Republika Srpska, najpoznatiji internet pretraživačGoogle nam je svima čestitao 1. mart. Naime, kada otvorite Google, crtež –doodle prikazuje vatromet u bojama naše državne zastave. Bosanac HarunMlivo koji već tri godine radi za Google najzaslužniji je za ovaj posao.

„Pokušavaš nešto dvije godine i neće te, ali treće godine te krene! Sretan ti dan,Bosno!“, napisao je Mlivo na svom Facebook profilu.

Mlivin prijatelj, Senad Šepić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH idirektor Političke akademije je za Fenu izjavio: „Haruna sam upoznao naprijemnom ispitu za prijem u jednogodišnji program Političke akademije SDAprije 3 godine i odmah se vidjelo da se radi o sposobnom i hrabrom mladomčovjeku koji dobro razumije vrijeme u kojem živimo i želi da nešto uradi za svojuzajednicu i zemlju. Uspješno je položio prijemni, završio Treću generacijuPolitičke akademije, dobio šansu i otišao da radi u Google i nastavio da se boriznanjem za svoju BiH. Prošle godine je bosanski jezik njegovim radom dodan uGoogle Translate, ove godine Google čestita zvanično Dan nezavisnosti, bićenešto i narednih godina, jer siguran sam da će Harun i nadalje nastaviti dapromovira i bori se za vrijednosti svoje zemlje i svih naših građana. HvalaHarunu i neka njegov primjer bude podstrek mnogima mladima da se možeuspjeti i kako se danas najbolje bori za jaku zemlju i bolju budućnost za sve nasi našu djecu.“

(FENA)

Fotogalerija

©2015 POLITIČKA AKADEMIJA SDA | Alije Isakovića 1/5, 71 000 Sarajevo

Pogledaj ovaj email na web stranici Proslijedi Odjavi se