Pakovanje Roba

8/12/2019 Pakovanje Roba

1/22

Profesor: Doc. Dr Muhamed Sarvan Student: Smaka Sedad

V. Asistent: Mr. Samed Ormanovi Broj indexa: S-47/12-I

TRAVNIK, April 2014


2/22

Da bi se proizvod zatitiotj. sigurno transportovao, skladitioi dostavio do krajnjeg

potroaaon mora da se stavi u odreenisud, omot, tj. ambalau. Amabalaatiti

proizvod od raznih mehaniko fizikih uticaja, hemijskih i mikrobiolokih,

klimatolokih,raznih manipulacija... ali isto tako ambalaatitii spoljanjusredinu

odnosno ljude od tetnih uticaja proizvoda. Poslednjih godina sve se vie istie

znaajpakovanja kao jednog od bitnih inilaca,ne samo kod transporta robe, vei

kod prodaje proizvoda na zahtjevanim stranim tritima. Prema istraivanjima, u

jednoj minuti prosjean kupac u supermarketu proe pored ak 300 proizvoda.

Tipiansupermarket inaeima asortimanan od 15.000 do 17.000 proizvoda,

a vie od 60% kupovine obavlja se impulsivno, a ne planski. Najee je

pakovanje posljednja ili jedina ansada utietena kupca.

taje toliko vanoi maginou ambalai?


3/22

Ambalaa igra veoma znaajnu ulogu u privlaenjupanjepotroaa,pruanju

informacija o proizvodu, a vrlo esto utie i na donoenje odluke o kupovini.

Ambalaa danas predstavlja neodvojivi dio proizvoda te je neophodno da bude

prilagodjena potrebama i zahtevima potroaa. Zbog toga i promjene u ambalaimoraju biti programirane i usklaene sa promjenama proizvoda i preferencija

potroaana odreenomstranom tritu.


4/22

Pakovanje se moe definisati kao pouzdano osiguranje proizvoda do njegovog

uruenjapotroauu dobrom stanju i sa minimalnim ukupnim trokovima. Unisys,

amerika firma koja se bavi, izmeuostalog, i proizvodnjom elektronskih ureaja,

sprovela je analizu oteenja elektronskih ureaja prilikom transporta. Prvobitna

procjena broja koliko puta svaki paket budepremjetens jednog mesta na drugo, od

zavretkaprocesa proizvodnje dok ne stigne do kupca, je bila negde oko 10 do 15

puta. Analizom cjelokupnog procesa transporta dolo se do slijedeih podataka:

ukoliko se aljemali paket, brojpremjetanjaprosjenoiznosi 44, ukoliko se radi o

velikim paketima koji se aljuna odreditaunutar drave(SAD), broj premjetanja

proseno iznosi 78 i ukoliko se radi o velikim paketima koji se alju na odredita

izvan drave,brojpremjetanjaprosjenoiznosi 91.


5/22

Oigledno je da svaka poiljka mora imati kvalitetno pakovanje koje e je zatititi

od oteenja tokom transporta. Ali, pakovanju nije jedina funkcija da zatiti robu od

oteenja prilikom transporta. Funkcije pakovanja su mnogobrojne i stoga su

podeljene u etirigrupe:

zatitna funkcija prozvodna funkcija,

marketing funkcija,

upotrebna funkcija

Zatitna funkcija se ogleda u zatiti materijala, robe i proizvoda od spoljnih

mehanikih uticaja u vidu ogrebotina, lomova, ulegnua, klimatskih uticaja, u

vidu korozije, promene boje, i unutranjih hemijskih reakcija i biohemijskih

procesa.


6/22

Proizvodna funkcija pakovanja se ogleda u situaciji kada dobavlja dostavlja

poluproizvod nekoj proizvodnoj firmi, upakovan zajedno sa svim ostalim

elementima potrebnim za ugradnju tog poluprozvoda u neki finalni proizvod. Ovo

znaida proizvodna firma ne mora da planira nabavku tih dodatnih elemenata, veu

jednom paketu dobija sve toje potrebno.

Marketinkufunkciju pakovanje posjeduje zahvaljujuimogunostikomunikacije

sa kupcem. Poznata je izjava da ambalaa prodaje proizvod. Normalno je da

ambalaanije toliko monosredstvo pridobijanja kupaca (mora postojati kvalitetan

proizvod), ali je dokazano da ekupac, ako treba da se odluiizmeudva proizvoda

podjednakog kvaliteta, odluiese za ljepeupakovan proizvod.


7/22

Logistika funkcijapakovanja se ogleda u slijedeim zadacima pakovanja:

zatita proizvoda od rasipanja (teni, prakasti ili rasuti sadraj),

zatita proizvoda od utjecaja okoline (vlaga, temperatura, ultraljubiasto zraenje...),

zatita okoline od sadraja pakovanja (ukoliko se radi o agresivnom sadraju),

omoguavanje i olakavanje skladitenja (slaganje pakovanja jedno na drugo),

omoguavanje i olakavanje transporta, omoguavanje i olakavanje manipulacije,

zatita proizvoda od krae.


8/22

Razvoj ambalae i tehnologije pakovanja uslovljen je i uzajamno povezan sa

razvojem sistema distribucije dobara. Distribucija proizvoda poinje i zavrava se

pakovanjem i raspakivanjem.

U principu, u procesima distribucije sreu se tri vrste ambalae:

-potroaka ambalaa,

-komercijalna ambalaa,

-transportna ambalaa.

Potroaka ambalaa ima funkciju da uoblii jedinicu proizvoda na nain da ona

odgovara elji kupca po koliini koju kupuje, po izgledu i da mu bude pogodna zaprenoenje i uvanje do konane potronje. Dizajn ove ambalae mora biti takav da

kupac uoi robu, dobije elju za kupovinom i da mu pri tome ambalaa obezbijedi za

njega sve relevantne informacije.


9/22

Komercijalna ambalaaprvenstveno ima za cilj da formira i uoblii jedinicu

pogodnu za izlaganje u prodaji uz izuzetno naglaen marketinki pristup njenom

oblikovanju.

Suprotno potroakoj i komercijalnoj ambalai, transportna ambalaa ima za cilj

ostvarenje jedinice pakovanja, pri emu su naglaene zatitna i informaciona funkcija

koje su od najveeg znaaja za operacije kojima e jedinica pakovanja biti izloena u

procesu distribucije.

Tipini oblici ambalae mogu biti: sanduci, bale, burad, vree, kese, boce, staklenke

(tegle), konzerve, tube, folije i dr.


10/22

Papirna ambalaaZa izradu ambalae koriste se obian, specijalni i natron papir, talasastikarton i vieslojni karton.

Slika 1. Papirna ambalaa


11/22

Metalna ambalaa

Za izradu metalne ambalae koriste se razliiti metali i legure. Ova vrsta ambalaeima izvanredne fizike osobine, a nedostatak nekih je nedovoljna hemijskaotpornost, podlonost koroziji, vea masa i cijena u odnosu na papirnu, drvenu,plastinu i tekstilnu ambalau.

Slika 2. Metalna ambalaa


12/22

Drvena ambalaa

Za izradu drvene ambalae koristi se rezana graa etinara i liara, popravilu jeftinije vrste, kao i proizvodi prerade drveta (per ploa, furniri i dr.).Drvena ambalaa se pojavljuje u razliitim oblicima i po pravilu jenepovratna, odnosno za jednokratnu upotrebu.

Slika 3. Drvena ambalaa


13/22

Staklena ambalaa

Staklo ima iroku primjenu u izradi potroake i komercijalne ambalae. Imaveliku hemijsku otpornost, ne stvara toksine proizvode, ne daje miris,otporno je na atmosferske uticaje i nepropustljivo je za mikroorganizme,

gasove i tenosti. Osnovni nedostatak je laka lomljivost, relativno velikateina i slaba zatita od uticaja suneve svetlosti.

Slika 4. Staklena ambalaa


14/22

Tekstilna ambalaa

Tekstilna ambalaa se proizvodi od vlakana biljnog, ivotinjskog i sintetikogporijekla. Od ove ambalae proizvode se uglavnom vree razliitih dimenzija,razliite gustine tkanja sa razliitim nainom vezivanja i zatvaranja, to jepredmet posebnih standarda.Ova ambalaa je po pravilu nepovratna.

Slika 5. Tekstilna ambalaa


15/22

Plastina ambalaaZahvaljujui svojim specifinim osobinama, plastina ambalaa je vrlo brzoosvojila trite. Ona se relativno lako proizvodi, sa malim utrokom energije ivremena, posjeduje mogunost postizanja specifinih svojstava, najrazliitijihoblika i dimenzija (to nije uvijek sluaj sa ostalim materijalima). Tipini oblici

ambalae od plastinih masa su boce, gajbe, korpe, baloni, kante, burad idrugo.

Slika 6. Plastina ambalaa


16/22

Modularni sistem pakovanja je nastao iz jednostavne potrebe da se bolje iskoristi

prostor, bilo da se radi o skladinom prostoru ili o prostoru u transportnom sredstvu.

Meutim, da bi modularni sistem zaivio, bilo je potrebno prvo odrediti jedinstvenu

(optimalnu ili idealnu) veliinu jednog modula, kao i veliinu pakovanja u koje treba

sloiti takve module, a zatim i standardizovati te veliine, odnosno, nametnuti

privrednim organizacijama obavezu korienja tih veliina. Analizom se dolo do

podatka da je optimalna osnovica modula 400 x 600 mm, dok visina modula zavisi

od konkretnih potreba. Sa ovom osnovicom modula je mogue popuniti bilo koju

standardnu paletu koja se danas koristi (800 x 1200mm; 800 x 1000mm i 1000 x

1200mm).


17/22

Slika 7. Moduli


18/22

Paletizacija podrazumjeva obrazovanje manipulativno transportnih jedinica koje

omoguavaju manipulaciju proizvoda u veim cjelinama i time olakava i ubrzava

utovaristovar, poboljava korienje i upotrebu sredstava za manipulaciju,

transport i skladienje i omoguava mehanizaciju manipulativnih operacija.

Paleta kao sredstvo racionalizacije i paletizacije koristi se u transportu,manipulisanju i skladitenju razliitih vrsta pakovane i nepakovane robe.

Paleta u transportnom sistemu funkcionie kao pomono integralno sredstvo na

kome sadraj ostaje od poetka paletizovanja do momenta depaletizovanja, odnosno

krajnjeg korisnika.

Danas su u primjeni razliiti tipovi paleta u odnosu na povrinu poda i vrstu

nadogradnje, tako da imamo: ravne, stubne, boks palete i palete sa nastavcima, koje

prema nainu upotrebe mogu biti: za jednokratnu upotrebu, viestruku upotrebu-

povratne, interne i razmjenjive palete.


19/22

injenica da su pojedine palete razmjenjive,to ih svrstava u red paleta sa

najrasprostranjenijom primjenom, a u tu grupu spada i ravna drvena EUR paleta-

evropska paleta, koja se razmjenjuje na osnovu Ugovora o razmjeni izmeu lanica

paletnog pula. Radi zatite kvaliteta izrade palete, ovlacena kontrolna organizacija

Agencija za sertifikaciju EUR paleta Spekta iz Beograda obavlja sertifikaciju

i vodi jedinstveni registar proizvoaa. Takoe, preduzee vri sertifikaciju paleta

prema potrebama korisnika, tako da trenutno raspolae sa nekoliko desetina

sertifikovanih paleta razliitih dimenzija i nosivosti.Po objavi UIC 435-2, zvaninoj meunarodnoj dokumentaciji za izradu EUR paleta,

postoje tri osnovna kriterijuma za proizvodnju EUR palete, a to su:

Debljina dasaka, Ekser koji omoguava propisanu vrstou spoja i

Odredena vlanost drveta (22 %).


20/22


21/22

Slika 9. EUR paleta


22/22

Ambalaa igra veoma znaajnu ulogu u privlaenju panje potroaa, pruanju informacijao proizvodu, a vrlo esto utie i na donoenje odluke o kupovini. Ambalaa danas

predstavlja neodvojivi dio proizvoda te je neophodno da bude prilagoena potrebama i

zahtjevima potroaa.

U zavisnosti od osjetljivosti predmeta, naina na koji se transportuje, kao i zahtjevanogstepena zatite koriste se razliiti tipovi ambalaa..

Prije nego to se roba dostavi krajnjem potroau ona se kroz proces transporta mora vie

puta skladititi. Skladini ureaji osim usko specijalizovanih sredstava mogu biti i sredstva

koja imaju funkciju ouvanja pretpostavljene jedinice prevoza. Klasian primjer kada sedio ili cijelo transportno sredstvo moe smatrati skladinim ureajem jeste onaj kad se na

primjer sanduk prikolica, poluprikolica ili prikolica pa i cijelo vozilo stavi u funkciju

tereta, ali ne samo sa osnovnim zadatkom prevoza tereta nego i ouvanja integriteta tereta.

To dolazi do izraaja naroito u multimodalnim prevozima.

Documents

Pakovanje Roba