PANEUROPE PANEUR PE...Integracija ili dezintegracija Europske Unije – paneuropski odgovor i perspektive integracije u Jugoistočnoj Europi četvrt stoljeća poslije Zagreb, 21.—23

IntegracijailidezintegracijaEuropskeUnije–paneuropskiodgovoriperspektiveintegracijeuJugoistočnojEuropičetvrtstoljećaposlije Z a g r e b , 2 1 . — 2 3 . l i s t o p a d a 2 0 1 6 .

Raspadcarstava–totalitarniporetci–Drugisvjetskirat– stvaranjeEuropskeunijeischengenskeEurope o s i j e k , 2 0 . — 2 2 . l i s t o p a d a 2 0 1 7 .

GlasPANEUR PE

HRVATSKAPANEUROPSKAUNIJA FOEDUSPANEUROPEUMCROATICUM

BROJ 32 LISTOPAD 2017. GODINA XXII.

GLA

SPANEU

ROPE b

ro

j 32

I M P R E S S U M

TEKST PISALI

MislavJežić PavoBarišić NevenkaNekić LjudevitFranJežić PavaoNujić VanjaGavran MislavBarišić HrvojkaMihanović-Salopek NadaPomper AlenŽuškić KatarinaKatavić Bruno Rukavina StepanieWaldburg SebastianTončić MarinaMađerićRužicaŠpoljarić

UREDNIŠTVO

ŽeljkoObad RužicaŠpoljarić PavoBarišić LjudevitFranJežić PavaoNujić MislavBarišić MislavJežić VesnaIzaković NevenkaNekić DianaSutlović JasnaČmelić JelenaObad

PRIJELOM I GRAFIČKA OBRADA

TrpimirJeronimJežić

SLIKA NA NASLOVNICI

Drugidanmeđunarodnekonferencije HPEU 22. 10. 2016. ujutro u Staroj gradskoj vijećniciuZagrebu.

NAKLADNIK

Hrvatskapaneuropskaunija, Jurišićeva 1a/I, 10 000 Zagreb, Tel: 385 01 / 48 13 435 , 385 01 / 48 13 451 Fax: 385 01 / 48 13 453 www.hpeu.hr

TISAK

Grafomark,Zagreb

P A V O B A R I Š I Ć

ProfesorPavoBarišić,zaslužnipredsjednikHPEU od 2003. do 2016.,preuzeojedužnostministraznanostiiobrazovanja19.listopa-da 2016. u 14.VladiRepublikeHrvatskepodpredsjedanjemAndrejaPlenkovića.Kaoministar–uveomateškimuvjetimamanipuliranjaneistinamaimedijskehajkeprotivMinistraiVladekojuseježeljelooslabiti–pokrenuojenizprocesabitnihzafunkcioniranjepodručjaznanostiiobrazovanja:pobrinuosejezafunkcioniranjeznanstvenihcentaraizvrsnosti,potakaojeradPosebnogastručnogapovjerenstvaiizborEkspertneradneskupinezareformuobrazovanja,uzornosejeskrbiozauvjeteradauškolamaiobrazovnomesustavuRH i sa-vjesnoobavljaosvojudužnostsvedopreustrojaVladeRH 9.lipnja2017.kadajeunovojraspodjeliresorauVladinovikoalicijskipartnerHDZ-a HNS preuzeoresorznanostiiobrazovanja.Vidjetćemokolikojetimedošaoupitanjedaljnjirazvojtihprocesa.MinistarBarišićuži-vaoje,usprkosmedijima,takoširokupotporuakademskezajednicekakvućeMinistarstvoteškopostićiubudućnosti.

M I L E N A Ž I C F U C H S

AkademikinjaMilenaŽicFuchs,dugogodišnjapredsjednicaOdborazahumanističkeznanostiuEuropskojzakladizaznanostičlanicaEuropskoga savjeta za istraživanje, jedna je od12 znanstvenikaizabranih između 350 prijavljenih kandidata u tijelo The High Level Group on Maximising the Impact of EU Research and Innovation Programmes,strateškuskupinuEuropskekomisijekojaimazadaćuosmislitivizijubudućihistraživanjaiinovacijauEuropskojunijiiizraditipreporukezapovećavanjeutjecajanaulaganjaUnijeuovomepodručju.

M I S L A V J E Ž I Ć

Predsjednik HPEU Mislav Ježić dobio je na ožujskoj sjedniciFakultetskoga vijeća Filozofskoga fakulteta u Zagrebu PoveljuFilozofskoga fakulteta pod imenom Ljubitelj mudrosti. Ona je“najviše javno priznanje koje se dodjeljuje za posebne uspjehena unapređenju znanstvenoga i nastavnoga rada, za izvanredandoprinos u humanističkim i društvenim znanostima i širenjuugledaFakultetatepromicanjuhumanističkemisli,adodjeljujeseistaknutimznanstvenicimainastavnicimaFakultetakaonagradazasveukupanrad(životnodjelo)”.Zanimljivo,naistojsjednicitrenutnavećinačlanovaVijećajetakođerodlučilaneudovoljitijednoglasnoiskazanuzahtjevuOdsjeka,nastavnikaistudenata,zaproduljenjemnjegovaradnogaodnosanakonnapunjene65.godine.AkademikMislavJežićnagrađenjeigodišnjomdržavnomnagradomzaznanostupodručjuhumanističkihznanostiza2016.godinuza1)auktorskuknjiguHelladaiIndija(Zagreb:HFD i ŠK ,2016.),2)suauktorskuiuredničkuknjiguOntheGrowthandCompositionoftheSanskritEpicsandPuranas(Zagreb:HAZU,1916.),3)članakPurusa-NarayanaandUttara-Narayana.TheirImpactonthedevelopmentofVisnuismandHinduism,objavljenuBangkoku iNewDelhiu2016. godine. ProfesorJežićod2017./2018.ak.godineradinaFakultetufilozofijeireligijskihznanostiSveučilištauZagrebu.

Priznanja

ISSN BROJ 1333-0780

GlasPANEUR PEBROJ32 LISTOPAD2017.GODINAXXII.

HPEUHRVATSKA PANEUROPSKA UNIJA

2017.

Sadržaj

INTEGRACIJAILI DEZINTEGRACIJAEUROPSKEUNIJE paneuropski odgovor i perspekt ive integraci je u Jugoistočnoj Europi četvr t s to l jeća posl i je

Pavo Barišić | 2

Michael A. Lange | 4

Aleksandra Markić Boban | 5

Mirko Kovač | 6

Ivica Lovrić | 6

Alain Terrenoire | 7

Davor Ivo Stier | 9

Dubravka Šuica | 11

Marijana Petir | 13

Andrej Lepavcov | 15

Franjo Topić | 16

Pavao Nujić | 18

Stefan Haböck | 20

Franziskus Posselt | 22

Dejan Hribar | 23

Andrej Plenković | 24

Carlos Uriarte Sanchez | 26

Jacques Bonfils | 27

Gábor Andrássy | 29

Gordana Đurović | 30

Vojislav Mitić | 31

Marjan Gjorcev | 32

Vanja Gavran | 34

Nevenka Nekić | 36

Mislav Ježić | 37

Bernd Posselt | 39

IzjavaHrvatskepaneuropskeunijepovodommeđunarodnepaneuropskekonferencije2016. | 43

Događanjauzkonferenciju | 45

PANEUROPSKADOGAĐANJA

IZVJEŠĆA MPEU

43.Paneuropskidani,NeustadtanderWeinstrasse | 48 Međunarodnapaneuropskakonferencija,Bihać | 49

DOGAĐANJA U ORGANIZACIJI HPEU

T R I B I N EPredstavljanjemonografijačlanovaMladežiMatkaGlobačnikaiLjudevitaFranaJežića| 55

ŠumeuHrvatskoj–dariobaveza | 57

Europsko-ruskiodnosi | 57

PredstavljanjeknjigeVladimiraGossa“Space:SenseandSubstance” | 58

Migranti,migrantskakrizaistereotipi | 58

S K U P O V ISkupštinaHrvatskepaneuropskeunije | 59

K U L T U R N A D O G A Đ A N J AIzložbaslika“Dvijedomovine” | 59

IzložbaslikačlanovaUdrugestvarateljaukulturiNovaGradiška | 59

Izložbaslika“Portretiistijene” | 59

Predstavljanjezbornikaradova“BugariiHrvatikrozstoljećaibilateralnehrvatsko–bugarskesuradnje” | 60

Božićnisusret2016. | 61

ZANIMLJIVOSTI

Predstavljanjeknjige“HelladaiIndija” | 66

Predstavljanjeudžbenika“Idealvladavinepuka” | 68

Paneuropskapismapotporeministruprof.dr.sc.PaviBarišiću | 69

INMEMORIAM | 72

MarkoVeselica(1936. — 2017.)

JojaRicov(1929.-2017.)

StjepanHerceg(1939.-2016.)

VišnjaSeverSiglhuber(1923.—2016.)

MLADEŽHPEU

AktivnostiMladežiHrvatskepaneuropskeunijeu2016./’17. | 62

OGRANCI

FraLukinozvonovraćenonasvojepovijesnomjestonaSokolovcu,Požega | 64

GostovanjučlanovaHPEU uŠopronu | 65

Međunarodna konferencija

HRVATSKE PANEUROPSKE UNIJE u suorganizaciji s

MEĐUNARODNOM PANEUROPSKOM UNIJOM i

MINISTARSTVOM VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA REPULIKE HRVATSKE

Integracija ili dezintegracija Europske Unije – paneuropskiodgovoriperspektiveintegracije u JugoistočnojEuropičetvrtstoljećaposlije

Zagreb, 21. — 23. listopada 2016.

.

2

IntegracIja IlI dezIntegracIja europske unIje paneuropskI odgovor I perspektIve IntegracIje u jugoIstočnoj europI četvrt stoljeća poslIje

HrvatSka PaneuroPSka unija održala je u Zagre-bu 21.–23. listopada 2016. veliku međunarodnu konferenciju pod naslovom “Integracija ili dezin-tegracija Europske unije – paneuropski odgovor i

perspektive integracije u Jugoistočnoj Europi četvrt stoljeća poslije”, koja je bila pod visokim pokroviteljstvom predsjed-nice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, Mini-starstva vanjskih i europskih poslova rH, gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića i župana Karlovačke župani-je Ivana Vučića. Suorganizatori su bili Ministarstvo vanjskih i europskih poslova rH i Međunarodna paneuropska unija.

Na skupu su sudjelovale delegacije iz trinaest paneu-ropskih organizacija (Peu Francuske, Belgije, Španjolske, Njemačke, Švicarske, Austrije, Mađarske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Makedonije i Hrvatske), iz ogranaka Hrvatske paneuropske unije i središnjice, te mnogobrojni ostali pozvani gosti.

Konferencija je imala za zadaću osvijetliti suvremena gibanja i perspektive te dati paneuropski odgovor na dva ključna pitanja: kako zaustaviti dezintegracijske tendencije u Europskoj Uniji te kako pospješiti stabilnost, demokrati-zaciju i proširenje integracije na zemlje Jugoistočne Europe.

Za razliku od prethodnih godina, deklaracija povodom konferencije nije donesena na samoj konferenciji, nego je izjavu donijela HPeu na izbornoj Skupštini 5. studenoga 2016.

U sklopu konferencije održan je i koordinacijski sasta-nak mladeži Međunarodne paneuropske unije. Posebna odlika konferencija bila je i to što su svoje prve govore po sastavljanju hrvatske Vlade ovdje održali ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier.

Radom konferencije predsjedavali su jedan za drugim počasni predsjednik HPeu Mislav Ježić, glavni tajnik HPeu Ljudevit Fran Ježić i potpredsjednik HPeu Daniel Bučan.

I . D A N — G o v o r i p r i s v e č a n o m e o t v a r a n j u k o n f e r e n c i j e

Pavo Barišić , miniStar znanoSti i obrazovanja

Poštovane dame i gospodo, uvažene ekscelencije, dragi paneuropski prijatelji!

Iznimnamiječastivelikozadovoljstvopozdravitivasiizrazitisrdačnudobrodošlicuuprigodiobilježavanjasre-brenogajubilejaHrvatskepaneuropskeunije.Pripremuovogodišnjemeđunarodnekonferencijeijubilarnepane-uropskesvečanostizapočeosamkaopredsjednikHrvatskepaneuropskeunije.Nosobziromdasamdvadanaprijeodržavanjanastupionadužnostministraznanostiiobra-zovanja,povukaosamsesdužnostipredsjednika.Pozdrav-ljamvasstogakaobivšipredsjednikuimeMinistarstvaznanostiiobrazovanjaRepublikeHrvatske.

Radostansam,dragipaneuropskiprijatelji,štosteseodazvalipozivuidošlinanašerođendanskoslavlje.Želimsponosomistaknutikakosenaovojkonferencijiokupionajvećibrojizaslanstavaisudionikaiz13zemaljaise-strinskihpaneuropskihorganizacija.Hvalavamštosteseokupiliuznatnombroju.Svojomnazočnošćupočastilistenašuobljetnicuiuveličalijubilarnusvečanost.

Takođersradošćuobznanjujemdaćeuraduoveme-đunarodnekonferencijesudjelovatiidvauglednačlananašegapaneuropskogpokreta,donedavnozastupniciuEuropskomparlamentu,kakojenajavljenouprogramu,aodprijedvadanananovimdužnostima.NaposebannačinželimnajavitisudjelovanjepredsjednikaVladegospodi-naAndrejaPlenkovićaipotpredsjednikaVladeiministravanjskihieuropskihposlovagospodinaDavoraStiera.

KadajemeđunarodnipredsjednikPaneuropskeunijeg.AlainTerrenoire,uputiočestitkug.Plenkovićuupovoduimenovanjazapredsjednikatezaželiouspješanradnjego-vuodabranomuministarskomusastavu,primijetiojekako

seradioVladisnajvećompaneuropskomzastupljenošćuiopredjeljenjemuEuropi.ZemljakojajeposljednjaušlauEuropskuUnijupotvrđujeznačenjeiposlanještogajepa-neuropskipokretsvjedočiouostvarenjunjezinačlanstva.Zacijelojeosobituuloguutomepothvatuodigraoupravohrvatskipaneuropskiogranaktijekomsvojegačetvrtsto-ljetnogdjelovanja.

Paneuropskojegeslo,kojejeosobitoisticaobivšime-đunarodnipredsjednikOttovonHabsburg,dajenajboljeslavljekadajeradno.StogasmonašprvičetvrtstoljetnijubilejposvetilirazmatranjuoiznimnoaktualnijojtemiintegracijeidezintegracijeEuropskeUnije.Usavjetovanji-mairaspravama,našimskupnimdeliberacijama,valjaseuputitiupotraguzaprimjerenimpaneuropskimodgovori-manaizazovekojiseotvarajupredeuropskimgrađanima.

PrijedvadesetpetgodinazaHrvatskujetadašnjaEurop-skazajednicabiladalekiideal.SadajeRepublikaHrvatskapunopravnačlanicaEuropskeUnije.Zemljeususjedstvuulažuvelikenaporeupribližavanjueuropskimintegraci-

3


jama,odBosneiHercegovine,CrneGore,Srbije,Makedo-nijedoKosovaiAlbanije.OsjećamovelikuodgovornostipotrebusurađivatisnjimaipripomoćinapribližavanjuEuropskojUniji.Zatosmopozvaliuglednegovornikeizbrojnihpaneuropskihorganizacijadanamdadusvojpri-nosupromišljanjuideliberacijiostanjuiperspektivamaeuropskihintegracija.

Kada se govori o europskim integracijama, tada seuglavnommislinarazneoblikeinstitucionalne,gospodar-ske,političkesuradnje,društveneikulturnesuradnjekojaseponajvišeodvijajukrozEuropskuUniju,VijećeEuropeiliraznemeđuvladineorganizacije.Alimnogipritomeza-boravljajudajenajstarijameđunarodnaorganizacija,kojajeodvažnoijasnoprije94godineproklamiralaeuropskeintegracije,bilaupravoPaneuropskaunija.

Zatojeodgovornostpripadnikapaneuropskogapokretaosobitovelikakadasenađemopredizazovomdezintegra-cije.Osjećamosepozvanireagiratiiposlatisvojeporuketeukazatinamjerekojevodepoboljšanjustanja.JeročitojesadadaEuropskaUnijaprolaziiznimnoteškorazdobljekušnje,moždainajizazovnijedosada.Uzdrmanajeiuskovitlanavrtlozimairasjedimagolemihrazmjera,izloženanajvećojneizvjesnostiodsvojegaza-četkaprijevišeodšestdesetljeća.Tre-bastogaojačatinjezinupovijesnuper-spektivuiposlanje,agrađaneučvrstitiuhrabrosti,razboritostiisolidarnosti,kakobiuspjelinadvladativišestrukukrizu.Osobitotrebasamopouzdanjauvlastitekreativnesnageipovjerenjauizgrađeneinstitucije,djelovanjazaza-jedničkodobroistvaranjenovihvri-jednosti.Tražeseposlenicisvizijamaiodlučnošćukojisuustanjuosmislitipravceiusmjerenjazanjezindaljnjiputirazvoj.

Kadajepriječetvrtstoljeća,krajemsvibnja 1991.,osnovanaHrvatskapa-neuropskaunija,uEuropisenavaluurušavanjapreosta-takatotalitarnevladavineistočnogablokaiuosvitnovedemokratizacijesnažnoubrzavaopostupakintegracije.Usvijetusejeosjećaopozitivanučinakotvaranjaiglobalno-gapovezivanja.NajstarijijepokretzaujedinjenjeEuropeaktivnosudjelovaoutimpovijesnimzbivanjimaotvaranjaiinstitucionalnogapovezivanja.PredvodiojeprekretničkepothvateodznamenitogapaneuropskogapiknikauŠopro-nuizalaganjazaukidanjepodjelauzdužželjeznezavjesedoformuliranjaprogramskihnačelapravednogapolitičkogaipravnogaustrojaeuropskihintegracija.Slijedilojeubrzanoeuropskozbližavanje,uvođenjezajedničkevalute,ukida-njeviznogaigraničnogasustavanadzoraiuspostavljanjeSchengenskegraničnezone,kaoimnogedrugeblagodatiipogodnostizaživotnjezinihgrađana.

Međutim,danassvjedočimodrugačijemustanjuipo-stupkueuropskeintegracije.Podudaromglobalnefinancij-skekrizenarušenajesolidarnostuEuropskojUniji.Dove-denojeupitanjepovjerenjeeuropskihgrađanaueuropskeinstitucije,poglavitoueuropskumonetarnuuniju.Umje-

stoeuropskogaustavadonesenjeLisabonskisporazumkojisamodjelomičnoomogućujeefikasnofunkcioniranjeeuropskezajednicedržava.Jednaodsredišnjiheuropskihgospodarskihipolitičkihsila,UjedinjenoKraljevstvo,do-nijelojenanedavnomereferendumuodlukuoistupanjuizeuropskezajednicenaroda.Otvorenjefamozni“Brexit”snaznakamagrčevitesvađeiprijeporakakviseuvriježenoisastrastvenimizljevimavodeprirastavljanjudugogodiš-njihzajednica,osobitobračnih.SchengenskisegraničnirežimumjestonajavljenogaproširenjanaHrvatskuovegodine,podutjecajemnesretnihdogađajavezanihuzmi-grantskukrizu,počinjeurušavati.Mnogesuzemljeponov-novratilegraničnekontrole.

Migracijskivaloviizbjeglicaiekonomskihimigranataizmnogihzemalja,poglavitosasusjednihkontinenataAzijeiAfrike,dovelisudorazdorameđueuropskimdržavama.PodijelilaseEuropskaUnijaupogledunanačinkakobisetrebalopristupitirješavanjuprihvataiintegracijepro-gnanikaipridošlihljudi,štovodipovećanjukrizeucjelini.Europasetijekompovijestisusretalasbrojnimmigraci-

jamastanovništva.AliovajmasovniprognaničkiegzodusizzemaljaAzije,prijesvegaBliskogaistoka,teosobitoizsjeverneAfrike,takođersiliEurop-skuUnijudasesuočisdvamaizazo-vima.

Prvi je pitanje vanjskih granicaEuropeinjihovaučvršćenjaosobitopremajugoistoku.StimejepovezanadvojbaomogućempristupuRepublikeTurske,kojajezapočelasvojeprego-voresEuropskomUnijomneposred-noprijeRepublikeHrvatske.DrugijepregovaranjeimogućepotpisivanjetrgovinskogasporazumaizmeđuEU i SAD podnazivomTransatlantskotrgovinskoiinvesticijskopartnerstvo(TTIP).Potonjiugovornekismatra-jutrostrukoopasnimpoEuropu:po

identitetEurope,posuverenosteuropskihzemaljapredmultinacionalnimkorporacijamatepoeuropskusocijalnuiekološkupolitiku.KaoukupnirezultatmigracijskekrizeuEuropimožesesnelagodomuočitiporastksenofobije,nacionalističkihišovinističkihpokreta,zatvaranje,po-djele,sumnjičenjaisukobljavanja.SvesutotendencijeizravnosuprotstavljeneključnimpaneuropskimidejamaivizijamazbogkojimajedošlodoujedinjavanjaEurope.

Nasuprottomu,uJugoistočnojEuropi,gdjejeurušava-njetotalitarnekomunističkevladavinepriječetvrtstoljećadonijelonajvećaratnarazaranja,agresijeietničkačišćenjauEuropinakonDrugogasvjetskograta,danasseosjećaznatanzaokret.Osjećasesnažanzamahiopredjeljenjepremademokratizaciji,stabilnostiieuropskojintegraciji.PunopravnimčlanicamaEuropskeUnijepostalesuvećra-nijezemljekojezatvarajuJugoistočnuEuropusjuga,jugoi-stokaiistoka,ponajprijeGrčka1981.,apotomRumunjskai Bugarska 2007.TakođersučlanstvouEuropskojUnijisteklezemljeusjeverozapadnomdijelu,prvoSlovenija2004.,anaposljetkuHrvatska2013.

U tome svjetlu paneuropski pokret treba otvoreno raspravljati o pitanju daljnjega proširenja

Europske Unije na jugoistok. Jer u taj geopolitički i

geoekonomski prostor sve snažnije i dalekosežnije

ulaze određene sile koje ga žele udaljiti od europskih integracija.

Tako bi se s pogrješnim koracima mogla ponoviti nesretna priča s početka

dvadesetoga stoljeća.

4


OstalezemljeJugoistočneEurope–svesmješteneizme-đutihdvajukrajeva–natječuseupregovorimazačlanstvoilizadobivanjestatusakandidatazaulazakuEuropskuUniju:BosnaiHercegovina,Srbija,CrnaGora,Kosovo,Al-banijaiMakedonija.PitanjesečlanstvaTurskerješavanaposebannačinipodijeljenojeizmeđuonihkojipodupirupunopravnočlanstvoionihkojizagovarajuposebanstatus.UsvakomeslučajuTurskajevažnapoveznicaEuropskeUnijesazemljamaislamskogasvijetaipotrebanpartnerprirješavanjuaktualnemigrantskekrize.

Utomesvjetlupaneuropskipokrettrebaotvorenora-spravljatiopitanjudaljnjegaproširenjaEuropskeUnijenajugoistok.Jerutajgeopolitičkiigeoekonomskiprostorsvesnažnijeidalekosežnijeulazeodređenesilekojegaželeudaljitiodeuropskihintegracija.Takobisespogrješnimkoracimamoglaponovitinesretnapričaspočetkadvade-setogastoljeća.

Prirazmatranjutogapitanjavaljauzetiuobzirčinje-nicudaodlazakUjedinjenogaKraljevstvamožebitinado-knađenenergijomzemaljasjugoistokakojesebevideueuropskojzajednici.EuropskaUnijazasnovanajenadra-govoljnomečlanstvuivoljigrađanaonihzemaljakojisebeprepoznajuupaneuropskojzajednicimira,demokracije,ljudskihpravaizajedničkogatržišta.Tazajednicaimaelementepovijesnogaidentitetaitrebatežitisnaženju

vlastitemisijenasvjetskojpozornici.Konferencijaimazadaćuosvijetlitisuvremenagibanja

iperspektivetedatipaneuropskiodgovornadvaključnapitanja.PrvojekakozaustavitidezintegracijsketendencijeuEuropskojUniji.Stimejepovezanoidrugo,kakopospje-šitistabilnost,demokratizacijuiproširenjeintegracijenazemljeJugoistočneEurope.

Nadamsedaćemoudruženjuiraspravamaštoćemovoditiunarednadvadananaćiodgovorenaizazovede-zintegracijeirasvijetlitimogućeipoželjneoblikeeuropskeintegracije.Kaoputokazmožeposlužitisljedećapoučnaizreka, koja se pripisuje Aristotelu: “Nemožemo pro-mijenitivjetar,alimožemozatodrugačijenamjestitijedra.”

Usvevidljivijimklimatskimpromjenamakojesemjereuprirodnomokruženju,velikisusepolitičkiigeopolitičkivjetroviikovitlacisručilisadanaEuropu.Akoihsevećnemožeizbjeći,posavjetujmosekakonavrijemeprilagoditijedradanepolomejarboleipotopebrod.Nekanjihovaenergijaipotisakomogućisnažanzamahzanoviuzletiuspješnuplovidbupremamiruiblagostanjueuropskihgrađanaisvijetaucjelini.Mudribrodariumijuupravlja-tilađutakodaposadaizbjegnedezintegraciju.Uspješnaeuropskareintegracijamožepodaritisvijetunoveoblikeprosperitetnogaživljenjagrađanaostvareneuplodnomeisolidarnomezajedništvudržava.

Michael A. Lange , ravnatelj zaklade konrad adenauer

Poštovani Potpredsjedniče Vlade i Ministre vanjskih i europskih poslova, poštovani Ministre znanosti i obrazovanja, poštovani članovi Europskoga parlamenta, predstavnici grada Zagreba, predstavnici nadbiskupa grada Zagreba, predstavnici Paneuropske unije, dame i gospodo!

ŽelimvamizrazitidobrodošlicuuimeZakladeKonradAdenauer,njemačkepolitičkezakladekojajeponosnaštoponovnopodupirenašepaneuropskeprijateljeuorganiza-cijiovogodišnjekonferencijeopaneuropskimodgovorimaiperspektivamaeuropskeintegracijeuJugoistočnojEuropičetvrtstoljećakasnije.VećinavasznakakojeZKApove-zananesamosnjemačkomstrankomCDUkojupredvodinjemačkakancelarkaAngelaMerkel,većnosiiimeosni-vačatestrankeiprvogapremijeraSavezneRepublikeNje-mačkeKonradaAdenauera,kojijejedanodotčevaosnivačaEuropskeunijekojasetemeljinakršćanskodemokratskimnačelimaiželjidaseujediničitavaEuropa.ZanašujeZa-kladupredanosttimvrijednostimaiujedinjenjuEuropeodpočetkapasvedodanaszapravonajvažnijamisija.

StogamidopustitedaprenesempozdraveidobreželjetrenutnogapredsjednikaZaklade,dr.Hansa-GertaPötte-ringa,koji jegotovočitavusvojukarijeruposvetiopro-micanjuprocesaeuropskeintegracijeijačanjuinstitucijeEuropskogaparlamenta.Većinanasse,vjerujem,slažekakosuprijevišedesetljećademokršćanskestrankezapo-čeleproceseuropskihintegracija,ajednakotakoidanasostajuključnimpolitičkimfaktorimaumnogimdržavama

članicamaEuropskeunije.DemokršćanskevrijednostijošuvijekodržavajuvrijednostiipolitičkaočekivanjavećinestanovništvaEuropskeunije.Tesustranke,aipaneurop-skipokretiotada,mobiliziralevelikbrojčlanovateseuvelikomebrojuudružileipostalečlaniceEuropskepučkestrankekakobidoprinijelipolitičkomuodlučivanjuuokvi-ruEuropskogaparlamenta.

Unašojzemljidomaćinu,novaVladakojupredvodiHDZ,strankačlanicaEuropskepučkestranke,upravoseovihdanakonstituiranakonuvjerljivepobjedenaproteklimparlamentarnimizborima.TanovakoalicijskaVladamoratćesenažalostsuočitisbrojnimlokalnimimeđunarodnimizazovima,ameđunjimaosobitosBrexitomimigrantskomkrizom.Možemosenadatikakoćeseusuočavanjustimizazovimanesamoodržatiosnovnanačelademokršćanske

5


politike,negočakiojačati.UtojborbiMeđunarodnapane-uropskaunijamoraodigratisvojuvažnuulogu,aZakladaKonradAdenauer spremnaje nastaviti svoj doprinosuspješnojsuradnjikojatrajevećdugogodina.

Stabilnost, mir i praved-nost mogu se ostvariti i odr-žatisamoakosenastavipro-ces europskoga proširenja.Svi se moramo angažiratikakobismoostvarilitajnašsan mira i prosperiteta zasvegrađaneinarodeEurope.Utomesmislu,želimMeđu-narodnojpaneuropskojunijiovomprilikomjošvišeuspje-haunjezinimpothvatimaunarednimgodinama.

DopustitemidauimeZakladeKonradAdenauer,aisvihnasčestitamdugogodišnjemupredsjednikuHPEU i našemu dobromuprijateljuipoznanikuPaviBarišićuimenovanjeministromobrazovanjaiznanostiuhrvatskojVladi.DragigospodineBarišiću,kadsmopočelipripremezaovajdoga-

đajprijenekolikomjeseci,nismomoglipredvidjetištoćeseumeđuvremenudogoditi.NokakojenašaZakladauvijekspremna,čakinaononeočekivano,dopustitemidaVamdarujemovomprigodomjedandarkaonašznakzahval-nostinadjelovanjuuokviruHPEUiistovremenoželjuzapunouspjehauVašojnovojulozi,izvolite!

Aleksandra Markić Boban , ravnateljica zaklade HannS Seidel

Poštovani gospodine potpredsjedniče Vlade i gospodine ministre Stier, poštovani gospodine ministre Barišiću i još uvijek dragi predsjedniče Hrvatske paneuropske unije, gospodine rektore, uvažene gospođe zastupnice u Europskome parlamentu, monsieur Terrenoire, gospodine predsjedniče Međunarodne paneuropske unije, Herr Botschafter, uvažene gospođe i gospodo veleposlanici, dame i gospodo, dragi Paneuropljani!

IzuzetnomijedragoiosobitamiječastštovasuimezakladeHannsSeidelmogupozdravitinagodišnjojmeđu-narodnojkonferencijiHrvatskepaneuropskeunije,kojase,kaoštosmovećčuli,bavipitanjemintegracijei/ilide-zintegracijeEuropskeunijeipokušavadatipaneuropskiodgovoriperspektiveintegracijeuJugoistočnojEuropiče-tvrtstoljećaposlije.MeđunarodnekonferencijeHrvatskepaneuropskeunijeuvijeksuposebandogađajiprilikadasevodećiPaneuropljaninađuidajuintelektualniimpe-tuszapronalaženjeodgovoranauvijekaktualneeurop-sketeme.ČestitkenatomeizahvaljujemštosmoimikaoHannsSeidelStiftungdiotogaprojektaihvalanadivnojdugogodišnjojzajedničkojsuradnji.

PitanjeintegracijeilidezintegracijeEuropskeunije,baškaoipitanjepoputprodubljenjailiproširenja,pitanjasukojasuvjerujemutkanausametemeljeEuropskeunije.Europskajeunijausvojojpovijestiprošlamnogeirazno-vrsnekrize,odpropastiEuropskeobrambenezajednice1954.,deGaulleovavetapristupanjuVelikeBritanijeEu-

ropskojzajednici1963.,danskoga‘ne’Maastrichtu,europ-skogustavakojijevećspomenutmaloranije,ičitavoganizakrizakrozkojejeEuropskazajednicaiEuropskaunijaprolazilatijekomvišeodpolastoljećasvojegapostojanja.Međutim,tistalnidinamičniprocesiikrizeučinilisuEu-ropskuunijučvršćomizbijenijomusvojimredovimajerbaremsuiskustvadosadapokazaladajeEuropasvakiputizkrizeizašlajošjača.Onajedanasvelikasila,superpower,ipobrojustanovništva,ekonomskojsnazi,povojnojsna-ziipoglobalnojpolitičkojmoći.Nasvimanamajedajutakvomočuvamo.

PitanjedaljnjegaproširenjaEuropskeunijenajugoistokEurope,kakobiizadnjecrnetočkenazemljopisnojkartiEuropebilezaokružene,temajekojazaokupljainašuza-kladuHannsSeidelStiftung.Upravojestogaodsiječnja

6


ovegodine,anatemeljuodlukenašesredišnjiceuMünche-nu,otvorenregionalniuredsasjedištemuZagrebu,daklesmještenjeunašimzagrebačkimprostorijamauAmru-ševoj,upravokakobiseunadležnostigospodinadoktoraKlausaFiesingera,regionalnogadirektorazaJugoistočnuEuropu,čijevampozdraveovomprilikomizručujem,pot-pomogaotajproces.Jerprocesproširenjausvojojosnovisadržiidejujačanjademokratskeipravnedržave,idejutolerancije,solidarnosti,prekograničnesuradnjeisuzbija-njesvihonihnegativnihtendencijakojimaEuropavećviše

od 60godinateži.UtomesmisluvjerujemdasesvimikaoPaneuropljanikojidijelimoistevrijednosti,ikojejekolegaLangemaloprijespomenuo,slažemoispolitikomOttavonHabsburg,takozvanompolitikom‘praznogastolca’,idasviistotakodijelimozajedničkuvjeruueuropskuideju,ueuropskiprojekt.ZanasjeujedinjenaEuropazajednicaprava,miraislobodeutemeljenanakršćanskimvrijed-nostima.Utomesmisluželimovamsvimainspirativnediskusijeiizlaganjauidućadvadana.Hvala!

Mirko Kovač , moderator nadbiSkuPSkoga duHovnoga Stola

Cijenjeni uzvanici, dame i gospodo, iznimna mi je čast prenijeti vam iskrene pozdrave zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, koji zbog spriječenosti nije mogao nazočiti ovoj hvalevrijednoj konferenciji koja danas započinje svoj rad.

UsvojeosobnoimeželimistaknutikakojeCrkva,počevšiodnjezinihnajuzvišenijihpastira,namjesni-kanaPetrovojkatedri,posebnoprošlogastoljećakaoidanas,kaoinašihbiskupa,posebnouzoritogaKar-dinala,douvjerenihvjernikalaika,kojisudalisvojnezaboravnidoprinosueuropskomeujedinjavanjuizajedništvu,uvijekpodržavalazajedništvoeuropskihnarodaizemalja,nezatvarajućipritomeočiodiza-zovaipitanjakojisusenalaziliilisenalazenaputuzajedništvu.VamajepoznatodajepapaIvanPavaoII. 1991.godinesazvaoposebnubiskupskusinoduzaEuropu,skojesusinodskiocisvimaporučilidasusvjesnigolemihizazova,aliivelikihprigodatadašnje-gatrenutka,tedaudijaloguiusrdačnojsuradnjisasvombraćomisestramaEuropeisvijeta,želeponu-ditidoprinosizgradnjinoveEurope,kakobismobilisvjedociKristakojinasjeoslobodio.Kakojeistaknu-touzavršnomesinodskomedokumentu,europskajekulturaizraslaizmnogihkorijena,alikršćanskajevjeradalaoblikEuropiutisnuvšiunjenukolektivnusvijestneketemeljnevrijednostizačovječanstvo.UtomesmislugovorimookršćanskimkorijenimaEuro-pe.Istinajedapredzajedništvomuvijekpostojistrah

daćeonoposebno,uovomekontekstusuverenitetinacionaliidentitet,oslabiti.Nonašisunashrvatskibiskupiuporuci2012.godinepotaknulinarazmišlja-nje,daćestrahodugrožavanjasuverenitetaiposeb-nonacionalnogaidentitetapostatirealansamoakosaminebudemodovoljnodržalidosvojesuverenosti,kulture,jezika,dobaraisvegaonogapočemujesmotoštojesmo.DanašnjimpakkoracimaueuropskomujedinjavanjuizajedništvudjelomičnosezrcaliisansvetogapapeIvanaPavlaII .ibrojnihEuropljanadaseujedinjavanjeneograničisamonanjezinzapad,negodaobuhvatinjezinsrednjiiistočnidio.Stogaizahvaljujemorganizatorimaipredavačima,štoćeupravotajvidširenjaeuropskogazajedništvanaci-jelikontinentsvojimdoprinosomjošboljeosvijetliti.Hvalasvima!

Ivica Lovrić , izaSlanik gradonačelnika milana bandića

Uvažene gospođe i gospodo, cijenjeni uzvanici, predavači, gosti i ekscelencije, osobita mi je radost što vas mogu pozdraviti, prije svega u ime gradonačelnika Grada Zagreba gospodina Milana Bandića, ali i u svoje osobno ime!

Dopustite,iakosmogotovosviuovojdvoraniposebnoipoimeničnopozdravljani,daipakposebnepozdraveičestitkeuručimdvojiciprisutnihministaraunovojhrvat-

skojVladi,gospodinuStieruigospodinuBarišiću,sače-stitkama,željamaivjeromdaćeradnovehrvatskeVladedoprinijetijačanjuHrvatskeuzajednicieuropskihnaroda.RadostanizahvalandavasmogupozdravitidanasovdjekaopredstavnikGradaZagreba,glavnogagradaRepublikeHrvatskeidomaćinaovemeđunarodnekonferencije,že-limizrazitiradostštoHrvatskapaneuropskaunijavećdvaipoldesetljećapokušavaiuspijevaostvaritisvojuzadaćunatragurazmjeneiskustavaiširenjasveeuropskeideje,iprijesvegaželimpodsjetitidauovome,zaEuropskuunijuiznimnozahtjevnomeiturbulentnomerazdoblju,iovakonferencijaimaznačajiulogudasvojimznanjima

7


iiskustvimapokušauovatridanadatiodgovornaonadvaključnapitanjakojastevipostavili,atojekakoza-ustavitidezintegracijsketendencijeuEuropskojuniji,tekakopospješitistabilnost,demokratizacijuiproširenjeintegracijenazemljeJugoistočneEurope.Dopustitemisamojednumaludigresiju.JošjučeruovojkućisamimaoprilikuprimitijednudelegacijuravnateljaizMakedonije.OniuHrvatskugledajukaodioEuropeikaoneštoštosunjihoviciljeviiželje,azanimljivoje,iakosunamzakonskarješenjagotovoidentičnakadajeupitanjuobrazovanje,demokratskistandardiirazinaprimjenjivostiseuvelikerazlikujuitojeonoštojetakođerjednavelikavrijednostEuropskeunijeisasvimsigurnosuveliketežnjeuJugoi-stočnojEuropidasetevrijednostidostignu.Nedvojećidaćeovajskup,bezobziranastupanjkonkretnostiodgovorakojisemogudatiuovatridananapostavljenapitanja,ipakumnogomepridonijetiuispunjavanjupaneuropskihciljeva,atoje,kaoštosmovećčuli,Europazajednicaprava,mira,slobode,ikršćanskihvrednota.Jošjednom,ovomprilikomčestitamorganizatorima,aposebnodosadašnje-mupredsjednikuprofesoruBarišiću,naovih25 godina i nasvemonomeštočine.ŽelimpodsjetitidasmosvisvjesnikolikojeHrvatskapaneuropskaunijasvojimdjelovanjemdaladoprinosanaEuropskomeputuHrvatske,pričemujeigradZagreb,štosponosomuvijekističemo,dobiosvojeza-

služenomjestoudruštvueuropskihglavnihgradova,kaonajmlađaeuropskametropola.StogasmosemiugradskojupraviGradaZagrebauvijektrudiliprepoznavati,anadamsedasmoiuspijevali,vrijednostiivažnostidjelovanjaHr-vatskepaneuropskeunije,tesmojupokušavalisustavnopodupirati,štočinimoidanas,asvojgovorželimzavršitisuvjerenjemdaćemotouspješnočinitiiubuduće.Hvalavamlijepaiživjeli!

Alain Terrenoire , PredSjednik međunarodne Peu

Gospodine Ministre vanjskih i europskih poslova, gospodine Ministre znanosti i obrazovanja te Predsjedniče HPEU, gospodine predstavniče gradonačelnika grada Zagreba, predstavniče kardinala, dragi potpredsjedniče i prijatelju Mislave Ježiću te dragi paneuropski prijatelji!

PrijetrigodineHrvatskanasjeobradovalapridruživšisevelikojeuropskojobitelji.Trisugodineprošleotkadsamimaoprilikuisrećuproživjetitajtrenutak.SretansamštosamdanassvamaištomožemoproslavitidvadesetipetuobljetnicunastankaHPEU.Onajejednadoistauzornaorga-nizacijaidioMeđunarodnePEU.VistesedušomitijelomborilidaHrvatska,kojajeimalasvaobilježja,sverazlogeiargumentedapostanepunopravnačlanicaEuropskeunije,utomezaistaiuspije.ZadovoljstvomijebitisvamauZagrebuuovomevažnomtrenutkujersubrojnihrvatskipaneurop-skiprijateljipostalidijelomnovehrvatskeVlade.Stogaćuvečerasbitivišeoptimističannegoštobitomoždadopuštaleokolnostinaeuropskojrazini,jerdržimdajetakavpostavuokvirunovehrvatskeVladeuistinuvelikasrećaiprilika.

UlazimouvažnorazdobljezaEuropuupolitičkomesmi-slu.Nažalost,23.lipnjaUjedinjenoKraljevstvodonijelojeodlukuonapuštanjuEuropskeunije.Radiseodemokratskojodlucikojutrebapoštovatiiprovestibezodlaganja.Europ-skaunijamoraznatikakoiskimedaljegraditibudućnost.Istotako,potrebnojeuvažavatiipolitičkeodlukeudrugimeuropskimzemljama.PritomemislimnaŠpanjolskuiItalijukojimasadatrebaomogućitistabilnost.Idućegodinećesei

uNjemačkojiuFrancuskojnaizborimaodlučivatiovelikimeuropskimpitanjima.Stogajepostojanječvrsteiproeurop-skeVladeuHrvatskoj,kojasvojsmjergradinastabilnimirealnimproeuropskimosnovima,dobravijestzaEuropu.

SasvimjejasnokakonovaEuropa,kojutolikopriželjkuje-mo,nemožebitirealiziranabezdoprinosanjezinihnajvećihnaroda.No,potrebanjeangažmanuistomeduhuisistimciljemisvihdrugihnarodaidržavačlanicaEuropskeunijedabisetoostvarilo.StogajepresudandoprinosdržavaSrednjeiJugoistočneEurope,poputHrvatske.

Kaoštojespravomnapomenuog.PavoBarišić,Europajesuočenasnajvećomkrizomodsvojeganastanka,odnosnoodponovneuspostavezajednicenarodakojasenazivaEurop-skomunijom.MiPaneuropljanimoramobitipredvodniciuborbizaobnovuEurope.Tonamjetrajnamisijaiusvimdje-latnostimamoramoimatidjelovanjeuduhunašegaosnivača

8


RichardaCoudenhove-Kaler-gijainjegovanasljednikaOttavonHabsburgkaouzor.

UtrenutnojkriziskojomseEuropasuočavanizjeunu-trašnjihivanjskihopasnosti.Kadagovorimoounutrašnjimuzrocimakrize,onisuizašlinavidjelo2008.godine.Eko-nomskakrizakojajetadaza-početanijesvezemlječlanicepogađalanaistinačin,aliida-nasbrojnezemljepateodsla-bihstopaekonomskogarastakaoposljedicitekrize.Drugiključnifaktorjestizbjegličkakriza,odnosnovelikipriljevosoba u Europu,među koji-masenalazebrojni istinskitražiteljiazilakojitražeutočišteodrata.Međutim,brojnimigrantidolazeuEuropunaprostoupotrazizaposlomiliekonomskimboljitkom,auznjihovsedolazakvezujuirazli-čitepoteškoće.Zbogkombinacijetihuzrokakrizeubrojnimeuropskimdržavamajačapopulizam.Svevišeutjecajadobi-vajusocijalnidemagozi,aposebnozabrinjavarastpopuliz-ma,zakojinasnašaeuropskapovijestučikakolakomoženarušitimirmeđunarodima.Paneuropskaseunijaosobitosnažnomoraboritiprotivrastaksenofobije.MoramoimatiuvidukakosutisvifenomenibiliveomautjecajniuodluciUjedinjenogaKraljevstvadanapustiEuropskuuniju.

Dvijesuvrstevanjskihopasnosti,aobjenamdolazeizsusjedstva.Jednajeporastutjecajaislamizmanaprostorusjeverne,aliisupsaharskeAfrikeiBliskogaistokatesukobiutimzemljama.Stimsupovezaniiterorističkinapadiiprijetnjekojepogađajuibrojneeurop-skezemlje.RadiseprijesvegaoratuuSirijiiIraku,odnosnoociljusamozva-neIslamskedržavedasebipodvrgneislamski svijet iuništikršćanskuEu-ropu.Drugajeopasnostonakojanamprijetisistoka,odnosnosukobuUkra-jini tepolitikaruskogapredsjednikaVladimiraPutina.MnogiseuEuropizalažuzasuradnjusRusijomijasesnjimaslažem–potrebnajesuradnjastomvelikomzemljom.AlitasuradnjamorabitiizmeđuEuropskeunijeipaci-fističke,demokratskeRusijekojamorapoštivatiljudskaprava.Razgovormorabitislobodan,nesmijemoosjećatistrahodRusije.Tojemeđutimteško,amoždainemogućekadjesdrugestranePutinkojiustvarivladanaautokratskinačin.

StogaEuropamoranapravitisnažanzaokretunačinunakojipercipirasvijet.Nemavišegarancijesvjetskogamira,koju nam je nudio SAD,uvijeknasuvjeravajućiusvojuspo-sobnostdanaszaštiti.Pogledajmoštoseondjedogađauokvirupredsjedničkekampanjeizamislimoštoćesedogo-ditinakonmogućeizbornepobjedeDonaldaTrumpa.Tada

bimiristabilnostkojujamčiNATOsavezimaoznatnoslabijeznačenje.Amerikadanasnijeistazemljakaonekada,onasepunovišeokrenulaodAtlantikaipremaPacifiku.Moramobitisvjesnikakodanasmanjemožemoračunatinatunašuzemljupartneradaćenampružitisnažnuzaštitu,kaoštojetobilouDrugomesvjetskomeratukadasunjihovivojnicistupilinaeuropskotlo.

BilabivelikapogreškanapustitiNATO,međutimuova-kokompliciranojsituacijipokazujesekaoapsolutnanuždauspostavljanjesustavaeuropskeobrane.Držimkakozatonijeprekasno,jersevećosjećajunegativneposljediceizlaskaUjedinjenogaKraljevstvaizEuropskeunije,kojejejedanodnajsnažnijihfaktorausposobnostiEuropedaseobraniodstranihugroza,alikojejeujednouvijekbilorezerviranopre-maidejizajedničkeeuropskeobrane.Potrebnojebrzodje-

lovanjeinužnojepredvidjetiproračun-skasredstvazaostvarenjetogaprojekta.Drugovelikopitanjejestsigurnostvanj-skiheuropskihgranica.KadagovorimoodržavamaJugoistokaEuropekojejošnisučlaniceEuropskeunijeslažemsesgospodinomBarišićemkakosupravilazapristupanječestoprezahtjevnaipre-tjeranotehnokratskinametnuta,među-timonasutakvakakvajesuimoraihsepoštovati.Upravokadajeriječonadzo-runadgranicama,potrebnojeosiguratidaCrnaGora,BosnaiHercegovina,Sr-bija,Albanija,KosovoiMakedonijane

ostanubezeuropskezaštitejerradiseozemljamaeuropskekulture,tradicijeibaštine.Potrebanjeinstitucionalniokvirzanovischengenskisustavkojijenuždanjerovajtrenutnine funkcionira onako kako bi trebao.

NovaEuropamorabitiEuropagranicaiEuropaobrane.OnajestoganužnopolitičkaEuropatejepotrebnarevizijaeuropskihinstitucijadasevidijesulionesposobnezano-šenjestimnovimizazovimailiihtomutrebadodatnopri-lagođavati.Moramouzetiuobzirinacionalneosjećajekojisesnažnoizražujuubrojnimdržavamačlanicama,akojisu

Nova Europa mora biti Europa granica i Europa

obrane. Ona je stoga nužno politička Europa te je potrebna revizija

europskih institucija da se vidi jesu li one sposobne za nošenje s tim novim

izazovima ili ih tomu treba dodatno prilagođavati.

9


moždaneštonaštosenašiosnivačinisupretjeranoosvrtali.Kadagovorimotimosjećajima,mislimprijesveganapatri-otizamkojitrebarazlikovatiodnacionalizma.Nacionalizampodrazumijevaisključivanjeistrahoddrugihidrugačijih,adomoljubljejeprijesvegaizraživanjeponosapremavlastitojdržavi,kulturiipovijesti,tegatrebarespektiratiiuzimatiuobzirkakojeprisutanuEuropi.TuposebnotrebaimatiuviduzemljeSrednjeiIstočneEuropekojesudugogodinabilepodvrgnuterežimukojiimnijedopuštaoizraživanjeta-kvihosjećaja.Teosjećajemoramouzimatiuobzirkadago-vorimooprilagodbieuropskihinstitucijanovimizazovima.

Europskaunijauvijekmorarespektiratisuverenitetdržavačlanicaičinjenicudanjezindemokratskilegitimitetpočivanadržavama.OdlukekojesedonosenaeuropskojrazinitičusedirektnodržavljanasvihdržavačlanicaEuropskeunije,asmjerukojemtrebamodjelovatiirazmišljatiuPaneuropskojunijimorabitismanjenjejazaizmeđueuropskihinstitucijaieuropskihgrađana.

Stogavas,ministrevanjskihieuropskihposlovaStieru,kaoipremijeraPlenkovića,pozivamspunimpoštovanjemiprijateljstvomdapokreneteproceseusmjerukojismona-značili.Europavasčekaimiuvasimamopovjerenje.Hvala!

Davor Ivo Stier , miniStar vanjSkiH i euroPSkiH PoSlova rePublike HrvatSke

Poštovani kolega Ministre, poštovani Predsjedniče Međunarodne paneuropske unije, poštovani Potpredsjedniče Međunarodne paneuropske unije, poštovani Moderatoru Nadbiskupskoga duhovnoga stola, poštovani Izaslaniče gradonačelnika grada Zagreba, poštovane zastupnice u Europskome parlamentu i naš prijatelju iz Europskog parlamenta i predsjedniče Njemačke paneuropske unije Bernd Posselt, poštovani ravnatelji zaklada Konrad Adenauer i Hanns Seidel.

RekloseprijedajebilojakovažnoštojenaputupremaEuropskojunijiHrvatskauživalapotporuiEuropskepučkestrankeisvihsnagaeuropskekršćanskedemokracije.Zatobihželioposebnopozdravitiprijatelja,dvaputaministrakulture,međunarodnogatajnikaHDZ-a,jednogaodnajza-služnijihljudištojeHDZ iušaouEuropskupučkustranku,gospodinaBožuBiškupića.

Dameigospodo,častmijedanassrdačnovaspozdravitiuimeMinistarstvavanjskihieuropskihposlovanaovojmeđunarodnojkonferencijiobudućnostiEuropskeunijeinjezinuutjecajunastabilnostJugoistočneEurope.“Svimiživimopodistimnebom,alinemamosviistihori-

zont.Ujednometrenutkumoždamoramoponovitidrevnuistinudastrpljenjetakođerimasvojepobjede.”Tosurije-

čiKonradaAdenauera,jednogaodutemeljiteljaEuropskeunije,državnikaipodupirateljapaneuropskeideje,akojemoždanajprikladnijeopisujuovajtrenutakukojemsedanasnalaziEuropskaunijaiutomekontekstunaravnoipolitikaproširenjaEuropskeunije.Utrenutkukadarasteradikalizam u Europi iunekimdrugimdijelo-vimazapadnogasvijeta,hrvatskinarod ihrvat-skigrađanisunaovimposljednjim parlamen-tarnim izborima dalipovjerenjeopcijikojajepokazalajasnoopredje-ljenjezaeuropsku,jabihrekao i euro-atlantsku,politikučimejehrvatskinarodpotvrdioiovogaputadamujestranbilokoji oblik populizma,ekstremizmairadikaliz-ma.TimeHrvatskajačasvojupozicijuunutarEu-ropskeunije,potvrđujelegitimitetisnaguusvo-jemvanjskopolitičkomedjelovanjunajugoistokuEurope,uSrednjojEuro-pi,kaočlanicaEuropskeunije,kaočlanicaNATO saveza,kaočlanicaUje-dinjenih naroda. NašavizijaEuropepočivanaidejipomirbeisuradnje.Minaravnonevjeruje-mouEuropukojabiuni-jelanovebarijere,novepodijele, koja bi bilarazličitihbrzina,gdjebinekedržavečlaniceopetostalenamarginamaEuropskogaprojekta.NegomivjerujemousnaguiujedinstvotogaprojektaEuropskeunije.Zalaže-mosezajedinstvenpristuppremasvimizazovima:kadajetopitanjeBrexita,kadajetopitanjemigracija,kadajepitanje–štosmoiuEuropskomeparlamentuvišeputara-spravljali–jedinstvenogaproračunaEuropskeunijekojim

U trenutku kada raste radikalizam u Europi i u nekim drugim dijelovima

zapadnoga svijeta, hrvatski narod i hrvatski građani su na ovim posljednjim

parlamentarnim izborima dali povjerenje opciji koja je pokazala jasno opredjeljenje za

europsku, ja bih rekao i euro-atlantsku, politiku čime je hrvatski narod

potvrdio i ovoga puta da mu je stran bilo koji oblik populizma, ekstremizma i

radikalizma. Time Hrvatska jača svoju poziciju unutar Europske unije, potvrđuje

legitimitet i snagu u svojem vanjskopolitičkome djelovanju na jugoistoku Europe, u Srednjoj Europi,

kao članica Europske unije, kao članica NATO

saveza, kao članica Ujedinjenih naroda. Naša

vizija Europe počiva na ideji pomirbe i suradnje.

10


želimojačatiipolitikukohezije.DubokovjerujemdajeputsmanjenjarazlikaizmeđučlanicadržavaEuropskeuni-jeistovremenoputkojiosiguravastabilnostibudućnostEuropskogprojekta.EuropskavizijaHrvatskezapočelajestvaranjemsamostalneimeđunarodnepriznateRepubli-keHrvatske,kadajeostvarentisućljetnisanhrvatskoganaroda,apristupanjeEuropskojunijiiNATO savezubilisukrunavanjskopolitičkihprioritetakojijesvojedobnozacrtaoiprvihrvatskipredsjednikiutemeljiteljmoderneHrvatskedržavedoktorFranjoTuđman.PutRepublikeHrvatskeuEuropskuunijubiojemukotrpan,tesenamo-mentečinilokakojeneopravdanodug,međutimHrvat-skajeumeđuvremenuprilagodilaisvojezakonodavstvoEuropskojpravnojstečevini,tedoseglavisokecivilizacij-skestandardeuključujućiionekojeseodnosenapravanacionalnihmanjina.Ispunjavanjeistihtakvihstandardaočekujemoiuslučajuhrvatskemanjineususjednimze-mljamakojeimajuaspiracijupostatipunopravnečlaniceEuropskeunijeikojimaćemomiipomoćidaispunetekriterije.RepublikaHrvatskajedanasčlanicaUnijekojanedvojbenopodupireproširenjeunatočbrojnimizazovi-maskojimaseEuropskaunijadanassuočava:odsukobauSiriji,izbjegličko-migrantskekrize,terorizmapadopadapovjerenjaueuropskeinstitucije,većspomenutogaBrexi-ta,paiposljedicagospodarskedužničkekrize.Međutim,proširenjejeproceskojijepromijenioeuropskikontinent.TajprocesjepretvorioEuropuukontinentmira,demo-kracije,poštivanjavladavinepravailjudskihprava.Istotako,državeaspiranticezačlanstvosepreobražujuutomeprocesuudržaveukojimasepoštujevladavinapravaidijeleeuropskevrijednosti.StogaćeHrvatskakojajenasjecištuSredišnjeiJugoistočneEuropebitimostizmeđudržava Jugoistočne Europe i Europskeunije, te faktorstabilnostiieuropeizacije.Podržatćemosvereformeususjednimzemljamakojesuuprocesupristupanjasob-ziromnatodajeuhrvatskomenacionalnomeinteresu,aiueuropskomeinteresu,današesusjedstvoispunjavasvekriterije.Pružitćemopomoćunjihovuispunjavanjukakobisestvorilaklimasuradnje,kakobismopronašlirješenjaizasvaotvorenapitanja.Istotako,novaHrvatskaVladaćesukladnosvojimobvezamaizUstavaRepublikeHrvatskebrinuti iohrvatskomenaroduiohrvatskimmanjinamakoježiveizvanRepublikeHrvatske.EuropskiputBosneiHercegovinenašjestrateškiprioritet,iunutartogaćemosezauzimatizapoštivanjeravnopravnostisvihtrijukonstitutivnihnaroda,anaravnotimeihrvatskogaisvihgrađanaBosneiHercegovine.RepublikaHrvatskaćepružitisvupotrebnupomoćnaEuropskomeputuBosniiHercegovini.IstaknuobihkakosamzajednoskolegicamaikolegamazastupnicimauEuropskomparlamentu,prijepodnošenjaaplikacijezačlanstvoBosneiHercegovineuEuropskuunijuuBruxellesu,suorganiziraokonferenci-jupodnazivom“20godinaposlijePariško-Daytonskogamirovnogasporazuma”,nakojojsuuzčlanovePredsjed-ništvaBosneiHercegovinesudjelovaliinajvišieuropskidužnosnici,potpredsjednicaEuropskekomisijeivisokapredstavnicaEU zavanjskeposloveisigurnosnupoliti-kuFedericaMogherini,povjerenikzasusjedstvoiprego-voreoproširenju,asvetojebilasvojevrsnapripremaza

podnošenjeaplikacijeBosneiHercegovinezačlanstvouEuropskojuniji.Uveljačiovegodine,nakongodinastagna-cijenaeuropskomeputu,BosnaiHercegovinajepodnijelazahtjevzačlanstvouEuropskojuniji,nakončegajestiglokasnijeizelenosvjetloEuropskekomisije.Međutim,ne-davniprotuustavnireferendumuRepubliciSrpskoj,nere-diinasiljeprilikomodržavanjaizborauStocu,dokazsudajeBosniiHercegovinipotrebansveobuhvatanangažiranpristupmeđunarodnezajednice,alinaprincipumeđusob-nogauvažavanjaisolidarnostisciljemjačanjaeuropskogaputaBosneiHercegovine.UtomekontekstusmoiuEu-ropskomparlamentudonijelisvojedobnopotrebnerezo-lucijekojesujasnooznačilegdjesuključneprepreketomueuropskomuputu–odseparatističkihsnagadocentrali-stičkihtendencija–inaglasilikakonekieuropskiprincipi,kaoštojefederalizam,mogupomoćiuovomslučajuuispunjavanjueuropskihkriterija.ToćemosasvimsigurnouzetiuobziriuartikulacijiHrvatskevanjskepolitikeusklopueuropskepolitikepremaJugoistočnojEuropi.Sigu-ransamdaćeHrvatska,kaojamacprovedbeDaytonskogasporazuma,inaravnokaojedinasusjednačlanicaEurop-skeunije,utomeprocesuimatiznačajnuuloguupomoćiBosniiHercegovini.Uvaženedameigospodo,dozvolitemidauimeMinistarstvavanjskihieuropskihposlova,kojijeovdjeprisutanisjednimvećimizaslanstvom,če-stitamsrebrenijubilejHrvatskojpaneuropskojunijiidazahvalimnadugogodišnjojsuradnjisMinistarstvomvanj-skihieuropskihposlova.KaozastupnikuEuropskomeparlamenturedovnosamskolegamaikolegicamaiznašedelegacijeidrugihčlanicaEuropskeunijesudjelovaonasastancimaPaneuropskeradneskupineuStrasbourgu.SvimikojismosudjelovaliupristupnimpregovorimaHrvat-skezačlanstvouEuropskojunijiznamokolikijebioanga-žmanidoprinosPaneuropskeorganizacijeutomeprocesu.Govorćuzavršitikakosamipočeoriječimaotca,akogamogutakonazvati,modernogademokršćanstva,KonradaAdenauera,kojijerekao:“Kadsvidrugimisledajekraj,ondamoramopočeti.”Stogasamuvjerenkakoćenovahr-vatskaVlada,predvođenaAndrejemPlenkovićem,početiodlučnoiiskoristitiovajtrenutakkakobismoosiguraliboljistandardhrvatskimgrađanima,zaštitilihrvatskenacionalneinteresenaunutarnjemivanjskopolitičkomeplanu,alisvetonajednojvrlojasnojeuropskojplatformi.

Hvalavampuno!

11


I . D A N — G o v o r i n a r a d n o m e d i j e l u k o n f e r e n c i j e

Dubravka Šuica , HrvatSka zaStuPnica u euroPSkome Parlamentu

Drage gospođe i gospari!

SvevaslijepopozdravljamičestitamsrebrnijubilejPaneuropskeunijeuHrvatskoj!Prvinastupnašemaledelegacije,kakojuvolimnazivati,iukojojjesnamajošbilaiZdravkaBušić,biojezapravouPaneuropskojgrupiuEuropskomeparlamentu1.srpnja2013.kadasmobilipredstavljenikaohrvatskadelegacijaizEuropskepučkestranke,pavamjošjednomenatomezahvaljujem.JakomiježaoštonašikolegePlenkovićiStiernećevišebitisnamauEuropskomeparlamentu,alimijeistovremenojakodragodasuonitikojićeučinitidahrvatskapolitičkascenaihrvatskaVladakonačnobudustabilniijaki.Po-sebnomijedragodavašaobljetnicakoincidirasimeno-vanjemnovehrvatskeVladeidajevašpredsjednikPavoBarišićpostaohrvatskiministarznanostiiobrazovanja.

Štokanimizreći,izričemusvojeosobnoimealiiuimeEuropskepučkestrankejersemojastajalištastjecajemokolnostipoklapajusastajalištimanašegaklubauEurop-skoj pučkoj stranci. Europska unijajeizloženavelikimizazovima,onajepoljuljana,alineiugrožena.Dogodilosejeonoštosenijemoglopredvidje-ti:terorizamusrcuEuropeimigracijenepredvidivimtokovima,primjericeprekoBalkanskeruteiliMediterana.Nisusvezemljepokazalesolidarnostiodgovornost,negosuoneizostale,atojeupravoonoštosmotrebalipokaza-tikaoEuropljaniiPaneuropljani.Ne-mamništaprotivtogadanekezemljenasvojnačinrješavajupitanjemigra-cijapaipodizanjemgranicaizidova,aliosobnosmatramdatonijerješenje,osimkaotrenutačnorješenjekojenemožeopstati.Nemislimrećibiloštoprotivsuverenitetaisupsidijarnosti,tosuosnovenakojimajesazdanaEu-ropskaunija,alinekepolitikeseipaknemogurješavatipojedinačnokakomislenekedržavečlanice,negotrebamotražitizajedničkaeuropskarješe-nja.Netkoćesepitatičemuzajedničkaeuropskaobranakada imamo NATO,aliječinjenicadasejedinodijeljenjempodataka,razmjenominformacijaizajedničkimsredstvi-mazaeventualnuzajedničkueuropskuobranumogloizbjećinekeneugodnesituacije.MismouEuropskomeparlamentudonijelinekezakoneidirektivezaosnivanjezajedničkeeuropskeobalnestražekojajevećbitnopomo-glauGrčkojiTurskoj.SporazumizmeđuEUiTurskesevećimplementira.Danasdnevnomax.50-100izbjeglicaprelazitursko-grčkuieventualnotursko-bugarskugra-nicu,zarazlikuodvelikihbrojevaovogaproljeća.Dakle,

Sporazumvećdajerezultate.Mitakvarješenjamoramoimatijerpojedinačnonemožemoriješitiproblem.Ad hoc rješenjapostavljanjaogradaižicaslužesamoutrenutku,notonisunieuropskarješenjenirješenjazakojasezalažeEuropskapučkastranka.

KadaseradioHrvatskoj,mineželimobiti,kakojerekao naš ministar Stier, vanjskagranicaEuropskeunije.Tisućukilo-metarapostojipremaBiHijoštristokilometarapremadrugimdržavama.Mimislimodamoradoćidoprošire-nja,alinaravnodoproširenjauzza-dovoljenjekriterija.ReklismodaćeHrvatskabitimostpremajugoistokuEurope(izbjegavamoterminBalkanmakakobiouvriježen).NašprioritetiuEuropskomeparlamentujestodnossBiH,zbogsvihtrijunaroda,alipo-sebnozboghrvatskoganaroda,kakouHercegovini,takoiuBosni(premaposljednjempopisu,odpolamilijunaHrvatauBiH,polaihživiuBosni,apolauHercegovini).MoramoshvatitidaHrvati živenacjelokupnomepo-dručju BiH! Kao europarlamentarcimismomaladelegacija,alismoipak

upotrijebilisvasredstvanaraspolaganjukakobismoeu-ropskojjavnostisvratilipažnjunaslučajBiHikakobismopomoglidadođedoaplikacijeBiHzačlanstvomuUnijiikakobiEuropskakomisijaprihvatilaiskoropokrenula,kakosenadam,Upitnik.Tojehrvatskivanjskopolitičkiprioritet,aliiprioritetnašegaradauEuropskomepar-lamentu.NaravnodabrinemoiodrugimdržavamaJu-goistočneEurope.JasampotpredsjednicaDelegacijezaodnosesBosnom,HercegovinomiKosovom.BrinemoseidaSrbijaispunisveuvjetekojetrebaispuniti,aistoseodnosinaMakedonija,AlbanijuiCrnuGoru,kojajenajbli-žeispunjavanjuuvjeta.NašedanašnjeijučerašnjevijećeuBruxellesuimalojetriključneteme:Brexit,trgovački

Europska unija je izložena velikim izazovima, ona

je poljuljana, ali ne i ugrožena. Dogodilo se

je ono što se nije moglo predvidjeti: terorizam u srcu Europe i migracije

nepredvidivim tokovima, primjerice preko Balkanske

rute ili Mediterana. Nisu sve zemlje pokazale

solidarnost i odgovornost, nego su one izostale, a to je upravo ono što

smo trebali pokazati kao Europljani i Paneuropljani.

12


sporazumi(TTIP i CETA)iodnosisRusijom.Oviodno-sisuveomadelikatnijerseRusiuplićugdjegodvidedamogunaovimprostorima:uRepubliciSrpskoj,nedavnoupokušajuutjecajanaoporbuuCrnojGori,itakođeruSrbiji.Onitražeutjecajnaovimprostorima,istogasmoupravomiHrvatituUnija.Iakosmomaladržava,imamopunopravnočlanstvoitrebamogakoristiti.Noviministrishvaćajutajprocesiznatćekoristitisveinstrumentekojisunamnaraspolaganju.TimećeruskiutjecajnaovomeprostorubivšeJugoslavijepolakonestati.Europskovijećedonosiodlukevećinomglasova,atalijanskipremijerjestaviovetonazajedničkistavoodno-su EU premaRusiji,stoganemamozajedničkieuropskistavpremaRusi-ji,štojedoistaproblem.Našastrankaieuropskaobitelj,premanedavno-mesastankuklubaEuropskepučkestrankeuEuropskomeparlamentu,potpunopodržavaiCETA-u i TTIP. TozvučiuHrvatskojkontroverznojerimamopunoorganizacijacivilno-ga društva koje brinu da se ne dogo-dineštološepoHrvatsku.Aliradiseoširenjutržištas450 (bezVB)na800milijunastanovnika,ismatrasedasvatkotkonepodupireCETA-u i TTIP zapravopodrivatransatlantskeodnoseizmeđuEU i SAD iKanade.KaočlanicaOdborazazaštituokoli-ša,sigurnosthraneijavnozdravljemogurećidanijednaodluka,kadaseradioGMO-uilizaštitiprirodnihresursa,nećedonijetinižistandardnegoštojedosadapostignutu EU.Ustandardimasedaklenećepopustitiutimprego-vorimačijaje14.rundaupravozavršila.TTIP jezastaozbogameričkihizbora,izbogizborasenećedovršitidokrajaovegodine.SporazumsKanadomValonijajezau-stavilajutros,notonijesamotrgovačkisporazumnegojeipakprijesvegapolitičkisporazum.Totrebarazumjeti.EU trebanjegovatioveodnosejerUnijanatajnačinjačasamusebe,aAmerikaondanećenapacifičkomepodruč-juimatijačeodnosenegonaatlantskome.Brexitimaipolitičkeiekonomskeposljedice,većepoVB negopoEU. Stajalištejedaimsenepopušta,negosečekadanovapre-

mijerkaTheresaMaykrajemožujkaaktiviračlanak50Li-sabonskogasporazumaidaBritancizapočnuproceduruizlaska,kojiondaželenoveugovorenanovimprincipi-ma,neštosličnoonomuštoimajuNorveškailiŠvicarska.Usvakomeslučaju,moratćeseprilagoditionomuštosuodlučili građaniVB na slo-bodnomereferendumu,pomojemmišljenju,nepotreb-nome.To jeočitobila lošaprocjenatadašnjegapremi-jeraDavidaCameronakojijedoveouproblemiUnijuiVB

isvojustrankuisamogasebe.Građanibiračisuvrhovnainstancijaudemokracijiizato,kolikojegoddobroimatireferendume,trebasnjimabitioprezan.Totrebaučitinabritanskomeslučaju.OsobnousvimmojimgovorimaznamrećidaneželimoUnijuistokaizapada,Unijusjeve-raijuga,UnijuEurozoneine-Eurozone,UnijuSchengenaine-Schengena.Želimobitijednaki.ZbogtogamikaoHr-vatskamoramoinzistiratinanašemulaskuuSchengenskiprostor.Tomorabitinašprioritet,inatomeradimoimieuroparlamentarci.RazlikementalitetaizmeđuIstokaiZapadasigurnopostoje.Novečlanicedrugačijerazmišlja-

ju,imamodrugačijenasljeđe,aliimamoistekorijenenakojimajeEuropasazda-na.Trebaiskorijenitimentalitetkomu-nizmakojisejeu70-ak godina na Isto-kuprimio.Natomepostojanoradimoinastojimoutouvjeritinašekolege.Akostedovoljnoutjecajniiuvjerljivi,može-tepunopostići,štosejepokazaloikodkolegePlenkovićaikodkolegeStierakojisuuspjelipostatitolikoprepoznat-ljivimeđunašimkolegamadasumeđueuropskimpolitičarimadobiliovacijejersmouspjelizatomitipopulizamuHrvatskoj.Svugdjeimateproblemrastapopulizma,auHrvatskojjenaizborima

došlodopobjedeglavnogaeuropskogamainstreama!Nitkonebježioddomoljubljailipatriotizma,znamotkosmoištosmo,alijepotrebnozadržatinašmainstream,bezko-jeganebismoimaliniovakvuEuropskukomisijuniJunc-kera,nebismouopćemoglidonositiodlukeuEuropskomeparlamentu.Tutrebabitimudariznatinakojisenačinvodipolitika.Našadelegacijanastavljaraditiistimsmje-rom,auEuropskiparlamentdoćićezamjeniciizamjenicenašihkolegauVladi.MikolaboriramonaravnoisnašimdrugimkolegamaeuroparlamentarcimaizHrvatske,asvega nas je 11.Radijesamvamgovorilaovakodirektnoiziskustvanegodačitampripremljenigovor.

Hvalavamlijepa.

Ne mislim reći bilo što protiv suvereniteta i supsidijarnosti, to su osnove na kojima je

sazdana Europska unija, ali neke politike se

ipak ne mogu rješavati pojedinačno kako misle

neke države članice, nego trebamo tražiti zajednička

europska rješenja.

13


Marijana Petir , HrvatSka zaStuPnica u euroPSkom Parlamentu

Hvalavamlijeponapozivuinaovakokrasnojnaja-vi.Pozdravljamvaskaodomaćineičestitamvamvisokuobljetnicui,naravno,pozdravljamsvevašeuvaženegostekojisudošliizrazličitihdržavasvijeta.Jasamsejakotrudilapripremitigovorkojibibiodostojanovogaskupapaćusejadržatisvojegagovoradanasjermislimdajeovoznačajanjubilej,asobziromnatemukojunamjeg.Barišićzadao,prvosmosepitalikakouopćestavitisveizazovepodtakojedannaslov.Nadamsedaćuuspjetiutomeinjemuovimputemizručujemsvoječestitkenaimenovanjunačasnudužnostministra,vjerujemdaćetajposaoobavljatisjajnokaoštojevodiovašuorganizaciju.

Projekteuropskogazajedništvaustanovitojmjerido-življavasvojeredefiniranjeočemusmodanasigovorili,kakounormativno-vrijednosnome,takoiuinstitucional-nomesmislu.OnoštojevidljivaprednostidobitakzaEu-ropu,akosevratimonasampočetakdanašnjeEuropskeunije,uspostavajemira,odsutstvosukobaispremnostnasuradnjuidogovorkaoključannačinrješavanjaotvo-renihpitanjameđudržavama.ZatojezaslužnaEuropskaunija.IdejaujedinjeneEuropeipriključivanjaeuropskojobiteljinikadanesmijebitisvedenasamonaekonom-sko-institucionalnurazinu,Europajepunovišeodtoga.Tugovorimoovrijednostima,civilizacijskomenaslijeđu,okružjuprosperiteta,miruitoleranciji.Ipak,nesmijeseignoriratičinjenicadajeUnijaglomazansustav,ponekadtromiusporen,alisjasnomvizijomiciljem,ujedinjenomEuropomkojadjelujeistvaradobrosvojimgrađanima.Odtogaciljanikadsenesmijeodustati.TočnojedaUnijaprolazikrozpovremeneidentitetskekrize,alisveihjedosadapreživjela,iondakadasečinilodajeeuropskipro-jektmrtavidanemaželjenivoljedasenastavidalje.Uni-jaseprilagodilaigradilasebeupravonatakvimkrizama.

Naprvipogled,trenutnostanjeuUniji,aliiuokru-ženju,nijeobećavajuće.SlijediizlazakVelikeBritanije,EuropskaunijajeuzategnutimodnosimasRusijomokopitanjaUkrajine,aliiokopitanjaratauSiriji,migracijskakrizanačelajezajedništvoeuropskihzemalja,terorizamjepostaorealnaprijetnja,našeeuropskosusjedstvojenestabilno.Svioviizazovitražezajedničkipristupijača-njeintegracijenaeuropskojrazini.Iluzornojeočekivatiimislitidaseijednaoddržavačlanicamožesamostalnonositisasvimproblemimaširegaglobalnogakontekstasamostalno.Smatramdasukoordinacijaidogovornužni.PitanjuproširenjaEuropskeunijeiprodubljivanjuposto-jećihintegracijavaljapristupitiopreznoiodgovorno.Uni-jajeprvenstvenosavezdržava,svakaodnjihsamojedandionacionalnihinteresamožeiželirealiziratikrozokvirkojiUnijaradiinudi.Pozivjetoeuropskimčelnicimaikreatorimaeuropskihpolitikaistrategijadatrebajupo-štivatitrenutniaranžmaniograničenjakojaeuropskiminstitucijamapostavljačlanstvo.Mimopodručjaisključi-venadležnosti,nužnojepoštivanjeijačanjenačelasupsi-dijarnostiiproporcionalnostinarelacijidržavečlanice

–Bruxelles.Usuprotnome,britanskiscenarijmogaobipostatieuropskabudućnost,asmatramdasunajavekojesudolazileizVelikeBritanijeoizlaskuizEuropskeunijeshvaćenemoždaiolako.BudućiodnosiizmeđuEuropskeunijeiVelikeBritanijeoviseopregovaračkimpozicijamaizahtjevimaEuropskeunijeiVelikeBritanijekojinisuucijelostidovršeneiobznanjene.Srednjiputćesepro-naći,aliUnijaniujednometrenutkunesmijeodstupitiodvrijednostinakojimajestvorena,atoseprvenstvenoodnosinaslobodukretanjaljudi,roba,kapitalaiusluga.VidljivesuiprvenaznakepromjenakojeVelikojBritani-jinosiBrexit–spuštanjekreditnogarejtinga,smanjenjeprojekcijagospodarskograsta,slabljenjefunte,burzovnihindeksa,kontrakcijagrađevinskogasektora,smanjenopo-vjerenjeulagača.Svenamtotrebabitipodukazadono-šenjenekihbudućihodluka.Europakaokontinentbilajeoduvijekodredištesvimakojisutražiliboljiživotudosto-janstvenimuvjetimauodsutstvuprijetnjerataisukoba.Nomnogiljudinapuštajudomovinujersenadajuboljemuživotu.Onisečestonazivajuekonomskimmigrantima,anacionalnevladedužnesuihvratitiumatičnuzemljuiliudrugusigurnuzemljukrozkojusuprošliakoseneudo-voljinjihovuzahtjevuzaazil.Timljudimatrebapomoć,iodgovornikoordiniranipristupkakobiimseomogućilodaosnivajusvojeobiteljiiostanuživjetiusvojojdomo-vinijestnuždan.ToprvenstvenoznačidaEuropskaunijamorakonkretiziratisvojuvanjskupolitikukojajeuslu-čajuupravljanjaizbjegličkimvalomistanjemuSirijido-živjelapotpunikolaps,trebauvestijedinstvenisustavkojićepromovirativrijednostiUnijenavanjsko-političkomeplanuiraditinarješavanjuglobalnihproblema.Ukoli-koseneštoneučinikakobisestabiliziralasituacijanaBliskomeistokuiusjevernojAfrici,migracijećepostatifenomen,amoždauskoroinašastvarnost.Europatrebastrategijuizajedničkorješenje.Nesmijemosezatvoritipremasvijetu,alijevažnodaočuvamoeuropskevrijed-nostikojenasrazlikujuoddrugih.PremaizvješćimaUje-dinjenihnaroda,ušlojeprekomilijuni300 000izbjeglicatijekomprotekledvijegodine,avišeodpetmilijunaihsenalazisamonaBliskomeistoku.Šestipolmilijunaizbje-glicainternojeraseljenouSiriji,a1.2milijunasuiseljeni

14


izsvojihdomova.Svjedočimoizdanaudanpotresnimvi-jestimaopogibijiizbjeglicanaputudoEuropebilomoremilikopnom.Svakiživotimavrijednostinašajezadaćautomesmisluosiguratiokružjeukojemćesemoćiživjetidostojanstvenoibezstrahaodterora,progona,egzekucijailiizbjeglištvakaoposljednjihnačinaspašavanjavlasti-togaživotailiživotavlastiteobitelji.Ipak,nužnojedaseUnijadosljednopridržavapolitikezaštitenajugroženijih,dakle,onihkojizaistajesuizbjegliceikojisusvojedo-movenapustilizbogrataioružanogasukoba.Onitrebajuimatiprioritet.TerorizamjetakođerizazovskojimseEuropskaunijadugovremenanijemoralanositijersejavljaousporadičniminekoordiniranimpokušajimakojinisuimalipoveznicasvjerskimradikalizmom,negočešćesaseparatizmomitežnjamazaregionalnomautonomijom.Jačanjeradikalizmaueuropskomesusjedstvu,aliusamojUnijipredstavljaopasnostiizazovjeskojimsejeteškocjelovitonositi.IzbjeglicekojedolazeuEuropunisutero-risti.Udosadašnjimnapadimanajčešćeseradilootrećojgeneracijidoseljenikakojisuradikaliziraniiskrivljenimpoimanjemvjere.Prijetnjasigurnostisuistraniborci

kojisevraćajuizSirijeikrijuseuraznimzajednicama,apremaprocjenamagovorimoopettisućastranihboraca.Onipredstavljajuprijetnjudruštvuinjihtrebaadresiratikaoključanproblem.Našenaslijeđemorabitizaštićeno,aodterorizmagamožezaštititisamosnažnakampanjaiangažmankojiuključujekoordinacijuisuradnjuoba-vještajnihslužbi,policije,zaštitugranice,kontroluula-zakaiprevencijurastavjerskogaradikalizma.Potrebnojeintegriratisigurnosnesustaveuharmoničnucjelinukojauspješnoneutraliziraprijetnjeisprječavabudućedjelovanje.Ljudskodostojanstvo,sloboda,demokracija,jednakost,vladavinapravaipoštivanjeljudskihpravatemeljnesuvrijednostiEuropskeunijekojamoraraditinaodržanjuzapadno-kršćanskihvrijednostikoječinete-meljnašegaživota.Ispravnopostavljen,ovajvrijednostnisklopslužisocijalnomunapretkuimaterijalnomublago-stanjusamoakojemogućeživjetiudruštvublagostanjaisocijalnepravde.Europskevrijednostimorajuseočuvatiprednaletomčitavoganizarušitelja:terorizam,beznađe,ekonomskanejednakost, siromaštvo,progonikršćanauratomzahvaćenimpodručjima.MoramobudnobdjetinadEuropom,nedoživljavatijuneuništivom.Promjenevrijednostiznačepromjenumišljenja,amišljenjemijenjapercepcijustvarnosti.SnagaEuropejeurazličitosti,aliterazličitostiujedinjenesuuzajedničkojtežnjizanapretkom,itomorabitivizijaiperspektivakojunudiEuropskaunija.

Europaimamoralnumeđunarodnuobvezuprovođe-njaprocesapridruživanjasvihdržavaJugoistočneEurope.

Vrlojeteškoizgraditimiruregijikojakonstantnopoka-zujeznakovepucanjapoetničkoj,identitetskoj,vjerskojiinteresnojliniji.Akosepromotristanjeuregiji,svedr-žaveimajuizraženueuropskuperspektivu.CrnaGoraiSrbijaotpočelesupregovore,aMakedonijaidaljetapkaumjestuzbogapsurdnogasporaokoimenasGrčkomkojaidaljeblokirabudućimakedonskirazvojniput.EuropskaunijanemožegraditistabilnookruženjeuJugoistočnojEuropibezuključivanjaBosneiHercegovineupregova-račkeprocese.Odnosiuregijimorajuseidaljerazvijati,aodnospremadržavikojapokazujeočitesmanjenekapa-citeteprovođenjepolitikaizakonapoticajjesusjednimdržavamadapokažuspremnostpomoćiostvarenjuciljevanjenarazvoja.EuropskaunijaiSjevernoatlantskisavezposjedujubrojnemehanizmekojimasemožestabiliziratipolitičkaiekonomskaslikaBosneiHercegovine20 godi-nanakonDaytona.Dobradinamikausklađivanjazakono-davstva,reforme,makroekonomskastabilnost,fiskalnaodgovornostieuropskiputsciljemjačanjaekonomske,političkeigrađanskekonsolidacijejedinijeprihvatljiviputnapretkaizaštitecjelovitostiisuverenostiBosnei

Hercegovineu21.stoljeću.BosniiHercegovinipotrebnajekontinuiranapomoćustvaranjustabilnogapolitičkogsustava,atojemogućesamoukolikosepitanjepoloža-jaHrvatakonačnoriješiusmjerudaseosiguranjihovapunapolitičkapredstavljenostisvapripadajućaprava.PosebnoovdjeističemproblemprisutnostiHrvatanapo-dručjuRepublikeSrpskekojisutugotovoetničkiočišće-ni.UzaključcimasastanakanavrhuzemaljaZapadnogaBalkanaiz2014./2015.godinejasnojenaznačenodaćesvedržaveimatiprilikupridružitiseEuropskojunijiuko-likoispunjavajuuvjetepridruženja.Makedonijaje,premaposljednjemizvješćuonapretku,aštoćevjerojatnobitipotvrđenoiusljedećemizvješćukojeočekujemoustu-denom,uložilasnažneiznačajnenaporeuprovođenjučitavoganizapolitičkih,institucionalnihiekonomskihreformi.NedopustivojedasebilateralnisporokoimenasGrčkompostavljakaopreprekaotvaranjupregovoraiprocesaukojemćeseomogućitisnažanprodoreuropskihvrijednostiumakedonskodruštvo.Makedonijajeuložilavelikitruduupravljanjuizbjegličkomkrizomitotrebahonorirati.Makedonijaostvarujekontinuiraninapredaktejespremnazaotvaranjepregovorai,zaključno,stavjeiEuropskekomisijeiEuropskogaparlamentaizraženvišeputazaredomdajeMakedonijaspremnazapočetakpregovorazačlanstvouEuropskojuniji.Mojjestavdapregovoretrebaotvoriti,asvabilateralnapitanjamoguserješavatitijekompregovora.Srbijajezapočelapregovoreuprošlojgodini,alionoštojevidljivoištozabrinjavaje

Europske vrijednosti moraju se očuvati pred naletom čitavoga niza rušitelja: terorizam, beznađe, ekonomska nejednakost, siromaštvo, progoni kršćana u ratom zahvaćenim

područjima. Moramo budno bdjeti nad Europom, ne doživljavati ju neuništivom. Promjene vrijednosti znače promjenu mišljenja, a mišljenje mijenja percepciju

stvarnosti. Snaga Europe je u različitosti, ali te različitosti ujedinjene su u zajedničkoj težnji za napretkom, i to mora biti vizija i perspektiva koju nudi Europska unija.

15


nepotpunapredanosteuropskimintegracijamaibudu-ćojeuropskojperspektivi.Krajnjejevrijemedaupoli-tičkomevrhuSrbijebudedonesenaodlukaotomeželeliilinebitidioEuropskeunije.Upregovaračkomeproce-suvažnojedaseispuneinadgledajusvikriteriji,danebudepopuštanjaiparcijalnihrješenja.Nužnojeosiguratizaštitumanjina.Srbijamoraporaditinasvojemodnosupremahrvatskojnacionalnojmanjiniupogledupolitič-kepredstavljenosti,osiguranjamanjinskihpravanakojasamupozoravalauprotekledvijegodine,pravakojasuosiguranasrpskojnacionalnojmanjiniuRepubliciHrvat-skoj,akojaseureciprocitetuneosiguravajuHrvatimauSrbijiunatočsklopljenimbilateralnimsporazumima.Tuje,naravno,ičestospominjanopitanjepravosudnejuri-sdikcijezazločinepočinjeneuDomovinskomeratupričemusijeSrbijauzelaulogumalogaHaaga.Tojepotpuno

nedopustivo,pravnipresedankojimorabitieliminiranudobrojvjerikaozalogbudućihdobrosusjedskihodnosa.Srbijatrebazaustavitiradikalizacijusvojegajavnogapoli-tičkogaprostora,morasedistanciratiodpolitikeMiloradaDodikainastavitikonstruktivnusuradnjusKosovom.

Danassenalazimopredvelikomdvojbom:priznatipo-trebuzaintegracijomkaonačinompostizanjanapretkailiočekivatidavladebudusamostalneisuverene.Trebapro-naćisredinu,aEuropskaunijatoijest.Trebainzistiratinadogovoru,nasuradnjiisnaženjueuropskihinstitucija,kakobismoseuspješnonosilisasvimnedaćamakojenemorajubitisamoonekojeugrožavajusigurnost,većionekojeugrožavajucjelokupnonaslijeđekršćanskezapadnecivilizacije.

Hvalavamnapažnji!

Andrej Lepavcov , šef miSije rePublike makedonije Pri eu i član PredSjedništva međunarodne Peu

Uvaženi Pavo, uvaženi ministre Stieru, uvaženi predsjedniče Terrenoire, vaše ekscelencije, dame i gospodo, dragi Paneuropljani!

Zadovoljstvomijedanas,kaoiuvijek,bitiuZagrebu,kakobihvamseobrationakonferencijiHrvatskepaneu-ropskeunije.KaošefmisijeRepublikeMakedonijepriEU,aliikaouvjereniPaneuropljanin,prijesvegauovometre-nutkuuspostaveiformiranjanovehrvatskeVlade,kojaćeomogućitipozitivnijuperspektivuzaHrvatsku.Zadnjiputsamgovoriohrvatskimjezikomalisamkasnijeimaoproblemajersammoraouređivatitekstpajemoždaipakboljedavečerasgovorimengleskimjezikom.

VećsampetgodinauBruxellesu.Očitijejenegoikaddase EU suočavasnizomkriza,odfinancijskekrize,imigra-cijskekrize,krizeuUkrajini,azadnjajekrizasaBrexitom.Nedavnosunekivisokieuropskidužnosnici,uključujućiipredsjednikaJunckera,opisalidajestanjeuEU fragmen-tiranokaonikadadosadaisniskomrazinomjedinstva.IzperspektiveBruxellesa,apritomminismočlanicatogakluba,možemorećidapostojijasnapotrebadaEU bude bližasvojimgrađanimakojisu,mnogiodnjih,izgubilipo-vjerenjeueuropskeinstitucije.Njihoviinteresinevidesenužnoueuropskimpolitikama.Tojeposebicetakokadagovorimoorješavanjumigracijskeifinancijskekrize.Na-glasaktrebastavitinapoboljšanjekomunikacijesgrađa-nima,naosiguravanjejasnoćeukomunikacijisjavnošćuteistotakotrebamoždaipojednostavitiadministracijuBruxellesa.Ciljtihnaporatrebalobibitijasnopokaziva-njegrađanimadanepostojiboljaalternativaida,iakojenesavršena,Europskaunijajestidaljefunkcionalaneu-ropskiprojekt.Zajedničkiciljevi,specifičniinteresidržavačlanicasvesuvišerazdvojeni.Umjestovišegastupnjain-tegracije,tusudilemefragmentacijeidepresije.Brexitje,istotako,signaldasetrebaboljeuhvatitiukoštacsapro-blemimagrađana,umjestodaihsepojednostaviodstrane

političkihelita.Trebaotomegovoritiozbiljnimglasom,bezkorištenjabirokratskogarječnikaBruxellesa.Brexitidrugimogućineželjeniishodireferendumaunekimdru-gimdržavamačlanicamapokazujusvevećufrustracijurazličitihskupinabirača,njihovstavpremavladajućojeu-ropskojeliti.Nemisledaonirješavajuproblemeeuropskihgrađananitidasuuspješniurješavanjuparalelnihkriza.Liderimorajupronaćiodrživarješenjazaoveizazove.Tojedodatnorelevantnosobziromnaizborekojićeseodr-žatiidućegodineuNizozemskoj,FrancuskojiNjemačkoj.Uposljednjemrazdobljupostojerazličitatumačenja,uraznimdržavamačlanicama,razlogazbogkojegajedoš-lodoBrexita,ištoikakodalje.Istotako,postojerazlikevezaneuzbudućiodnosnakonBrexita,itosobziromnareakcijušestosnivačicaEU ireakcijeostalihkojetvrdedašestdržavanebitrebalesamostalnoodlučivatiotome.16. listopadaodržanjesastanakšefovadržavaivladauBra-tislavi.TojebioizvanrednisastanaksciljemdaseutvrdidijagnozastanjauUnijitedaseutvrdiplanputa.Zajed-ničkiinterestrebaobibitiglavnonačelozaidućesastankenavrhu.GospodinTuskmorapronaćizajedničketočkekojeujedinjujuEuropu,anedaseinzistiranatočkamapodjele.KaoštojerečenonakonsastankauBratislavi,ljudiželeznatijesulipolitičkeeliteustanjuvratitipovjerenje

16


građanajerihponekaddezorijentiraju,aponekadizastra-šuju.Europskaunijatrebabitipragmatičnaiučinkovitaitrebalabiizbjegavatirasprave.Trebalabibitiuspješnaurješavanjukriza.Davanjenovihovlastieuropskiminsti-tucijamanijepoželjanreceptzanacionalnevođe.Državečlanicebitrebaledjelovatitakodanadiđupodjelukojapostojiizmeđunjihupogledurazličitiheuropskihpolitika.OdređeneanalitičkeinstitucijeuBruxellesusurekledaod29područjaeuropskihpolitikasamouslučajunjihtri–atuseradiojedinstvenometržištu,borbiprotivterorizmaidigitalnojagendi–postojijasnapotporasvihdržavačla-nica.Važanciljtrebaobibitidaseizbjegneokrivljavanjeizmeđudržavačlanicaieuropskihinstitucija,kaoisvevišepolemikaizmeđurazličitihregijaEurope.Sjeverpro-tivjuga,istokprotivzapada,novečlaniceprotivstarihitakodalje.Idaljepostojeneslaganjaokopitanjakvotazapremještanjeizbjeglica.Ponekadkrizanudisavršeneokol-nostizapoboljšanjaipromjene.Danaspostojiprijetnja,ozbiljnaprijetnjadezintegracijeEurope.Istovremeno,po-stojimogućnostdaserekreiraiponovnoosmisliEuropatedasestabilizirajutemeljnevrijednosti.Moždajeovopravi

trenutakdaEuropskaunijapronađesnagudaispunipo-trebeeuropskihgrađana.Akozamislimopozitivanscenarij,onda bi EU trebalapotvrditiponovnosvojuvizijuipokaza-tiputemkonkretnogadjelovanjaiželjezapolitičkompro-mjenom.PotrebnisukonkretninoviprijedloziilivizijazaovuregijukakobiseonaštoprijeintegriralauEU.Krajnjiciljtrebaobibitigospodarskirazvojiulaganjeurast.Ima-mo,dakle,zajedničkeizazove,poputstrahaodterorizmaipotrebnisunovipartnerskiaranžmani.Europskaunijatrebazadržatikredibilitetprocesaproširenja.Idaljejetonajboljiinstrumentzatransformacijuregije,aistotakonatajnačinsezemljepotičenaprovođenjereformi.Europska

perspektivamorabitiidaljeopipljivakakobisenastavilosprocesomreformikojijepozitivanizasamuEuropskuuni-ju.Akodođedostagnacijetogaprocesa,europskiutjecajnaregijućeseznačajnosmanjiti.Mogujasnorećidajetoslučajsmojomzemljom.Uovometrenutkutrebaprevla-datistavdaBrexitnemijenjanužnostdasezemljeregijetrebajupridružitiEuropskojunijikadazadovoljepristu-pnekriterije.MimislimodajekrivodanamseuBruxelle-sukažedatonetrebaspominjatiidućedvijegodinejermoramotoriješiti.Idućagodina,2017.,nudikompleksnuslikuodlukaoproširenjutesenudiprilikadasepostignenapredakMakedonijepremapregovorima.Spomenuosamvećizboreutrimavelikimzemljama.UtovrijemeobičnoEuropskaunijanitiraspravljanitidonosivelikeodlukeoproširenju.Europskakomisijaodlučilajedanećeizdatiizvješćeonapretkuzemalja2017.godinezbogrekalibrira-njastatističkemetodologije.Dakle,idućegodinenećebitiizvještavanjaonapretkudržavakandidatkinja,kaoštojebioslučajproteklihgodina.Uovimokolnostima,nakonizborauprosincuuMakedoniji,nadamosepozitivnomuzamahukojibidoveodoargumenatazaEuropskuunijuikojibiomogućiliubrzanjenašegapristupnogaprocesa.Mi2017.godinetrebamoštobržeprovoditireformekakobismoosnažilinašdijalogsEuropskomunijom,kakonebismovišegubilivrijemezbognesposobnostiEuropskeunijedadonosivažneodlukedoprosinca2018.godine.Nakraju,tijekomsadašnjemigracijskekrize,MakedonijasekaoidrugezemljepokazalakaovjerodostojnapartnericaEuropskojunijiidijelilajezajedničkiteret.Prije25godina,kadasmosteklinašuneovisnost,kaoiHrvatska,vodećiseeuropskimidejamapočelismograditinašunovukuću,našnovidom.TojeEuropskaunija.Pritomsmosesusrelisbrojnimizazovima,aliidaljesmoostalipredaniostvare-njunašihstrateškihciljeva.Sadamislimodajevrijemedazajednički,uzpomoćEuropskeunije,sagradimodokrajaikrovtenašekućetedaseponovnopovežemostomnašomeuropskomobitelji.NasamomekrajuhtiobihzahvalitihrvatskimzastupnicimauEuropskomeparlamentu,prijesvegaMarijaniPetir,štovodigrupuprijateljstvaEuropsko-gaparlamentapremaMakedoniji.ZahvaliobihigospođiŠuici.ZahvaliobihisvojemuimenjakuAndrejuPlenkoviću.Sasvimabliskosurađujemo.Doistasubilisjajnapotporazanas,nesamozaMakedonijuvećizasvezemljeJugo-istočneEurope.SlažemsesVamadaZapadniBalkannijedobarizrazinadamsedaćehrvatskizastupniciuEurop-skomeparlamentunastavitisistomstrašćuidinamikompomagatinašojregiji.Hvala!

Franjo Topić , član PredSjedništva međunarodne Peu i PočaSni PredSjednik Peu biH

Kažudajesverečeno,alijošnisusvigovorili.Nadamsedavinećetezaspatidokjakaozadnjigovorim.Vjerojatnostesvičulionustarumudrost:pitajusvećenikadalimuseikaddogodilodazaspedokgovori.Onkaže:“Meninije,alidrugimaje.”Nekiimaju,doduše,čakiusnovimaviđenja

panijelošeidanetkozaspe.Poštovaneekscelencije,dragiprijatelji,dragiPaneuropljani,dameigospodo,poštovaniPredsjedničeMeđunarodnepaneuropskeunijei,naravno,nakrajualijošivažnije,gospodinepredsjedničeHrvat-skepaneuropskeunije,dragiPavoBarišiću.PrijesvegaTičestitamnaovomeimenovanju,kaoinaimenovanjuči-tavenoveVladekojauistinumislimdabudi,jabihrekao,opravdanioptimizam.Jaćuovdjereći,anikadsenikomunisamdodvoravao,dajeHrvatskadobiladobrogamini-strazaznanostiobrazovanje,akoćeostati,dajedobila

Ponekad kriza nudi savršene okolnosti za poboljšanja i promjene. Danas postoji prijetnja, ozbiljna prijetnja

dezintegracije Europe. Istovremeno, postoji mogućnost da se rekreira i ponovno osmisli Europa te da se stabiliziraju temeljne vrijednosti. Možda je ovo pravi trenutak da

Europska unija pronađe snagu da ispuni potrebe europskih građana.

17


radišna,odgovornaimeđunarodnopriznatačovjekakojinijeslučajnopostaoiglavnitajnikPredsjedništvaMeđuna-rodnepaneuropskeunije.ČestitamiTebiisvimadrugima,mojemuprijateljuMislavuJežićuzadugogodišnjiraduPaneuropskojunijii,naravno,naovomelijepomejubileju.NadamosedaćemosevidjetiizapedesetuobljetnicuHr-vatskepaneuropskeunijepa,evo,datonajavimo.

Dakle,menisuiovedragezastupniceiministarvanj-skihposlova,gospodinStier,olakšaliposaookogovoraointegracijiioBosniiHercegovini.Jazahvaljujem,Dubrav-ka,naonomedodatku,naonome“proširenju”teme.Dakle,jaćuvaspodsjetitinanešto.Čestoljudizaboravenajosnov-nijestvari,naosnovnetermine–štoznačiintegracijaide-zintegracija.Dakle,integracija,jednaodnjenihdefinicija,jestspajanjedijelovaucjelinukojaharmoničnodjelujeupostojanjuzajedničkihciljevaodnosnokojasadržiskladizmeđupojedinačnihizajedničkihciljeva.MislimdajeovovrlovažnozaEuropskuunijuivažnozasvakuzemlju,avažnoizasvakuobitelj.Nijelakouskladitipojedinačnoiopće.JošjepokojniAristotel,kojijeidanascitiran,rekaodajenajvećiidejniimisaoniproblemuopćeuskladitipoje-dinačnoiopće.Netrebasečuditidajetotakoinetrebaseljutitištojetakonegotrebapokušatiraditištojemogućeboljedasetouskladi.RećićudasamsadaurujnubiouKrynici,neznamdaliznate,uPoljskoj,toonizovu“istočniDavos”.BilesutusvezemljeodUkrajine,Poljske,ČeškeiSlovačkedoMađarske,njihovipremijeriiministri.Biloječak3000sudionika.Tujebilodostaanti-europskihriječi.Jasamsudjelovaonajednomeodpanela.Rekaosamdamisvemožemokritizirati,jerništaljudskonijeidealno:niEu-ropskaunija,niParlament,niHrvatska,niBiH–ništanijeidealno.Posebičovjeknijeidealan.Međutim,trebavidjetištojebolje,aštološije.Pazite,daneulazimounekakvuraspravu,asadnijenivrijemezato,doćićedrugipred-stavniciPaneuropskihunijanašihprijateljskihzemalja,alimislimdasenikadanesmijezaboravitikadasegovoribilogdjedajeEuropau20.stoljećuimaladvasvjetskarata,80 milijunamrtvih,imilijuneimilijuneranjenih,raseljenih.Svejeboljeodtoga.Nemasvetogarata,postojisamosve-timir.ZahvaljujućiEuropskojuniji,uzsvenjenemogućeslabostiinegativnosti,miipakimamosedamdesetakgo-dinamira.Tojenajvažnije.TogovorimiziskustvaBosnei

Hercegovineukojojsmoproživjeliteškedane.Prokletbiosvatkotkozagovararat.Jasamprevišetolerantan.TosampokazaounajgoraratnavremenaitoznajumojiprijateljiizBosneiHercegovine.Čuvajmoiodgajajmousebiiokosebemir.Akoumeninemamira,nemožegabitiniokomene.Akokodmeneiliumojojobiteljinemamira,nemožegabitiniunekojzemlji,uEuropskojuniji,ilibilogdje.Dakle,mirisveostalopočinjeprijesvegaodnasibitnozavisiotomekakvajetkoosoba.

NećudalješiritinegorećineštozaBosnuiHercegovi-nu.OnoštojemenibitnouodnosuBosneiHercegovineiEuropejestdaćeonapodržati,aštosmočuliidanasponovno,BosnuiHercegovinunaeuropskomeputu.Tojenamaveomavažno.Nozatosesadatrebajupravititemeljiireforme.SlažemsesonimeštojeigospođaDubravkanekidanreklaubosanskimmedijimaokoreferenduma–onpokazujekakonisudijelovizemljedovoljnousklađeni.Uvijekjevažnodabudedijelovaipojedinaca,alinekabudeizajedničkogadobra.Inačeimamostalnesukobe.UtomesmislujevrlovažnoidaćesepodržavatiikonstitutivnostHrvata,aliusukladnostiiharmonijisdrugima.Napredak

jeto,znatevitojerstemnogiodvasiprijatelji,pokazaokakosemožesvojenjegovati,svojidentitethrvatski,ka-tolički,vjerski,europski,adatonašimsusjedimanesme-ta.Tojenajvećiproblemuživotu,najveći.Sviznajutkosamištosamitonikomunesmeta,nipravoslavcima,niSrbima,nimuslimanima,niBošnjacima,niEuropljanimaovdje.ZatojevrlovažnodasetražitajbalansjeruBosniiHercegovinimorapostojatikombiniranademokracijajerjeobičnasamovladavinavećine.Tusemorajuzaštititipo-jedinačna,osobna,individualnapravai,naravno,kolektiv-na.BezovihkolektivnihnemožebitimirnaBosna.Jaznamdasemnogibojeoviheuropskih,stranihimeđunarodnihpredstavnika.ImamominjihiuSarajevu.Zapravo,treba

“Dayton2”.Sveostalosukozmetičkepromjene.Jaznamdatonijelako,aliništanijelako.Kaodajebilolakostvoritii“Dayton1”.Holbrooke,tvorac“Daytona1”,rekaojedajetosamozaustavljanjerata,štojedalekonajvažnije,alisadatrebanormaliziratiiostatakživota.Naprosto,Bosna

Nema svetoga rata, postoji samo sveti mir. Zahvaljujući Europskoj

uniji, uz sve njene moguće slabosti i negativnosti, mi ipak imamo

sedamdesetak godina mira. To je najvažnije. To govorim iz iskustva Bosne i Hercegovine u kojoj smo

proživjeli teške dane. (...) Čuvajmo i odgajajmo u sebi i oko sebe mir. Ako u meni nema mira, ne može ga biti ni oko mene. Ako kod mene ili u mojoj obitelji nema mira, ne može ga biti ni u nekoj zemlji, u Europskoj uniji, ili bilo gdje. Dakle, mir i sve ostalo počinje prije svega od nas i bitno zavisi o tome kakva je tko osoba.

18


iHercegovinajenefunkcionalna,onajeskupainepraved-na.Nemaidealnihrješenja.Nismomiovdjenaivni,niovinajmlađi.Trebatražitinekiboljibalans.UtomesmislućuvamrećijošneštojersmoovdjeuZagrebu,uHrvatskojkojazamenenaravnonijenikakvoinozemstvo.Jaosje-ćamdasmomidiohrvatskoganarodainemanikakvihproblemadatouskladimosBosnomiHercegovinom,snjenomdržavnošćuisvimeostalimštoonaznači.Rećićuvam,jernijebiloprilike,dajeobjavljeniposljednjipo-pis.Mislimdaćevammnogimabitizanimljivoto.Premazadnjempopisu2013.uBosniiHercegoviniimatriipolmilijunastanovnika.Falinas800tisuća,atojeprijesvegaposljedicarata.Ima544tisućeHrvata.Inače,mnogisugovorilidaimasamo380tisućailimanjeHrvata.Također,gospođaDubravkajespomenula,uHercegovinijeodtoga200tisuća,goreimadakle344tisuće.Netrebautakvimkategorijamagovoriti,alionesurealnost.TojevrlovažnoiMinistruinovojVladidaimamotonaumu.Rećićudaje oko 500tisućaraseljenihunutarBiH.Jošjetežerećida je 97tisućamrtvih,preko200tisućaranjenih.Dragiprijatelji,janeznamkakojeuopćeitkonormalanuBosniiHercegovini.Nemaobiteljinipojedincakojinemanekestrašneposljedice,danegovorimoomrtvima.Znateštoznačiizgubitisvojukuću,imanje,tvornice? Ono što nije crnojestdaimamovišekućanegodomaćinstava.Imamo160tisućadomaćinstava,avišekućaistanova.Ovdjemo-ramo,naravno,jednufusnotudodati,atoznatesvi.Svimiželimoneštonerealno,nekizemaljskirajkojegnema.Kuknjavajeiondjestilživota,kaoštojedobrimdijelomiuHrvatskoj.Ljudinikadanisuzadovoljni.Ljudskosrcenikadzadovoljnonije.Također,nemaobiteljibezkućeilistana.940tisućaautajeregistriranih.Tojeslužbenipodatak.Nema,dakle,obiteljibezautomobila,adanego-

vorimoomobitelima.Mobitelaimavišenegostanovnika,davnojetoprošlobrojodčetirimilijuna.Naravno,opetsvikukajukaodaništanemamo.Opetispadadajeoko51%najavnimkuhinjama,adrugih49% na kontejnerima. Naravno,danebibilosocijalneneosjetljivosti,standardnekogadruštvamjerisepostandarduzadnjihljudi,neprvih.Trebasebrinutizasirotinjuioneugrožene,alinetrebakukatikaodasmosvisirotinja.Tkonemausebitunekupozitivnuenergiju,tajnekioptimizam,nemoženištanapraviti.Nijedanpesimistanijeuživotuništaozbiljnonapravioinemoženapraviti.TojeonoštojeHabermasrekaodadanašnjojEuropinedostajeradost.Tojestrašnastvar.Pazite,nikadaseuEuropinijebolježivjelo.1320 eurajesadaprosječnaplaćauEuropskojuniji.Znatekakvajebilaprije50 godina?Nipetina.Naravno,nećemosevra-ćatiunazadinećemosiromaštvopromovirati.Siromaštvonemanikakvevrijednostiniuvjeriakonijedragovoljno.Časnimsestramairedovnicimaononemanikakvevrijed-nostiakonijedragovoljnoizabrano.Međutim,netrebanipretjerivati.Sadamoračovjekodjednomimatisvenajboljeinajnovije,odmobitelailičegaveć.ZnatekakojeMujokazao.PitajuMujukadaćekupitiGolfašesticu,aonkaže:

“Čimizađedvanaestica.”Takoda–polako.Nećuvasvišetimezamarati.Dragomijedasuiznesenenajvažnijevije-sti.ReklisudaćeiPremijeruiMinistruvanjskihposlovaprvaposjetabitiBosniiHercegovini.Naravno,jasamihpozvaodaposjeteiNapredakiPaneuropskuunijukojojjepredsjednikgospodinVanjaGavran,davidemaloidoživeitajdionašestvarnosti.Dakle,stogazadovoljanodlazimsovekonferencije,ohrabrenovimnovimglasovima.Javamzahvaljujemnavašojpažnjiiželimdabudeuspješnaovanašakonferencija.Hvalalijepa!

I I . D A N — R a d n i d i o k o n f e r e n c i j e

P A N E U R O P S K I O D G O V O R M L A D E Ž I N A I Z A Z O V E E U R O P S K E D E Z I N T E G R A C I J E I P E R S P E K T I V E

I N T E G R A C I J E U J U G O I S T O Č N O J E U R O P I

Pavao Nujić , PredSjednik mladeži HrvatSke Peu

Poštovane dame i gospodo, uvaženi gosti i paneuropski prijatelji!

Velikamiječastštovamsekaopredstavnikipredsjed-nikMladežiHrvatskepaneuropskeunije imamprilikuobratitiusklopupanelanamijenjenogaodgovorimamla-dihnaizazovedezintegracijeiperspektiveintegracijeEU. TakođermijeveomadragoštonamseovihdanauZagrebupridružujuipredstavnicimladežiizdrugihpaneuropskihunijakakobidalisvojprilogovojvažnojtemi.Sveihovom

prilikomjošjednomprijateljskipozdravljam.Izlaganjebihzapočeoriječimapoznatogafrancusko-

gapovjesničara,JacquesaLeGoffa:“Europajeistodobnodrevnaibuduća.Dobilajeimeprijedvaipoltisućljeća,ajošuvijekjeustanjuprojekta.”Usvjetludanašnjihprilikaigorućihkrizatrebamosezapitatikakonašstarikontinentmožeodgovoritinaizazovesuvremenogasvijetateukojojmumjerinjegovonasljeđeiidentitetutomepomažuiliodmažu.

Europaulaziupovijestna izmakumitskihvremenaunutarnajdrevnijegaslojavisokekultureZapada,grčkekulture.Ipak,zemljopisnitadakaonidanasnijemogaoudovoljnojmjeriodreditiEuropu.Onajeodsamihpočetakavišeshvaćanakaokulturnanegokaogeografskacjelina.

19


TakovećHipokrat,slavnigrčkiliječnik,usvojimteorijamaopisujerazlikeizmeđuEuropljanaiAzijaca.Prveopisujekaohrabre,ratoborneljudekojidržedoslobodeispremnisusezanjuboriti,dokjepolitičkiporedakzakojimtežedemokracija.Azijci,udruguruku,mudrisuikultivira-ni,alibezenergijetelakoprihvaćajuropstvouzamjenuzablagostanjeimir,prilagođujućisedespotskimrežimima.Iakojeovaus-poredba,uzetakaoopćepravilo,kraj-njeupitnaineprimjerena,onanasipaknavodidasezamislimoštosačinjavaidentitet Europe i Europljana, našusvijestozajedničkimvrijednostimaisličnostiuodnosuna“drugoga”,tkogodtaj“drugi”bio.ZagrčkepolisetojebiloPerzijskocarstvo,zaRimljanekeltskaigermanskabarbarskapleme-na te bliskoistočni i sjevernoafričkinarodi,zakršćanskusrednjovjekovnuEuropuiislamskisvijet,dokseuno-vomevijekuopseg“drugoga”timvišeširioštosugeografskaotkrićadaljenapredovala.

Stoga kada govorim o Europi, za-pravogovorimopojmukojisetemeljinavrijednostimanasljeđenimaizan-tike,alikojisestalnodopunjavaira-zvija.Jednaodnasljeđenihsastavnihodrednicaeuropskogaidentitetajestdemokracija.Premdasumodernedemokratskedržavemnogobrojnijeidrugačijenegoantičkidemokratskoure-đenipolisAtena,ipaksuPlatoniAristotelnašiprviizvorieuropskogarazmišljanjaopravomepolitičkomeuređenjuzajednicepaiodemokraciji.GraniceiodredniceEuropenetrebatražitinazemljopisnojkarti.

RimskaRepublikaipotomRimskoCarstvo,taciviliza-cijakojajepodsvojomvlastiujedinilaprostranapodručjaokoMediterana,nastaviloječuvatiiznačajnoobogatiloidentitetEurope.Pravni sustav, snažangrađanski slojdruštva,razvijenogovorništvoupoliticiikultiviranjeziksamosunekiodaspekatakojinasjošuvijekpovezujusa

starimRimom.Međutim,toCarstvonijenazapaduEuropenadživjeloprovaluiseobunaroda,naročitogermanskih,pridošlihsonustranulimesa.Tonammožebitipoučnoidanas.Nikakavzidnagranici,panivojnaobranaprotivnadirućihnarodanijemoglazaustavititakvopovijesnogibanjenaroda,apolitičkeikulturnecjelinekojesusemislilezatvoritiizazidinaopetsubileizloženenadiranjuonihdrugih,samoštoihnisuznaleprihvatitiiintegrirati.Nouzrokpropastinijesamovanjski.Teškobiheteroge-nabarbarskaplemena,kojasučestoimeđusobnorato-vala,bilaustanjunarušitiiporazititakovelikocarstvodanijepostojalaunutarnjakrizaCarstvauvišepogleda.PropastRimskogCarstvaprouzročenaje,izmeđuostalo-ga,raspadanjemmonetarnogasustava,krizomgradova,mrvljenjem ekonomije, osiromašenjemmasa i krizomvrijednosti.ZapadnoRimskoCarstvoinjegovasudbina,taprefiguracijaEurope,ukazujenatokolikojenužnodanekapolitičkaikulturnacjelinačuvanaživotucjelinukojučineekonomskisustav,gradoviurazvoju,narodiublago-stanju,atakođerivrijednostikojemogunadahnutivjeru,prosvijetlitinašepogledeiusmjeritidjelovanje.

VelikavjerskanovinaiobogaćenjeEuropebilojepokr-štavanjenjenihkrajeva.Kršćanstvosvakakonijepotekloiz

Europetesestoganemožeklasificiratikaoisključivoiliprvenstvenoeurop-skareligija.NoupravouEuropionojedobilosvojpovijesnonajdjelotvornijikulturniiintelektualnipečattestogaostajenaposebannačinisprepletenosnjenimidentitetom.TokršćanstvojestsrednjovjekovnaEuropa,svijetpodije-ljen,čakibarbariziran,noujedinjendvjemaglavama–papomicarem.Tajjesvijetuskorodoživiodotadaneviđe-nuekspanzijuteznanstveniitehničkiuzlet.OnnamocrtavaprvuskicuEu-ropenadvostrukimtemeljima:zajed-ničkasastavnicakršćanstva,tj.njegovevjereikulture,imnogovrsnasastavni-carazličitihkraljevstavautemeljenihnauvezenimilistarimvišekulturnimtradicijama.TojeprefiguracijaEuropenacija,jerodsamihpočetakaEuropapokazujedajedinstvomožebitistvore-noodrazličitostinacija:nacijeieurop-skojedinstvomeđusobnosupovezani.

Ipak,medaljaimadvijestrane.Brojniratoviharalisusrednjovjekovnimkršćanstvom.SukobimeđuEuroplja-nimanastavljajubitisvakodnevicaidućihstoljeća.Onirazdiru,razarajuiubijajuEuropu,odtalijanskihratovadoTridesetogodišnjegarata,ratovaRevolucijeiCarstvainapokondodvajuvelikihratova20.stoljeća.Europadanasjest,alimorainastavitibitiEuropommira.

Osimratnoga,uEuropijevećnizstoljećaprisutanije-dandrugitemeljnisukob.JosephRatzinger,papaemeritusBenedikt XVI ,opisaojeEuropukaokontinentukojemjekršćanstvoprimilonajsnažnijeoblike,aliikaokonti-nentnakojemsejerazvilasekularnakulturanaosnovi

Tijekom dvadeset i pet stoljeća, uz padove, ali i uvijek nove kulturne i znanstvene uspone,

europska civilizacija bila je stvaralačka. Odluka za projekt zajedničke Europe

ne postavlja nas nužno pred alternativu između tradicije i modernosti, između nacije

i carstva ili duhovnoga kršćanstva i sekularnoga prosvjetiteljstva. Možemo se odlučiti da crpimo ono

dobro iz svih naših tradicija, da se obraćamo nasljeđu

kao izvoru nadahnuća za kreativni pristup

suvremenim gibanjima.

20


francuskogaprosvjetiteljstva,materijalizmaipozitivizmakojapredstavljanajdubljusuprotnostnesamokršćanstvu,negoireligioznimimoralnimtradicijamačovječanstva.TojekulturakojanadosadnepoznatnačinizjavnesvijestiičovjekovaživotaisključujeBoga,bilodagaupotpunostiniječe,bilodagaproglašavairelevantnimzajavniživot.OdatlejejasnodaEuropaproživljavapravi“testizdržlji-vosti”,štopodrazumijevaisnažnenapetosti.UEuropijenadjelusuprotstavljanjedvijukulturakojesujuobilježile.

Višeoddrugihkontinenata,Europadanasdoživljavabu-đenjememorije.Paakopamćenjemorasuzbijatizaboravpogrješakaizločinaprošlostikakoseoninebiponovili,potrebnojeustrajnoraditinatomedasenapoštivanjusvačijememorijeizgradizajedničkamemorijaEurope.Tosemožepostićijedinouvažavanjemrazlikaiisticanjemzajedničkihodlika,anikakonepokušajemnametanjajed-noganazoraipamćenjasvima.Bezzajedničkepovijestiizajedničkogapamćenja,Europanećeimatizajedničkiidentitetizajedničkuviziju,tetolikopotrebneelementekojidanasnažalostčestoizostaju.

Europajeiurazdobljimanajvećegjedinstvabilarazno-lika.DugotrajanjeEuropedijalektikajeizmeđunaporazajedinstvomiodržavanjemrazlika.Tapotrebazaeurop-skimjedinstvomslažesesdisanjempovijestikojaječasbilasklonakomadanju,ačasjesmjeralauspostavljanjuvelikihcjelina.Europajesredinom20.stoljećapronašlasebiprimjerenuformupolitičkogauređenja–Europskuuniju.Takvousmjerenjeneodgovarasamounutarnjimpotrebama.OnoodgovaravanjskimizazovimaštoihEu-

ropaopet,aliudrugomeoblikususrećeudanašnjemsvi-jetu.Danasjeriječuglavnomomirnojkonfrontaciji;nopostojanjedivovskihpovijesnihčinilaca,rasprostiranjemiliekonomskomsnagom,ilijednimidrugim,nalažeEuropidadosegnerastusporedivsnjihovimrastom,ukolikoželiopstati,očuvatisvojidentitetivrijednostiidaljeserazvi-jati.NapramaSjedinjenimAmeričkimDržavama,Japanu,Kini,Indiji,Rusijiitd.Europamoraposjedovatiekonom-sku,demografskuipolitičkusnagupotrebnudaosiguranezavisnost.Coudenhove-KalergijeusvojemmanifestuPaneuropajasnoupozorioupravonatajproblem–nesmi-jemosidopustitidapostanemopodručjenakojemćedru-gevelesileodmjeravatisvojusnagu,kaoštotodanasčinenaBliskomeistoku.SrećajeEuropeštoraspolaževelikomsnagomzajedničkoganasljeđaicivilizacije.

Tijekomdvadesetipetstoljeća,uzpadove,aliiuvijeknovekulturneiznanstveneuspone,europskacivilizacijabilajestvaralačka.OdlukazaprojektzajedničkeEuropenepostavljanasnužnopredalternativuizmeđutradicijeimodernosti,izmeđunacijeicarstvailiduhovnogakršćan-stvaisekularnogaprosvjetiteljstva.Možemoseodlučitidacrpimoonodobroizsvihnašihtradicija,daseobraćamonasljeđukaoizvorunadahnućazakreativnipristupsu-vremenimgibanjima.Akosebudeznaladovoljnoujediniti,Europaćebitivelika;akobudeznalaočuvatinacionalneiregionalnerazlikekaobogatstvo,imatćeprednostiima-lenosti.DanasEuropamorabitikreativna,noirabitisnagusvojedrevnostidapredizazovimadezintegracijeEU osi-gurabudućnostintegriraneisnažneEurope.

Stefan Haböck , bivši PredSjednik mladeži Peu auStrije i referent za euroPSke i međunarodne odnoSe Peu auStrije

Dragi paneuropski prijatelji!

Prijesvegadopustitedavamprenesemsrdačnepozdra-vepredsjednikaPEU AustrijeKarlavonHabsburgnovomuMinistru.SjajnojedaHrvatska,tanovazemljaEuropskeunije,imatakosnažnuproeuropskuvladu,nadamsedaćetakvuzadvijegodineimatiiAustrija.Kaobivšipredsjed-nikMladežiPEU Austrije(odovegodinevišenepripadamMladeži)ikaonovitajnikzameđunarodneodnose,upro-teklimgodinamausredotočiosamseprvenstvenonadvijestvari,nadvaizazova,atojekakoseEuroparazvijanasvojemkontinentuikojajenjezinaulogausvijetu.Sadaćumoždabitimalokritičkinastrojen,aliznamodauobiteljiimeđupravimprijateljima–aPaneuropljanisuuEuropiunajistinskijemsmisluprijateljiiobiteljuEuropi–možetebitimalokritičnikakobisestvarirazvijalenabolje.Pre-višejesnagaunutariizvanEuropekojenastojeEuropupodijeliti,kojenastojeuništitiidealnupaneuropskuideju,Europuukojojstotinemilijunaljudizajedničkiradenaprojektimakojimaserazvijajumiriboljitak.

DvijesilevukuEuropu.SlijevestraneuEuropikažudasvetrebaeuropeiziratimislećidadržavaiBruxelles

morajureguliratisve,asnjimasetakmičekrajnjidesnikojikažudajemjestonakojemsuseonirodilinajboljemjestonasvijetuidaihtočinisuperiornimanadsvimadrugima.Obasupogledaposveoprječnanašemupaneu-ropskomuuvjerenju.MineželimocentraliziranuEuropu,alineželimoninacionalističkuEuropu.ŽelimoEuropukojasetemeljinanačelusupsidijarnosti.Tojeriječkojujeteškosricati,izgovoritiiobjasniti,alitojejednoodte-meljnihnačelaEurope.Supsidijarnostznačidapojedinciidruštvopreuzimajuodgovornostzasvojubudućnost,datonemoraraditidržava.Dakle,mipojedinci,našeobitelji,

21


mikaopaneuropskaorganizacija,miimamomoćstvoritipozitivanrazvojuEuropi.Nacionalistiicentralistitonežele,izatosuoninašineprijatelji.Alimineželimosnjimaratovati,želimosesnjimasastatiuBruxellesu,Strasbour-gu,ZagrebuiBeču,svugdjeusvijetu,kakobismozajednorazgovaraliikakobismoosmišljavaliprojekte,kakobismomimladiimikojinismovišetolikomladi–kaoja–govoriliotomeštoželimouEuropi.NamajeuEuropipotrebnaraznolikost.Dakle,našajekrilaticaIn varietate concordia

“ujedinjeniuraznolikosti”.Trebamosnažneregije,snažnegradove,snažnocivilnodruštvoisnažnepojedince.Joštre-bamoisnažnuEuropukojanaeuropskojrazinirješavaonapodručjakojasejedinomoguriješitinaeuropskojrazini,atosuvanjskaiobrambenapolitika,monetarnapolitikatezaštitaslobodeigrađanskihprava.Načelosupsidijar-nostiislobodeutemeljenojeuEuropiiponjemjeEuropapostalavelika.SadasegovoridaAmerikuponovnotrebaučinitivelikom.MiželimoonakvuvelikuEuropukakvususmislilinašiotciutemeljitelji.Prevladavanjediktatura,ko-munističkihautokracijaitotalitarnihkonstruktavodilojeljudeuEuropugdjeihječekalaslobodaivladavinaprava.MenijeiznimnodragoštojeAustrijauvijekbilaprijateljHrvatskojinjenaputapremaEuropskojuniji.SretansamdajeHrvatskapravieuropskiipaneuropskiprijateljidioEuropskeunije.IskrenosenadamdaćesepreostalidioJugoistočneEurope(pritomnemislimsamonaZapadniBalkan,većnacijeluJugostočnuEuropu)uskoropridru-žitiEuropskojunijikakobismozajednosurađivaliumiru.MoramosepitatizaštoRusijafinancirastrankeuEuropi,zaštoSAD sponzorirajuodređeneorganizacijecivilnogadruštvauUkrajini.Da,tosuvelesile,akaotakveuvijekseželemiješatiuprilikepojedinihzemlja.Međutim,onitoradezbogtogaštoneželesnažnuEuropu.OniželeEuropukojajepodijeljenana30 do 40različitihzemaljakojemoždameđusobnoneratuju,alimeđunjimavladajutrgovinskiipolitičkiratovi.Dakle,onineželeEuropuukojoj 28ministara,ukojojse700-800članovaparlamentaokupljauStrasbourguiBruxelleseuiondjezajednora-spravljajuumjestodasesukobljavaju.JeruEuropijenašeoružjeriječ,anetenkovikaoštojesadanaistokuEurope,kaoštotodoživljavajunašiprijateljiuUkrajini.Tevele-silenemogupodnijetidazemljekaoEstonija,UkrajinaiBugarskaneoviseonjihovojvolji,negoovoljinjihovihslobodnoizabranihpredstavnikauparlamentimaivla-dama.NoljudimisledajeEuropaslaba.PogotovomiuAustriji,Njemačkojidrugdje,srećom,dugonismoimaliiskustvorata.Mojiroditeljitakođernisuiskusilirat,itojedobro.Zbogtogaljudisusklonimislitidajesvijetuvijekmirnomjesto.Međutim,onoštonassadapogađajestteror,nezaposlenost,regulacija,deindustrijalizacija,izbjegličkakrizaireligijskifanatizam.Moždatozvučipopulistički,aliljudividedaterorističkenapadeuEuropičineljudikojepratetajneslužbe,nokadaoniidunazrakoplov,nemogusasobomponijetibočicuvode.PostojinerazmjerizmeđunadziranjaljudiiterorističkihnapadakojisusedogodiliuEuropi.Dakle,ljudismatrajudajeEuropa(svepolitičkeinstitucijeipolitičariEU)zakazalauostvarivanjusvojenajznačajnijezadaće,atojesigurnosnapolitika.Ističeseizbjegličkakriza,debataokograničnihkontrola–prvot-

nimdogovoromizSchengena1985.članiceEuropskeza-jednicedogovorilesusedaćeimatizajedničkugranicu,a2016.suseponovnosastaliizaključilidabimoždatrebalirazmislitiozaštitigranicanakon30godinablokiranjainacionalističkihvlada.

Imamo 500 000izbjeglicaunašemsocijalnomesustavu,stogaseljudibojedasevisokisocijalnistandardi,posebnouAustrijiiuNjemačkoj,sadasrozavaju.Itkojekrivzato? Bruxelles.AtkosvesjediuBruxellesu?Predstavnicidrža-vačlanica.KadagovorimoEuropikaoosvjetskojsili,janeželimsvjetskusilukojaćeimati700tenkovauUkrajiniinuklearnerakete.Jaželimsvjetskusiluukojojćevladativladavinaprava,mir,slobodaisigurnost.NesmijemosepouzdatisamouNATO,uameričkevojnike,nesmijemosepouzdatiuministreipredsjednikeuMoskvizakojeneznamokakvesuvoljeukojemtrenutku.Promjeneuglo-balnomesustavusugoleme,nesamoupodručjuvanjskeisocijalnepolitike,negoiupodručjugospodarstva.MislimdaEuropasjedinatempiranojbombi,atojenezaposlenostmladih.Milijuninezaposlenihmladih,amladibitreba-libitivođeEuropesasvojimželjama,razmišljanjima,sasvojimduhomienergijom.Alikakomožemonapravitipro-mjeneipoboljšatiekonomskisustavkadaEuropanemožesklopitisporazumsKanadom.SklopilismogasIrakomiVijetnamom,alineisKanadom.Azijskezemljenamsesmiju.Dakle,TPP (Trans-PacificPartnership)obuhvaća860milijunaljudizasada.KadaimseKinapridruži,evo2,5milijardeljudisposebnimtržištemprotivnas.Vidimolimištosedogađaijelinasbriga?Činisedane.Mislimodamožemoreguliratiglobalizaciju,aneuspijevamoregulira-tinitrgovinskisporazumsadržavomkakvajeKanada.Nemožemoupravljatiglobalizacijom,možemosamosudjelo-vatiunjoj,pružitidobarprimjer,možemopokušatinamet-nutisvojestandarde,svojusocijalnuzaštitu,svojpoglednaljudskaprava,sigurnostigrađanskeslobode.OnoštonamjeuEuropipotrebnosuinovacije,produktivnost,slobodamišljenja,vladavinaprava,snažnevrijednosti,obiteljskevrijednosti,takođernašekršćanskevrijednosti,snažnene-zavisneindividuekojesebrinuzasebeitakođerzadruštvo.Trebamosnažnumladež,kojutrebamopotaćidaupoznasvijet,aondadasevratiiradiuEuropisasvježimidejama.Trebanampolitikakojaćepoštivatiugovoreirješavatiprobleme,anećestvaratinove.Moramoseriješitiradika-lizmainacionalizmakojićeuništitiEuropu.KadačujemdagospođaLePenželizabranitivjerskesimboleujavnostiikažedajeturiječomuslimanimaiŽidovima,našidesni-čarskiprijateljiuAustrijitrebalibitakođervoditiračunaotomedajeikrižvjerskisimbol,ikadavidimgospodinaStracheaskrižemnapozornici,znamdatouFrancuskojvišenebibilodopuštenodajegospođaLePenpredsjedni-ca.Dakle,onoštonamjepotrebnojeEuroparaznolikostigdje imamo 40,50,60jezika,gdjeimamokulturnuraznoli-kost.Jučersampiohrvatskovinokojejepotpunorazličitoodaustrijskogavina,alijevrloukusno.Našajepovijestkrvava,aliistodobnoisjajna.Paneuropajeorganizacijakojaznamnogoonašojprošlosti,izatomožestvaratiioblikovatibudućnost.KaoštojerekaoOttovonHabsburg,atosurekliidrugimudriljudi:akoneznateotkuddolazite,neznatenikamoidetejerneznategdjestojite.Menije

22


dragoštostojimovdjeuZagrebu,uistinskiproeuropskojzemlji,dragomijedasuovdjepobijedilestrankekojenisuradikalne,kojesuproeuropskeiprotunacionalističke.Zakrajželimizrećijednuželjukojuželimposlatisvijetu:ne

trebanamvišeEurope,trebanamvišePaneurope.Hvala!

Franziskus Posselt , PredSjednik mladeži Peu njemačke

Dame i gospodo, dragi paneuropski prijatelji!

HvalavamštostemeugostiliuprekrasnomegraduZagrebu.Velikamiječastdanasvamseobratitisvojimgovorom.JučersamautobusomdoputovaoizMünchena.AutocestesuuAustrijiiNjemačkojbiledobre,alioneuSlo-venijiiHrvatskojjošsubolje.PlatiosamautobusnukartueurimaiautobusjegotovobezstajanjaprošaoNjemačkomiAustrijom,SlovenijompasvedoHrvatske.Sintagmano stopuovomeslučajunijesamočestorabljena,negojeiisti-nita.Nijebilograničnihkontrola,osimizmeđuHrvatskeiSlovenije.Nitkonasnijezaustavio,nitipregledavaonašuprtljagu,samosammoraopokazatiosobnuiskaznicuprijeizlaskaizSlovenije.Nitkomenijepitaokolikosambavar-skihizbjeglicapoveosasobom,nitikolikoćuostati,nitikolikosamkobasicadoniosasobom,aistotakonitikolikošljivovicekanimponijetiizHrvatske.HrvatskajezemljakojubrojniBavarcivoleposjetiti,posebnotijekomljeta.TakoizgledaEuropa2016.godine.Postavljasepitanje:jeliovakvamogućnostputovanjakakvudanasuživamoneštonormalnoisamoposebirazumljivo?Nije.Kadapogledamounazad25godinaiviše,moramorećidasueuropskeinte-gracijedonijeleEuropljanimavišeprednostinegonedosta-taka.Pojameuropskihintegracija,našaideja,jednajeodnajboljihucijelojeuropskojpovijesti.Aliakopomislimodasusveprednostieuropskeintegracijeneštonormalnoisa-morazumljivo,uopasnojsmosituaciji.Porastksenofobije,euroskepticizma,nacionalističkihišovinističkihpokreta,možemoihnazvatiisilamadezintegracije,pokazujedapostojiopasnostidaništanemožemouzimatizdravozagotovo.Pogledajmonakratkouprošlost.Prije100 godina

ucijelojEuropisejevodiorat,iod21.veljačedo19.pro-sinca 1916.godineNijemciiFrancuzisuseborilijedniprotivdrugihuužasnojbitcikodVerduna.TadamladinisuautobusimaposjećivalisvojeprijateljeuZagrebu,većsuputovalivlakovimanabojištaEurope.TojevelikarazlikaizmeđuEuropedanas2016.iEurope1916.,tj.Europeprijestogodina.Ksenofobija,nacionalizam,uzajamnonepovje-renjeisukobipovezanisgrubimjezikompodijelilisuinakrajuuništiliEuropu.DanasopetvidimoporastmračnihsiladezintegracijekojepokušavajupodijelitiEuropu.Tesilenepoštujupostignućaposljednjihdesetljeća,iželesebiinamadasevratimourazdobljaprijeeuropskihintegra-cija.NekiodnjihniječusmisaoEuropskeunije,anekiželeupotpunostiuništitiEuropskuuniju.Našjeposao,Paneu-ropljana,daseborimoprotivtihnacionalističkihpokretakvalitetnimargumentima,tepravimeuropskimduhom.MibismokaočlanoviPaneuropskeunijetrebalipažljivorazmišljatiotomekogapozivamonasvojesastankeikon-grese.Želimolipružatiplatformunacionalističkimpoli-tičarima?Mislimdanebismototrebaliraditi.Hrvatskapaneuropskaunijauzorjeutomesmislu.Svijučerašnjigovornicidoistasubilisjajniipredanieuropskojideji.Ovegodinemultinacionalnaskupinapaneuropskemladežisu-djelovalajenaeuropskomedogađanjuzamladeuEurop-skomeparlamentuuStrasbourgu.JedandanposjetilismoVerdun,bojišta,grobljainjihovmemorijalnicentar.Shva-tilismokolikosueuropskeintegracijevažnezaočuvanjemiraibudućnosti.UnašojsugrupibileinekemladeženesKosovaiizUkrajine,tebrojnedrugeosobeizJugoistočneEuropekojesuupoznalistrahoterata.Zarazlikuodmene,onisesjećajusvojihroditelja,rođaka,rodbinekojisuseboriliuratu.Isjećajusestrahovadanetkoodnjihovihbližnjihmožepoginutiinikadasenevratiti.Istotako,vi-djelismonaprimjeruJugoistočneEuropeiUkrajinedasuratisukobiidaljemogući.Nikadanećuzaboravitigovornašegapredsjednikag.AlainaTerrenoireanatajkišnidanispredgrobovaVerduna.Vrlojestrastvenogovorioonuž-nostiborbeprotivksenofobije,nacionalizmaipopulizmaizalagaosejezaeuropskoujedinjene.Bezikakvedvojbe,punojeizazovazaEuropuiEuropskuuniju:krizaeura,velikibrojeviizbjeglicaivelikbrojmeđunarodnihproble-mazanašuvanjskupolitiku.Svijetsebržemijenjanegonašadruštva.UjedinjenjevelikihdijelovaEuropebrzosejedogodilo,aliidaljepostojijošnizkorakazaeuropskuintegraciju.DanasEuropskaunijaima28državačlanica,anakonBrexitaostatćeihsamo27.Tojetužno,alinijekrajpovijesti.Europskaunijapostižeuspjeheubrojnimpodručjima,alinaravnopostojijošmnogopodručjaukoji-mamožemopostićiviše.Danaspoznajemorazličitezamislikakosenositisizazovimabudućnosti.Nekiseželevratitiurazdobljesnažnihinezavisnihnacionalnihdržava,nekiželezadržatiEuropskuunijuuzvrlomaleprilagodbe.AlisamomiPaneuropljaniimamostvarnorješenjekojemo-

23


žemoponuditi.MiželimovišeEuropeusvakomeresoruskojimsenemoženositidržavačlanicasamazasebe.Dr-žaveEuropesupremalenedabinašlerješenjezavelikapitanjanašegavremena,apogotovouvanjskojpoliticiEU moraimatisnažanglas.Samoakosepovežemo,možemosenositisvelikimizazovima.Trebamoosnažitizajednič-keeuropskeinstitucije,prijesvegaEuropskiparlamentiEuropskukomisiju.MoramorazvitiEuropskukomisijuustvarnuEuropskuVladupodpotpunimnadzoromEurop-skogaparlamenta.Nadalje,moramopromicatidemokra-tizacijuEuropskeunijeuspostavomzajedničkogaeurop-skogaizbornogazakonasizbornimjedinicamaiizravnimmandatima.Natajnačinbiračibimogliodlučititkobitre-baosjeditiuEuropskomeparlamentu.Istotako,trebamokonačnorazvitipolitičkuuniju,jerposljednjiprobleminisurezultatneuspjehaEurope,većsurezultatneuspjehanacionalnihdržavaivlada.Potrebnanamjezajedničkagraničnapolicijakojabinadzirala zajedničkuvanjskugranicu.Potrebnanamjezajedničkasigurnosnapolitikaizajedničkieuropskiosjećajsolidarnosti.Naravno,mitonemožemozahtijevatioddrugih,većtorazvijatiusebi.TrebamokaoEuropljaninaučitivoljetiEuropujednakokaoštosvatkovolisvojuzemlju.Potrebannamjeeurop-skipatriotizampovrhnacionalnogadomoljublja.OsnivačPaneuropskeunijeRichardvonCoudenhove-Kalergirekaojeprije40godina:“Nemajošpravogaeuropskogapatrio-tizma.PunoljudiželiuživatiusvimprednostimaEuropskeunije,alineželesepritomenimaložrtvovati.Akosetonepromijeni,svećepropastikadasebudutražiležrtve.”Bezeuropskogapatriotizma,bezeuropskogaidentiteta,bezpravihEuropljananećebitiniujedinjeneEurope.Zatosetrebamoboritiprotivsvihonihsilakoježelepromicatirenacionalizaciju,akojesuustvarisiledezintegracijeikojeintenzivirajusvojeumrežavanjeisuradnju.JedanodnjihjeipredsjednikVladimirPutin.OnjejakoopasanzacijeluEuropu.OnjedoistarekaodajeraspadSovjetsko-gaSavezanajvećageopolitičkatragedija20.stoljeća.Akosamorazmisliteotojrečenici,ondaznatekojesunamjereVladimiraPutina.OnželioslabjetiEuropuirekonstitui-ratiSovjetskiSavezkolikojegodmoguće.Postojenacio-nalističkeišovinističkesilekojesurazličite,aliimajuistizajedničkicilj,atojedezintegracijaEurope.NijenikakvatajnadamnogeodtihsiladobivajufinancijskupotporuizMoskve.Takvepokrete,kaoAfD(Alternative für Deuts-chland)uNjemačkoj,Front NationaluFrancuske,strankug.GeertaWildersa(Partij voor de Vrijheid)uNizozemskojiliFPÖ (Freiheitliche Partei Österreichs)uAustriji,povezuju

antieuropskistaviantieuropskapolitika.ZastupniciEu-ropskogaparlamentaiztihstranakasurađujukakounutarEuropskogaparlamentatakoiizvannjega.

SvratimokonačnopoglednaJugoistočnuEuropu.Po-trebnojedasesviEuropljanivišezainteresirajuizauzmuzaovajdioEurope,jerćeuprotivnomedrugevanjskesileispunitituprazninuitupovećatisvojutjecaj.Planeu-ropskeintegracijenesmijebitidaljudimauovomedijeluEuropedovijekagovorimo:“Mismounutra,avivani,aligledajteubudućnost.”PaneuropajecijelaEuropa.Narav-no,postojekriterijizačlanstvouEuropskojunijiinjihjepotrebnoispuniti,alimoramoubrzatitajprocesintegra-

cija.Kulturnidijalog,razmjenamladihiprocespromjenaneštoještomoramointenzivirati.PaneuropskipokretjeorganizacijakojajeaktivnauJugoistočnojEuropidostain-tenzivnoiiskreno.NašpredsjednikAlainTerrenoireradisjajanposaoutomesmisluionjeveomadobroupoznatsovimdijelomEurope.LjudimauovomedijeluEuropetrebarealističnaperspektivačlanstvauEuropskojuniji.StogatrebamoučinitisveštomožemodabismoimpružilinašupotporunaputuuEuropskuuniju.KadapogledamoHrvatskuinovuhrvatskuVladuuovomekontekstu,mo-žemobitivrlooptimističniupogledunabudućnost.JednaodnajboljihodlukanovogapremijeraAndrejaPlenkovićabilajeimenovanjenašegameđunarodnogatajnikag.PaveBarišićaministromznanostiiobrazovanja.SpolitičarimakakavjePavoBarišićmladiEuropećemoćinapravitiod-lučnekorakenaprijedpremaujedinjenjuEurope.Hvalavamnapozornosti!

Dejan Hribar , glavni tajnik Peu Slovenije

Dragi paneuropski kolege i prijatelji!

ZapočetćuizlaganjecitatomizknjigeSapiens - kratka po-vijest ljudske vrsteprof.YuvalaNoahaHararija.Tusenavodi:

“Vatranamjedalamoć.Čavrljanjenamjepomoglodasurađu-jemo.Agrikulturanamjeotvorilaapetit.Mitologijajeodrža-

valazakonired.Novacnamjedaoneštočemuzaistamožemovjerovati.Kontradikcijesukreiralekulturu.Znanostnasjeučinilaubojitima.”Ovihsedamjednostavnihrečenicasavrše-noopisujuzaštojeEuropatugdjeje,zaštosueuropskinarodipočelisurađivatiištoćeuslijeditiakoodmahnereagiramo.

NasamomepočetkuEuropskaunijapošlajeodpitanjakakodakontroliramojednidrugetakodanitkonepostaneprejakidazadobitolikumoćdabiponovnomogaoprevla-datiuEuropi.TalogikarealpolitikepretvorilajeEuropuunajveću“mekumoć”(soft power)kojasezalažezamir,

Trebamo kao Europljani naučiti voljeti Europu jednako kao što

svatko voli svoju zemlju. Potreban nam je europski patriotizam povrh

nacionalnoga domoljublja. (...) Bez europskoga patriotizma, bez europskoga identiteta, bez pravih Europljana neće biti ni ujedinjene

Europe. Zato se trebamo boriti protiv svih onih sila koje žele promicati

renacionalizaciju, a koje su u stvari sile dezintegracije i koje intenziviraju

svoje umrežavanje i suradnju.

24


sloboduivladavinuprava.Suradnjaigradnjameđusob-nogarazumijevanjastogasuključnizaodržanjemiraidasepreostalinarodiuvjeredasetrebajupridružitinovomueuropskomuentitetu.

Kadgovorimoopoljoprivredi,zajedničkapoljoprivrednapolitika,kojajejednaodnajstarijihzajedničkiheuropskihpolitika,usamomejesrcuprocesaeuropskihintegracija.Inebezrazloga,jer77%europskogakontinentaklasificirasekaoruralno.

Mitologija:jedanodstupovapaneuropskezamislijestdajeEuropaizgrađenanasustavujudeo-kršćanskihvrijedno-sti.Tajjeelementposlužiokaovažanpolitičkiargumentza-štoeuropskinaroditrebajupripadatiistojzajedniciidržatiseskupa,naimezatojerdijeleisteprincipe.

Europajeizgradilajednuposvenovuvalutu:euro.Onajeubrzopostalajednaodnajjačihvalutanasvijetu.PoredSc-hengenskogasustava,smatrasejednimodglavnihpostignu-ćaEuropskeunije.AlieurojeisimbolzaEuropskiidentitet.

Kontradikcijesustvorilekulturu,aEuropskaunija,akojugledamokaojedinstvenentitet,jestraznovrsnamješa-vina,jedinstvenaregijagdjesurazličitekultureireligijedugozajednoživjeleisurađivale.

ZnanostjeučinilaEuropskuunijujednimodtehničkinajnaprednijihinajinovativnijihkontinenata.Nonašesna-ge,kaoštosamspomenuo,takođersuinašeglavneslabosti,atoseosobitomožeprimijetitiuvrijemekrizeiozbiljnihizazova.Europskajeunijanatočkiprijelomaiuskoroćemovidjetijelionaprojektsamozadobravremena,ilisemo-žemoodržatinaokupuiuteškimtrenutcima.

KrizanamponovnopokazujekakoseEuropskaunija

teškoodupiremoćitekakojesvevišepredvodemoćnezemlje,poputNjemačkeidonekleFrancuske.Financijskaiizbjegličkakrizatezajedničkaeuropskavanjskaiobram-benapolitikasamosunekiodargumenatauprilogtojtezi.

Suradnjameđueuropskimdržavamajakojeotežanane-povjerenjem,pojedinačnimdjelovanjimapojedinihčlanicaEUtestrahomdabinekadržavanegdjemogladobiti,adrugaizgubiti.Sumnjeseponovnouvlačeumeđunarodneodnose.

UpoljoprivredisečinikakojeEUsvevišepočelafavo-riziratikorporacijeuodnosunafarmeretetakopopuštagolemupritiskuvelikihsvjetskihproizvođača–SAD-ama,Kanadi,Kini.

Mitologija:mnogieuropskilideripretvorilisureligijuusredstvosvojihkratkovidnihpolitičkihciljevaipočelikoristitiizloupotrebljavatijudeo-kršćanskeipaneuropskevrijednostibilokaojediništitodnapastiideologijaNew Age ilikaoposljednjupreprekupremastvaranjueuropskogaidentiteta,kojibibiomješavinakulturaireligija.NatajsunačinlideriEUjošvišepolariziralieuropskujavnostiotvorilivratarastuekstremnihpolitičkihideologija.

Financijskajekrizapokazalakolikojeeuroranjivavalutajerjejedinavalutakojunepodupirenekijedinstvenisuve-reninosilacpolitike,negoovisionekolikodržava.Stranafi-nancijskatržišta,aprijesvegaSAD,ozbiljnootvarajupitanjeeuropskedezintegracije.Posljednjihjegodina,nakonfinan-cijskeiizbjegličkekrize,europskiidentitetkaokrajnjieurop-skisocijalnicilj,akojisetemeljinakulturnimireligijskimraznolikostima,potihonestaoizeuropskepolitičkeagende.Pojam“europskakultura”ponovnopostajepolitičkitalac.

Konačno,samoseznanostčinikaočvrstapredvodnicaeu-ropskesuradnje.Europapolaženaduuznanostkaosredstvozastvaranjenovihradnihmjesta,dosezanjenovihtržištainatajnačindizanjezaposlenosti,osobitomeđumladima.

Dazaključim,europskedržaveinarodivećsujednompokazalekakoslabostujednomožebitiiskorištenaizada-vanjesnage.NašajedrugaprilikazaizgradnjubudućnostiEuropeupravosada.SamomoramodefiniratištoEuropazaistaželipostatiikakoželiizgledati.Dabisetoostvarilo,Europahitnoisilnotreba:snažnovodstvo,novieuropskiprojektkojićeeuropskimnarodimausaditiželjuzadalj-njomintegracijomjedinstveneeuropskepolitike,djelo-vanjaiodgovorenakrizetepolitičarekojićebitiodanipaneuropskojideji.NadamsedaćeHrvatskasasvojimPre-mijerom,MinistromvanjskihposlovateMinistromznano-stiiobrazovanja,trojicomodanihPaneuropljana,najavitipaneuropskoproljećeunutarEuropskeunije.Utomeimželimsvenajbolje.Hvala!

Andrej Plenković , PredSjednik vlade rePublike HrvatSke i član PredSjedništva HPeu

Pozdravljam našega novoga ministra znanosti i obrazovanja, predsjednika Hrvatske paneuropske unije i tajnika Međunarodne paneuropske unije Pavu Barišića, našega akademika i počasnoga predsjednika prof. dr. Mislava Ježića, našega prijatelja i predsjednika Paneuropske unije

Alaina Terrenoirea, našega osvjedočenoga prijatelja i bivšega člana Europskoga parlamenta Bernda Posselta, velikoga prijatelja Hrvatske, mojega suradnika u Europskome parlamentu i člana Predsjedništva Juliena Vanderbeekena, sve vas koji ste ovdje, naše prijatelje iz Bosne i Hercegovine i svih drugih zemalja!

Siguransamdasu,kaoiuvijek,kvalitetne,argumentira-neisadržajemiiskustvombogateraspraveiizlaganjasvihgovornikanaovojkonferencijivećsrazličitihaspekata

25


obradiledanašnjutemu.Jaćujusamodotaknutiuovomekratkome,višepozdravnomenegosadržajnomegovorusaspektačovjekakojijevišeodskoro25godinaposvetioprocesupriključivanjaHrvatskeuEuropskuunijuzaistaizsvihmogućihkutevagledanja:odstudentskihinevladinihudrugapadoPaneuropskeunijeisuradnjesEuropskimpokretom,potomizMinistarstvavanjskihposlova,Hr-vatskogaSabora,Europskogaparlamenta,Vlade,opozici-je,pozicije,pregovaračkogaprocesa,referenduma.Nemapozicijeskojenisamgledaotajprocestakodamogurećidaimamdostacjelovitusliku,aodjučerimamivizuruEu-ropskogavijeća,najvišegatijelaEuropskeunije.28lideraEuropskeunije,povrhpredsjednikaEuropskogavijećaDo-naldaTuska,predsjednikaEuropskekomisijeJean-ClaudeaJunckeraivisokepredstavniceFedericeMogherini,čine31osobukojesunanajvišojpolitičkojraziniuključeneukapitalneodlukeikojinastojedatiodgovornatemukojajedanasprednama.

ČulismoizjavupredsjednikaEuropskogaparlamentaMartinaSchulza,kojijerekaodamoramobitijakoopreznikakonamsetemeljieuropskogaprojektanajedanputnebiučinilikrhkimaipodložnimasvojevrsnomurazmrvlja-vanju.Tojemoždanajvažnijazadaćadanašnjiheuropskihlidera–vratitipovjerenjeueuropskiprojekt.Tomožemoučinitinanekolikonačina,aje-danodnjihjemisijakojusamjauzeona sebekada sam seangažiraodapostanempred-sjednikHrvatskedemokratskezajednice, a kasnije, zahva-ljujući rezultatima izbora, ipredsjednikhrvatskeVlade,atojejačanjepolitičkoga“ma-instreama”,tj.misijapovratkapovjerenja u ključne, glavneupravljačke stranke diljemEurope,diljemdržavačlanica.Bitćeteškoothrvatisesnaž-nomupopulističkomunapadunaeuropskiprojekt.Ondolaziisdesnaislijeva.Činisedaje ta protestatorska kulturakojutrenutnovidimoikojasejeraširilausvimdržavamačlanicamasadaprisutnaikodnas.GledatejusvakidanunovomesazivuHrvatskogasabora.Zahvaljujućitehnolo-gijiiinternetu,onaimautjecajipristupvećemukrugubirača,itopunobrženegoštobitobilo,recimo,prije20ili30godina.Javljasefenomen“laganogapoklanjanjapovjerenja”nekomutkojeaprioriprotiv,tkosmatradasusvikojisugradilijedanprojektklijentelističkeipri-vilegiraneskupine,udaljeniodnarodaiodkonkretnihproblema.Tojeretorikakoja,nažalost,uzgospodarsku,financijskuilisocijalnukrizuvrlolakouzimamaha.Itaj,kakobiihnazvalionikojisebavemeđunarodnimfinan-cijskimorganizacijamaiinstrumentima,“blending”ideje,konteksta,vremena,tehnologijedovodinasusituacijudamainstreampolitičari,kakobivratilipovjerenjeiosiguraliseodovakvihpopulističkihnapada,idupremaonomuštoseueuropskojpolitologijidanasnazivarenacionalizacija

politikā,nanačindajeeuropskirefleksslabiji,adasein-tenzivnijenastojetražitirješenjakojasusamonaizgledčvrsta,nacionalnaidržavnička,azapravousuprotnostisonimeštoEuropazastupa.

Mislimdajesadazadaćasvihlidera,atojebiloočitopogotovojučerkadasejepokušavaonaćizajedničkinaziv-nikokoSirije,Rusije,migracijskeproblematikeimeđuna-

rodnetrgovinskepolitike,daseodržijedinstvo.Jerakogledatejedansasvimmalisignalvjero-dostojnostieuropskogaprojek-taumeđunarodnimodnosima,vidjet ćeteda ste imaliu jed-nomedanuunekih20-ak sati zajednoprovedenetritočkenakojimaviditedasmozaistakrh-ki. Zbog nizozemskoga nega-tivnogareferendumaoSpora-zumuopridruživanjuUkrajinekojisuizazvalipopulistipostojimogućnostdatajsporazumni-kadanestupinasnagu.Dakle,dolazidosituacijegdjenajprijesnekimudobrojvjeripregova-rate,panetkoodlučidaseodrži

referendum,nakončegapregovorijednostavnopropadnu.DesettisućaljudimrtvojeuUkrajininakonprotestanaMajdanu(kijevskomeTrgunezavisnosti)iodlukeJanuko-vičadaneideupotpisivanjeSporazumaopridruživanju.Nakonštosejejednamalaskupinanizozemskihprotesta-toraizjasnilaprotiv,miseostalivelikiosjećamovezaniuznjihovuodluku.

Drugitakavslučajjepregovoromeđunarodnojtrgo-vinskojpoliticiuslobodnojtrgovinisaCETA-om.InačesumeđunarodnitrgovinskiodnosikompliciranizazemljeEuropskeunije,asadanamjedanregionalniparlament,itoodsvihvalonski,daklezemljeutemeljiteljice,radipre-prekudazaključimosporazumkojijeprednama,kojijedogovoren,gdjesunađenanajboljadosadaumeđunarod-nompravupoznatarješenja,kaoštosu,primjerice,rješe-njazasporoveizmeđuulagačaidržavapredarbitražnimsudovima,kojiosiguravajubalanssigurnostizaulagačei

To je možda najvažnija zadaća današnjih europskih lidera – vratiti

povjerenje u europski projekt. To možemo učiniti na nekoliko načina, a jedan od njih je misija koju sam ja uzeo na sebe kada sam se angažirao da postanem predsjednik Hrvatske demokratske zajednice, a kasnije, zahvaljujući rezultatima izbora, i

predsjednik hrvatske Vlade, a to je jačanje političkoga mainstreama, tj.

misija povratka povjerenja u ključne, glavne upravljačke stranke diljem

Europe, diljem država članica.

26


jamstvazadržavedaimvelikekorporacijenećediktiratiuvjeteinačineposlovanja.Sadajeionnanekinačinupitanju.

KojuondaporukumikaoEuropskaunijašaljemo?Dalismomiorganizacijaskojomnetkomožeračunatiakokrenepregovaratiilićenamnakrajunekaregionalnarazi-nailinekičudnovatireferendumponištitiradtisućaljudiuključenihuprocese,amisepravdatidaseradiodemo-kraciji–o“višojsili”.Tomoramospriječitiitomoramoizbjeći.Tosusituacijekojenasnikakonečinesnažnima.

TrećejepitanjeodnosasRusijomkaovažnimglobalnimakterom,gdjejesasvimjasnodaonajglavnielementkojisenajmanjespominjeigrapresudnuulogu.Rusijajesamaizabralabitistrateškirival,anestrateškipartnerEuropskeunije.TonijebioodabirnijedneodčlanicaEuropskeunije,uključujućiiHrvatsku.Mismoželjelikvalitetnusuradnju,apolitikasusjedstvajenapravljenatakosofisticiranodasezemljekojesunaslonjenenasusjedstvoRusijeneosjećajukaodasuodmahsutrapredčlanstvom,nitidaRusijatodoživikaonekakavulazakunjenuzonuutjecaja.Međutim,okolnostisusepromijenile.Našapolitikasusjedstvaopte-rećenajenekolicinomzamrznutihiliaktivnihkonflikata:Ukrajina,Gruzija,Moldova,utjecajArmenije,Azerbajdžan,demokratskideficituBjelorusiji,gdjejecijelapolitikapodupitnikom,adanegovorimoBliskomeistokuuovometrenutkuiosituacijiuSiriji.Onoštojetunajvažnije,nisutolikobitnerestriktivnemjerekojejeUnijauvelaprema

Rusiji,punosubolnije–ipoticajpromjenestavovaupo-jedinimčlanicama–protumjerekojejeRusijauvelaze-mljamaEuropskeunije,itunastajekrupniproblem.Da-kle,akostevelikiproizvođačiliizvoznikodređenihvrstarobezaruskotržišteitoVamtrajedvijegodine,teakosteimaliposlovniplankojibi,primjerice,podrazumije-vao 50%Vašegaizvozanatotržište,ondajetojakoteškokompenziratiutakokratkomerokunegdjedrugdje.Iondasuupravoteskupineključniinstrumentipritiskanapoli-tikunacionalnihvladadasetajrežimrelaksiraimanjesusklonitomudaseeventualnozbognekihdrugihsituacijatajrežimpooštri.

Tosupitanjanakojimaćeselomitivjerodostojnosteu-ropskogaprojekta.Nesamonačelnicimadržavaivladanegoinasvimdrugimakterimajestdaseodupruupravotomuizazovuitimokolnostimakojesudanasprednama.SvakidoprinosPaneuropskeunije,imeđunarodneihr-vatske,utomepogledu,isvihvaskojisteovdje,usmisluiznalaženjarješenjakojaćezadržatiduhismisaoprojekta,aoduprijetiseovimtrenutnimizazovima,jestdobrodošaosavjetkojićujakaočlanvrloradouvažiti,aPredsjednikćemoždapomoćiuartikuliranjunašihstavova.ZahvaljujemvamsenaovomebrzinskomenastupuprijeodlaskauKar-lovac.ŽelimvamuspješanradipunougodnogaboravkauZagrebuzasvevaskojistenasponovnodošliposjetiti.Hvalavamlijepa!

Carlos Uriarte Sanchez , PredSjednik mladeži šPanjolSke Peu

Prijesvega,želiobihzahvalitinapozivudasudjelujemnaovojzanimljivojidobroorganiziranojkonferencijikojujeorganiziralaHrvatskapaneuropskaunija.NaslovjevrloprikladanjerjeistinadamoramopovratitiEuropu,itonenekunovuEuropu,negoEuropuotacaosnivačaCouden-hove-Kalergija,RobertaSchumana,KonradaAdenauera,AlcideadeGasperi,OttavonHabsburg.

IstinajedakaoPaneuropejcimoramodatijasanodgo-vorkakoseEuropatrebaangažiratinaintegracijisvojegaJugoistokačetvrtstoljećanakonpadakomunizmaubivšojJugoslaviji.

DragiPavo,srdačnozahvaljujemnapozivukojinaravnonisammogaoodbiti.SretansambitiovdjeuHrvatskoj,upredivnomeZagrebu,kakobihraspravljaoobudućnostiEurope.Tabudućnostmorabitipunaoptimizmaisjasnimciljem,kakojetozagovaraoRichardCoudenhove-Kaler-gi:PaneuropajestcijelaEuropa.JugoistokEuropemorabitidioprocesaintegracijeuEuropskuuniju.KaoštosutoučiniliSlovenija2004.teHrvatska2013.,takoiCrnaGora,Makedonija,Srbija,Kosovo,AlbanijateBosnaiHer-cegovinamorajuštojeprijemogućepostatipunopravnečlaniceEuropskeunije.Akosuispunileuvjeteiobveze,tadanemanikakvihrazlogadasetakveodlukeodgađaju.Nesmijemostvaratifrustracijetimeuropskimzemljamainjihovimgrađanima.

Drugo,želimizrazitizahvalnostsvimorganizatorimate

samuvjerenkakotomoguučinitiiuimesvihsudionikaigovornika,čestitajućiimnasjajnojorganizaciji.

OvosumojirazloziodlukedadođemizMadridauZa-grebnanekolikodanakakobihporazgovaraoobudućnostiEuropeidilemamanjezineintegracijeidezintegracije.Daihsažmem,kadagovorimooPaneuropi,moramogovori-tioizazovimakojistojeprednamakaoPaneuropljanima.DanasjePaneuropapotrebnijanegoikadjerkadjeinte-gracijskiprocesuopasnostitekadnekezemlje,poputUje-dinjenogaKraljevstvaugrožavajučitavprojekt,mikaoPa-neuropljaninesmijemobititihi.Moramozagovaratinašanačelaivrijednosti,atoznačibitiodanipodupirateljitogaprocesa,kaopioniriinasljednicibaštinekojumoramooču-

27


vati.DanasjeEuropaukrizi.Suočavasesnekolikokri-za:krizomvrijednosti,krizominstitucija,gospodarskomkrizom,sigurnosnomkrizom,posebiceususjedstvu–najužnomeMediteranuteusvojemistočnomsusjedstvu,kaoisprijetnjomterorizma.

Danassmoovdjekakobismoposebiceraspravilikri-zudezintegracijekojuuzrokujevišerazličitihfenomenapoputnacionalističkihosjećajaipopulizma.Tojeusu-protnostisdijeljenimodgovornostima,pravimaiobve-zama,kapacitetimaikompetencijama,aliizajedničkimtežnjamaisnovima.Europskinaroditrebajujošvreme-nadakaoEuropljanirazvijupatriotskeosjećaje.BrexitjenajvažnijiprimjerdezintegracijeuEuropskojunijidanas.OnjerezultatlošihpolitikaDavidaCamerona,alivažanfaktorbilajeimigrantskakriza.Izbjegličkakrizamožeseriješitisamonatemeljusolidarnostiiakosedajujasniijedinstveniodgovorinaorganiziranikriminalitrgovinuljudima.MoramoprivestikrajuratoveuSiriji,IrakuiLibiji.Kažesedasumladegeneracijebudućnost.Nojamislimdasuonevećsadašnjost.Mladegeneracijemorajusejačeangažiratikakobipredvodileproceseuropskihintegracija.Razlozizatosujasni:rođenismouotvorenimdruštvima.Razumijemoštoznačiglobalizacija.Zagovaramootvorenadruštva,slobodnatržišta,vlasništvo,inovacijuitehnologi-juteeuropskojedinstvenotržištekojejesvevišedigitali-zirano.Moramostvarativišeradnihmjestaikreiratirast.Moramorazvijatiodrživudržavublagostanja.Neželimoproživjetionanajgorarazdobljakojasuproživjelinaširoditelji.KaogeneracijaErasmus-a,kaosveobrazovanijageneracija,moramozahtijevatiiangažiratisenaizgrad-njiEuropeakoželimoizboritibudućnostiboljisvijetzanašudjecuteboljuEuropukojusmonaslijediliodroditelja.Materijalizam,hedonizaminihilizamterodnaideologijadiosuopasneideologijekojaseširikaonikadprijejerne-mamojasnogacentramoćiskojimsmousukobu,kaoštojetonekadabioslučajskomunizmominacionalsocijaliz-mom.Ovajeideologijaosobitoagresivnapremamladima.

Egoističniosjećajitemanjaksolidarnostijesunegativnevrijednostikojesedanasširezbogposljedicagospodarskeimoralnekrize.Paneuropskumladežmorajupredvodititomusuprotstavljenevrijednosti,poputborbenogaduha,požrtvovnosti,predanostiisolidarnosti.Tosuvrijednostizakojesemladimorajuzalagatiakoželeraditinajedin-stvuEurope.

MoramosetakođerboritiprotivfenomenapopulizmainacionalizmauEuropi.Kaoštojerekaoeuroparlamenta-racElmarBrokupredgovoruknjigeRazotkrivanje demagoga,akojujeuredilaZakladaKonradAdenaueriCentarzaEu-ropskestudije,odnosnodanasCentarMartens:“Europskafinancijskakriza,tedjelomičnonjomeuzrokovanafiskal-nakrizanajgorajegospodarskakrizaod1920-ihgodina.Kaoisvakakrizatakvihdimenzija,stvorilajenesigurnostisumnjeupostojećipolitičkisustaviinstitucionalnoure-đenje.Tesumnjeiskorištavajunacionalističkestrankeizlonamjernimedijikojiseposvefokusirajunanacionalnupolitičkuarenuinacionalnisebičniinteres.Predrasudepremaeuropskimsusjedimaieuropskimsugrađanimara-stu:južneEuropljanepredstavljasekaolijeneinespremnenareforme,asjevernekaodanemajusolidarnosti.Čaksuseradileizlonamjerneusporedbesfašizmom.”

Zaključno,htiobihrećikakovrijedizapazitinačinnakojisudesničarskeinacionalnopopulističkestrankepro-mijeniletaktikemobilizacije.Uprošlostisubileuglavnomksenofobne,nosadasemobilizirajuprotivdaljnjeeurop-skeintegracije,itoprečestouspješno.HtiobihistaknutisobziromnaBrexitdajeonprilikazavišeintegracijeisuradnje.Dvojejepotrebnozaplesiakojednastranatoneželi,moramonaćidruguvrstuplesasdrugimpartnerima.VezeizmeđuUjedinjenogaKraljevstvaikontinentauvijeksubilevrlokompleksne.Coudenhove-Kalergijeuvijekgo-voriokakoćekompliciranabitivezaizmeđuUjedinjenogaKraljevstvaiPaneuropeteRusijeiPaneurope.Vrijemejepokazalodajezasadupravu.Hvalavamnapažnji!

I I . D A N — R a d n i d i o k o n f e r e n c i j e

P A N E U R O P S K I O D G O V O R N A I Z A Z O V E E U R O P S K E D E Z I N T E G R A C I J E I P E R S P E K T I V E I N T E G R A C I J E U

J U G O I S T O Č N O J E U R O P I

Jacques Bonfils , PotPredSjednik švicarSke Peu

Poštovani g Terrenoire, dragi gospodine Barišiću, dragi prijatelji!

Prvobihseželiolijepozahvalitig.BarišićuzanjegovpozivnaovukonferencijuičestitamHrvatskojpaneurop-skojunijinasrebrnomejubilejuinjemunaimenovanjeministrom.Jakomijedragovidjetiuključenostmnogih

mladihuovukonferenciju.UvijekdolazimuHrvatskusvelikimzadovoljstvom,anadamsedaovonijezadnjiput!

Htiobihseispričatizbognedolaskanašepredsjednice,gđeAnne-MarieEyben-Fankhauser,kojamezamoliladaprenesemnjezinepozdrave.

Takođervamprenosimsrdačnepozdravedvaju“starih”članovaŠvicarskeiMeđunarodnepaneuropskeunije,Mar-caPonsaiAndréPoulina.

MismoprijenekolikomjeseciodržalinašugodišnjuskupštinuuPenthesu,kaoiobično,uMuzejuŠvicaracauinozemstvu(Musée des Suisses de l’étranger),ubliziniŽe-

28


neve,tesmoimaliprivilegijučutitijekomnašegasusretapredavanjenašegameđunarodnogapredsjednikaTerre-noirea,osnagamaislabostimaEuropedanas,okrizikojuonatrenutnoproživljava,omogućnostidanestane,kaoiorizicimakojipostojeidanasusvijetu.

NašmeđunarodniPredsjednikostavionamjesljedećuporuku,kojuvamprenosim:danasmoramo“promišljatiEuropunanekidruginačin”(penser l’Europe autrement),anekakotočestoradiBruxelles.

Jersvijetsepromijenio,istalnosemijenja,atosemorauzetiuobzirpriobnavljanjuipomlađivanjuiuopćera-zvojuidejeEuropeiEuropskeunijegdjePaneuropamorabitipredvodnikborbe.Paneuropa,premamojemmišlje-nju,morajasnijegledatisamanasebe,svojevrijednostiiiznaćivrijednostiijasneciljevezakojesezalaže.

KaoŠvicarac,dakledržavljaninzemljekojaniječlanicaEuropskeunije,daklespogledomizvanaprimijetiosamnekevažnefenomenekojitrenutnookupirajuEuropskuuniju.JednojedakakoBrexit,očemjevećbilogovoranaovojkonferenciji,adrugo,štomisečinidanijespomenuto,jesttraženjevećihslobodaineovisnostioBruxellesu,štoosobitozahtijevajuraznezemljeSrednjeiIstočneEurope,poputPoljske,Slovačke,Mađarskeidrugih.TakođermisečinikakozbogodređenihslabostiuEuropskojkomisijiiliutjecajanekihjačihzemalja,nedostajesnageiodlučnostimeđuliderimaEuropskeunije.Europa,apritomemislimnaEuropskuuniju,moramoćiuvijekbrzoiodlučnorea-giratinaizazovekojijojprijete.

ŽelimvampriopćitiinekolikoriječioodnosuŠvicarskeiEurope,kojiuposljednjevrijemenijeidealan.Uveljači2014.godinešvicarskijenarodnareferendumuizglasaosustavkvotazaimigracijuuŠvicarsku,štojeposlijeune-senouzakon,atrenutnojepredmetteškihpregovorasBruxellesom,norješenjejepotrebnopronaćidoveljače2017.godine.Sdrugestrane,premaanketama,švicarskinarodsvepovoljnijegledanasadašnjebilateralnespora-zumeizmeđuŠvicarskeiEurope.

Međutim,izazovisukompleksnijermoramonaćirješe-njekojećepoštovatinovičlanakUstava,asdrugestrane,zadržatirazinubilateralnihodnosaislobodnokretanjeosoba,štomiponekadsličinakvadraturukruga,akonit-konebudečinioustupke.DosadajeBruxelleszauzimao

čvrstupozicijubezdavanjakoncesijaŠvicarskoj.KadgovorimoostrancimauŠvicarskoj,trenutnoseradi

o 20%stanovništva,štojejakovelikbrojipredstavljavelikizazoviargumentnekimdesnimstrankama.TrenutnojejedanproblemzaodnosesEuropomuŠvicarskojupravoHrvatska:ŠvicarskajeVladapristalaprodužititrenutniugovorsBruxellesomokvotamazaHrvate,aliParlamentjošnijepristaonaovoproširenjetihugovoranaHrvatsku,jeronobimoglobitiusuprotnostisnovimčlankomUstava.

Akosenepronađerješenje,Europajevećzaprijetilakakoćeseokončatišvicarskosudjelovanjeueuropskimistraživačkimprogramimainjihovofinanciranje,štoćebitijasnakaznaŠvicarskoj.

HtiobihrećikojuriječoodnosimaŠvicarskeiPane-urope,pritomebihvaspodsjetionaneštoštosamvećspomenuouSarajevu.VećinaarhivaRichardaCoudenho-ve-KalergijaprebačenajenaSveučilišteuLausanneiprošlegodinetesenadamodaćesetamovratitiiznačajandioarhivakojisenalazeuSt.Petersburgu.

Drugo,poduzimamo“velikiposao”saznačajnimtroško-vima(nekolikotisućašvicarskihfranaka),kakobiseobno-viogrobCoudenhove-KalergijauGrubenu,blizuGstaada.Naimeobnovadijelakrovamalogplaninarskogadomauokvirukojegasenalazigrobnica,akojijenaparceliuvla-sništvuŠvicarskepaneuropskeunijekoštalajevišenegoukupnigodišnjidoprinosiŠvicarskojpaneuropskojuniji.

Kaoštosamizjavionašemupredsjednikuidrugima,u-vijeksamnaraspolaganjuakovamjepotrebnadokumen-tacija,aakoplanirateposjetŠvicarskoj,svakakomožetepo-sjetitiarhiveuLausannei,kaoigrobnicunašegaosnivača.

Jučerjenapočetkusvojegagovorag.Barišićgovorioosloganima.HtiobihponuditinekolikodobrihsloganazabudućnostEuropeiidejePaneurope.

Prvojeoglaskojisemoževidjetiušvicarskimnovinama,aodnosisenanoviPorschePanamera:“Hrabrostmijenjasve”.MožemogaprimijenitiimiuPaneuropskojuniji.

Zatim,novisloganjedneodšvicarskihnajvećihprivat-nihbanakauŽenevi,LombardOdier,kojiglasi“Ponovnosvepromisliti”(Rethink everything).

NapokonpodsjetiobihnagovorWinstonaChurchilla1946.godineuZürichu:“NekaseEuropauzdigne”(Let Eu-rope arise),čemubihjasamododaoriječ“ponovno”.

TojeonoštoželimEuropskojuniji,iMeđunarodnojpa-neuropskojuniji:nekaimahrabrostdonijetiteškeodluke,nekasvedobroponovnopromisliinatajnačinnekaseEuropaponovnouzdigne.Hvala!

29


Gábor Andrássy , PredSjednik Peu mađarSke

Poštovani predsjedniče Barišiću, dragi hrvatski prijatelji, hvala vam na pozivu na ovogodišnju konferenciju!

NašavamdelegacijadonosipozdraveMađarskepane-uropskeunijeiuvjeravamovaskakoiznimnocijenimonaporkojijeHrvatskapaneuropskaunijapoduzelakakobiorganiziralaovukonferenciju.Svjesnismokakosesma-njujesponzoriranjeovakvihdogađaja,budžetipostajusveograničenijiistogajeorganizacijaovakvihkonferencijasveteža.Čestitamovamštostejošjednomuspjeliutomenaumu.

Dameigospodo,dolazimoizzemljekojasekrozčita-vusvojupovijest,aosobitouposljednjihpetstogodinamoralaboritizasvojuslobodu.Moramosesjetitikakojeprijesamo60godina,23.listopada1956.Mađarskaustalaprotivboljševičkogatotalitarizma,odnosnoprotivSovjet-skogaSaveza.Kaoposljedicasovjetskeinvazije,tisućesupoginuleuborbama,mnogisumučeniiubijani,a200.000 ljudimoralojepobjeći.

Iakojeotadaprošlovećmnogogodina,sasvojombra-ćomizjugoistočneEurope,Hrvatima,Srbima,Makedonci-ma,Bugarimaiostalimamoramoseprisjetitikolikosunašikrajevipatilipodosmanskomokupacijomtijekomvišesto-ljeća.Granicaizmeđukršćanskogaiislamskogasvijetadi-namičnosejepomicalaipamtimokakojeiBečdospiopodopsadu.PrijetritjednaimalismouMađarskojreferendumokvotamazaprihvatmigranata.Preko98%glasačakojisusudjelovaliodlučilisupoduprijetidamađarskiParlamentzadržipravoodlučivanjaomađarskojmigracijskojpolitici.Mađarskapovijesnaiskustvaodrazilasuseiurezultatimaovoga referenduma.

MismočlanoviPaneuropskogapokretajersmoregi-striranikaonacionalnapaneuropskaorganizacija.Paneu-ropskijepokretosnovanprijegotovostotinugodina,prijesvegakakobipromicaomiruEuropiimeđusobnozbližioeuropskenarode.Kršćanstvojeodabranokaofilozofijatogazajedništva,kaoopćenitaplatforma,najmanjizajed-ničkinazivnikeuropskihnacija.

MoramobitisvjesnikakoEuropanemačvrstodefini-ranegeografskegranice,aposebicepremajugoistoku.Paipak,uškoliučimokakodoseženaistokudoUrala,najugudoMediterana,kakoBosporiCrnomoreteKavkaziKaspijskojezerojesuprirodnegranicenašegakontinenta.NoštojestisućamakilometaraizmeđuKaspijskogajeze-raiUrala?Utomegolemomeprostorunemaprirodnihgranica,alitusenalazevelikedržavepoputRusijeteKa-zahstana,UzbekistanaiKirgistana.Idalje,premajuguležeAfganistan,Pakistan,Iranidr.PlauzibilnimserješenjemovedilemečiniuzetizagraniceEuropeonamjestadokojihsejeraširilokršćanstvo.

NozapravosemoramozapitatiogranicamaEurope.Prijesvega,jeliuopćebitnodefiniratieuropskugranicu? Zatim,uglobaliziranomedvadesetiprvomestoljeću,jelitobirokratizambavitisegranicama?Nijelisamoatavistič-

kaidejaograničavatislobodnokretanjeimigracijeljudi? Osimtoga,štojesaslobodnimprotokomrobeikapitaladiljemsvijeta?

Stogajekrajnjepitanjeskojimsejošuvijeksuočavamo:bismoliuopćetrebalineštokontrolirati?Akojeodgovorda,ondasenamećepitanje:učijeime?Uimenaroda?Uime navika i konvencija?Uimebiznisa?UimeBoga?UimeIsusailiAlaha?Tkoznaodgovor?

Upravosmostiglidotemeljnedistinkcijeusuvremenojideologiji:revolucijanasuprotorganskomurazvoju,libera-lizamnasuprotkonzervativizmu.Totalitarizamnasuprotdemokraciji!

Dragedameigospodo,europskinarodiovdježivevišeodtisućugodinatesuuspješnoobranilisvojidentitetute-meljennakršćanskojmoralnosti,kojojsupotomprido-danipoštivanjepojedinčevihljudskihprava,međusobnopoštovanje,slobodamišljenjaidjelovanja.Paneuropskisepokretborizaeuropskukonfederaciju:Europunaroda.Europskafederacijajemoždaudaljenijicilj,noočitojedonjegasamonekolikokorakaviše.Usvakomeslučaju,nesmijemopristatinarastakanjenašihvrijednostiunepred-vidivojutopističkojbudućnostikakvuBruxellespokušavanametnuti.

Dragig.Juncker,Schultz,gđoMerkeliostali!Europskigrađaniljubaznoodvastražedaprestaneteosporavativišetisućagodinanašegrčko-rimskejudeo-kršćanskekul-ture.Budimoskromniji,shvatimovlastitumalenost.LideriEuropskeunije,kaodemokratskivođe,morajupredstav-ljatiinteresivoljueuropskihnaroda,aonauključujemir,slobodu,javniredteekonomskuisocijalnusigurnost.

Ideološkazbrkakakvunamećuanarho-liberalizamtematerijalističkipristupi“carpediem”nemogubitiuslužbinašebudućnosti,negoumjestotogamoramoudružitina-poredaočuvamovrijednostinakojimajeEuropaizgrađe-na.Mađarskapaneuropskaunijaponudilajedeklaracijuomigracijiudesettočakaprijevišeodgodinedanateizjavuoosnovnimeuropskimproblemimaimogućimrješenjimaupettočakakojajepredstavljenazavrijememeđunarod-nepaneuropskekonferencijeuVácuuMađarskojprošlo-gamjeseca.Tuizjavumožetenaćinanašiminternetskim

30


stranicama.MađarskapaneuropskaunijaotvorenajezaotvorenudiskusijuotočkamauokviruPaneuropskogapokreta.

Nadalje,premanašemmišljenju,Pokretsemorapozi-cioniratiilirepozicioniratiuodnosunatemeljnapolitičkapitanjanašegadoba,apritomeseutvrditiuideološkomenasljeđuPaneurope.TeaktivnostimoraobiorganiziratiMeđunarodniodborionebisvakakoslužilesnaženjubazenašegadjelovanja.

Dragipaneuropskiprijatelji,dragiprofesoriBarišićui

Ježiću,zahvaljujemovamštonastavljatedemokratskina-činorganizacijekonferencijetedopuštatesvimdelegacija-makojesudjelujudanjihovipredstavniciiskažumišljenje.Međunarodnepaneuropskekonferencijeuovimsuteškimvremenimaosobitovažneislužekaoplatformeza“paneu-ropskibrainstorming”.ZadovoljstvonamještosmopozvaniovdjeuprekrasanZagrebskupasnašimpaneuropskimprijateljima.Mađarskadelegacijaželisvimauspješnukon-ferenciju,hvalavamnapažnji!

Gordana Đurović , PredSjednica crnogorSke Peu

Poštovani Predsjedniče Međunarodne paneuropske unije, poštovani gospodine Barišiću, predsjedniče Hrvatske PEU i novi ministre znanosti i obrazovanja, ekscelencije, cijenjeni gosti, dame i gospodo, dragi prijatelji!

DopustitemidavamseobratimskratkomporukomuimeCrnogorskepaneuropskeunije,najmlađečlanicePaneuropskeunije.Uistinusamzahvalnaštosutolikicije-njenipredstavniciPaneuropskeunijedanasovdjesnama,slavećisrebrnijubilejHPEU.Želimimčestitatinaovojvrijednojobljetniciizaželjetimnoštvouspjehaubudućimpothvatima.

KratkobihistaknulanekolikoprvihaktivnostiCPEU. Osnivačkajeskupštinaodržana17. 5. 2016.uPodgorici,uzsudjelovanja150gostijuičlanovaOsnivačkeskupštine.Predsjedništvo,glavnitajnik,NadzorniodboriSudčastisvisuosnovaniiimenovanitogadana.SkupususekaogostiobratilipredstavniciMinistarstvavanjskihposlovaieuropskihintegracijaiglavnogagrada.

NasjedniciPredsjedništvaMeđunarodnepaneuropskeunije,kojajeodržanauSarajevu27.–29.svibnja,uokvi-ruMeđunarodnekonferencijePEU“BosnaiHercegovina,JugoistočnaEuropa,Europskaunija;Izazoviiintegracijairegionalnasuradnjaukontekstuglobalizacije”,Crno-gorskapaneuropskaunijaprimljenajeučlanstvoPane-uropskogapokreta.

Umeđuvremenusmoimalinekolikosastanakasapred-stavnicimalokalnesamouprave(Podgorica,DanilovgradiTivat),skojimasmodogovorilipotpisivanjememoran-dumao suradnji. Također smouspostavili suradnju sCrnogorskimsveučilištemipripremiliMemorandumosuradnjisEkonomskimfakultetom.Organiziralismorad-nisastanakuTajništvuglavnogagradaipostiglinačelnidogovorosuradnjinaprojektuPrelaženje granica: crnogor-ske i belgijske književniceuokviruProgramakultura.Pri-jedlogosuradnjinaprojektuvećsmouputilipredsjednikuPEUBelgije,gospodinuVanderbreekenu.UspostavilismokontaktidogovorilibudućusuradnjuspredstavnicimaTurističkeorganizacijeglavnogagradaiZakladeKonradAdenauer.UtijekusupripremezaodržavanjeosnivačkekonvencijeMladihCPEU,kojuplaniramoostvaritidokra-jatekućegmjeseca.

Kratkoćuseosvrnutinasamutemuovogapanela.Dr-

žaveZapadnogaBalkanaurazličitimsufazamaprocesapristupanjaEuropskojunijiistogaimajurazličitezahtje-ve,svakapremasvojimpotrebama,noobvezekojepo-stavljaEuropskaunijaistesupremasvima.VećinadržavapodručjaJugoistočneEurope,takozvanezapadnobalkan-skih6(WB6),imajusličnupolitičkuiekonomskubaštinu,nozapravoseradiokompleksnojstrukturišestmalih,odijeljenihirazličitihdržava,spetslužbenihjezikatepreko4.000kmdržavnihgranica,akojeuključujuivišeneriješenihsporovaokogranica,etničkihproblematepi-tanjasuverenosti.Premapodatcimaza2015.,uusporedbisačlanicamaEuropskeunije–četirikandidatkinjeidvijepotencijalnekandidatkinjepredstavljajusamo3,6%popu-lacijeEU,4,8% teritorija i oko 0,52% BDP-a.SvedržaveoveregijepotpisalesuipočeleimplementacijuSporazumaostabilizacijiipridruživanju.Idućijevažankorakuproce-supridruživanjapredajaaplikacijezačlanstvoipozitivnomišljenjekojepripremaKomisija,akojeomogućujedrža-vamadapostanukandidatkinje.CrnaGoraiSrbijapočelesupristupnepregovoresEuropskomunijom,AlbanijaiMakedonijasukandidatkinje,aBosnaiHercegovinaiKo-sovojesupotencijalnekandidatkinjezačlanstvo.

Imajućinaumuiskustvaizpetogakrugaproširenja,Europskojevijećedogovorilouprosincu2006. novi kon-senzusokoproširenja(mjesecdanaprijepristupanjaBu-garskeiRumunjske).Takoćesvebudućezemljekojesepridružujubitipodvrgnutedetaljnijemupretpristupno-mudijaloguikompleksnijemuprocesupregovora.Procespostajekompleksnijivećupostupkudavanjastatusakan-didata,štoznačidazemljamorabiti“unaprijedspremna”

31


naobvezekojećeproizlazitiizčlanstva.Pristupniprocesipregovoriopristupanjutimepostajujoškompliciranijiizahtjevnijitakodasemožegovoritionovojpoliticipro-širenja–Proširenjeplus.Štosetičepolitičkihipravnihkriterija,Europskakomisijapredložilajenovapravilazapregovaranjaupoglavljima23 i 24 2012.godine.Imajućiuvidunoveizazoveidugoročnuprirodureformi,tapoglav-ljakojasetičupravosuđaitemeljnihpravatepravde,slo-bodeisigurnostibitćeotvaranaranouprocesupregovorakakobiseomogućilomaksimalnovrijemezaostvarivanjepotrebnihzakonskihinstitucionalnihpromjenatedobripokazateljiimplementacijeprijezatvaranjapregovora.

Zaekonomskekriterije,kakojejačaoutjecajekonomskekrizenaEuropskuuniju,takosudržavekandidatkinjeodEuropskekomisijedobilejoštežepotkriterijezaevalua-cijunjihovespremnostizačlanstvo.

Unadolazećimgodinama,zazemljeJugoistočneEurope,prijepridruživanjaEuropskojuniji,regionalnasuradnjaijačanjesusjedskihodnosabitćeključnapitanja.Tosupre-duvjetizaispunjavanjekriterijazapristupEU.Sukladnotomu,spomenuteaktivnostijesunašizajedničkiizazoviunutarprocesaeuropskihintegracija.Onećebitiusržinašihpaneuropskihinicijativaiaktivnosti.CrnogorskaPEUbitćeuslužbitihciljeva.

Vojislav Mitić , PredSjednik Peu Srbije

Dobro jutro, dragi predsjedavajući, drago predsjedništvo, dragi međunarodni Predsjedniče, dragi Bernd, potpredsjedniče i akademiče Mislav!

Doistabihvoliopozdravitisveprisutne,svubraćuise-strePaneuropljaneivelikamiječastiprivilegijačestita-tipredsjednikuHrvatskepaneuropskeunije,gospodinuPaviBarišiću.MoramrećidamijejakodragoštojeetobaremuHrvatskojpostignuttakavuspjehdajepredsjed-nikPaneuropskeunijepostaoministaruhrvatskojVladi.IstovremenosepomažeiPaneuropskojunijizatoštosenjegujuovakvevrijednosti.Takođerjeg.AndrejPlenković,članHrvatskepaneuropskeunije,postaonovipremijer.JačestogovorimnanašimsastancimadamimoramoizSrbijegledatiprekovelikogazida,gotovoKineskogazida,premaHrvatskojdabismovidjelištoviradite.Nadamsedaćenaizborimabitiizabraninajboljiljudi,danećebitipogrješakautomesmislu.Tojejedanodnajboljihnačinadatakvestvari riješimo.

Dragipaneuropskiprijatelji,većinaljudiizSrbijemožegovoritiihtiobihrećidasamdoistasretanštoimamoova-kodobaripozitivandoprinosuHrvatskoj.Istotako,jakosamzadovoljanštosmoodržalinekolikosastanakaovdje.ZbognekihzdravstvenihproblemanisammogaodoćiuBosnuiHercegovinu.Jučersam,istotako,došaonavrije-me,alismopogriješiliulazuZagrebpaseispričavamštosampropustiojučerašnjerasprave.KolegaMilanNe-šićizpaneuropskemladežiSrbijedatćesvojdoprinossutra.JaćumoratiotputovatiuSAD zbogznanstvenihobavezapaseunaprijedispričavam.Sadnekolikokomentara.Prvo,Srbijaima samo jednu sudbinu. Prva i jedi-nanjenasudbinajeeuropska.Takoda,akosenekogapitajesteliviuEu-ropiiulaziteliueuropskeintegracije,tojekrivopitanjejersetimeotvaranovopitanje,noviideal,novadilema,atoje–jesteliviovoiliono?Dilemenema.Tujeitrećepitanje,aradiseoprivremenimpogrješkama.Svakaze-

mlja,svakinarodmožepogriješitiuizboruvodstva.Pone-kadnijedovoljnopromijenitiprogram,načinipromijenitinazivstrankenakonsvihnegativnihrezultatairatova.Minastavljamočinitibrojnepogrješke.UvijeksamseslagaososobomkojajePaneuropljanin,kojajeprotivdiktatureikojasezalažezauniverzalnevrijednosti.Mislimdaposto-jebrojnekolegeiprijateljiizfunkcionalnihkrugovakojisenebavedvamavažnimpitanjima.Prvo,trebamojakopazitištopodupiremoiukojemtrenutku,atrebamoseprisjetitiislavnesintagmeizrimskestarine–festina len-

te “Požurisepolako”.Tojeneštoštojedoistajakovažno.Akopodupiremokrivepristupe,naširezultatibitćejošgori.Stoga,jabihpazioprikorištenjuovakvihformulacijajernajugoistokuEuropepostojeiosjetljivijapitanjave-zanauzpripadnostistoku,osimpita-njaotomeštosedogađauEuropi,atobimogaobitivrlovažanizazov.Prvo,trebarazjasnitinekeizjave.Paneurop-skiodgovornapitanjedezintegracijeuEuropiinaperspektiveintegracije.Natopitanjepostojisamojedanod-govor.Pitanjeintegracijajecivilizacij-skopitanjeitunemaalternative.Samosnažnije,čvršćeintegracije.Dakle,tojejediniodgovor.Dezintegracijanije

Paneuropski odgovor na pitanje dezintegracije u Europi i na perspektive

integracije. Na to pitanje postoji samo jedan odgovor.

Pitanje integracija je civilizacijsko pitanje i tu nema alternative. Samo

snažnije, čvršće integracije. Dakle, to je jedini odgovor.

Dezintegracija nije odgovor. Nemamo povijesno i civilizacijsko pravo

govoriti o dezintegraciji.

32


odgovor.Nemamopovijesnoicivilizacijskopravogovo-ritiodezintegraciji.Osimtoga,moramobitijakooprezniupogledunekihjakovažnihpitanja.Trisupitanja.Prvo,energetskiizazovusvijetu.Malosamvišeprofesoriznan-stveniknegostručnjakzapitanjaenergetike.Posjetiosam,prijenekolikomjeseci,azijskezemlje.Ponekadimamocije-vi,podzemnecijevi,kojedovodenaftuimimoramorazmo-tritisvemogućepogrješkeirezultatejertomožedovestidoproizvodnjeodređenogaoružjaitojejakoopasno.PunodesetljećanakonDrugogasvjetskogarataidrugihratova,suočavamosestakvimproblemimausamojEuropi.Jakojevažnoimatimudrostivodstvo,prijesvegasnašestrane,uEuropi,jerpostojenekedrugezemljekojeneželebitidijelomEurope.Sjećamseizvornihrazgovorasnekimdi-plomatimaiveleposlanicimaRusijeprijenekolikogodinakojisureklidaoninevidesvojeintereseuEuropi,itojeuredu.Ali,postavljasepitanjesmijulisezemljedijelitipotomepitanjuijeliuredudaseodnjihtražidaodgovorenapitanje:“Jestelisnamailisteprotivnas?”Srbijajeumornaodtogapitanjaiprotivimomuse.Moramvamrećida,kadajeriječoonomeočemusmoprijerazgovarali,nekistrateškiplanerigovorilisuorijeciMoravi,dajeonagranicaizmeđuistokaizapada.Ne,tonijetočno.SrbijapripadaEuropi.Postojerazličiteveze,uključujućiikršćan-ske,sRusima.Snjimasurađujemo,aliratnijebratnikomu.Trebamostimeprestati,trebaohrabrivatisvekojiseboreprotivrata.Unamasusjednimzemljamapostojiodređenanašapopulacijakojaondježivi.Međutim,mismoprotivpodjela,pripajanjadijelovazemljedrugimzemljamaitakodalje.Mismoprotivtoga.Tomožedovestidobudućihsu-koba.Vrlojevažnoiovo:JugoistočnaEuropamoraštojeprijemogućepribližitisesasvojimkvalitetama.TujeipitanjeKosova,tusugranice,zajednice,znanost,svetotrebapomiritiiondaćemosvibitizadovoljni.JamislimdajepredsjednikMađarskepaneuropskeunijeneštogovorioopitanjukakokomentiramo,moždagainisamdobročuo,neštovezanouztoštojemoderniislamskisvijetištojepo-rukasvjetskimliderima?Moramobitijakooprezni.Tonije

zadaćaPaneuropskeunije.NeslažemsestimpristupomzatoštojeMeđunarodnapaneuropskaunijatemeljenanacivilizacijitemeljenojnakršćanstvuikršćanskojtradiciji,aliprihvaćasvudjecu.Moramonjegovatitajpristupidoi-staradogledamtelevizijuisapunicuoSulejmanuVeličan-stvenom.Postojiciviliziranavećinauislamskomesvijetuiradosnjimasurađujem,alimislimdamoramobitivrlopažljiviiopreznijerEuropajestmajkaitojepovijesnoimekojepotičeizhelenskogarazdobljaisvisunjezinadjeca.Pitanjaterorizmaiizbjeglica,kadasepovezujusnegativnimaspektima,predstavljajuvelikuopasnost.Minemamodrugualternativu,mismozapadnacivilizacija.AkonetkoželizveckatioružjemitousrcuEurope,tojeneštoštonasmožeosamitiiizoliratiitojemogućputpremadezintegraciji.Zatosamjajakopažljivimislimdajebitnobiratiriječi.Jakotrebabiratiriječiibitioprezanumjerenju,ocjenjivanjuriječiioocjenipovijesnihpitanja,aštočinimodanas.Nakraju,htiobihpredložitineštozabudućnost,atojeneštojakovažnouovometrenutkuizaSrbijuzatoštoodređenaponašanjamogupružitipotporunegativnimsilamauSrbijikojeseprotivepaneuropskimstavovimaitovezanouzsastanakuBeču.Nisamzado-voljanodređenimkomentarima,izborimaiprotokoluizahvaljujemmeđunarodnomuPredsjedniku iPredsjed-ništvuimolimvasdaubudućnostivišeuzimateuobzirkakonetkoneštopripremapodkišobranompaneuropskihideja.TojeneštoštomožeimatiutjecajnaSrbijuijakonamotežatinašezadaće.JakomijedragoštosamovdjeuZagrebu.Dragomiještoćemoimatibilateralnerazgovorekakobismodoprinijelimiru,snažnojeuropskojdržaviinašojeuropskojcivilizaciji.Dragomije,doista,štoćeSr-bijauložitidostanaporadasetoiostvari.Hvalavamjošjednom.Jasampripremioovajčlanakkakobisemogaoobjavitiupaneuropskimčasopisimateuzbornikuradovasovekonferencijeispremansamzasuradnjupoovomepitanju.MiuSrbijismodoistaotvoreni.Nadamsedaćemosiidaljepružatimeđusobnupodrškuunašemzajedničko-meeuropskomesvijetu.Hvala!

Marjan Gjorcev , PredSjednik Peu makedonije

Poštovane dame i gospodo, cijenjeno radno predsjedništvo, poštovani predsjedniče Međunarodne paneuropske unije g. Terrenoire, poštovani predsjedniče Hrvatske paneuropske unije, cijenjeni ministre znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske g. Barišiću, dragi Mislave, dragi paneuropski prijatelji, ekscelencijo Lepavcov!

Najprijemiječastiugodnadužnosturučitivampozdra-vesvihčlanovaPaneuropskeunijeMakedonijeičestitati25. godišnjicuuspješnogaradaidjelovanjaHPEU.ŽelimvamjošpunouspjehaidoprinosarazvitkuvašemisliunutarPaneuropskeunijeEurope.Globalnisvijetpodrazumijevamkaoideološkupremisuilikaotendencijukaglobalnomureduudruštvu,kojalegitimirapravopolitičke,kulturneietničkehegemonije.Iskustvopakizprethodnihdruštvenih

formacijanasučidanijedankonceptnemožebitilegitimanipravedanakosamzasebetvrdidajenajhumanijiinaju-

33


činkovitiji.Učemjeondasuštinaprocesarazgradnjeeurop-skogazajedništva?Aktualnaglobalnateorija“budikaojailinestani”dijametralnojesuprotnaeuropskomukonceptupolitikepoštivanjarazlika.Takavjekonceptuvažavanjara-zlikeiprepoznavanjarazličitogastupnjarazvojaeuropskihdržavakojeEuropaklasificirakaopredmoderne,moderneilipostmoderne.Npr.Ukrajinajepredmodernoeuropskodruštvokojesezbogsvojenekoherentnostiupravljanjadanassuočavasvelikimproblemima.SvezemljeBalkanakojesudioJugoistočneEuropetrudesebitinegdjeizmeđupredmodernogaimodernogaeuropskogadruštva,alisuzasadasvinadnutablice.Nadamosedaćemouskorotoipostići.Grčkajemodernodruštvokojejeslijedilopreporu-keInvesticijskebankeGoldmanSachsizanemarilofinan-cijskuregulativutesadatražiotpisdugovaiprimjenjujeunitarističkemetodekontrolefinancijskogasistemabezuspjeha.Ikonačno,VelikaBri-tanija jepostmodernoeurop-skodruštvokojeje,uvjerenousvojesnage,počelosnivatisanopovratkuimperijalnesnageCommonwealtha.Imajućisvetouvidu,Europamoraponuditiosebujan integrativniprojektkoji poštuje nacionalni suve-renitetsviheuropskihzemalja,alipritomnaglasitidasetajsu-verenitet,todomoljubljeitajnacionalniponosjedinomožesačuvati nadnacionalnom eu-ropskomsuradnjomkojamožei jest jedina garancija sigur-nosti i mira na europskomekontinentu,osobitouvrijemekada transnacionalni kapitaleliminira suverenitet državaiuništavanacionalnegranicegrađanskogaporetka,atopo-jedineeuropskedržave–najvišenasnaBalkanu,jersmosiromašni–podvodipodpermanentnufluidnunesigurnost,anašadruštvenaparadigmajekonstantnirizik.Vitalnosttoganovogakoncepta,novogaeuropskoga“newdeala”,morajuosiguratisnažneireformiraneeuropskeinstituci-jekojesusposobnezabrzeiodlučnereakcije,kojemoguanticipiratibudućnost.Tosedaformuliratikaoeuropskapreventivnadiplomacijaistrategijaodnosasostatkomsvi-jeta.Osnovnijeciljtakvereformevratitinaduobičnomumalomueuropskomučovjekudajenjegovkontinent,nesamokolijevkanovogasvijeta,većikozmičkishuttlezabu-dućnost.Zatojepotrebno,prijesvega,vratitivjerudasueuropskepolitičkeeliteustanjuboritisezasvojegrađane,takokaoštotoradegospodaposlanicigđaMarijanaPetir,gđaDubravkaŠuica,kaoštojetoradiog.Plenković,kaoštojetoradiog.Stier.TakoseradizainteresRepublikeHrvat-ske,takoseradizainteresEurope.Istovremeno,Europanemožebitiravnodušnapremapromjenamausvjetskojpoli-tici.EuropskidužnosnicimorajusamostalnopregovaratisRusijomiTurcima.ZbogtogaštosuijednaidrugazemljadijelomsvojegateritorijauEuropi.JednojekadaEuropa

promatradijalogKerryjaiLavrovaoSiriji,drugojekadanekomentiraizjavuZemanaoruskomekontingentuuSiriji.SasvimtrećejekadaBundestagodlučujeotomehoćeliseilinećegraditibaltičkienergetskiprotok2.Ispravnojesamojedno–akotokomentiraidajeizjavesamoBruxelles–jerradiseoenergiji,omigrantima,osvemirskimistraži-vanjimakojesadaumomentuprovodeRusijaiEuropskaunija,radiseonuklearnojopasnostinakontinentu(otomejegovoriomsgr.Čović).Tosusuvremenieuropskiizazovi,tosunoviprincipieuropskogajedinstvakojipočinjenaeuropskimvrijednostima–naslobodi,miru,demokraci-ji–alimićemosvetoizgubitiakonerazumijemodajesadašnjadimenzijaradikalnogaislamaadekvatanodgovornaprisilnumodernizacijuili,boljerečeno,dekoracijuarap-skogadruštvakojesunekidrugisdrugestraneAtlantikaugradili,anisurazumjelištotimečine.Ruskahegemoni-

stičkatendencijajeodgovornaupornonerazumijevanjeEuro-penaposebnostrusko-europ-sko-azijskogakulturnogakodakojijesadapostaorivalEuropi,isadasmomiuneravnoteži,amoramotuneravnotežudove-sti u ravnomjerno stanje, neradidrugogadolidasačuvamoeuropski mir i sigurnost, daspriječimodaEuropabudepo-prištenekogadrugogavelikogasudara.Zatotrebaodatiprizna-njegospodinuJunckeru–uve-ćanjefinancijskihstrategijskihfondova,investicijeod430 mi-lijardieurazasljedećih6 godi-na.Pomeni,tojesuvremeniputproduljenja ideje Adenauera,Schumana,Monneta,deGaspe-rija,Delorsa,Spaaka.Usvijetuukojemcarujesila,Europamora

bitisilna,Europamorabitisnažna,Europamorabitiod-lučna.IsasvojimsigurnosnimvojnimsilamaisasvojimvojnimstožeromifinancijamazavojnoistraživanjeivojneoperacijeradisigurnostiEurope.

Poštovanipaneuropskiprijatelji,jošsamonekolikoreče-nicaomojojzemljiMakedonijiidijeluBalkanakojipripadaJugoistočnojEuropi.Točnojeto,pričalismovišeotome,jasambiosvjedokprveupotrebereferencije“ZapadniBalkan”,tosedogodilouveljači1999.godineuIstanbulukadasuameričkigeneralinatomesummituiznekogsvo-jega notebookazastrategijeitaktikuunašojregijiizreklitureferenciju.JabihboljedefiniraonašezemljekaozemljekoječinebalkanskidioJugoistočneEurope.Akoizuzmemonegativnudimenzijujugoslavenskeideološkedoktrine,svenašezemljebilesuusvemuispredzemaljaSrednjeiIstočneEurope,odPoljskepasvedoBugarske.Bilismorazvije-niuekonomiji,politici,sportu,usvemu.KakoinebismokadasudošletvrtkeRadeKončar,Gorenje,Energoinvest,kadasmobiliusvojimbranšamapartneriGeneralElectrica,Siemensa,Volkswagenaitd.Njegovalismomultikulturu,multietničnost,pačak–malouilegali,amalonajavi–i

Europa mora ponuditi osebujan integrativni projekt koji poštuje

nacionalni suverenitet svih europskih zemalja, ali pritom naglasiti da

se taj suverenitet, to domoljublje i taj nacionalni ponos jedino

može sačuvati nadnacionalnom europskom suradnjom koja može i jest jedina garancija

sigurnosti i mira na europskome kontinentu, osobito u vrijeme kada transnacionalni kapital eliminira

suverenitet država i uništava nacionalne granice građanskoga poretka, a to pojedine europske države – najviše nas na Balkanu, jer smo siromašni – podvodi pod

permanentnu fluidnu nesigurnost.

34


multikonfesiju,asvesmotozaovih25godinatranzicijeizgubili.Postalismokarantenaeuropskogakontinenta,pr-vaciusiromaštvu.SvetonasnijespriječilodasačuvamopovjerenjeuEU i NATO.UMakedonijisuseod1991. godine dodanasusvimanketamamakedonskigrađanisvišeod80%opredjeljujuzaEU i NATO.Kakojetomoguće,pitajuseljudi,kadaMakedonijapriprema18.godinuzaredomsvojeakcijskeplanovezaNATOčijejesvestandardeispunilajošdavne 2007.godine,ikada11.godinunakonpotpisivanjafinancijskogastatusajošnemamotočnoodređenogadatu-mazazapočinjanjepregovorazapunopravnočlanstvo,atojemogućejersmoprošlitolikovelikereforme,jersmotriputaprešliisva32poglavljaikomentara.MogućejezatoštojeMakedonijadanaspoanalizamaSvjetskebankeu 2015. godini rangirana kao 12.usvijetu,6.uEuropi,1. uregiji.Makedonskaekonomijajestabilna,tekućiračunplatnebilancejeuravnotežen,budžetskideficitjepoEU u standardima.

Asadamaloosusjedima,opoglavljima23. i 24.,odobro-susjedstvuiprijateljstvu.Grčkajeonastranakojasprječa-vaMakedonijuuulaskuuEuropskuuniju,alije,istotako,GrčkauprvihpettrgovinskihpartneraMakedonijeitre-ćiinvestitoruulaganjimauMakedoniji,ajošuvijekpolamilijunaMakedonacasvakegodinapoljetnimpraznicimapotkrjepljujegrčkiturističkiprihod.Tojenašamakedon-skafalangakojaokupiraGrčku,alisamozaljetnihpraznika.Bugarskajejošuprvihpet,tujeiSrbija.UprvihosamsuiHrvatskaiSlovenija.Apredvodilismohibridnirat,bilismopokusnibijelikunićinovogamodernogaoblikaprisluški-vanjakojejezanašepojmove,europskepojmove,ravnoiWikiLeaksuiSnowdenuzatoštojeMakedonijamalaitako

upolitičkomesmisludegradiranadajetobionašdemo-kratskiregres.Nismoodstupaliodnašegaprogramadabranimoinašuieuropskugranicuondakadajetotrebaloodupadanelegalnihmigranata(aznamoštotonelegalnimigrantiposliječineuEuropi),atoštojeprošlo,aprošloihje1 200 000,bilojeregistrirano,evidentiranoihuma-nozbrinuto,danegovorimoprijetnjiIDIL-a(ISIL)poslijelikvidiranjavelikihterorističkihgrupaod30-akčlanovaterorističkebandekojajedošlasKosovaičijisupripadnicibiliborciizAfganistanairatneSirije,oprijetnjamakojesuupućenecijelojmakedonskojsigurnosti,alinakrajubihkaozaključakizveonašuporukuzanašuregijuizamojuMakedoniju–ljudimaiznašebalkanskeregijenijevažnojesulivileijahteumarinamauJadranskomeiliJonskomemorusadašnjemilinekadašnjemvlasništvuprincaodMo-naca,maršalaBrozailisuvremenihglobalniholigarha,ljudivolesvojuimovinu,onoštočestitozarade.AdamSmithjeizrekaojedinu,nikadaosporavanu,misaokapitalizma:privatnovlasništvoonajenevidljivarukakojavodičovje-čanstvokaprogresu.Našiljudiizovihprostoravolepo-bjeđivati,nesamousportu,uživotu,voleuživatiusvojimmalimljudskimritualima,volepjevati,voljetise,živjetisvojimživotom.UBalkanusenasrećunisuizrodiliklonoviimutantitransnacionalnihkompanija,ljudisuostalisvoji,kreativni,inovativni,sposebnimsmislomzahumor.NašazadaćajedamikaoPaneuropljanidamosveodsebedaimpriuštimotanjihovazadovoljstva,tenjihovemaleradosti,atoćemoučinititakoštoće–kaosadanašdragiPavo,članhrvatskeVlade–štovišePaneuropljanabitiueuropskimvladama.Hvalavamnapozornosti!

Vanja Gavran , PredSjednik Peu boSne i Hercegovine

Poštovani predsjedniče Terrenoire, poštovani predsjedniče i ministre Barišiću, akademiče Ježiću, uvaženi članovi paneuropskih organizacija, dragi prijatelji!

PrijesvegaželimvaspozdravitiuimeizaslanstvaPane-uropskeunijeBosneiHercegovine,našegaPredsjedništva,svihčlanova,iusvojeosobnoime.ZadovoljstvomiještoiovegodinemožemobitisvamanagodišnjojkonferencijiHrvatskepaneuropskeunijekojaiovegodineaktualiziraodličnutemuokojojmiPaneuropljaniposebnotrebamorazgovaratiizauzetistav.Koristimprilikučestitati25. obljetnicuradaHrvatskepaneuropskeunijeizaželjetijošpunouspješnihprojekataizajedništvaurazličitosti.

Integracijailidezintegracijaeuropskogaprojektaiinte-gracijaJugoistočneEuropeueuropskiprojekt–dvavelikaproblema.Prvijesvakakoivećioddrugoga,jerštovrijediintegracijazemaljanašeregije,akouEuropskojunijijača-judezintegrativniprocesi.Uštobismosemizapravotre-baliintegriratiozbiljnojepitanjekojepostavljamnekaonedajBožeeuroskeptik,većEuropljaninkojičvrstovje-rujeuEuropskuunijučijajeintegrativnasnagapotrebnijamoždavišenegonapočetkunjezinaosnivanja.Procesiu

Europipostavljajupredsvelidereeuropskihzemaljaizazo-veitražeodnjihjedinstveneodgovoreistavoveokokru-cijalnihpitanjaopstankaeuropskogprojekta,odpitanjamigracijskepolitikedopitanjasigurnosti,aliiuopćeulo-geEuropskeunijeuaktualnimmeđunarodnimrelacijama.Moždaovajprojektnijesavršen–aštojetosavršenoštoječovjekosmislio?–alijedovoljanokvirzarazvojeuropskihzemaljaidruštava,aposebnoeuropskogaidentiteta.

Godine2007.boraviosamustudijskomposjetuEurop-

35


skomuparlamentuiEuropskojkomisijinapreporukuSlo-vačkogaveleposlanstvauSarajevu.Usedamdanaimaosamdostasastanaka,upoznavaosesradomoviheurop-skihinstitucija.No,jedansastanak,točnijedojmovistogasastankaidanasmiodzvanjajuglavom.Imenamojegasu-govornikasenesjećam.Nekadajebioeuroparlamentarac,mislimZelenihizBritanije,autojevrijemebiosavjetnikuParlamentu.PitaonmenegdjevidimBosnuiHercegovinuza10godina,dakle2017.Naravno,odgovoriosam,dajuvidimuEuropskojuniji.Kažeonnato:“Hm,da,alimislitelidaćeEuropskaunija2017.izgledatikaodanas?JaVamkažemdaneće.Zamisliteovusituaciju,kažemisugovor-nik,BosnaiHercegovinajezrakoplovkojipolijećeizSara-jevailetipremaEuropi,alizračnalukavišenijetamogdjejebila.Gdjećetesletjeti?”Uprvimmahmijesvetozvučalokaonekašala,alikakosugodineodmicalesvesamvišebiouvjerendabizračnalukazbiljamoglabitinanekomedru-gomemjestu.Zapravo,moždasamosadašnjuzračnulukutrebadotjerati,ipotrebezanovomnećenibiti.PotrebnojesamoviševizionarakojinećegledatiisključivointeresepojedinihzemaljavećcijeleEuropskeunije,jer,kakorečejednomprilikompredsjednikNjemačkepaneuropskeunijeBerndPosselt,nepostojezapravoproblemiEuropskeunije,većnjezinihčlanica,alisepokušavakrivnjaprebacitinaEU.Bilokakobilo,svjesnismodaEuropatrebalidereivizionarekojieuropskiprojektnećedovoditiupitanje,aevomogurećidajejedanodnjihinovihrvatskipremijerAndrejPlenković.

No,dase,kaoiobično,osvrnemnaBosnuiHercegovi-nuizperspektivetemekonferencije.Još2009. na našoj konferencijiuBanjojLucipostavilismopitanjekamopu-tujeBosnaiHercegovina:uintegracijeilidezintegracije? Danas,2016.godinemiuBosniiHercegovinismosvjesnidasudezintegrativničimbeniciunašojzemljipopriličnoojačaliidaodzavršetkaratanisunikadabilijači,adajošuvijeknismosteklistatuszemljekandidata,akamolipo-stalipunopravnačlanicaEuropskeunije.

Pokušatćuobjasniti izperspektivesvihtrijukonsti-tutivnihnarodailitrijupolitikagdjeseradepogrješke,tj.gdjesevidedezintegrativniprocesi,ibitćupotpunootvoren.

BanjaLuka,točnijepolitikanajjačesrpskestrankeuBiHSavezsocijaldemokratakojuvodiMiloradDodigneskrivadanamjeretakvepolitikejesurazbijanjeBosneiHerce-govine.TapolitikagodinamajasnozagovaraodcjepljenjeentitetaRepublikaSrpskaodBosneiHercegovine,atoje49%teritorija.Dodignajavljujereferendumoodcjepljenjugodinama,anebimečudilodagaiprovedeistokaoštojeprijemjesecdanaproveoprotuustavnireferendumopitanjudanaRepublikeSrpskekojijeuspiogotovosa100% zaokruženihodgovorakojisuišliDodiguuprilog.Zapravo,pitanjetogareferendumajesasvimbeznačajno,posebnozavaskojinisteupoznatistemom.Alisvimajeposlanajasnaporuka.DodigmožeanimiratistanovništvoRepu-blikeSrpskeizanekinovireferendum,akobudepotrebe.OnupornoponavljaujavnostidajeBosnaiHercegovinanepotrebnaidaćesesamaodseberaspastiidajenjemujediniciljneovisnaRepublikaSrpska.Njegovastrankaje2. listopadauvjerljivopobijedilanalokalnimizbornauBosni

iHercegovini,dakleuentitetuRepublikaSrpska,štomudajedodatnusnaguzarealizacijusvojihciljeva,aprijere-ferendumaiizboraideposavjeteikodPutinauMoskvu.

Politikabošnjačkihstranakaili,dabudemprecizniji,značajnogabrojatihstranaka,jestjednakotakodezinte-grativna,iakojeonitakvomnevide.Od“prevelikeljuba-vi”premaBosniiHercegovinidrugimnarodimaneostajepunodomovine.Sarajevoje,kaoštoznate,okruženopla-ninamainalaziseukotlini.ČestopolitičariizSarajevanevideostatakBosneiHercegovineiztekotlineizanjihjeSarajevonajznačajnijeizvišerazloga,ajedanodnjihještoseuSarajevuvrtidostaproračunskoganovca.Pred-sjedniknajjačebošnjačkestranke,StrankedemokratskeakcijeBakirIzetbegovićsvojimpolitičkimpotezima,aliiretorikomhraniMiloradaDodiga,aiobrnuto.KaolidernajmnogobrojnijeganarodauBiHIzetbegovićjeodtrav-njaovegodinepreuzeopredsjedanjePredsjedništvomBosne i Hercegovine.Koliko znam niti jed-nom od tada nije po-sjetioBruxelles,ali jenekolikoputabiogostErdoganu.Trebamlituštopojašnjavati?Stječesedojam,adobivamin-formacijesterena,dajedanbrojbošnjačkihpolitičarauaktualnojvlastistopiraeuropskiputBosneiHercegovi-netedaćesblokadamanastaviti.Pozvatćusenanedavnoobjavljenistatus na Facebooku našega člana i zastu-pnika u Parlamentar-noj skupštini Bosne iHercegovine, koji jei član Izetbegovićevestranke,SenadaŠepića.On je nakon lokalnihizbora,razočaranrezultatima,napisao:“SDA jemogućedobilaipobijedilauSarajevu,alijeizgubilaBosnuiHerce-govinu.”ApsolutnopogubnapolitikazaBiHpotpomognu-taidejamacentralizmaiunitarizma.

HrvatskapolitikauBosniiHercegovinijepomalopoliti-kasfigomudžepu.NačelnoseuposljednjevrijemegovorioBosniiHercegovinikaodomoviniihrvatskoganaroda,alisevišetrebaraditidasetopokaženadjelima.Recimo,umalokojojopćiniigradushrvatskomvećinomispredop-ćinskihzgradajestpostavljenaizastavaBosneiHercegovi-ne,ugradovimaBosnejošda,aliHercegovinegotovonitijedna.Istotako,predsjedniknajvećehrvatskestrankeHr-vatskedemokratskezajedniceičlanPredsjedništvaBosneiHercegovineDraganČovićunedavnomereferendumuuRepubliciSrpskojnevidiništaspornogajerjeusavezusDodigomvećdužinizgodinapokušavajućizapravoprekoBanjeLukeutjecatinapolitičkoSarajevo.Hrvatisepozi-vajunaBiHkadimtreba,akadnetreba,ninespominju

Potrebno je samo više vizionara koji neće

gledati isključivo interese pojedinih zemalja već

cijele Europske unije, jer, kako reče jednom prilikom

predsjednik Njemačke paneuropske unije Bernd

Posselt, ne postoje zapravo problemi Europske unije,

već njezinih članica, ali se pokušava krivnja prebaciti

na EU. Bilo kako bilo, svjesni smo da Europa treba lidere i vizionare

koji europski projekt neće dovoditi u pitanje, a evo

mogu reći da je jedan od njih i novi hrvatski

premijer Andrej Plenković.

36


je.No,istinizavoljuupravojeČovićglavnipredvoditeljeuropskogaputaBosneiHercegovine.Nesmijemnespo-menutidaseHrvatiizBiHsvevišeokrećuZapadu,alinapogubannačin,svevišeihiseljavaizBosneiHercegovinejerimajuhrvatskeputovnicekojeimomogućavajuzapo-šljavanjeuzemljamaEuropskeunije.

DokleideapsurdnostpolitikeuBiH, ilustriratćunasvježemprimjeru.Austrijskiveleposlanikjepovodomna-cionalnogadanaAustrijeuSarajevu,BanjojLuciiMostaruorganiziraokoncerte.Izetbegović,aijošnekipolitičariizSarajeva,prigovorilisumudatimenanekinačindajepoli-tičkekonotacijealudirajućinaneketrinacionalnejediniceuBiH.Izamislite,onse,sdobromnamjeromdakoncertvidištovišeljudi,morapravdatiipojašnjavatijavnostištojezapravohtio.Dakle,svakisetrenutak,paikultura,koristizapolitičkanadmudrivanja.

Dazaključim.UEuropskojunijitrenutnonedostajepo-

vjerenja,bašonakvakakavsuimaliosnivačiUnijeiPane-uropskeunije.NedostajegaiuBosniiHercegovinigdjeganajvišeitreba.BaremtripolitikeuBiHimajusvojeciljevekojiočitonisukompatibilni.Društvoje,kakokaženaščlanisveučilišniprofesorMileLasić,pretpolitičko,apolitičarisenemogunadićiiznadosobnihistranačkihinteresaradiboljitkasvihnarodaigrađanaBosneiHercegovine.MiuPaneuropskojunijiidaljećemozagovaratipotrebupro-mjenementalnogasklopanašihliderakojiodbalkanskihtrebajupostatieuropski,aliistotakosvojimprimjerompokazatikakojepovjerenjeključrješenjasvihproblema.VjerujemdaćenaminovaproeuropskahrvatskaVladapo-moćiutome,jerjeglavnavanjsko-političkatemahrvatskepolitikeupravoBosnaiHercegovina.

Svimazahvaljujemnapodršcikojunampružate,kaoinapozornosti.Svakovamdobro!

Nevenka Nekić , doPredSjednica HrvatSke Peu

KadajeutemeljiteljPEU RichardNikolausvonCouden-hove-Kalergi1923.pisaosvojuknjiguoujedinjenjuEu-rope,uvidioječetiriskupineprotivnikatogaujedinjenja:šovinisti,komunisti,militaristiiindustrijalci.Oveposljed-njejenazvaonajmoćnijimainajopasnijima.Danasnakon93godinesituacijajeobrnuta:oviposljednjinajvišesuzainteresiranizaujedinjenjeiglobalizacijskeprocese,nesamoEurope,negoičitavogasvijetajersuvlasnicinesamoindustrije,negoinafte,banakaigolemihkorporacija.

Odvremenašezdesetihgodinatj.početakaEU,stvara-njarelativnoudobneipoželjnesredinekojaživiponaj-boljimstandardomusvijetu,situacijasepromijenilausmislusigurnostiismislaopstanka.PrvijesvakakonemirizazvanuseljavanjemizbjeglicasasjeveraAfrikeiIstokakojiželeuokvirimaopćesvjetskesituacijenaćidobarži-votnistandarduovojeuropskojoazi,adrugijesvojevrsnopolakorastakanjenacionalnihbićazemaljačlanicaEU putempravnogaiekonomskogakon-centriranjamoćiusredišnjimustanovama EU.

Odgovor na pritiske iz za-jedničkihsredištaStrasbourgai Bruxellesa, gdje se akredi-tirajuslužbenicikojinisusviizabranidemokratskimputem,možda se ponajviše odrazilona tranzicijske zemlje Jugoi-stočneEurope.OdBaltikadoJadrana jesu zemlje izašle izkomunističkogadespotskogadiktatorskoga režima koji jenastojao ugušiti nacionalneidentitete,vjerskeitradicijskebaštine.Alinacionalnasvijest,religijskikorijeniisvavrijedna

baštinanastalanasakralnometemelju,sadaseulaskomtihzemaljauEU ponovnobudiiobnavlja.UPoljskojsedanasgradegolemecrkvedoprinosimavjernika,obnavlja

sereligijskiživotuRumunjskoj,Bugarskoj,baltičkimzemljama,aHrvatskamoždaiprednjačiutomepogledu,timvišeštosusrpske vojne i paravojne po-strojbeuDomovinskomeratuuništile preko 500 sakralnihobjekata.

Nisu svi nemiri koji danaspotresajuEU uzrokovanisamofinancijskim i materijalnimproblemima(nezaposlenost,si-romaštvokojeprogredirauod-nosunaprijašnjegodine),negosemnogozakonodavstvaVijećaEU pojavljujekaokontradikci-ja ineusklađenost s tradicija-ma,vjerskiminacionalnim,paondaietičkimstajalištimačla-nica EU.Otomesečestošuti.

Upravo u nekada komunističkim diktaturama pritisnutim zemljama Crkva je postala predvodnik kao

moralni auktoritet, pa i u Hrvatskoj. Globalistički pohod liberalizma

bez granica koji zagovara otvoreni put novca (ukidajući državu kao socijalni regulator), ideja i ljudi

dovodi do sve izraženijih sukoba, pa se i problemi s izbjeglicama koji sa

sobom donose posve druge tradicijske i religijske vrijednosti, ne uklapaju u sekularni fundamentalizam koji

danas potiče manjina u EU, također želeći ukloniti kršćanski moral i tradiciju, pa tako u zakonima EU nestaju tragovi kršćanstva.

37


NepišeseogotovopolamilijunaprotestirajućihsudionikauBelgijikojisuprotivistospolnihbrakova,posvajanjadje-ceutimbrakovima,odobravanjapedofilije,itd.Odrugimtradicionalnimkatoličkimzemljamadainegovorimo.

Upravounekadakomunističkimdiktaturamapritisnu-timzemljamaCrkvajepostalapredvodnikkaomoralniau-ktoritet,paiuHrvatskoj.Globalističkipohodliberalizmabezgranicakojizagovaraotvoreniputnovca(ukidajućidržavukaosocijalniregulator),idejailjudidovodidosveizraženijihsukoba,paseiproblemisizbjeglicamakojisasobomdonoseposvedrugetradicijskeireligijskevrijed-nosti,neuklapajuusekularnifundamentalizamkojida-

naspotičemanjinauEU,takođerželećiuklonitikršćanskimoralitradiciju,patakouzakonimaEU nestaju tragovi kršćanstva.EU jepostalauvećininekadakolonijalnihsilaostarjela,tromaibogatasvimeosimdjecom.OnoštosepojačavajesunapetostiunutarEU kojebitrebalerazrije-šitinovezakonodavnepromjeneutemeljenenaiskustvudosadazajedničkeprošlostiuEU.PosebniproblembitćeubudućeiterorizamkojijepočeonesamoizvanEU i u dalekimzemljama,nego1991.usrcuEurope,napadomSrbijenaSloveniju,Hrvatsku,BiH,Kosovo.Ostajupitanjakoja je davne 1923.postavioKalergi,samosadauinverziji.

Mislav Ježić , PotPredSjednik međunarodne Peu

Napočetkubihspomenuodaovegodineobilježavamo450.obljetnicubitkekodSzigetaprikojojjeNikolaZrinski,zajedničkijunakHrvataiMađara,sasvojomposadombra-niograd,EuropuikršćanskisvijetodosmanlijskevojskepodSulejmanomVeličanstvenim.VelikiosvajačivelikibraniteljEuropeostavilisuživotpodSzigetom.SkuptomudogađajuučastupravosejeodržaouHrvatskojakademijiznanostiiumjetnosti.

UHrvatskojdanassvjedočimoznatnimpolitičkimpro-mjenama.Nadamosedadolazaknovegeneracijehrvat-skihpolitičara,načelusnovimpredsjednikomVladeg.AndrejemPlenkovićeminjegovimbliskimsuradnicima,značivelikupromjenuupolitičkojkulturiipolitičkojod-govornostiuzemlji.Iprotivnicinovogapremijerasmatra-juuglađenim,nonadajusedanećebitidovoljnočvrst.Misenadamodaćebitidovoljnomudaridovoljnočvrstdaostvarionoštojenajavioidaćeimatidobrihsuradnikaokosebenatomezadatku.Novećjenjegovauglađenostdjelovalainanekedrugepolitičareistranke,čakinadiomedijakojiinačeživiodsenzacija,štoupravoiznenađuje.Ipak,diooporbenastaviosejeponašatikakojepočeopo-slijeprethodnihizbora–asadazaogorčenostsudbinomimaivišerazloga–tejenastaviosdivljimpohodimanaljudskeglave,pričemvrlodojmljivodominiraumediji-ma,aangažiranjeikoordiniranidionevladinihudrugasnjihovadijelapolitičkogaspektra.ToslužitomudaoslabiVladu.Pritomistinaneigravišenikakvuulogu.Nadamosedasenećepokazatislabostipopustitipritisku,negodaćenovahrvatskavlastdićiargumentacijanaciviliziranurazinukojulovcinaljudskeglavenemogudoseći,apritomćeselakootkritiistina,kaoineobranjivimotivihajkača.Štovećidiohrvatskepolitičkepozornicetrebaprivućiuljuđenudijaloguinatjecanjuubriziiodgovornostizaopćedobro,anesamozaposebneinterese,jerćetodatinajkonstruktivnijeishodezazemlju.

ZamisaoujedinjenjaEuropekakvujeizložioRichardvonCoudenhove-Kalergipozivasenazajedničketeme-ljeEurope,naeuropskevrijednostidemokracije,pravaidostojanstvaosobe,kojesmosvinaslijediliizgrčke,rim-skeikršćanskekulturneicivilizacijskebaštine.Natomesezajedništvuokupljasvabogataraznolikosteuropskih

nacionalnihiregionalnihkultura.Tojejedinstvoura-zličitostibilotemeljujedinjavanjuEuropenakojejeCo-udenhove-KalergipoticaovećposlijePrvogasvjetskogarata,akojesejestalonapokonostvarivatiradomvelikihPaneuropljanaRobertaSchumana,KonradaAdenauera,AlcideadeGasperi,PaulaHenriSpaakaidrugihteknakonDrugogasvjetskogarata,uzblagoslovWinstonaChurchillakojegajeKalerginagovorionaglasovitizüriškigovor1946. Takosuseu1950-imgodinamastalestvaratieuropksezajednice,aod1992. (ugovorom izMaastrichta)zovuseEuropskaunija.Onajeumeđuvremenuod6zemaljaosnivačicaporaslau60-ak godina na 28članica,aovesejegodineizlaskomVelikeBritanijesvelana27zemaljačlanica.TakvajeEuropskaunijabilajedanodnajvažnijihjamaca mira tijekom 70-akgodina,iakonijespriječilanizograničenihratova,uglavnomizvanEurope,aionajunu-tarEuropekojijenakonagresijesrpskearmijeiparavojnihsnaganaHrvatskuiBosnuiHercegovinutrajaopetgodina.Europskajeunijatijekomtogavremenauspjelazasvojegrađanepostićirazmjernonajvišestandardedemokracije,vladavineprava,socijalnogazakonodavstvaipoštovanjaljudskihpravaucijelomesvijetu.

Ipak,tajsvijetjevrlodinamičan,nepostojaniunjemseboriviševelikihsilazasvojeinterese,aimeđumanjimdržavamaizajednicamapostojelokalnisukobiinteresa,tesejezbogtogapredEuropskomunijomdanaspojavionizizazova.

Jedanjegospodarskakrizaiz2007.-2008.kojauvećem

38


brojuzemaljanijeizliječena,negojeostavilaznatnunezaposlenost,oso-bitomladih,terastućisocijalnijazudruštvu.Zbogkrizesumnogiosiro-mašili,alisusemalobrojniinanjojznatnoobogatili.Nonagomilanifi-nancijskikapitalnepomažedruštvunegoslabidruštvenikapitalkojiseradinjegažrtvuje.Odgovornakrizusvakakojeusnaženjugospodarstva,osobitotakvakojejeutemeljenonaproizvodnji,anenapraznimfinan-cijskim spekulacijama. No jedinodruštvenasolidarnost,kojojtrebajuslužitisocijalnozakonodavstvoiiz-vršnavlast,kojićejuuskladustimezakonodavstvombraniti,mogubitipaneuropskiodgovornatajdruštve-ni izazov. Gospodarstvo Europskeunijepočivanaslobodnometržištu,ali takvu koje je ograničeno razu-mnom socijalnom politikom, i potomejebiloboljezagrađaneeurop-skihzemaljaodonogaubilokojemdrugomedijelusvijeta.Sadajefinan-cijskakriza,izazvavšiigospodarskukrizu,ugrozilatosocijalnompoliti-komnadziranoslobodnotržištepaseuvodi“fleksibilizacija”radnesnageidrugi“proizvodi”socijalnogamenadžmentakojiugroža-vajuonopočemjeEuropaprijetogapostalazasvojegrađa-nenajsretnijidiosvijeta.TutrebanadodatidabislobodnotržišteuEuropidanastrebalobitinesamosocijalno,negoiekološko,tj.ograničenozakonskiminstrumentimakojičuvajudruštvoipriroduoddegradacijeiuništenja.

DrugijeizazovizlazakVelikeBritanijeizUnije,kojiUnijusjednestranefinancijskiivojnoslabi,alisdrugepredstavljaprilikuzaznatnoskladnijuintegraciju.VelikaBritanijagotovojesvevrijemeslijedilapolitikuinteresazaEuropskuunijukaovelikoslobodnotržište,alisunjenipolitičariuvijekbilinesklonirazvojuEuropekaopolitičkezajednice.UtolikoječlanstvoVelikeBritanijesvevrijemebitnootežavalojačupolitičkuintegracijuEuropskeunije.Njenizlazaknetrebačitatikaoznakporastatzv.euro-skepticizmaiopadanjainteresazaEuropskuuniju–tajjeinteresuVelikojBritanijiuvijekbioupitan,nesamouneukamnoštva,negoiuvodećihpolitičara–većkaogu-bitakkojiotvaraprilikudase,kaopaneuropskiodgovor,konačnostvorijačapolitičkazajednicakojaćemoćibitisubjektumeđunarodnojpolitici,poslovanjuiupregovo-rimasvelikimsilamausvijetu.

Trećijeizazovglobalizacija,uokvirukojesepregovaraioTransatlantskomesporazumuotrgoviniiinvesticijama(TTIP),kojibiotvorioznatnovećetržište,alibimogaodo-datnougrozitisocijalnozakonodavstvouEuropi,kaoiza-štituokolišaiprirode.DioteproblematikejestisporazumizmeđuEuropskeunijeiKanadeokojemsejejošmnogomanječulo,alijeonjemraspravljaloEuropskovijećeovihdana.Iakootvaranjevelikogatržištatakvimsporazumima

možebitiuinteresusnažnihgospo-darstava,velikojepitanjemoguliseuutakmicinanjemosiguratisocijal-naprava,razumnamjeranacional-nogaieuropskogasuvereniteta,npr.usudstvu,ilipakekološkistandardikojisuodlikovaliEuropskuunijudosada,iunjojseidaljerazvijali.StogabipaneuropskiodgovormoraobitivelikoprezprisklapanjuugovoraiobavezivanjenesamoEuropskeunijenegoidrugogapartneranapodizanjeonihstandardakojisuuEuropidosadabilivišinegoudrugih,itonaopću dobrobit građana svih zema-lja.(Tojeonoštoseunačelu,iakomoždasmalouspjeha,nastojičinitiupregovorimasKinomizemljamazakojeseopćenitosmatradaimajunižesocijalneiekološkestandardenegoEuropa.)

Četvrtijeizazovrasttotalitarnihtendencijafinancijskogakapitalauneoliberalnometržišnomesustavu.Onjepovezansprvim.Problemjeu tome što te tendencije da se sav ljudskiidruštveniživotisavodnospremaprirodiidrugimbićimapodre-digospodarskim,inakrajufinancij-

skiminteresima,aonikatkadnerazvijajučaknigospodar-stvo,ugrožavajuživotljudiidrugihbićaitimeširekulturusmrti,kakojeupozoravaoIvanPavaoII uknjiziSjećanje i identitet.Onkažedatakvaneoliberalnaideologijaugroža-važivot,obitelj,društvenusolidarnostisupsidijarnuor-ganizacijuzajednica,azatesvrhestojejojnaraspolaganjuogromnafinancijskasredstva.Paneuropskijeodgovornatoodgovornazaštitavrjednotakultureživota,kojesusvr-hagospodarskedjelatnosti,anesredstvozanju.

PetisuizazovvelikemigracijesJuga,izAfrikeisPred-njegaIstoka,uEuropu,uzrokovaneratovima,pustošenji-ma,aiklimatskimpromjenama,aintenziviranepolitičkim,gospodarskim,paikriminalnimrazlozimatrgovineljudi-maiterorizma.Onemogupromijenitisastavstanovniš-tvaikulturniidentitetEuropekaoštojetoučinilaseobanarodakojajepočelasprovalomnarodaod5.stoljećan.e.Paneuropskiodgovortrebaobiobuhvaćatiborbupro-tivkriminalnihmotivanekihkrugova,aliirazumijevanjedrugihuzrokamigracija.Trebaobiuključivatisolidarnostsažrtvama,aliiaktivnozauzimanjezaotklanjanjeuzrokamigracija,počevšiodzemaljaizkojihmigrantidolaze.Oso-bitobisemoraousredotočitinauklanjanjeratnihžarištaipomoćurazvojuzemaljaizkojihmigrantibježetezaraststandardazagrađaneunjima.SobziromnatodasunekeeuropskezemljesudjelovalečakiustvaranjuratnihžarištanaPrednjemIstoku,Europabiimalanesamoin-teresadaizbjegnevećuštetu,negoimoralnudužnostdatimzemljamaubudućnostipomogne.

Ašestijeizazovsvevećaugroženostprirodeodljudskihtehnološkihdjelatnosti,kojeutječuinaklimatskepromje-

Gospodarstvo Europske unije počiva na slobodnome tržištu, ali takvu koje je ograničeno

razumnom socijalnom politikom, i po tome je bilo bolje za građane europskih

zemalja od onoga u bilo kojem drugome dijelu svijeta. Sada je financijska kriza, izazvavši i gospodarsku krizu, ugrozila

to socijalnom politikom nadzirano slobodno tržište pa se uvodi “fleksibilizacija”

radne snage i drugi “proizvodi” socijalnoga menadžmenta

koji ugrožavaju ono po čem je Europa prije toga postala za svoje građane najsretniji

dio svijeta. Tu treba nadodati da bi slobodno tržište u

Europi danas trebalo biti ne samo socijalno, nego i ekološko, tj. ograničeno

zakonskim instrumentima koji čuvaju društvo i prirodu

od degradacije i uništenja.

39


ne,prirodnekatastrofe,poplaveipožare,oluje,nuklearnehavarije,naiscrpljivanjeplodnogatla,trovanjeherbicidi-ma,zaštitnimsredstvimaiumjetnimgnojivima,osobitopriuzgojugenetskimodificiranehrane,narazvojekološki,etički,avjerojatnoigospodarskineprihvatljivaintenziv-nogastočarstva.Zbogsvegasetogačinidaseopasnostimasuvremenebiotehnologijesuprotstavitimožemojedinorazvojembioetičkesvijestikojaćeobuhvatitičovječanstvo

iživabićanaZemljiipomo-ćirazvojukultureživota.Otomeosobitorječitoiobve-zujućeprogovaraenciklikapape Franje Laudato si’. Tuseuzmnogodrugogakaže:

“DanassevjerniciinevjernicislažuutomedajeZemljaubitizajedničkabaština,čijadobra moraju svi uživati.(...)Kršćanskatradicijanijenikadapriznavalapravonaprivatnovlasništvokaone-štoapsolutnoinedodirljivoiisticalajesocijalnufunkcijusvakoga privatnog vlasniš-tva.”(KS ,str.74)Navodisetuiformulacijajapanskihbi-skupa:“Osjetitidasvastvore-

njapjevajuhimansvogapostojanjaznačiživjetisradošćuuBožjojljubaviinadi.”

Nasvespomenuteizazovepaneuropskijeodgovoruiz-gradnjiEuropskeunijeimeđunarodnezajednicenaeurop-skimiuniverzalnim,kršćanskimihumanističkim,etičkim,socijalnimi,napokon,bioetičkimnačelimakojasuoduvi-jekvrijedila,alidanasihpostajesvenužnijepoštovatiakoželimopreživjetiigraditikulturuživota.

Bernd Posselt , PredSjednik Peu njemačke

Dragi paneuropski prijatelji i dragi gosti!

Prijesvega,želimčestitatihrvatskomunarodunanovojVladi.MislimdasuuvijekbiladobrarazdobljazaHrvat-skukadasuPaneuropljanibiliaktivniuvodstvuzemlje.Tosejedogodilotriputa.PrviputaudobapredsjednikaTuđmana.UtovrijemesambliskosurađivaosMislavomJežićem,saŽarkomDomljanom,tadašnjimpredsjednikomHrvatskogasabora,NevenomMimicom,kojijebionačeluOdborazaljudskaprava,sprof.NevenkomNekić,sgospo-đomIvonomDončevićuNjemačkojidrugimakojisunamutovrijemepomagalidaHrvatskojpomognemonaputupremaneovisnosti.DrugorazdobljebilojerazdobljeprijeulaskaHrvatskeuEuropskuuniju.Hrvatskapaneuropskaunija,kaoiMeđunarodnipaneuropskipokret,veomajemnogoučinilazaulazakHrvatskeuEuropskuuniju.Misliosamdajetodoistabilanekavrstačudakadasejenakra-judogodilo.TakvublokaduulaskanekezemljeuEU ja u 40godinasvojegaradanikadaranijenisamvidio.SjećamsekakojeStephanieWaldburg,mojaasistentica,takođerutodobauParlamentuobavljalaizvrstanposaoukoristHrvatske.KadajeHrvatskanapokon2013.godineušlauEU,mismoreklivrlojasnodajetobiozadnjitrenutakdaHrvatskauđeuEuropskuuniju,jersmovećtadavidjelidadolazidokrize,idabisetakrizaiskoristiladaseopetgodinamablokiraulazakHrvatskeuEU.Zatojebiloizni-

mnovažnoubrzatiprocesutometrenutku.Imampotre-bupritomrećineštoosobnoiizravno.G.Barišić,MislavJežić,PaneuropskaunijaiVladaučinilisuutomeprocesumnogo,alibezIveSanaderaHrvatskanebipostalačlani-caEuropskeunijenavrijeme.Želimtorećisadakadajenjegovozdravstvenostanjenarušeno.AsadapakimamonovuprilikuzanapredaksovomizvrsnomVladomAn-drejaPlenkovića.MojprijateljPlenkovićbiojemojsusjeduEuropskomeparlamentu,auprethodnomerazdobljupodupiraonasjekaodiplomat,stručnjakiglavniprego-varač.OnjenajboljimogućiPaneuropljaninnavodećempoložajuubilokojojdržavičlanici.Takvebismopotpred-sjednikePaneuropskogapokretatrebaliimatiumnogim

40


državamačlanicamauVladiilinavrhuVlade.BilomijeiznimnodragodanašglavnitajnikmeđunarodnogaPa-neuropskogapokreta,predsjednikHrvatskepaneuropskeunije,PavoBarišić,sadadospiouVladinaiznimnovažnupoziciju.ProšlogatjednaimalismokongresPaneuropskeunijeuNjemačkoj,itadajeodržaojedanodnajboljihgo-voraodemokracijiijavnomemnijenjukojesamikadačuo.Zanimljivojedauovometrenuonimaproblemasjavnimmnijenjemudemokraciji.Usvakomeslučaju,ostatćeteiimatićeteidaljesvunašupotporu,dragiPavo!

Usvibnjusmoproslavili25.obljetnicuPaneuropskeunijeuHrvatskoj.Imaosamprilikubitinaosnivačkomesastanku 1991.pamijebilodragoštosampozvaninaovaj sastanak u svibnju 2016.Zbogtogajasadanećudržatislavljeničkigovor,veććeovobitiradnoobraćanje.JučersmoovdjemoglividjetislikuKonradaAdenauera,kojinesamodajebioprvikancelarZapadneNjemačke,negoje,kaoštoznate,bioiosnivačPaneuropskogapokretauNjemačkoj,počevšisgodinom1926. On je bio jedan od najvećihpodupirateljaCoudenhove-Kalergijau1920-im godinama.KonradAdenauerrekaojeneštoveomamudro,atojedamoramoznatidasvaljudskabićaimajusvojeproblemeisvojemane,alidanemamodrugeljude,idamoramoraditisonimljudimakojipostoje.Tonijeneštoštovrijedisamozaljude,jabihrekaodatovrijediizasvepolitičare.Mikaopaneuropskipokretnesmijemobitipo-putonihkojigovoredaovaEuropskaunijaiovipolitičarinisudobri.Moramoživjetisonimakojipostoje,anekiodnjihinisutakološi.Mnogojelakšesjeditinanogometnojutakmiciiprosvjedovatiilipljeskatinegoštojeigratinaterenu.MoramouvidjetidauEuropinemamotakološevodstvouovometrenutku.Tovodstvojerazmjernodobroimislimdagatrebamoiskoristiti.

Ovdjebihhtiogovoritiuobranučetveroljudikojisudanasspomenutiuraspravi.Premanačelu“dameimajuprednost”početćusagospođomMerkel.Nesamodajujedopuštenokritizirati,katkadjujeinužnokritizirati.Tosamijaosobnoradio,iakotonijelakojerjeonaveomačvrstaosobnostinemamnogoljudikojijukritizirajuuživokadasnjomrazgovarajulicemulice.No,mnogitoradeusvojim

javnimobraćanjima,štonekadačinimija,ištojezapravoupoliticinormalno.No,budimojasni,bezAngeleMerkelkri-zaEuropskeunijebilabikatastrofa.Kaoprvo,uNjemačkojjepostojaosnažanpokretdaseizbaci,dragiCarlos,JužnaEuropaizEurozone.Onajetozaustavila,itonijebilopo-pularnouNjemačkoj.StrankaAfDpostojiupravozatoštosejeonazauzeladaJužnaEuropamožeostatiuEurozoniakoželi.Onajedakledonijelaveomasnažnuodlukukojojsuseprotiviliimnogiunjenojvlastitojstranci.Drugislu-čajbiojeproblemsRusijom.UNjemačkojtakođeridanaspostojisnažanpokretusvimstankama,pačakiumojojvlastitojstranci,kojisezalažezastarusuradnjuNjemač-kesRusijomprotivdrugih.TojeuvijekvelikaopasnostiAngelaMerkeljevrlojasnorekladaideeuropskimputem,dasmodioeuropskekoalicijesasankcijamaisvimostalimmjeramaprotivPutina(dakleneprotivRusijenegoprotivPutina),idamoramodatišansudatakoalicijauspije.BezAngeleMerkeltodoistanebiuspjeloionajevrlosnažnostalanastranuUkrajine.Kadajeriječoizbjegličkojkrizi,otomesemoženaširokoraspravljati,alijednastvarjepo-svejasna:rješenjenećemopronaćiuzatvaranjuunutarnjihgranica. Rješenje je da se vratimo na otvorene unutarnje granice,adaosnažimovanjskegraniceEuropskeunije,tj.granicesprostoromizvanEuropskeunije,aupravojeonaradilanatome.MnogisuuNjemačkoj,paiumojojstranci,aliiudrugimzemljamasmatralidabitrebaloprivremenozatvoritiunutarnjegranice.No,kaoštoznate,privremeneodlukemoguostatinasnaziveomadugo.AAngelaMerkelsejezalagalazaotvoreneunutarnjegraniceizakontrolenavanjskimgranicama,istogajubranim.GospođaMerkeljemnogoučinilazaEuropuimislimdajedoistadobroštosmojojprijenekolikogodinadalinagraduCoudenhove-Kalergi.

DrugaosobaokojojželimgovoritijeJean-ClaudeJun-cker.OnjeuvjereniPaneuropljanin.Poznajemgaod1980. godine.Uvijekjeimaojasaneuropskipoglediuvijeksejeprotiviobirokraciji.ZnatelidajeuposljednjojgodiniBarrosovapredsjedanjaEuropskomkomisijomEuropskakomisijapredložila130direktiva.Junckerjeusvojojprvojgodinipredložio20direktiva.Dakle,onjezaustaviobiro-kratizacijuimnogojeučiniokakobiosnažioParlament.

Važno jenapomenutida jeonprvipredsjednikKomisijekojegajeParlamentizabrao.Kadajeriječoproširenju,po-stojalesusnage,čakiuNje-mačkoj,kojesuhtjelezausta-vitiproširenjeEU.Junckerjerekaodaproširenjanećebitiunarednihpet godina, štoje,iskrenogovoreći,irealno.PregovorisHrvatskomtraja-lisuosamgodina,ipotpunoje jasno da u narednim trima godinama, do kraja ovogarazdoblja,nećebitinovogaproširenja,štojebilojasnoiprijekrize.No,toneznačidanetrebamodaljeraditinapitanjuproširenja. Juncker

41


jetakođerodlučiodazadržipovjerenikazaproširenjeJo-hannesaHahnaizAustrije,kojije,itotrebateznati,stariPaneuropljanin,umlađimdanimaveomaaktivanuPane-uropskojunijiAustrije,čegasedobrosjećam.

Iakoćevasmoždatoveomaiznenaditi,trećaosobaučijućuobranudanasstati,akojusviuvijekkritiziraju,jestViktorOrbán.Upoznaosamgadavno,asreosamsesnjimiprošlogaponedjeljka.Injegasamuvijekkritiziraove-omaotvoreno,paiprošliponedjeljak.Međutim,moramrećidaćesutrabiti40.obljetnicaodkadasamzaMladežPaneuropskeunijeuHerkulovojdvorani(Herkulessaal)uMünchenuorganiziraovelikuproslavu20.obljetniceMa-đarskerevolucije,nakojojjeprisustvovalo3000ljudi.Jasam tada imao 20godina.Međugovornicimaiorganiza-torimabilisutadašnjipremijerBavarskeAlfonsGoppel,kojijekasnijebioipredsjednikPaneuropskogapokretaNjemačke,OttovonHabsburgizMeđunarodnepaneurop-skeunijeija.Nastrojicasmoorganiziralituobljetnicukojomsmoželjelipružitipotporumađarskomunarodu20 godinanakonRevolucije.Sutraćeseobilježiti60 godina odRevolucije.MađarskajeuvijekmnogočinilazasloboduEurope.1989.godinenakonpiknikakojisamijaimaočastorganiziratiuimePaneuropskogapokreta,imaosamčastbitinadrugomepogrebuImreaNagyasViktoromOr-bánom(16. 6. 1989.,točno31godinunakonsmaknuća1958.).Onjetadabiopredvodnikmladežiiodržaoodličangovor.Ondoistajeststariboraczasloboduitakođer–štogovorimjergapoznam–uvjereniEuropljanin.No,onoštoželimrećinašemuprijateljuGáborujestdamoramobitiveomaoprezni.NjegovorazočaranjeuEuropujeveliko.Mnoginapadinanjeganisubiliopravdani,patakoniuEuropskomeparlamentunaplenarnojsjednicikadasmootomeraspravljali.Međutim,onnebismiosadareagiratinanačinsamoizolacije.Mađarskakaozemljatakođernebismjelasamusebeizolirati.Svimoramoučinitisveštomožemokakobismosačuvalisnažaneuropskiduhkojipo-stojiuMađarskoj,usrcuEurope.NamatrebaMađarskauSrednjojEuropiiEuropikaosnažandioeuropskeslobode.

ČetvrtaosobaokojojželimneštorećijestMartinSchulz.Poznajemgaod1994.godine,dakleveć22godine.Dabu-demjasan,miseunekimstvarimaneslažemo,alionjepraviEuropljanin,veomablizakPaneuropskomupokre-tu.Zacijelosesjećatenjegovasjajnagovorapovodom90. obljetnicePaneuropskogapokretakojijeodržaouEurop-skomeparlamentuuStrasbourgu.OnjeuzdigaoEuropskiparlamentnanovurazinusnageuokviruinstitucija,atojeključnozaEuropskuuniju.ZatoželimrećiidajeMar-tinSchulztijekompetgodinasvojegapredsjedanjaEurop-skimparlamentommnogoučinioupaneuropskomeduhuiduhupaneuropskihaktivnosti.

OEuropimožemogovoritikaooosobnostima.KonradAdenauerjerekaodamoramoprihvatitiljudekojeimamo,jerdrugenemamo.KadajeriječoEuropi,naveobihštojerekaoRoccoButtiglione,našpaneuropskiprijateljizItalije.2004.godinepokušaojepostatipovjerenik,nonijeuspiojerjejedanodboruEuropskomeparlamentujednoglasnoglasovaoprotivnjega.Odtogatrenaeuroskeptičnipokretigapozivajukaonekogatkoćeimgovoritioeuropskimintegracijamakaorazočarančovjek.Noontonikadanije

učinio.Onjedošaonatesastankeitusevrlojasnozala-gaozaeuropskuintegraciju.Njegovjeargumentveomadobar.Onkaže:“ImamosamoovujednuEuropu.Nikadanećemodobitinekudrugu.IstogasemoramoboritikakobitaEuropabilabolja.No,moramojuprihvatititakvomkakvajest.Ostvarenjeveliknapredakimoramogaisko-ristitizasadašnjostizaboljubudućnost”.Dakle,rećidajeEuropaiPaneuropadobra,alidaEuropskaunijanijedobraidajutrebatemeljitorekonstruirati,ilidanijeistoštoiEuropailiPaneuropa–tonijeistiina.EuropskaunijajepravapostojećaEuropa,iakojuuništimoiliakojunetkodrugiuništi,nikadavišenećemoimatinovuEuropskuuni-ju.Zatomislimdatrebamozaštititiisačuvatidemokrat-skuEuropskuunijukojuimamoimoramoraditinatomedaonabudebolja.Štoznači“bolja”?“Bolja”značidaseborimoprotivnacionalizma,atosmodanasmnogoputačuli.Štojezapravonaci-onalizam?Nacionalizamjeegoizam,itoegoizamnakolektivnojrazini.Uveoma ekstremnoj li-beralnojekonomijibezvrijednosti egoizam jeindividualan, a kolek-tivniegoizamjeegoizamstaleža,usocijalizmu,ilinacija, u nacionalizmu.Tajjeegoizamiznimnoopasan za Europu, kaoizasvakinarodisvakudržavuzasebno,jerego-izam je uvijek najgoristav. On je destruktivan prema drugima, ali nakraju je destruktivan i prema vama samima,egoistima. To je neštoštosmonaučili iunje-mačkojpovijesti.NacistisubilinajegoističnijamogućapolitikainakoncusuuništiliNjemačku.Europanamjedalaprilikudaizgradimonovu,demokratskuNjemačkuuduhuPaneuropljaninaKonradaAdenauera.StogavamželimrećidaPaneuropskipokretmorabitimeđunarodniprekograničnipokretkojićesezalagatiprotivegoizma–nacionalnogaegoizmaiekonomskogaegoizma.

Mipodupiremotržišnogospodarstvo,alisocijalnotr-žišnogospodarstvo,kako jedobro istakaoMislav Ježić.Mnogosmočulionačelusupsidijarnosti.Jasezalažemzasupsidijarnost,aliakopročitatesocijalnetemeljeCrkve,tadoktrinatemeljisenadvamastupovima.Jedanstupjesupsidijarnost,adrugisolidarnost.Supsidijarnostbezso-lidarnostijeputkojivodidoekstremnogkapitalizma,dokjesolidarnostbezsupsidijarnostiputkojivodidoekstre-mnogasocijalizma.Onoštojenamapotrebnojestsocijalnotržišnogospodarstvo,pisanovelikimslovom“S”,kojesetemeljinasocijalnojnauciCrkve,akojimseuspostavljaravnotežaizmeđusupsidijarnostiisolidarnosti.Europamožepostojatisamoakoimamosloboduregijainacija,aliisnažnusolidarnost.Uovometrenutkuvidimodajeona

Nacionalizam je egoizam, i to egoizam na kolektivnoj

razini. U veoma ekstremnoj liberalnoj ekonomiji bez vrijednosti egoizam je

individualan, a kolektivni egoizam je egoizam staleža,

u socijalizmu, ili nacija, u nacionalizmu. Taj je

egoizam iznimno opasan za Europu, kao i za svaki

narod i svaku državu zasebno, jer egoizam je uvijek najgori stav. On je destruktivan prema

drugima, ali na kraju je destruktivan i prema

vama samima, egoistima.

42


dovedenaupitanjuzbogblokadeukrajinskogasporazumasEuropskomunijom,zbogreferendumauNizozemskoj,ilizbogvetaValonijekaodijelaBelgijepopitanjutrgovinsko-gasporazumasKanadom.Moramrećidasamčestoskep-tičankadajeriječonekimtrgovinskimsporazumima,neoko CETA-e,alidaokoTTIP-a.No,moramjasnorećidaEuropskaunijamožefunkcioniratisamonademokratskimnačelima,atojevećinskoodlučivanjemnaglasovanjuuEuropskomeparlamentu,većinskoodlučivanjeuEurop-skojkomisijikojubiraikontroliraParlament,ivećinskoodlučivanjeuEuropskomevijećuukojemsupredsjednicidržavailivlada.Akojeotvorenamogućnostdajednazemljailidiojednezemljemožeblokiratičitavuodluku,EuropaćezavršitikaoPoljskau18.stoljeću,kakojerekaoOttovonHabsburg.Naime,ondjejepostojaoparlamentaristokrataukojemjebilodovoljnodasamojedanviteznaosnovipra-vaveta(Liberum veto)kaže“ne”,bilodasugaplaćaliNijem-ci,Rusiilinetkodrugi,dabičitavaodlukabilablokirana.AkoEuropabudeišlatimsmjerom,onanećedugoopstati.

Živimo u veoma opasnim vremenima, i moramo seokrenuti Aziji i Africi.Moramovišesurađivatii s JužnomAmerikom imoramo vrlo jasno us-postavitinašeodnosesdvjema bivšim velesila-ma,a tosuSAD i Rusi-ja.Nijeda janikadaneiznosim kritike. AlaineTerrenoiredobroznadajačestoiznosimkritikesobziromnaSAD-e.Nomi moramo biti sjedinje-nedržaveEuropeiliPa-neurope,jednakokaoštosutoSjedinjeneDržaveAmerike.Mismopartne-riinemožemobitipodprotektoratom SAD -a.

Sdrugepakstrane,moramoshvatitidabezpravogapar-tnerstva s SAD-amanemožebitinimiranislobode.IakojeNorbertHoferprijedvatjednanapaneuropskomekon-gresuuBečurekaodatrebamobitinajednakojudaljenostiod Rusije i SAD-a,jatakvutvrdnjujasnoodbijam.Rusijajeagresivnaautoritarnadržava,aSAD-epateodbrojnihpogrješaka,notojedemokratskadržava.MoramootvorenorećidabezonogaštojeRonaldRegannapraviokaouvjereniPaneuropljaninuSAD-amakakobisesrušilaželjeznazavje-samidanasnebismosjediliumiruuEuropskojuniji.Toneznačidanetrebamobitikritičkinastrojeni.Sasvimsigur-nomoramozaštititisvojeinteresekadajeriječotrgovini.Akouzmemouobzirštokažeg.DonaldTrump,idanjegapodržavaPutin,ondaznatekolikojevažnopravodobropartnerstvoizmeđudemokratskeEuropeidemokratskihSAD-a.JerakotopropadneuSAD-ama,Europaćesenaćiuveomateškimvremenima.Todakleznačidasemoramodaljezalagatizaintegracijupomoćuzajedničkihinstitucija,aosobitopomoćuzajedničkesnažnevanjskepolitike.

NadamsedaćemouFrancuskojimatisnažnogapred-

sjednikaodpočetkanarednegodine,jermislimdanje-mačkiizborinećeodlučivatiobudućnostiEurope.Jasamnjemačkipolitičar imislimdasu tovažni izbori,aliobudućnostiEuropenećeodlučivatininjemačkiizboriniBrexit,akoćemobitiiskreni.OdlukaobudućnostiEuro-pejesuizborizafrancuskogpredsjednikasljedećegodine.MarineLePensjedilajedvaredaizameneuEuropskomeparlamentu,alijanjunemoguprihvatitiniukojemsluča-ju.Akoonapobijedinaizborima,tojekrajEurope.Doistajevažnodasezajedničkiborimoprotivpopulizmaiekstre-mizma.Coudenhove-KalergijeuvijekgovoriodajegraditiEuropusFrancuskommoždateško,alibezFrancusketouopćenijemoguće.Mislimdajetozatovažnastvar.

MikaoPaneuropljaniuvjerenismodasusamokršćan-skevrijednostitekojenasmogupovestiuboljubudućnost.Nouovometrenutkuimamoproblemdasemnogestvarizlorabe.Nacionalisti,aiPutin,nastojezlorabitikršćan-stvozasvojenacionalističkesvrhe.Kršćanstvonemavezesnacionalizmom.KršćanstvojenaukauniverzalneCrkve,kojanemanikakveveze svraćanjemnanacionalizam.Nacionalizamikršćanstvonisuinemogubitiuskladu.Sdrugestrane,postojeprotukršćanskesnage,kakojereklagđaNekić,kojenastojezlorabitieuropskuidejuzapotrebevlastiteideologije.No,Europajepluralističkodruštvo.Onanijesamokršćanskodruštvo,alionaimasnažnekršćanskekorijene,asnaženjekršćanskihkorijenauvijekjebiojedanodglavnihciljevaPaneuropskogapokreta.ToćeteznatiakočitateknjigeCoudenhove-KalergijailiOttavonHabs-burg,aznatedasamjadesetljećimabiojedanodnajbližihsuradnikaOttavonHabsburg.OttovonHabsburgimaojeodličneodnosesažidovskimismuslimanskimzajednica-ma.OnjebiočlanMuslimanskeakademijeznanostiuMa-roku(jasambiosnjimnatimsastancima),itokaojedanodtrijukršćanskihčlanovautojMuslimanskojakademiji.Moramobitiposvejasni:mimoramosnažitikršćanskeko-rijeneimoramoimatijasnukršćanskuorijentacijusvojegapokretakaoštosmotoimaliiupovijesti,alinanačinotvo-renosti.Ovajsvijetimabudućnostsamoakosvereligijesurađuju.Ugospodarstvukažemodajesvijetnanekina-činglobalnoselo,itojetuistinito.Međutim,istodobnosekultureireligijemeđusobnoudaljavajuistvarasesvevišepodjelaisukoba.Akonemožemoobjedinitikultureireli-gijenanekojrazumnojrazini,ondaćemoimatigrađanskiratuglobalnomeselu.IvanPavaoII uvijekjeupozoravaodasetakvoštonesmijedogoditi.OnjebioprvikojijeotišaoudžamijuuDamaskukakobitakvuporukupreniosvijetu.IonjedakakobioPaneuropljanin!Jamislimdajeiznimnovažnodanatemeljusvojihkršćanskihvrijednostigradimostalanisnažandijalog,suradnjuipartnerstvosdrugimkulturamairegijamausvijetu.TektadaćeEuro-pamoćivršitiulogukojuizvornoimaupovijestiikojajepomojemmišljenjuusamojsržiPaneuropskogapokreta.Hvalavamlijepa!

Supsidijarnost bez solidarnosti je put koji vodi do ekstremnog kapitalizma,

dok je solidarnost bez supsidijarnosti put koji vodi do ekstremnoga socijalizma. Ono što je nama potrebno

jest socijalno tržišno gospodarstvo, pisano

velikim slovom “S”, koje se temelji na socijalnoj nauci Crkve, a kojim se uspostavlja ravnoteža između supsidijarnosti

i solidarnosti.

43


IZJAVAHRVATSKEPANEUROPSKEUNIJE

POVODOMMEĐUNARODNEPANEUROPSKEKONFERENCIJE

održaneuZAGREBU (Hrvatska)21.–23.listopada2016.

Mi, članovi Hrvatske paneuropske unije, povodom međunarodne paneuropske konferencije u Zagrebu 21.–23. listopada 2016., kojom slavimo 25. obljetnicu osnutka Hrvatske paneuropske unije, donosimo na izbornoj Skupštini HPEU 5.

studenoga 2016. izjavu za javnost:

1. SuočenisprijetnjamaiznakovimanestabilnostiimogućedezintegracijeEU,kakvisuizlazakUK izEU,zahtjevTurskezačlanstvomuEU,nesuglasicemeđudržavamačlanicamaprirješavanjuzajedničkihizazova(migracijskivalovisasusjednihkontinenata,TTIP idr.)teposljedičnimporastomnacionalističkihiksenofobnihpokretaunekimčlanicama,dužnismodržavnimdužnosnicimaisvojjavnostiiznijetiprimjerenipaneuropskiodgovor.OnsesastojiudaljnjojpolitičkojiinstitucionalnojintegracijiEuropekaoputueuropskeobnoveijamcupronalaskazajedničkih,astogaidovoljnoodlučnihrješenjaunutarjedinstveneEurope.

2. Odpojavefinancijskekrize2008.,Europupotresajuraznevanjskeinutarnjekrize(odgubitkasolidarnostimeđudržavamaiuporabezajedničkevalutedomigracijskihvalova,poljuljanostiSchengenskogarežima,pojavedomaćegaterorizmaigubitkapovjerenjagrađanauEU),nakojenijeuspjelajedinstvenoistoganiadekvatnoodgovoriti.TojeposljedicatogaštoEuropavećodprvihosnivačkihugovorauspješnogradizajedničkoslobodnotržište,nozanemarujeizgraditipolitičkunadnacionalnuzajednicuutemeljenunazajedničkomeeuropskomeidentitetu,skojimbisenarodiipojedincimoglipovezatiizakojibisekaosvojidentitetmoglizalagatiiboriti.

3. Prošloje25godinaodpočetkaratakojijeizbionapodručjubivšeJugoslavijekaookršajuSlovenijiipotomagresijanaHrvatskuiBosnuiHercegiovinuzbogvoljenjihovihnarodazadržavnomsamostalnošćuisuverenošću.Četvrtstoljećakasnije,HrvatskaiSlovenijavećsučlaniceEuropskeUnije,aisveostalezemljebivšeJugoslavijeteAlbanijavećsuopredijeljeneiliočekujemodaseopredijelezademokratizaciju,stabilnostieuropskuintegraciju,tedabuduspremnesurađivatizaboljuzajedničkueuropskubudućnost.PozivamovladeidonositeljepolitičkihodlukadasvjesnitoganastavepostupakproširenjaEuropskeUnijenasveostalezemljeJugoistočneEuropekadaispuneuvjeteEU idobrosusjedskihodnosaisuradnje:BosnuiHercegovinu,Makedoniju,CrnuGoru,Srbiju,KosovoiAlbaniju.

44


4. UmjestodažalimoštojednastaračlanicaizlaziizUnijeidaposustajemopodpritiskomeuroskepticizma,trebamovidjetidaEuropaimaprilikupomladitiseidobitinovizamahintegrirajućiseipostupnouključujućiostalezemljeEuropekojepokazujujasnuproeuropskuorijentaciju.

5. TakođertrebamoosvijestitidaizlazakUK izEU nemorabitipočetaknikakvedezintegracije,negoprilikazaizgradnjučvršćegaeuropskogazajedništvadoistaproeuropskiusmjerenihzemalja.PotrebuzaeuropskimzajedništvompokazalesučakizemljeunutarUK kojesusenareferendumujasnoopredijelilezaostanakičlanstvouEuropskojuniji,uprvomereduŠkotska.TimzemljamazatotrebamoostavitimogućnostzasebnogačlanstvauEuropskojuniji.

6. NedavniparlamentarniizboriuHrvatskojipobjedaHrvatskedemokratskezajednicenačelusnovimpredsjednikomstrankeAndrejomPlenkovićem,donedavnimzastupnikomuEuropskomeparlamentuiuvjerenimPaneuropljaninom,pokazujudauhrvatskomenaroduprevladavaeuropskousmjerenje.Hrvatskautomemožebitipozitivanprimjeripoticajostalimeuropskimzemljama,tesenadamodaćepopulističke,euroskeptičkeinacionalističkestrankeiunjimadobivatisvemanjupodrškunaroda.

7. KakovećCoudenhove-KalergipredviđausvojojknjiziPaneuropa(1923.)posvećenoj“mladežiEurope”,upravosumladipozvanidabudunosiociizagovarateljipaneuropskeideje.Mladežokupljenanameđunarodnojkonferencijiizbrojnihnacionalnihpaneuropskihorganizacijaodlučilajesnažnijekoordiniratisvojedjelovanjeiučinitigavidljivimnameđunarodnojrazinistvarajućizajedničkustranicunadruštvenimmrežama.

Hrvatska paneuropska unija, u Zagrebu (Hrvatska),

23. listopada 2016.

45


DOGAĐANJA UZ KONFERENCIJUO T V A R A N J E K O N F E R E N C I J E ( I . D A N )

P R I J A M G R A D O N A Č E L N I K A G R A D A Z A G R E B A U “ D V E R C U ”

Registracija sudionika konferencije

Svečano otvaranje konferencije

46


I Z L E T U O Z A L J ( I I . D A N )

S K U P M L A D E Ž I M E Đ U N A R O D N E P A N E U R O P S K E U N I J E ( I I I . D A N )

Izvješća Međunarodnepaneuropskeunije str. 48

Događanja uorganizaciji Hrvatskepaneuropskeunije str. 55

Mladežhpeu str. 62

Ogranci str. 64

Zanimljivosti str. 66

48

IZVJEŠĆA

43. Paneuropski dani

HrabrostzaEuropu–konačnodjelovati — neuStadt an der WeinStraSSe

12.–14. svibnja 2017.

Podnaslovom“HrabrostzaEuropu-konačnodjelova-ti”održanajemeđunarodnakonferencija43. Paneu-ropskidaniuorganizacijiPEU Njemačke.Naskupu,

kojisejeodržavaood12. do 14. svibnja 2017.uNeustadtuanderWeinstraßeusaveznojpokrajiniPfalz,okupilisusebrojnisudioniciiugledniciizpolitičkogaidruštvenogaživotaiz17zemalja.IzHrvatskesubilinazočniPavoBa-rišić,NadaPomper,SilvioVince-PalluaiSebastianTončić.

UzpredsjednikaMeđunarodnepaneuropskeunijeAlai-naTerrenoireaipredsjednikaPEUNjemačkeBerndaPos-selta,skupusejeobratiopovjerenikEuropskekomisijezaproračuniljudskeresurseGüntherOettinger.IzlaganjemsusudjelovalitakođerbivšipotpredsjednikEuropskogaparlamentaizRepublikeČeškeLiborRouček,princWolf-gangvonBayern,zastupnicaPfalzauEuropskomeparla-mentuBirgitCollin-Langen,člannjemačkogaSaveznogavijećaNorbertSchindler,ravnateljUkrajinskediplomatskeakademijeIhorZhalobaigradonačelnikIngoRöthlings-höfer.NazočnisubilibivšipotpredsjedniciEuropskogaparlamentaUrsulaSchleicheriSiegbertAlber.GlavnijenaglasakuizlaganjimabiorazmatranjemogućnostikojeseotvarajuzaeuropskoujedinjenjenakonpredsjedničkihizborauFrancuskoj.

PremamišljenjuBerndaPosselta,uizrazitojizbornojnadmoćiEmmanuelaMacronanadMarineLePenpotvr-diosejeeuropskiduhiopredjeljenjefrancuskihgrađana.Predlažućinizkonkretnihmjerazapoboljšanjefunkcioni-ranjaEuropskeUnije,založiosejezaeuropskuobrambenuuniju,europskuvojskuzameđunarodnemirovnemisije,zajedničkueuropskupolitikuzaJI Europukojaćenjenenarodeprihvaćatikaopartnere,anezastrašivatifrazama,lažimaijednostranimideološkimintervencijama,širenjebrzihželjeznicaodParizaprekoStrasbourgaiJužneNje-mačkeupravcuVaršave,Praga,BudimpešteiZagreba.Usprotivioseonimakojise izjašnjavajuzaEuropu,aliprotivEU.“Akoonanepostanesuverenaijaka,ondanesamoštonećebitiEU negonećebitiniEuropekaoniEu-ropljana.”Europskakulturasasvojimkorijenimauanticiikršćanstvuznatnojestarijaodnacionalnihdržava.OnajetemeljpolitičkeigospodarskeEuropebudućnosti.Europakojabiodrezalasvojekorijenebilabiosuđenanapropast.Suprotstavljajućisemrvljenjueuropskihinstitucija,zalo-žiosejezajačanjeEuropskogaparlamentaiEuropskeko-misije.UsprotiviosejeparlamentuzaeurozonuiministrufinancijakojibibioizvanEuropskekomisije.

Međunarodni predsjednik Paneuropske unije AlainTerrenoireustvrdiojedabitiEuropljaninomniujednojzemljičlanicinedokidanacionalniosjećaj.Tojedvojenerazdvojnopovezanokadaseispravnotumači.SmatradajedanasponovnodošlovrijemezaPaneuropljanedasepostavenačelorenesanseEurope.SvijettrebasnažnuEuropuimoramojupromatratikakvaonajest,anekakvasepriviđausnovima.Ugrožavajunasislamizam,revanši-stičkistaljinizmiuMoskvi,rastućaautokracijauAnkariiriziciizolacionističkihpokretasmjenjivanjauWashingto-nu.IzgradnjanoveobrambenestruktureuEuropinevodinužnonapuštanjuNATO-a.Alijeonadugoročnopitanježivota.ZaložiosejezaprekidanjepristupnihpregovorasTurskom,aliistodobnozanastavakpregovorabezzastojasazemljamaJugoistočneEurope.

Skupusejeuvodnimsvečanimizlaganjemobratiomi-nistarznanostiiobrazovanjaPavoBarišićusvojstvuiza-slanikapredsjednikaVladeRepublikeHrvatskeAndrejaPlenkovića.PrenosećiiskustvačetverogodišnjegačlanstvaRH u EU,istaknuojekakosenajmlađačlanicaneosjećakaokočničarnegokaomotoreuropskogaujedinjenja.GovoriojeoujedinjenjuEuropekojejošnijedovršeno,avećjeupogibelji.NaglasiojedajezaEuropskuunijuodživotnevaž-nostiprisjetitisesvojihpovijesno-kulturnihkorijenazapo-stizanjemiraislobode.ObrazložiojesvojeuvjerenjedaćeseeuropskiprojektujedinjenjauspješnonastavititedonijetikakoEuropitakoisvijetuznatnudruštvenuigospodarskudobrobitiutjecatinageopolitičkustabilnost.PodsjetiojenaglavneuzrokekvarenjaustavakojejePolibijeizložiou2.st.pr.Kr.:željazastjecanjemilakomostzavladanjem.Takoseodvijapreobrazbaizuspješnaulošustavnipore-dakkadadođugeneracijekojezaboravetemeljnanačelaslobodeijednakostizakojesuseborilionikojisuzasnivalidemokraciju.ZatojezaEUodživotnevažnostiprisjetitisenačelazasnivanjamira,slobode,kršćanskihipovijesno-kul-turnihkorijena.ZahvaliojePEUNjemačkeipredsjednikuPosseltunapotporiiznačajnojuloziupristupanjuRHUnijikaoinapotporizemljamaJIEurope.PreniojepozdraveiizrazioopredijeljenostVladeRHnačelusPaneuropljanimanadaljnjojodlučnojintegracijiEurope.

UsklopukonferencijeorganiziranjeizletuZweibrü-ckenuzrazgledavanjebivšekraljevskerezidencijeika-tedralesgrobovimakasnijebavarskekraljevskeobiteljiWittelsbach.PriređenjeprijamugradskojvijećniciHorn-bachzurazgledavanjesrednjovjekovnogasamostana.

Stephanie Waldburg / Sebastian Tončić

49

izvješća

Međunarodna paneuropska konferencija

Bosna i Hercegovina - korak do statusa zemlje kandidata - možemo li ubrzati proces?

— biHać

19.–21. svibnja 2017.

U Bihaćujeod19. do 21. svibnja 2017.godineodržanameđuna-rodnakonferencijaPaneurop-

skeunijeBosneiHercegovinepodna-zivom“BosnaiHercegovina-korakdostatusazemljekandidata-može-moliubrzatiproces?”Ukonferencijisu sudjelovali predstavnici paneu-ropskihorganizacijaAustrije,BosneiHercegovine,CrneGore,Francuske,Hrvatske,Mađarske,NjemačkeiSlo-venije.HrvatskudelegacijučinilisuPavoBarišić(kaohrvatskiministarznanosti i obrazovanja), SebastianTončić,PavaoiDanijelaNujić,AlenŽuškić,MislavBarišić,VesnaIzako-vić,NadaPomper,HeidiFrankSetter,KatarinaKatavićiLjudevitFranJežić.

Prvi dio konferencije, održan upetak19.svibnjapopodne,sastojaosejeodotvaranjakonferencijeipoz-dravnihgovora,jednogapanelateza-jedničkemolitvezaBosnuiHercego-vinuiEuropskuuniju.KonferencijujeotvorioVanjaGavran,predsjednik

PEU BiH,ističućidajeovonajvećaovakvakonferencijauBihaćuupo-sljednjih25godina.Pozdraviojedo-lazakbrojnihpredstavnikaiizEurop-skeunijeiizrazličitihrazinavlastiBosneiHercegovineteizrazionadudajetoznakdamožemovjerovatidaimjestalodoeuropskogaputaBosneiHercegovine.Uznjih,nakonferen-cijisuseokupiliigospodarstvenici,predstavnicivjerskihzajednicaici-vilnogadruštva.Svakomujenadardana po jedna bihaćka svijeća kaosimbolsnagezajedništva,jerkaoštonijednasvijećasamazasebenemožeosvijetlitiprostoriju,negotekbrojnezajedno, takonijednaeuropska ze-mljanemožezasvijetlitiuglobalno-mesvijetubezeuropskogazajedniš-tvauEuropskojuniji.GavranvjerujedaPaneuropskaunijamožepomoćiiubrzatipridruživanjeBiHEuropskojunijikaošto je idrugimzemljamasvojimaktivnostimaizalaganjempo-moglanaeuropskomeputu.Dabisetazahtjevnazadaćaostvarila,pozvaojeonekojidonoseodlukedapostrani

ostavestranačkeinterese,aopćedo-broiinteresstanovništva,prijesvegagospodarski,stavenaprvomjesto.Usuprotnomeće senastaviti strašnitrendoviiseljavanja.

PredsjednikMeđunarodnepaneu-ropskeunijeAlainTerrenoirenagla-siojedaseokupljamoupaneuropskojtradicijidapokažemodasmouzBiHunjenojukupnostiiraznolikostiiza-želiojeuspješaneuropskiputBiHpo-tvrdivšidaće,kaoidrugimzemljamajugoistokaEurope,Paneuropskauni-jaiBosniiHercegovinibitipotporanatomeputu.Našaorganizacijaza-lažesezavelikuEuropu,kojaokupljasvenacijeEuropekojeizražujuželjuzaujedinjenjem.Međutim,moramobiti svjesni i situacije u kojoj neke zemlje ne žele dioništvo u takvojzajednici,anekejuinapuštaju.Kaoborcizamir,pravdu,istinuitoleran-ciju,PaneuropljaniimajudužnostbitiuzBosnuiHercegovinu.Europaimaposebnuodgovornostprematojdr-žavi,kojunakonDaytonskogaspora-zumanijeispunjavalakakobivaljalo.MožeserećidajesvojimvojnicimapomogladasepostignemiridaEU imasvojegapredstavnikauBiHdapratinapredakzemlje.Međutim,Bo-snaiHercegovinazaslužilajemnogovišeodtoga,posebiceakouzmemouobzirdajebilanajvećažrtvarata1990ihnaprostorubivšeJugoslavije.

Daytonskisporazum,kojijeuspješ-no zaustavio rat, nije zamišljen dabude ujedno i nacrt ustava Bosne i

50

izvješća

Hercegovine.Svakiizvananametnutiustavpoprirodijestvariusuprotno-stispoticanjemtolerancijeinapret-ka,amiPaneuropljaniapeliramonaeuropskovodstvodatomoraimatinaumu.Kadagledamosukobemeđurazličitiminteresnimidrugimgrupa-cijama,porastnacionalističkogapo-pulizmaidrugetrendoveubrojnimeuropskim zemljama, Bosna i Her-cegovinamožeuvelikebitiprimjeriuzorsuživotaurazličitosti.Iakosmo80ihi90ihprednostdavaliekonomijiifinancijama,umeđuvremenujesvi-jetpostaoopasan,asusjedpovratiosvojeimperijalističketendencije.Mo-ramosezatooduprijetivanjskimutje-cajima,čakikadadolazepodkrinkominvesticija. Naši američki prijateljinakon predsjedničkih izbora poti-čuizolacionizam,najugudolazidomasovnihimigracija,anaBliskomeiSrednjemistokustanovništvotrpipo-sljedicelošepolitikeimperijalističkihsila.ZbogsvegatogaEU ne smije do-pustitidaJIEuropaideunekomedru-gomesmjeruodeuropskihintegracija,aPaneuropljanisuposebnopozvanidapritompomognu.

U svijetu prepunome novih iza-zovaiprijetnji,oživljenihimperija-lističkihtendencijairadikalnihfun-damentalističkihideologija,potrebnaje,zaključujeTerrenoire,snažnaije-dinstvenaEuropa,astabilnaBosnaiHercegovinaosnažilabiEuropu.

MelikaMahmutbegović,potpred-sjednica Federacije Bosne i Herce-govine,skupujeposlalapozdravnopismo kojim je zaželjela uspješanrad te čestitala organizatorima navelikomeposluokorealizacijekon-ferencije.NaglasilajedajeBosnaiHercegovinaeuropskadržavatedaječlanstvouEuropskojunijilogičanrazvojdogađaja.GrađaniBiHbaštinesvevrijednostizapadnihdemokracija,aspremnisuihjošsnažnijeibržeos-tvarivati.ProcesipristupaEU moraju seubrzatijertojegarancijastabilno-stiiprosperitetaBiH.

MilanDunović,potpredsjednikFe-deracijeBosneiHercegovine,zahva-liojePaneuropskojunijiBosneiHer-cegovinenahrabrostiupoduzimanjupothvataorganizacijekonferencijejerupravojedijalogoovimtemamaonoštojeBosniiHercegovinipotreb-no.IakosečinikaodajeBiHpostala

državapodjela,naglasiojekakopo-litičke,religiozneikulturalnerazli-čitostimeđunjezinimžiteljimanisutakvedanarodiBiHnebibilispremnipostićikoncenzusuvizijiBiHkaobu-dućeravnopravnečlaniceEU.Naroditrebajunaćinajvećimogućizajednič-kinazivnik.

Nikola Lovrinović, predsjedateljZajedničkekomisijezaeuropskein-tegracije Parlamentarne skupštineBosneiHercegovine,istaknuojedajenužnoubrzatieuropskiputBosneiHercegovine.Naveojenaporekojepo-duzimakomisijakojupredvoditekakouspješnosurađujeisPaneuropskomunijom.Sljedećazadaćapolitičkihli-derauBosniiHercegovinimorabitipribližavanjeSporazumaostabiliza-cijiipridruživanjuigrađanimaiobna-šateljimavlasti.Utusvrhuorganiziraseserijaokruglihstolovasrazličitimtemamaizdomenetogasporazuma.RazličitostBosneiHercegovinenijenjezinaslabost,negobogatstvoisto-gajenužnoiizslužbenihdokumena-tatijelaBiHizbacitikonstrukcijekojepotičunapodjele.EuropskomuputuBosneiHercegovine,premanjegovumišljenju,nemaalternative.

Husein Rošić, predsjednik VladeUnsko-sanskogakantona,naglasiojedajetajdioBosneiHercegovinečestopredvodnikostatkadržave.Kao“za-padnakapija”državevjerujuiodanisueuropskomuputuBiH.Pohvaliosejedasubiliprvažupanijakojajeodgovo-rilanaUpitnikEuropskeunije.OsobitopozdravljaodlukudasekonferencijaodržiuBihaću,gradukojijeiuDomo-vinskomeratuostaonepokorenibiosvjetlosuživotauteškimokolnostima.

DavorŽupa,predsjedavajućiGrad-skogavijećaGradaBihaća,pozdraviojeokupljeneiuimegradonačelnikakojijebionaskupugradovauDan-skoj.Kakobiseostvarilasvakaidejakojaokupljavelikbrojljudi,ključnojeprepoznatizajedničkeciljeve.DržikakojeinteresBiHulazakuEuropskuuniju,aliiinteresEuropskeunijedaodržimultikulturalnuBosnuiHerce-govinuiprimijuusvoječlanstvo.

IvanaMarićpozdravilajesudioni-keuimeZakladeKonradAdenauerkojadugogodinasurađujesPaneu-ropskomunijomidrugimakterimanapromicanjuovakvihtema.

Prvi panel konferencije nosio je

ime“EuropskapolitikapremaBosniiHercegovinidanas”.GlavnitajnikMeđunarodnepaneuropskeunije itadašnjihrvatskiministarznanostiiobrazovanjaPavoBarišićistaknuojedamujeovoprviposjetBihaću,aujednoiprvidolazakuBosnuiHer-cegovinuodkadajestupionadužnostministra.Spomenuojedajeipred-sjednikVladeAndrejPlenkovićsvojprviposjetnamijenioBosniiHerce-govinivećtjedandananakonpreuzi-manjadužnostitejujeodtadaposje-tiovišeputa,atosuučiniliiministarvanjskihieuropskihposlovaDavorIvoStieridrugivisokidužnosniciRH. Napočetkuobraćanjaprisjetiosejehrvatskoga puta prema Europskojuniji koji je trajao dvanaest godina steškimiponekadčakmukotrpnimpregovorima,najopsežnijimadotada.Pregovori zapunopravno članstvopočelisu3.listopada2005.godine,istovremenokadaipregovorisTur-skom,aHrvatskaječlanicompostala1.srpnja2013.,nakonreferendumanakojemsusedvijetrećineglasačaizjasnilezaulazak.Ovesejegodineveć navršilo20 godina od kada je Europskaunijapostavila18 uvjeta Bosni i Hercegovini za razvijanjebilateralnihodnosa.Sadajenareduzahtjevzačlanstvoteseočekujepo-zitivnomišljenjeEuropskekomisije,snadomdaćedoćištoskorije.

Trebaimatinaumuda,iakoduž-nosniciPaneuropskeunijeističupo-trebuuključenjazemaljaJugoistočneEuropeuEuropskuuniju,skepsasepojavljujeimeđučlanovimaPaneu-ropskeunije.PotaknutiBrexitomipoteškoćamaskojimaseEU suoča-va,ljudisepitajuhoćeliulazaknovihzemaljabititeretzaEuropu.Notrebaseprisjetitikakoseupravoovegodi-ne navršava 60.obljetnicaodRim-skihsporazumai67.odSchumanovedeklaracije.SvjestankakvojestanjetadabilouzemljamaosnivačicamaEuropskeunije, predsjednikTerre-noireneumornoponavljadapostojiznatnapotrebadasenastaviidovršiprocesproširenjaEU.

HrvatskapružaBosniiHercegovi-niznatnupotporunanjenueuropsko-meputu.Tosemanifestiranasvimrazinamavlasti,odpotpredsjednikaVladeiministravanjskihieuropskihposlovaStiera,prekozastupnikau

51

izvješća

Europskomeparlamentudoostalihsudionika hrvatskoga političkogaživota.PodsjetiojenaStierovuizja-vudajeHrvatskapodržalazahtjevzačlanstvom,apodržatćeidavanjestatusa kandidata jer smatra da je to prilikaiokvirzastabilnostinapre-dakBosneiHercegovineuz,dakako,poštivanjesvihprava.Barišićajeza-tekloštonemabilateralnesuradnjeupodručjimaznanostiiobrazovanjatećeprvomprilikomzatražitidasepotpišetakavsporazum.

EuropskiputBosneiHercegovinepotaknutćeigospodarskirastuze-mlji.URepubliciHrvatskojznatnuuloguurastuimajustrukturniidrugifondovi EU,aonisuvelikaprilikajerkroznizprogramanudepoticajezagospodarskiisocijalnirast.Europskaunijadonosiipovoljnijuinvesticijskuklimu,amladimabrojnemogućnosti.TrebabitisvjestandajedepopulacijavelikproblemkojipogađaiBosnuiHercegovinu i Hrvatsku. HrvatskagledanaBiHkaonacjelovitudržavukoja počiva na vrijednostima rav-nopravnostiiuvažavanjarazličitosti,atoznačidaradinaočuvanjusvihidentitetakojiunjojpostoje.Predu-vjetzauspostavustabilneifunkcio-nalnedržave,kojabibilaravnopra-vanpartneričlanEuropskeunijejestrazvojznanostiiobrazovanja.

JosipBrkić,zamjenikministravanj-skihposlovaBosneiHercegovine,usvojem je izlaganju rekaoda jepu-nopravnočlanstvouEuropskojunijiciljBosneiHercegovine,azadaćaovo-gasazivaVijećaministaramorabitistjecanjestatusakandidata.Zahvalju-jePaneuropskojunijičijapotporado-prinosiuspješnomueuropskomputuBiH.Uspjehombismatraodadokrajaprvogatromjesječja2018. godine Bo-snaiHercegovinapostanekandidatzačlanstvo,atobisukladnoiskustvi-madrugihzemaljabiorealancilj.15. veljače2016.postavljenjezahtjevzačlanstvom,aVijećezaopćeposlovepodslovačkimjepredsjedanjem20. rujnausvojilo zaključke i zatražilomišljenjeodEuropskekomisije.Po-vjerenikHahndoniojeUpitnikkra-jemgodine.Uposljednjejevrijemeostvaren značajan napredak. Osno-vanojePovjerenstvoiKolegijzaEu-ropskeintegracije.33radneskupinepripremajujedinstveneodgovorena

Upitnik.Rokovezaodgovorezadalisusamisebikakobiimalirealanabrzritamtesedokrajasvibnjaočekujuspremniodgovorizaslanje.Pritomejebiloitehničkihpoteškoćajerjetre-balo20.000stranicatekstaprevestinapravniiadministrativnijezikEu-ropskekomisijetejestogarealnodaseodgovoripošaljudokrajasrpnja.

U prosjeku prođu dvije godineodpodnošenja zahtjevadodobiva-njastatusakandidata.Nakonslanjaodgovora,radisenjihovaobrada,aEuropskakomisijaupravilupostav-ljadodatnapitanja.Nakontogaonadajesvojemišljenjeipotrebnajejed-noglasnaodlukaEuropskogavijećaostatusukandidata.Nakontogadulji-napristupnogaputaovisiioBosniiHercegovini,ali iostanjuuEurop-skoj uniji, a gdje osobitu otegotnuokolnostpredstavljaBrexit.USolunuje 2003.godineobećanaperspektivačlanstvasvimzemljamaJugoistočneEurope,adodanasjejedinoHrvatskatoiskoristila.Štetaještozbogdru-gihizazovapolitikaproširenjapadau drugi plan, no istaknuo je kakoEuropskaunijaimadužnostispunitisvojeobećanjeistatiizanjegakon-kretnimpostupcimaisredstvima.

Lars-GunnarWigemark,šefdelega-cije EUuBiHtespecijalnipredstavnikEU uBiHpodsjetiojenarezultatene-davnihizborauAustrijiiFrancuskojgdjeipaknijedošlodopobjedenaci-onalističkihopcijaodkojihjeEuropastrahovala. Istaknuo je da Bosna iHercegovinačestopobjeđujeskeptici-zamisumnjedrugihtećenatajnačinnapredovatipremaEuropskojuniji,kamopripada,bezobziranatoštomnogiutojošnevjeruju.Nonatome

putupotrebnojereformiratimnogestvari,osobitoupodručjugospodar-stva,štoodvlastodržacaočekujeina-rod,aliiupoljuvladavineprava,štojenajtežidiopregovorazasvakuzemlju.

Prema istraživanjima, 80% sta-novnika Federacije i 50% stanovnika RepublikeSrpske,odnosno75% uku-pnogastanovništvaBiHjestzaulazakuEuropskuuniju.TojeznatnovećipostotakodpopulacijekojapozitivnodoživljavaEuropskuunijuubrojnimzemljamačlanicama.Tajjeputprili-kasvimvladamadaprovedupotreb-nereforme,aosobitotrebadjelovatiproaktivnopremamladimakoji suskeptičnipremapolitičkomuvodstvuBiH.Nakoncujenaglasiodareformekojeseprovodeuprocesupregovo-rapozitivnoutječunameđunarodniugleddržaveinatajnačinprivlačeistrane investicije.

ToninoPicula,hrvatskizastupnikuEuropskomeparlamentu,prisjetiosejekakojeunekadrugavremena,tj.prijetridesetgodina,većbiouBiha-ću,notadaseniEuropskaunijanijenazivaladanašnjimimenom.Europ-skaunija–začetaRimskimsporazu-mima te 1957.nazvanaEuropskomekonomskom zajednicom, otkada

“sviputovivodeizRima”–jestzaistauspješanprojekt. Proširila se je sašest izvornihzemaljanadanašnjih28,atrenutnoprviputavodiistodob-nopregovorezaisključenjeiuklju-čenjesrazličitimdržavama.Nekiježele anulirati, no ispravan bi stavbiodajepotrebnoažuriranjeEurop-skeunije.Zanjezinofunkcioniranjegodišnjesepotroši1.000mlrdEUR ,štozvučikaoveliknovac,noradiseomanje od 1% BDPa EU.Takavtrošak

52

izvješća

suradnjenajisplativijejeulaganjeuprosperitet,unatočsvimizazovima.EU jeprvitrgovinskipartnerza80ak zemalja svijeta, dok je SAD to za20akzemalja.StanovniciUniječine7% svjetskoga stanovništva, pred-stavljajutrećinuglobalnogaBDP-a i ostvarujupolasveukupnihsocijalnihtransfera,aujednojeUnijainajvećidonatorudobrotvornesvrhe.

Naglasiojekakoeuronijeidenti-tetEuropskeunije,nego samonje-zinavaluta,asamajeUnijazapravomedijzavrijednosti.OdpetplanovazabudućnostEuropekojejepredsta-vio predsjednik Europske komisijeJuncker,anekitvrdekakoje izgle-danšestiscenarijkojibibiosintezaostvarivoga,trebaimatinaumukakočetiriplananepredviđajuproširenjekaostrategiju.Očitojekakofederali-stičkikonceptEuropskeunijetrenut-nonemapolitičkupodršku.Noper-spektivačlanstvaidaljejepozitivanpokretačzabrojnezemlje.

JedanodtemeljaEuropskeunije,slobodakretanja,trenutnojeugrože-na. Od 1990. do 2015. s istoka se je na zapadEuropepreselilo23milijunaljudi(dakleotprilikebrojstanovnikaRumunjske), a to je imaloozbiljneposljedicezačitavkontinent.BosnaiHercegovinamorasezapitatikakoubrzatiprocespristupanjakojisejeusporionakon jakouspješne2016. godine.Očitojedapostojeotporiidanekipolitičkiakteriaktivnouspora-vajuproces.TrenutnojeBiHjedinazemljakojapristupaEuropskojuniji,adanemaadekvatanparlamentarninadzortogaprocesa.Topitanje,kaoibrojnidrugiozbiljniproblemiizaćićenavidjelotijekompregovora.

KarlvonHabsburg,potpredsjednik

Međunarodnepaneuropskeunije ipredsjednikAustrijskogapaneurop-skogapokreta,usvojemjeobraćanjuistaknuodajerazmatranjetemekon-ferencijenužnovršitiiizpovijesneperspektive.Ovihsedananavršava300godinaodrođenjaMarijeTere-zijekojajebilatipičanpredstavnikprosvijećenoga apsolutizma i svimreformama smjerala na snaženjevladavineprava.Reformiralajesvedijelovedruštva,anajvišejehtjeladareformeimajuistiučinaknasveunjezinucarstvu,dasusvijednakipredzakonom.Utujesvrhuimalaiposebnekomisijekojesunadziraleponašanje činovnika i poučavanjenaroda.Jednakopostupanjepremasvimauonojedobabilorevolucio-narnaideja.OdsvojegajeotcaMarijaTerezijanaslijedilanačelodanikadaneprihvatirazdvajanjesvojedržave.

Europska je unija osnovana kaoekonomski entitet jer u to vrijeme nijebilomogućeosnovatipolitičkientitet.Nosvrhuosnivanja,ato jeprijesvegasigurnostimir,osnivačisuimalinaumuiutusvrhusupla-niralisvečvršćepolitičkoujedinjava-njeEurope.DanasmožemosmatratiEuropskuunijunajvećimprojektommira. Radom u Ukrajini, Karl vonHabsburg stekao je snažnoosobnoiskustvokakosemirnemožeuzima-tizdravozagotovojeropasnostratauvijekvreba. Europskaunijamoraobuhvaćatisveeuropskezemlje,po-sebiceBosnuiHercegovinu,aPaneu-ropljaniseuvijekmorajuzalagatizanačelo“PaneuropajecijelaEuropa”.

Nakonpanela,aprijevečere,odr-žanajezajedničkamolitvazaBosnuiHercegovinuiEuropskuuniju,nako-jojsuuzastopcegovorilibanjolučki

biskupFranjoKomarica,pravoslavnibihaćkiparohDaliborNenićibihaćkiimamSuadMahmutović.

BiskupFranjoKomarica,počasničlanPaneuropskeunije,rekaojetomprigodomdasekaovjernicimoramooslanjatinaBožjuriječ.Zasvetrireli-gijezajedničkajeriječdanijepotreb-nababilonskakulaakoželimoafir-macijuBožjeslikeusebi.Čovjeknijejednodimenzionalno,negointegralnobiće.Stoganesmijemozanemarivatinjegovuduhovnudimenziju.BiskupKomaricajezavrijemeratadoživiokatastrofusvojevjerničkezajednice,iakojeuvijekbiozamiripomirenje.KaobiskuppokloniojeBihaćujedanodsedamkatoličkihškolskihcentara,ijedinikojisezoveposv.IvanuPavluII.TakvesuustanovepotrebneiEu-ropi,kakobisemladiodgajaliuodgo-vorneiobrazovaneljude.Europljanisemorajupitatištomoguostavitisvo-jimpotomcima.Europasemorauvi-jekprisjećatisvojihkorijena,kaoštoupućujeznakkrižanaPaneuropskojzastavi,kakobi jojgranemogleda-vatiplodove.NapotrebuduhovnogajedinstvaEuropepodsjetiojepozna-tomizrekom:“AkoGospodinnegradi,uzaludsemučegraditelji.”

DaliborNenić,pravoslavnibihać-kiparohistaknuojekakosejepunonapravilonaputupremaEuropskojunijiidaseubrzaproces,nomorasenapravitiviše.EuropskaunijanemaalternativuzaBosnuiHercegovinujer je ona sila dobra koja promičegospodarskoblagostanjeiljudskodo-stojanstvotegarantiraljudskaprava.SudionicimajepročitaomolitvuzamirizajedništvokojujevaseljenskipatrijarhBartolomejizmoliouStras-bourgu 1994. godine.

SuadMahmutović,bihaćkiimamistaknuo je kako je Bosna i Herce-govinazemljaukojoj sepojedinacnemožezatvoritiiživjetiisključivonasvojvlastiti,sebičninačin.Tojezemljakojomvladaduhdobrosusjed-stva.No,iakotovolimoreći,trebaičiniti ono što govorimo.Mržnja jeuvijekprepreka,alicemjernobibilotvrditikakosemoževoljetiBoga,amrzitibilokojegačovjeka.Njegovaje poruka sudionicima skupanekaupoznajujednidrugeisvojereligije.

DrugidanKonferencijezapočeojepanelom“JeliBosnaiHercegovina

53

izvješća

spremnaza statuskandidata?”,nakojem je prvo govorila JulieWard,britanskazastupnicauEuropskomeparlamentu.WardsmatradajeBosniiHercegovinisuđenodapostanedioEuropskeunije,alidaprijemorapro-vesti neke socio-ekonomske reforme. Zemlja je prošla dalekput od rata1990ih,itrebazadržatisvojrazvitakidalje.Razniantikorupcijskiplanovinisuučinkoviti.Slobodamedijapoka-zujesistematskenedostatkezačijećeuklanjanjetrebatidugotrajnabrigaitrud.Ženekojesumnogopropatileuratusadabitrebalebitipredvoditelji-cepromjenaipomirenja.ŠtosetičeBrexita,Wardpriznajedajujeodlukanarodaosobnodubokopotresla.Sma-tradasenasvimrazinamanaobrazbemoraučitiljudeštoznačibitiodgovo-rangrađanin,idaćesepravdavratitiu JI Europuinvestiranjemunaobraz-bu.Kakobismodobilinovumiroljubi-vugeneraciju,nesmijemodopustitidaistiljudivodenaobrazbukojisuvodilirat.Usuradnjismladimljudi-manaučilajedamladiznajuštoželečinitiidaimajuspremneprojekte.Nanjihmožemoitrebamoračunati.

EmirSadiković,profesornaFakul-tetupolitičkihnaukauSarajevugovo-riojeopotrebireformeugovoraEU,kojusunajaviliMacroniMerkel.EU trebastrukturalnereformekojeeu-ropskipolitičarimoguprovesti.Na-veojenekolikoproblemaskojimaseBiHsuočavaiizkojihjevidljivojelispremnazakandidaturuzačlanstvouEU:nedostatnodržavnouređenje,nokojesemožepromijenitiudogovorunarodāBiH;prilagođavanjezakonskihuredabaiodredabapopočetkuprego-vorazaEU;nedostatakidentifikacijegrađanasdržavominacionalizmomkojibibiokulturnoiduhovnouteme-ljen,anepolitičkiiktomuzlorabljenupredizbornesvrhe;nacionalnurazno-likostmogućejepomiritinovimustav-nimrješenjem;rezolucijaEuropskogaparlamentakojatražidecentralizaci-juBiH,iakojepoSadikovićuzemljaitako“svabezcentra”.

NovinarGoranMilićkazaojedabiEU prihvatilaBiHkadabiovamoglapokazatidajeodrživateritorijalno,politički, ekonomski i kulturalno.Ekonomski BiH danas ovisi omili-jardamakonvertibilnihmarakakojeBosancidonoseuzemljuizinozem-

stva,zatimodonacijamateoprodajiimovine(zgradaprethodnihpoduze-ća)kojasejeuporatnodobadavala

“zadžabe”.Takvostanjenijeodrživo.EU možeprihvatitiBiHakosenjenih4milijunastanovnikapreobratinanormalannačinživota.Treba isko-rijenitipredodžbudajedjecivažnijedatiautoistannegonaobrazbu.Jošuvijeksedržavnaijavnapoduzećasmatrajupoželjnijimazazaposlenjeodprivatnih.Noonasuutrostručenajersučestonacionalnailistranačka,pa svakinarod ima svoje.Državnaimovinatakostvaranacionalizam,pasečinidabisvetrebaloprivatizirati.Poduzeća se često uvjetuje prima-njemstranačkihljudi.IakosuuBiHtrivjere,nematrijuetičkihkodeksa,negosuvrijednostiiste,kaoiodgoj-nološodnospremadjecikojado35. godinesjededomagdjeihmajkehra-ne,dokimotčevitražeposlove.Nemožemodakleraditismladimadokneradimoisastarima(napromjenimentaliteta).Djecutrebamonaučitidatrebajuraditi.Kulturutrebaproi-zvoditiuzemlji,anedajuHercegovcitražeuZagrebu,aSrbiuBeogradu.

AmnaPopovac,poduzetnicaizMo-stara,istaklajedasepolitičarimogupokrenutinanužnereformejedinopritiskomizvanaiodgrađanaodoz-dojerpolitičaričinedruguBiHkojasamodeklarativnoželibitiBiHsvedoktimezadržavajuvlastitepovla-stice.KorupcijajezajedničkinazivnikpolitičaraBiH.AisamIzbornisustavstvarapodjelejernepoznajegrađaneBiH,samoSrbe,BošnjakeiHrvate.

Psiholog ipolitički analitičarSr-đanPuhalogovorio jeostavovimagrađanaBiHpremaEU na osnovi an-keta.Istakaojedanajvećieuroskep-ticizamuzemljidolaziizRepublikeSrpske.PrimijetiojedanekadašnjanekritičkazaljubljenostgrađanaBiHu EU svevišejenjava.Alisunetrpe-ljivostiizmeđuentitetatolikedaćemladiradijeotićiizBiHnegoraditiudrugomeentitetu.Preprekeeurop-skomuputuvidiu:nepostojanjupoli-tičkevolje;neprimjerenuustavnomeuređenju;ovisnosti srpskoga stavauBiHostavuSrbije;tomeštorefe-rendum ne bi mogao biti dogovoren ninaraziniBiHninarazinientiteta;predodžbamadrugih(euroazijskih)integracijskihmogućnosti;svevećem

gubitkuzanimanjapolitičaraigrađa-naBiHzaulazakzemljeuEU.

Na trećem panelu “PaneuropskipoglednaBosnuiHercegovinu”go-vorili su političari i PaneuropljanidrugihzemaljaEurope.

DorisPack,predsjednicaInstitutaRobertSchumanibivšadugogodiš-njazastupnicauEuropskomeparla-mentu,započelajegovorpitanjemkojesu jojpostavilinatrimasveu-čilištimaBiHkojijetijekomtjednaposjetila: zašto europski političarine pritisnu političare BiH da višeradenapristupanjuBiHUniji?NjenjeodgovordapolitičariBiHtrebajukaodemokratskiizabranipredstav-nici naroda raditi na dobro naroda iodgovaratinarodu,anedamisledanešto radezaEU.Nopolitičarizavaravaju birače i zlorabe povje-renjenaroda,kojemujeuinteresumogućnostprekograničnogaradaiposlovanjakojiEU omogućuje.BiHnetrebačekatistatuskandidatadabipočelareformiratisvojpravosud-nisustav,negostimepočetiodmah.Obrazovni sustav se također trebaunaprijeditiistvoritiuvjetezaraduzemlji.ProblemještonovackojidajuMMF i EU nedolazidonarodaineslužinjemunadobro.

Predsjednik PEU NjemačkeBerndPosselt primijetio je da se je prin-cipPEU, formulirannakonPrvogasvjetskogarata,počeoozbiljivatiteknakonDrugogasvjetskogarata,štoupućujenatodaEuropakaoUnijanapreduje ako postoji velika kriza.NonijednazemljanijeprisiljenabitičlanicaEuropskeunije,isvatkomoženapustitieuropskiprojekt.Europskoproširenje zapravo je europeizaci-jaEurope,isviEuropljaniizvanEU imajupravopostatiravnopravničla-noviUnije,kaoštovećjestslučajuPaneuropskojuniji.PrvikorakpremapolitičkiujedinjenojEuropi jestsa-dašnjapostojećaEuropa.Neuspijemolisnjome,nećemodobitinovuprili-ku stvoriti drugu. EU samo je dio bu-dućeEurope.NijeistinitodamaleneinovezemlječlanicenemajuprilikuutjecatinapolitikuEU.Hrvatskajeprimjer kako snažna paneuropskavladamožeimativelikutjecajnapo-litikuUnije.IHrvatskaiLuksemburgimajuipozitivanikritičkistavpremaUniji.Europskipatriotizamnadopu-

54

izvješća

njujeidovršujenacionalnipatrioti-zamipolitičkirealizam.

Kaojedanod57građanaEU koji-majezabranjenulazakuRuskuFe-deraciju(zbogzalaganjaza ljudskapravauRusiji),PosseltnaglašujedaruskipredsjednikPutinželizadobitidominacijuuEuropi,alidamimora-mokaoEuropljanisamiorganiziratisvoj život.NiBošnjacine trebaju–kaoEuropljani–bitisamoobjektpo-vijesti,negoujednoisubjekt.

Béla Aba, predsjednik MađarskePEU(od2016.kadatadašnjipredsjed-nikGáborAndrássypostajepočasnipredsjednik), tematizirao jepitanjemigracijakojeposebnotištiMađarsku.Smatradajesuverenopravodržavedačuvasvojegraniceidasetrebajurazlikovatiekonomskiimigranti(ve-ćina)iizbjeglice(manjina).Bošnjačkazajednicabitrebalabitiodlučnaubor-biprotivterorizmanutarnjimuredba-ma i vanjskom suradnjom.

PeterZimmermann,potpredsjed-nikSlovenskogapaneuropskogapo-kreta,upozoriojenaknjiguIveAn-drića“Gospodična”,kojaseječitalakaoudžbeniknekolikogodinaprijeDomovinskogarata,aukojojpripad-nicitrijunarodamrzejednidrugeodkolijevkepadogroba.UtodobaZim-mermann je surađivao s BerndomPosseltomiskupasuposjetiliMostarpodpaljbom.Prisjetioseidobanepo-srednonakonratakadajeBiHbilapodvelikimvanjskimutjecajem,uključnosasrpskimutjecajem.Nidanassepoli-tičkestrankenebismjeleograničavatisamonanekeskupinestanovništva.

Reinhard Kloucek, glavni tajnikAustrijskogapaneuropskogapokreta,izniojenekesvojestalnepreokupaci-je.Ponjemsuudržavnomepoduzećupoduzetnicionikojipokušavajustvo-ritipaternalističkedržaveblagosta-nja.NoEU bitrebalabitiekonomijaslobodnogatržišta,stogasenetre-bajugraditiprotekcionističkeorga-nizacije.Nadasedaćeu2018.,kadaAustrijaiBugarskapreuzmupredsje-danjeUnijom,doćidonastavkapro-cesaproširenjaUnijenaJI Europu.

Vladan Lalović, glavni tajnik Cr-nogorske PEU urazrađenugovorukazao je da prije svega institucijetrebaju djelovati zajedno, a da po-tom civilni sektor može doći kaočimbenikikorektiv.Dokgodvlada-

jusukobitribalizmainacionalizmanemožedjelovatinadnacionalno iinternacionalno.Našjezadatakpre-vladavanjetribalnihnacionalizamanadnacionalnimidentitetom,jersepripadanjedijelunekosispripada-njemcjelini (Europi,čovječanstvu).EU semože promatrati kaomulti-kulturalna,mnogojezičnaimultire-ligijskaorganizacija,aeuropskiiden-titetnjenihgrađanakaoutemeljennapovijesnimokolnostimakojesuproizveleieuropskevrijednosti.PredPEU stojedvazadatka:stabilizacijaEU iproširenjeEU.Štoskorijepri-stupanječlanstvuzemaljaJI EuropeUniji,svimaćekoristiti.Dobriodnosiuregijiserazvijaju.CrnaGorajeuParlamentukonačnopriznalaKosovo.SHrvatskomjerazvilazavidnurazi-nusuradnje,iHrvatskapomažeCrnojGorisusuglašavanjemdomaćegapra-vaeuropskojpravnojstečevini.Notreba voditi brigu o tome da je regija podstalnomopasnostigeopolitičkihutjecajaizvanairesantimana.

Zadnjijegovorniktrebaobitipot-predsjednikMeđunarodnePEU Mi-slavJežić,noonsejezbogdrugekon-ferencijeispričao,anjegovjegovorpročitaočlanPredsjedništvaHPEU LjudevitFranJežić.Ubogatugovorukojisejeosvrnuoinapovijestproce-saeuropskeintegracijeinaopasnostikojisudanasprednjimzbogfinancij-skekrizeiinteresadrugihsilauJI Eu-ropi(RusijeiTurske,aliiSAD-aiVe-likeBritanije),Ježićjevezanouzužutemu konferencije rekao da je bitno daseuBosniiHercegovinistvarajuipotičusnagekojećesezalagatizajed-nakopravnostsvihkonstitutivnihna-roda,zaustavnouređenjekojenećenikogadiskriminiratiikojeće,štojevišemoguće,ispravititeškenepravdeizbliskeprošlosti,testvoritiprilikeukojimaćeBosnaiHercegovinamoćizadovoljiti uvjete za pridruživanjeEuropskojuniji.ČlanstvouEuropskojunijimeđusvimjeopcijamanajboljazaBosnuiHercegovinu,takvakojanajboljejamčimir,apotominajvećigospodarskinapredak,najvišedruš-tvene standarde, najdemokratskijiporedak,najveće izglede za očuva-njekulturneraznolikostiibogatstvazemljeinajboljiživotgrađanima.Svesudrugeopcije,kojezastupajunekepolitičkesnageuBosniiHercegovini,

mnogonepouzdanijeimanjepovolj-nezazemljuigrađane.HPEU se je zalagalaodsvojegaosnivanja,prvo,zameđunarodnopriznanjeBosneiHercegovine,azatimzanjennapre-daknaputuueuropskeintegracije.MeđunarodnaPEU prihvatilajePEU BiHodnjenaosnutkaipostojanojojdajesvesrdnupotporu.PonosnismodadanaspredstavniciHrvatskepred-njačeuEuropskojunijiuzalaganjuzaBosnuiHercegovinuinjennapredakpremaintegracijiuUniju.PredstojimnogoposlauzemljiiuEuropi,mno-goizazovaimnogoteškoća,alijein-tegracijaJugoistočneEurope,iposeb-noBosneiHercegovine,uEuropskuunijuzaBosnuiHercegovinupitanjeopstankainapretka,azaEuropskuunijupitanjeočuvanjamirauEuropiiostvarenjaeuropskogaprojekta.Zato,zaključujeJežić,moramoraditisvimsnagamanatomezadatku!

Nakon programom najavljenihgovoraidodatnihprilogaprisutnih,iznesen je prijedlog zajedničke de-klaracije,kojajepotomraspravljena,dopravljena i izglasana kao dekla-racija PEU BiHuzpodrškuostalihprisutnihorganizacijaPEU.Timejezavršenslužbenidiokonferencije,agosti supopodnemogliuzstručnovodstvorazgledatistarujezgruBiha-ćaividjetiunjemnacionalnispome-nikBiH:džamijuFethiju(“Osvojenu”)ugotičkomestilu,građevinukojajeod 1266.doprenamjeneudžamijupoturskomeosvajanjugradau lip-nju 1592.bila(prvabihaćka)crkvasv.AntunaPadovanskoga.Takođersumoglividjetitoranjiportaldrugebihaćkecrkvesv.AntunaPadovan-skogaiz1891.,kojisujediniopstalidijelovi crkve nakon savezničkogabombardiranja neprijateljskih po-sadaugradunaCvjetnicu1943.Na-večersusudionicikonferencijeobje-dovaliučarobnolijepuprirodnomekrajurestoranaKostelskibuk.

IdućejutroPaneuropljanisupro-slavilimisuukatoličkojžupnojcrkvisv.Ante.To jetrećabihaćkacrkvasv.Ante,anjusufranjevcisagradili1972. izvan stare jezgre grada. Cr-kva je u ratu 1992.–1995.pretrpjelaoštećenja,aliidanasslužipreostalimkatolicimakaožupnacrkva.

Mislav Barišić, Ljudevit Fran Ježić

55

Tribine

Predstavljanje monografija članova Mladeži HPEU

— matka globačnika i l judevita frana jež ića

5. studenoga 2015.

Oddobaprošlogaprošlogabro-jaGlasaPaneuropepredstavi-lismouprostorijamaHPEU

dvije svježe objavljene znanstvenemonografije članova naše Mladeži.Dvije su monografije povezane nanekolikorazina.Objesunastavcina

radove pisane u okviru redovnogastudijafilozofijenaFilozofskomefa-kultetuuZagrebu,njihovisusepiscipoznavalijoškaostudenti,apotomsusimeđusobnopregledaliikomen-tiraliradoveunastanku.LjudevitjebiočlanispitnekomisijepriobraniMatkovadiplomskogarada,naosno-vikojegajenapisanaMatkovaknjiga.

Na koncu, izdavanje obaju radovafinancijskijepoduprloMinistarstvoznanosti, obrazovanja i sporta od-lukomiz2015.,tesuobaobjavljeniu rujnu 2016.uizdanjuHrvatskogafilozofskogadruštvaubiblioteciFilo-zofskaistraživanja.Zatosmojednuzadrugomuprosincuisiječnjupredsta-vilinjihovedvijeknjigenatribinamaHPEUpodinicijativomMladežiHPEU. Obrnutimredomobjeknjigesupred-stavljeneinaFilozofskomefakultetuuZagrebu,gdjesusepredstavljanjupridružiliinastavnicisFilozofskogafakulteta:prof.dr.sc.IgorMikecinodnosnoasistentMarkoKos.

Knjigu Matka Globačnika podnaslovom Izazov skepticizma: utjecaj Humeove metafizike i moralne filozofije u Europi 18. stoljećapredstavilisuuHPEU 1.prosinca2016.članoviMla-dežiLjudevitFranJežić(poslijedokto-randnaOdsjekuzafilozofijuFilozof-skogafakultetauZagrebu)iMislavBarišić(studentfilozofijeiromanisti-kenaistomefakultetu)tenakoncusamautor,doktorandnastudijupovi-jestiFilozofskogafakulteta.KnjigajenastalakaoproširenidiplomskiradobranjennaFilozofskomefakultetuu Zagrebu u jesen 2014.Predstavlje-naknjigaprvajemonografijaunaskojaprikazujeiistražujekakofilozo-fijunajčuvenijegainajutjecajnijegaškotskogaprosvjetiteljaiskeptičko-gafilozofaDavidaHumeaunjenimdvamasredišnjimvidovima(metafi-zikaimoralnafilozofija),takoinje-nu recepcijuu glavnimeuropskimsredištima prosvjetiteljske filozofi-je i ujedno onodobnim rasadištima prosvjetiteljstva(Škotska,Francuska,Njemačka).Prematomejeimonogra-fijapodijeljenanadvadijela:1)“Hu-meovametafizikaimoralnafilozofijaunjihovupovijesnomkontekstu”i2)

“UtjecajHumeovemetafizikeimoral-nefilozofijeuEuropi18.stoljeća”.Uoprjeci spram starijih (ugl. veomakratkih)hrvatskihobradaHumeovefilozofije(Marković,Bazala,Petrović)MatkovhistorijskisavjestanpregledposvećujedužnupažnjunesamoHu-meovuzatradicionalnumetafizikurazornomuidealističkomuskepticiz-muempirističkeprovenijencije,ilijošužesamočuvenomuproblemukau-zaliteta,negoinjegovimpozitivnimteorijama: prirodnoga vjerovanja,

DOGAĐANJAT R I B I N E

56

događanja : tribine

motivacijeilimoralnogaosjećaja(uzasebnimpotpoglavljimaI.2.4,I.3.3 odn. I.3.6).Postilupisanjadjelosesvjesnooslanjananeštopopularnijepisaneameričkepregledepovijestifilozofije,gdjese“apstraktniisuhi”filozofijskiizvodiizmjenjujuigdjeg-djeprožimajusaslikovitimiživah-nim biografskim i kontekstualnimcrticama,izatojemonografijaveomapristupačnaistudentskojpopulaciji,naposestudentimafilozofijesvihgo-dina,aliiširojkulturnojjavnosti.Na-konprikazaHumeovefilozofije,teži-štejedjelanaprikazunjenaprijmauškotskoj (naravnirealistThomasReid),francuskojinaposenjemačkojfilozofiji(hermetičnifideistJohannGeorg Hamann ili kritički idealistImmanuel Kant).Matkovo je djelosvojevrsnasintezadosadašnjihistra-živanjanaoveteme,vještoprožetaraznimvlastitimmanjimprilozimaibrojnimkritičkimopaskama.

NeposrednonakonodržaneIzbor-neskupštineMladeži26.siječnjaodr-žanojepredstavljanjeknjigenašegapotpredsjednika i tajnikaMHPEU LjudevitaFranaJežićapodnaslovomRazvoj Fichteova jenskoga sustava trans-cendentalne filozofije u kontekstu pokan-tovskih rasprava.Radiseomonografijipisanojtijekomvišegodinaunavrati-ma,čijijevelikdiosadržajaobranjenkaodoktorskiradulipnju2015. na Filozofskomefakultetu.KnjigusuuHPEUpredstaviliiotemirazvilivrlozanimljivu raspravu Paneuropljanimag. cult. i bacc. phil. Alen Žuškić,prof.dr.sc.PavoBarišićtesamautordr.sc.LjudevitFranJežić,kojijeodje-seni 2017.idocentizfilozofijenaFi-lozofskomefakultetuuZagrebu.Kakojeistakaoprof.Barišić,baškadabisečinilodasejesverekloonjemačkomeidealizmu,Ljudevitovpristuppokazaojedasetuimajošmnogotogaistražiti.Spravomserazdobljeod50ak godina nakonizdanjaKantoveKritikečisto-gauma(1781.)smatrapoprodukcijiikvalitetifilozofijskihdjelavrhuncemnovovjekovnezapadnjačkefilozofije,kojemu o bok stoji samo razdobljegrčke filozofije 4. stoljeća pr. Kr.,dobakadasuživjeliPlatoniAristotel.Ljudevitovonasdjeloupoznajesmo-tivimairazvojemranoganjemačkogaidealizmaizKantovekritičkefilozofijeiranihpokantovskihrasprava,poseb-

nupozornostposvećujućiobuhvaća-njuiodmjeravanjuraznihmisaonihpobuda za stvaranje i oblikovanjeFichteova ranoga sustava transcen-dentalnefilozofijeukontekstupokan-tovskihraspravaJacobija,Reinholda,SchulzeaiMaimona.Fichteovajefi-lozofijapreusmjerilaraspravenakonKantausmjerugradnjeodlučnijihide-alističkihsustavafilozofijeukojimamišljenjepokušavausebiobuhvatitiikonstruiraticijelunamapoznatuisku-stvenustvarnostimisaonuzbilju,štosunakonFichteanaročitoplodnona-stavilirazvijatiSchellingiHegel.Kakojedoovogaobrataupovijestifilozofi-jedošlo,umnogimjevidovimaostalotajnovito.Ljudevitovaknjigaiztrijuperspektivautrimapoglavljimapoku-šavarasvijetlitiodnosFichteovefilo-zofijepremaKantovoj.Takoudrugo-mepoglavljuistražujeFichteovjenskisustavuopće,razlikunjegovaprvogaprikaza(1794.-1795.)idrugogaprika-za(1796.-1799.)tekontekstpojedinihspisainjihovpoložajusustavu.Trećepoglavlje istražujeosobni ifilozofij-skiodnosizmeđuFichteainjegovihneposrednihfilozofskihprethodnika.ČetvrtopoglavljeprikazujeiistražujefilozofijskeproblemekojisusredišnjizaFichteovsustaviujednorazrađeniuutjecajnimraspravamaFichteovihsuvremenikakojisustaviliupitanjetemeljne dijelovefilozofije Fichteo-vih prethodnika Kanta i Reinholda(prvogausustaviteljaKantovefilozo-fije).Onisetičurazlikovanjarealistič-kogastajalištaživotaiidealističkogastajalištafilozofije, o čem je FichteraspravljaosJacobijem,ibliskoveza-nogapitanjaoduhutranscendental-

nogaidealizmainjegoveuskladivostispretpostavkomutjecajastvariosebinaosjetilnost,štojezaFichteaodluč-nodoveoupitanjeSchulze,nakoncukakozasnovatifilozofijukaoznanost(Reinhold,Maimon)ikakoSchulzeo-vaiMaimonovakritikaReinholdovanačelasvijestiFichteaupućujunavišenačeloapsolutnosamopostavljenogaJastvaili–udrugomeprikazusustava–nasubjekt-objekt.LjudevitjejošdaoprikaztemeljnihpostavakaFichteovasutavaivlastituinterpretacijusmislaFichteovaranogafilozofijskogapro-jekta,apotomkaododatkeiprijevo-dedvijukraćihFichteovihraspravakoje su ujedno središnji dokumenti za razumijevanje razvojaFichteovefilozofije:Aforizmi o religiji i deizmu (1790.)teFichteovarecenzijaSchul-zeovaanonimnogadjelaAenesidemus (veljača1794.).

Obasudjelazanimljivaipotomešto daju sliku prosvjetiteljskoga ikasnoprosvjetiteljskogadobaufilo-zofiji,itoosobitouNjemačkoj.Oba,aosobitoLjudevitovo,uzimajuuraz-matranjefilozofijskihdobanesamoizvornoobjavljenafilozofijskadjela,negoinaknadnoobjavljenerukopiseizostavštine,pismaiizvješćadrugiho raspravama uživo i akademskimdogađajima. Naši mladi ovim sumonografijamadoprinijeli našemuznanjuipomogli ispunitiprazninuuhrvatskoj literaturiovrhuncimanovovjekovnefilozofijekojajedugo-trajnonastavilautjecatinaeuropskufilozofiju,znanost,književnostpaiopćukulturu.

57


TRIBINAUORGANIZACIJIMLADEŽI

“ŠumeuHrvatskoj–dariobaveza”

— dr.sc.TomislavDubravac

16. veljače 201Z.

U suradnjisHrvatskimšumarskiminstitutomMladežjeorganizirala16.veljače2017.tribinupodnaslo-vom“ŠumeuHrvatskoj–dariobaveza!”.Tribinom

jemoderiraočlanMladežiidjelatnikInstitutaMatejTurk,dokjeizlagačdr.sc.TomislavDubravac,znanstvenisurad-niknaHrvatskomšumarskominstitutu,predstaviosvojapromišljanjaoposebnostiivažnostišumazaRepublikuHr-vatsku.MoglosejemnogonaučitiošumnimbogatstvimaHrvatske,opovijestišumarstvauHrvatskoj(odoko1765.),opotrebizaštitešuma,oSpačvanskomebazenu,paiosta-bluAbonos,fosilnomehrastulužnjakustarome6000 godi-na,čegasmokomadmoglividjetiiopipatiuživo.ŠumeuHrvatskoj,sukladnoUstavuRepublikeHrvatske,spravomuživajustatusdobraodposebnoginteresakojeimaosobituzaštitu.U2015.godinihrvatskošumarstvoobilježilojene-kolikouistinuvažnihdogađaja:155.obljetnicušumarskenastaveuHrvatskoj,70godinaznanstveno-istraživačkogaradaHrvatskogašumarskogainstitutai250godinaodpo-

četkaorganiziranogaipotrajnogagospodarenjašumskimpodručjima.NakrajutribinejeuslijedilaživaraspravaošumamauHrvatskojinjihovojzaštititekontroliranomeuzgojuimogućnostinekontroliraneeksploatacije.


“Europsko-ruskiodnosi” —prof.dr.sc.LidijaČehulićVukadinovićiBrunoRukavina

7. ožujka 2017.

Mladežje7.ožujka2017.–večeruoči100.obljet-niceVeljačkerevolucije8. 3. 1917.–organiziralatribinupodnaslovom“Europsko-ruskiodnosi”.

Nanjojsuizlagaliprof.dr.sc.LidijaČehulićVukadinović,profesoricanaFakultetupolitičkihznanostiuSveučilištauZagrebu,iBrunoRukavina,potpredsjednikMladežiHPEU istudentdiplomskogstudijanaFakultetupolitičkihzna-nostiSveučilištauZagrebu.DokjeRukavinaizpovijesneperspektiveživopripovijedaokakosuseprilikerazvijaleudobaFebruarskerevolucije,prof.ČehulićVukadinovićgo-vorilajeizmoderneperspektiverazvojaruskihprilikateodnosaZapadaiRusijeodGorbačovljevaraspuštanjaVar-šavskogapaktadoPutinovihnedemokratskihmetodavla-danja,nakojesigurnostiiblagostanjaradinarodpristaje.TribinomjemoderiraoteCoudenhove-Kalergijevaidanaš-njapaneuropskastajalištaovezanimpitanjimaformuliraotajnik MHPEU LjudevitFranJežić.NakonizlaganjasejerazvilaplodnaraspravaobudućnostiEU upromijenjenimameričko-europskimodnosima,ouspostavljanjuvlastiteeuropskeobraneneovisneosavezuNATO,onepravednuodnosu EU premaUkrajini,oučinkusankcijaRusijipona-cionalnagospodarstvaioPutinovojpotporipopulističkimanti-europskimstrankamauEU.Složenieuropsko-ruskiodnositakosunatribinipromatraniizpovijesneimoder-netepaneuropskeperspektive,čimesejenastojalodatiodgovoreinanekavažnaaktualnapitanjaumeđunarod-nim odnosima.

58



“Migranti,migrantskakrizaistereotipi“ — Bruno Rukavina iFlorijanBašić

2. lipnja 2017.

PotpredsjednikMHPEU BrunoRukavinazajednosasvojimkolegomisuradnikomFlorijanomBašićemizlagalisuomigracijamaljudiuposljednjedobai

ujednoprezentacijomprikazalirezultatenjihovaistraži-vanjaostereotipimaomigrantimaimigrantskojkriziuEuropiod2015.godinenatribiniMladežiorganiziranoj2.lipnja2017.BrunoRukavinaiFlorijanBašićstudentisudiplomskogastudijaFakultetazapolitičkeznanostiSveu-čilištauZagrebu,azapredstavljenoistraživanjedobilisurektorovu nagradu u akademskoj godini 2015./2016.U

istraživanjusunastojaliodgovoritinapitanjejesulipoli-tičkimdiskursomkojijezastupljenumedijimakonstrui-ranidominantnistereotipistudenataomigrantimakojisupreplaviliEuropu2015.godine.TribinomjemoderiraopotpredsjednikMladežiMislavBarišić.

Migrantipridošliuljeto2015.oduzimatćeradnamjestagrađanimaEU:

Dolaskomvećegbrojami-granatapovećatćeserizikodterorističkihnapadauEU:

17%17%

41%

42%18%

65%

Slažem se Ne slažem se Ne znam. (n=1067)

PREDSTAVLJANJEKNJIGE

“Space:SenseandSubstance” —VladimiraPeteraGossa

20. travnja 2017.

Knjigu“Space,senseandsubstance”VladimiraGos-sa(uizdanjuFilozofskogafakultetauRijeci,2016.)predstavilisu20.travnjauprostoruHPEU u Za-

grebupredsjednikHPEU MislavJežić,prof.dr.sc.Rado-slavBužančićinjenpisac,profesoremeritusSveučilištauRijeci.Knjigajepisananaengleskome,nounjojseauktorbaviteorijskimpromišljanjemohrvatskomekulturnomeprostoruodprapovijestidodanasi,kakoprof.Gossističe,pokazujedajepokulturnimkrajolicimaposvejasnodaHrvatskapripadazapadnoeuropskomukulturnomukrugu.OvaseveomazanimljivaknjigasmijebesplatnopogledatiipreuzetikaoPDF napoveznici:http://www.romanika.net/vladimir-p-goss-space-sense-and-substance/.

Prof. dr. sc. Radoslav Bužančić, profesor emeritus Vladimir Goss i akademik Mislav Ježić

59

Skupština Hrvatske paneuropske unije

5. studenoga 2016.

UprostorijamaHrvatskepaneuropskeunijeuZagrebuodržanaje5. studenoga 2016.izbornaSkupština.

1. BudućidajepredsjednikPavoBarišić18. 10. 2016.imenovanzaministraznanostiiobrazovanjauVladiRepublikeHrvatske,jednoglasnojeaklamacijomzapredsjednikaponovnoizabranMislavJežić.

2. ZačlanovePredsjedništvapotvrđenisučlanoviizabraninasjedniciPredsjedništva17. 9. 2015:MislavJežić,PavoBarišić,NevenkaNekić,MilenaŽicFuchs,DamirBoras,IlijaBonić,DanielBučan,LjudevitFranJežić,IvanPerković,JasnaPavelić-Jureško,JasnaČmelić,HrvojkaMihanović-Salopek,NedaMatasović,VesnaIzaković,ŽeljkoObad,DinoBedrina,JasminHutinović,AndrejPlenković,TomislavČović,JuricaCesar,MarjanKombol,MladenAndrlić,MislavBarišić,IvicaMartinović,ogranakDubrovnik,PavaoNujić,ogranakOsijek,MarkoTrogrlić,ogranakSplit,StankoMališa,ogranakPazin,IrenaDobrović,ogranakZadar,PavleBucić,ogranakPožega,VesnaDušak,ogranakVaraždin,LailaBenko,ogranakČakovec.

3. UNadzorniodbortakođersupotvrđeniranijeizabraničlanovi:VladoMarović,predsjednik,BranimirJežićiJelenaObad,članovi.

S K U P O V I K U LT U R A

IZLOŽBA SLIKA

“Dvijedomovine” —MarijeKugli

30. ožujka 2017.

Izložbu Marije Kugli, rođene u Mađarskoj, a za-stupljenunaizložbipejsažimaiportretima,otvorilisuakademikMislavJežić,predsjednikHPEU,Zoltan

Balaž-Piri,predsjednikVijećamađarskenacionalnemanjineiNevenkaNekić,prof.,dopredsjednicaHPEU.

Program je sufinanciran od Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH

IZLOŽBA SLIKA

ČlanovaUdrugestvarateljaukulturi —NovaGradiška

25. svibnja 2017.

Svojimradovimapredstavljenisuslikari:ZdravkaDžimbeg,KatarinaČanić,MladenFunes,BlaženaMatijašević,LjubicaTalan,MarijaValentić,Ire-

naPavlović,VesnaDumičić,DominikPoletto,AlojzCindrić,IvanJelančić,ŠteficaSigurnjakiEvicaKraljić.IzložbusuotvoriliNevenkaNekić,prof.,dopredsjedni-ca HPEU iakademikMislavJežić,predsjednikHPEU. Glazbeniokvir:MagdalenaJuričić,flauta2.s. GŠ Bla-gojaBerse,Zagreb(nastavnica:IrenaCrnogaj,prof.)

Program je sufinanciran od Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH

IZLOŽBA SLIKA

“Portretiistijene” — SilvijeBenkovićPeratove

25. svibnja 2017.

Izložbusuhrvatskeslikarice,književnice,likovnepedagoginjeipredsjedniceDruštvahrvatskihknji-ževnika–ogranakRijekaotvoriliakademikMislav

JežićiNevenkaNekić,prof.

60

kulturna događanja

Izložba slika “Dvije domovine” — Marije Kugli

Izložba slika Članova Udruge stvaratelja u kulturi Nova Gradiška Izložba slika “Portreti i stijene” — Silvije Benković Peratove

PREDSTAVLJANJE ZBORNIKA RADOVA

“BugariiHrvatikrozstoljeća” — ibilateralnehrvatsko-bugarskesuradnje

3. listopada 2017.

Zbornikradova“BugariiHrvatikrozstoljećaibilate-ralnehrvatsko-bugarskesuradnje”predstavilisuprof.dr.sc.AntoanetaBalcheva,Institutzabalkanistikus

Centromzatrakologiju,Bugarskeakademijenauka(BAN),Sofijaidr.sc.HrvojkaMihanović-Salopek,Zavodzapovijesthrvatskeknjiževnosti,kazalištaiglazbe,HAZU,Zagreb.

Predstavljanjejepopratioglazbeniokvirsnimakare-aliziranihnakoncertimaUdrugehrvatsko-bugarskogaglazbenogaprijateljstvauzkratkikometarprof.AlojzijaProsolija.

Program je sufinanciran od Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.

Nevenka Nekić, Hrvojka Mihanović-Salopek i Antoaneta Balcheva

61

kulturna događanja

Božićnisusret 2016.

28. prosinca 2016.

Usrijedu,28.prosinca2016.,odr-žan je tradicionalni Božićni susretkojisuorganiziraličlanoviiprijateljiHPEUuprostorijamaHPEUuJuriši-ćevoj1a.PozdravneriječiičestitkezaBožićiNovugodinuuputilisuakade-mikMislavJežić,predsjednikHPEU i PavaoNujić,predsjednikMladeži.

MislavJežićgovoriojeoaktualnimzbivanjimausvijetuioraduHrvatskepaneuropskeunijeu2016. godini te je svimazaželiosretnebožićneblagdanei svako dobro u novoj 2017. godini. Pa-vaoNujićgovoriojeorazgranatomeraduMladežiHPEU.

Čestitkamaipozdravnimriječimatakođersejenazočnimaobratioprof.dr.sc.PavoBarišić,bivšidugogodišnjipredsjednik,aod18.listopada2016. ministar znanosti i obrazovanja uVladiRepublikeHrvatske.ZahvaliojesvimsuradnicimaičlanovimaHr-vatskepaneuropskeunijenapomoćiu obavljanju njegove dugogodišnjepredsjedničkefunkcije,izrazivšispre-mnostpomoćiuradunovomupred-sjednikuakademikuMislavuJežiću.

Uglazbenomedijeluučeniciglaz-bene škole Blagoja Berse DominikVukoja,gitara,iLucijaVukoja,flauta,izvelisunekolikobožićnihpjesama.

Nakonpozdravnihriječiiglazbeno-gaprogramanastavilosejedruženjeuzdomjenakčijajeponudavećtra-dicionalnouduhuzajedništvaidije-ljenjasastavljenaodvlastitihprilogačlanovaHPEUuhraniipiću.

62

MLADEŽ

Aktivnosti Mladeži Hrvatske paneuropske unije

M ladežHPEU (MHPEU)jeuproteklojgodiniraznimak-tivnostimaznatnopodupi-

ralaiobogaćivaladjelatnostUdruge.Aktivnojesudjelovalauorganiza-

cijiiizvedbimeđunarodnekonferen-cije HPEU “Integracija ili dezinte-gracijaEuropskeunije–paneuropskiodgovoriperspektiveintegracijeuJugoistočnoj Europi četvrt stoljećaposlije”(Zagrebu,21.–23.listopada2016.),kaoiukasnijojobradizvuč-nihzapisagovoraipripreminjiho-vihtekstovazatisakuovomebrojuGlasaPaneurope.DvijesuaktivnostiMladežiu sklopukonferencijebileposebnoistaknute.Prvajeorganizi-ranjepanela“Paneuropskiodgovormladežinaizazoveeuropskedezin-tegracijeiperspektiveintegracijeuJugoistočnoj Europi”, na kojem suizlagali predstavnicimladih iz petnacionalnih paneuropskih organi-zacija, među njima i predsjednikMHPEU PavaoNujić.Drugajeodrža-vanjekoordinacijskogasastankasvihpredstavnikamladežiiznacionalnihpaneuropskihorganizacijaprisutnihnanašojkonferenciji.Tojebioprvisastanak te vrste nakon dugo vreme-na, te jehrvatska inicijativazabo-ljomkoordinacijomipovezivanjemmeđunarodnepaneuropskemladežiprimljenaveomadobro.Nasastankujedogovorenaužasuradnjai inter-netskaumreženostmladihradidije-ljenjaobavijestioaktivnostimapane-uropskemladežiteradiprisutnostiiprezentiranjuaktivnostiPaneurop-skeunijeipaneuropskihmladežinadruštvenimmrežama. NeposredanjerezultattogastvaranjeFacebookstranice“InternationalPan-Europe-anYouth”(https://www.facebook.com/IPEUYouth/), čiji su moderatoripredsjedniciipredstavnicisvihioleaktivnihmladeži paneuropskih or-ganizacijakojisekooridinirajupre-koposebneFacebookgrupe.Timeje

dodatnoutvrđenapodlogazabudućezajedničkeinicijativemladihPaneu-ropljanaizrazličitiheuropskihzema-lja.Jednaodnjihbilajeisastavljanjezajedničke izjave mladih Paneuro-pljana iz13 zemaljapovodompro-vokativnogasiječanjskogasrpskogavlakazaKosovskuMitrovicuteprotivpopratneratoborneretorikečelnihljudisrpskepolitike.

MladežHPEU jeorganiziralaisu-djelovalauorganizacijicijeloganizadogađanja u prostorijama HPEU tijekomgodine.Međunjimasekaozanimljivostodmahnapočetkuisti-čepredstavljanjedvijuznanstvenihmonografija članovanašeMladeži:Matka Globačnika (1. 12. 2016.) iLjudevitaFranaJežića(26. 1. 2017.).

Prva aktivnost u 2017.bilajeodr-žavanje Izborne skupštineMladežiHPEU 26.siječnjajerjetadašnjemuvodstvuMladežiistekaodvogodišnjimandat.NanovidvogodišnjimandatzapredsjednikajeizabranPavaoNu-jić,doksuzapotpredsjednikebiraniMislav Barišić (također blagajnik),LjudevitFranJežić(takođertajnik)iBrunoRukavina.UNadzorniodborimenovanisuAlenŽuškić,KatarinaKatavićiMatkoGlobačnik.Nakoniz-boraPredsjedništvaidrugihfunkcijaitijelaMladežiodržanajeraspravaoaktivnostimaiplanovimazaidućerazdobljeradaUdrugeiMladeži,tesuusvojeniosnovniciljeviinekolikokonkretnihprijedloga.

I ove je godine Mladež iHPEU nastavila suradnju s FakultetompolitičkihznanostiuZagrebu,tejeHPEU 24. travnjausvojimprosto-rijamaugostiladiplomskestudentepolitologijeusklopunjihovakolegijaMeđunarodneorganizacijepodvod-stvomprof.LidijeČehulićVukadino-vić.PotpredsjedniciMladežiHPEU MislavBarišić iLjudevitFran Ježićtom su prigodom priredili prezen-tacijuipredstavilizamisao,povijest

iuloguPaneuropskeunije iHPEU,nakon čega je predsjednik HPEU MislavJežićzasebnopozdraviostu-denteiprofesoricuteizložiokakoseizpaneuropskogapogledasmislomivrijednostimaispunjenosagledavapovijest20.stoljećaizahvaćajuiza-zovinovijegadoba, pogotovokroztripitanja:europskopitanjeisocijal-nopitanje,kojasukaodvaosnovnazaokupljalautemeljiteljaPEU grofa Coudenhove-Kalergija,tedanasnei-zbježnoekološkopitanje.Bilajeovo

Predstavljanja knjiga članova MPEU Ljudevita Frana Ježića i Matka Globačnika

Tribina sa diplomskim studentima politologije u sklopu njihova kolegija Međunarodne organizacije

63

Tribina “Šume u Hrvatskoj – dar i obaveza”

Tribina “Europsko-ruski odnosi”

drugauspješnoorganiziranaedukaci-jastudenatapolitologijenakonprve13. travnja 2016.

InicijativomMladežiuHPEU se je organiziralo nekoliko vrijednihtribina.Dana16.veljače2017. godi-neodržanajetribinapodnaslovom

“ŠumeuHrvatskoj – dar i obaveza”izlagačadr.sc.TomislavaDubravca.Nadan7.ožujka2017. godine orga-niziranajetribinapodnaslovom“Eu-ropsko-ruskiodnosi”nakojojsuizla-galidr.sc.LidijaČehulićVukadinović,profeso-ricanaFakultetupolitičkihznanostiuSveučilištauZagrebu, iBruno Rukavina, potpredsjed-nikMladeži.Doksu2. lipnja2017. go-dinepotpredsjednikMHPEU Bruno Rukavinazajednosasvojimkolegomi suradnikom Florijanom Bašićemizložilipredstudentimadiplomsko-gastudijaFakultetazapolitičkezna-nostiSveučilištauZagreburezultatesvojega istraživanjaostereotipimaomigrantimaimigrantskojkriziuEuropiod2015.godine,zakojesuuproteklojakademskojgodinidobiliirektorovu nagradu.

Svjesni velike uloge koju danasimaju društvene mreže za širenjeobavijesti,pogledaivrijednosti,ak-tivnosmoprisutniinaFacebook-u.Nastranici“MladežHrvatskePane-uropskeu-nije”(https://www.facebo-ok.com/MHPEU/) redovito objav-ljujemonajave,novosti i izvještajesdogađanjauorganizacijiHPEU ilipak aktualnih političkih i drugihdruštvenihikulturnihzbivanjakojasu zanimljiva u paneuropskoj per-spektivi. Također smo sudionici uuređivanjuiorganiziranjuFacebookstranice“InternationalPan-Europe-anYouth”(https://www.facebook.com/IPEUYouth/),nastalekao rezultatkoordinacijskogasastankame-đuna-rodnepaneuropskemladežiusklopukonferencijeuZagrebuulistopadu2016. godine.

Osimnavedenihsamostalnihaktiv-nostiMladežjesudjelovalaiusvimaktivnostima HPEU održanima uproteklomerazdoblju,kaoiuodrža-vanjumrežnestraniceHPEU.Mla-dežHPEU imalajepredstavnikenakonferenciji PEU BiHuBihaćuinaPaneuropskimdanimauNeustadtuuNjemačkoj.

Svoje aktivnosti u 2016. i 2017.

Mladež je obuhvatila programom“Izazovisuvremenogasvijetaimulti-kulturalnogadruštva–paneuropskiodgovormladih”zakojijeiu2016. i u 2017.dobilafinancijskupotporunajavnomenatječajuGradaZagrebazafinanciranjeprogra-maiprojekataudrugamladihizamlade.OsimvećprovedenihaktivnostiplaniprogramMla-dežiza2017.predviđaorgani-ziranjejoščetirijutribinauprosto-ru HPEU tesudjelovanjeuok-virupanelazamladeikoordinacijskogasastankamladežinameđunarodnojkonferenciji HPEU u Osijeku.

Pavao Nujić, Ljudevit Fran Ježić

64

ogranci HPeu

OGRANCIInicijativa

FraLukinozvonovraćenonasvojepovijesnomjestonaSokolovcu

— Požega

6. ožujka 2017.

F raLukinozvonokojejejoš1999.godineMaticahrvat-skapostavilanaobroncimaPožeškegorenaputupre-maSokolovcu,akojejeprijenekolikogodinaotuđeno,

danasjeponovnougledalosvjetlodana.Naime,Maticahr-vatska,podpokroviteljstvomHrvatskepaneuropskeunijeiGradaPožege,restauriralajeiponovnopostavilazvononanjegovopovijesnomjestoučastfraLukiIbrišimoviću,požeškomosloboditelju.-SviznatekolikojefraLukaznačajanzapovijestnašega

grada.Zvonojebiloukradenoidugoganijebilo,asada,zahvaljujućiHrvatskojpaneuropskojunijikojajeplatilarestauracijuzvona,vraćamogananjegovomjesto.NadamsedaćezvonojošdugozvonitizasveputnikenamjernikeiprolaznikekojićeproćiovomstazomnaputudoSoko-lovcaisjetitisenašegLuke–reklajeVesnaVlašić,pred-sjednicaMaticehrvatskeOgrankaPožega.

IspredHrvatskepaneuropskeunijesvojezadovoljstvorestauracijomipovratkomfraLukinazvona izrazio je

PavleBucić,predsjednikpožeškogogranka,ističućikakojeupravoovajčinpokazateljzalaganjazaeuropskuPožegu.Jer,kakokažeBucić,Požegaseodmahpooslobođenjuodturskeokupacijepriklonilaeuropskomzapadu,zahvalju-jućiponajprijefraLukiIbrišimovićuifranjevcima.-PožeškiogranakHrvatskepaneuropskeunije ističe

europejstvonašePožegekroznjezinupovijestpasvedodanas,dokpožeškiogranakMaticehrvatskekreiratoeu-ropejstvo.Maticanjeguje,čuvairazvijahrvatskiidentitet,aPaneuropskaunijaiznosiipodcrtavaeuropskiidentitetnašePožege–rekaojeBucić.

Program obilježavanja upotpunili su učenici požeš-keGimnazijeprigodnimtekstovimaicrticamaizživotaslavnogafraLuke,azvonojeblagosloviofraMijoHrman.PovratakfraLukinazvonaorganiziranjeusklopuDanaMaticehrvatskeiDanagradaPožege.

Izvor: www.pozega.hr

Predsjednica Matice hrvatske Ogranka Požega Vesna Vlašić i predsjednik Požeškoga ogranka HPEU Pavle Bucić

Prisutni požeški gimnazijalci i zainteresirana javnost

65

ogranci HPeu

Izvješće o gostovanju članova HPeu u Šopronu

Međunarodnakulturnasuradnja — Projekt Pri javljen na natječaju mveP 2017 . - udruga društava Pri jateljStva: kulturna i znanStvena Suradnja HPeu Sa društvima Pri jateljStva

8. lipnja 2017.

U četvrtak8.lipnja2017.članoviHrvatskepaneurop-skeunijedr.sc.HrvojkaMihanović-Salopek,članicaPredsjedništva HPEU;gđaRužicaŠpoljarić,tajnica

HPEU ig.JosipHorvatsudjelovalisunauzvratnomesu-sretuUdrugeGradišćanskihHrvatauŠopronuiKoljnofu(voditeljdr.FranjoPajrić)skulturnimprogramom.

PozdravnegovoreodržalisuMajaBučarizCentrazameđunarodne odnose Fakulteta društvenih znanosti,MargeritaJurkovičizPravnogcentrazaljudskapravauKopruteBoštjanŠefic,državnitajnikuslovenskomeMinistarstvuunutarnjihposlova.Moderatorokruglogastolabiojedr.LarisGaiser,predsjednikSlovenskogapa-neuropskogapokreta.

Uvodnuriječiprigodniprogramodržaojedr.FranjoPajrić,voditeljUdrugegradišćanskihHrvatauŠopronuiKoljnofuijedanodpredstavnikahrvatskemanjineuParla-mentuMađarske.Dr.sc.HrvojkaMihanović-Salopek,znan-stvenasavjetnicaZavodazapovijesthrvatskeknjiževnosti,kazalištaiglazbe(HAZU,Zagreb),predstavilajenajnovijuknjiguknjiževniceičlaniceHPEU i DHKprof.NevenkeNe-kićHrvatske heroine,Zagreb,2016.Upredavanjunaglasakjestavljennaistaknutehrvatskeintelektualkekojesuvažnezazajedničkahrvatskaimađarskapovijesnaiknjiževnopo-vijesnaistraživanja:KatarinaZrinska,JelenaZrinska,Bea-triceFrankopan(ženaIvanišaKorvina),DoraPejačevićidr.Autoricagđa.NevenkaNekićzbogzdravstvenihrazloganijemoglasudjelovatiupromocijiknjige.

NakonpredstavljanjaknjigeodržanojekraćeizlaganjeipredstavljanjecjelokupnogafilmskogprojektaDigitalno snimanje hrvatske mariološke baštinetejeodržanaprojek-cijaznanstveno-obrazovnogfilmaSisačka Majka milosrđa

(marijanska baština Sisačke biskupije),ukojemjeposebannaglasakstavljennapovijesneutvrdeZrinskihtestiho-veznamenitihpjesnikaivrijednalikovnadjela.UdrugaGradišćanskihHrvataizKoljnofaiŠopronaspremaseinaekskurzijupopodručjuBanovine,Pokupljaisisačkeokoli-ce,jersusačuvalisvijestdajejedandionjihovihpredakaupravoiztihkrajevaseliopredosmanskomnajezdomidošaonadanašnjepodručjeuMađarskuiAustriju,apoje-dinitzv.MoravskiHrvatiiuČešku.Predpunomdvoranomprogramjeprimljensdugotrajnimpljeskomtejeizraženaželjazanastavkomdobremeđusobnekulturneiprijatelj-skesuradnje.PrikazgostovanjabitćeobjavljenučasopisuUdrugeGradišćanskihHrvata.

Upetak9.lipnja2017.sviprisutničlanoviHPEU pri-sustvovalisudrugomuvažnomukulturnomuzbivanju:HrvatskicentarizBečausuradnjisaZnanstveniminsti-tutomGradišćanskihHrvata,Austrijskimdruštvomzakro-atistikuisHrvatskimštamparskimdruštvomizGradišćapodiglisuuaustrijskome(srednjegradišćanskome)mjestuDeutschkreutz(hrvatskiSvetiKriž,mađarskiKeresztur)dvojezičnukamenupločuhrvatskomupjesnikuGrguruMekiniću(GregoriusPythiraeus)ubivšemNadasdyjevudvorcu,asadadvorcuprof.A.Lehmdena.Pločajepodi-gnutaučast400.obljetniceMekinićevesmrtiumjestuDeutschkreutz,aMekinićjeautornajranijetiskanihhr-vatskihcrkvenihpjesamaprotestantskevjeroispovijesti,koje je objavio 1609.upravouSv.Križutj.Deutschkre-utzuutiskariImreFarkašazaHrvatenapodručjuGradišća.Nakonzavršetkasvečanosti(kojejesnimalaiaustrijskatelevizija)završilismogostovanjeiprijateljskiposjetza-jednicamaGradišćanskihHrvatauMađarskojiAustriji.

Dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek

66

ZANIMLJIVOSTI

Predstavljanje knjige

“Hellada i Indija” — miSlava jež ića

25. siječnja 2017.

NovaknjigaakademikaMislavaJežića“HelladaiIndija”,predstavljenausrijeduuZagrebu,zbirkajeznanstvenihraspravaukojimasetajistaknu-tiindologbaviporedbenofilozofijskimistraživanjima,uspostavljajući

paraleleizmeđuindijske,grčkeikineskemitskepredajekoječitakaozagonetkekojimaseizričeskrovitibožanskiporedakusvijetu.

KnjigajeobjavljenauizdanjunakladnikaŠkolskeknjigeiHrvatskogfilozof-skog društva.

NavažnosttogaizdanjauvodnojenapredstavljanjuuVelikojdvoraniŠkol-skeknjigeuMasarykovojuliciukazaopredsjednikNadzornogodboraŠkolskeknjigeAnteŽužul.

Podsjetiojekakouokriljutoganakladnikapostojibiblioteka‘Hrestomati-jafilozofije’,kojasadržavapovijesnipreglednajvažnijihfilozofskihrazdoblja,strujaimišljenjausvjetskojihrvatskojfilozofijiodantikedodanas.“Sadaćemozbrojitipametisknjigom‘HelladaiIndija’krenutiuvelikuediciju.

ObogatitćevasovaknjigaakademikaJežića,datćevamodređenukrepostdaprepoznatekolikonamjedanaspotrebankategoričkiimperativskojimseautorposebnobavi”,poručioje.

HrvojeJurićsOdsjekazafilozofijuFilozofskogfakultetauZagrebu,govorećiispredHrvatskogfilozofskogdruštva,ustvrdiojekakojeriječoknjizineupitnevrijednosti,neusporedivojsdrugimknjigamakojeseobjavljujuuHrvatskoj.“Unašemkulturnompodnebljunenedostajeizvrsnihfilologa,indologa,filo-

zofa,lingvista,kulturologaiteoretičaraknjiževnosti,alirijetkotkojesvetouistimah”,ocijeniojeJurić.“KnjigajeunikatnakaoštojeunikatanisamautorMislavJežić,marljiviipredaniarheologznanjaikulture”,kazaoje.

MislavJežić(1952.)profesorjenaOdsjekuzaindologijuidalekoistočnestudi-jeFilozofskogfakultetaSveučilištauZagrebuiredovitičlanHrvatskeakademije

D O G A Đ A N J A I Z V A N H P E U - e

67

zanimljivoSti

znanostiiumjetnosti(HAZU).Dosadjeobjaviotriautor-skeknjige,tepreko120znanstvenihistručnihčlanakaspodručjaindologije,filozofije,jezikoslovljaihrvatskihstudijauzemljiiinozemstvu.

Njegovisuglavniprinosiistraživanjaogenezivedskogapanteonaidijelovavedskogakorpusa,povijesno-filološ-kaanalizaslojevaupanišadskihtekstova,teizvoriiuspo-redniceustarojindijskojihelenskojfilozofiji.Dobitnikjenekolikoistaknutihnagradaipriznanja,međukojimaiordenaDaniceHrvatskeslikomRuđeraBoškovićazaza-slugeuznanosti.

Glavnijeurednikposljednjihsvezaka(IV.iV.)velikeedicijeHrvatskaiEuropauizdanjuHAZU iŠkolskeknjige.

FilozofijskiuviduustrojsvijetaPodnaslovljena“Poredbenofilozofijskerasprave”,Ježi-

ćevaknjiga“HelladaiIndija”obuhvaćeneradovedijeliutriskupinepovezaneporedbenofilozofijskimpristupom.

Prvainajvećaskupinaobuhvaćapetradovakojisebaveporedbamaizmeđuhelenskeiindijskefilozofije:omitu,epuifilozofiji;onajstarijimsvjedočanstvimaontologijeuIndijiiHelladiionjihovojsrodnosti;ostarodrevnomekozmološkomemodelusvemirakaoživogaiumnogabića;ometaforičkojuporabislikatočkaibojnihkolaupsihološ-komeimeditativnomenazivlju;ioeticikategoričkogimpe-rativaubudističkojibrahmanističkojpredajiinaZapadu.

Udrugojsuskupinidvaradakojasebavepredstavni-cimanekihmanjeproučavanihfilozofijskihusmjerenjauHrvatskoj, fenomenološkoga i egzistencijalističkoga,okrenutimasvjetskojfilozofiji–PavlomVuk-PavlovićemiČedomilomVeljačićem,ilipolitičko-etičkogausmjerenja,okrenutimaeuropskojkulturi–StjepanomRadićemiRi-chardomvonCoudenhove-Kalergijem.

Trećaskupinasadržidvijeraspravekojesebavenekimopćimporedbenofilozofijskimtemama,jednaodnosomizmeđufilozofijskogamišljenjaijezika–naprimjerimagrčkoga,latinskoga,njemačkoga,engleskogaihrvatskoga,adrugaodnosomizmeđurazličitihkulturnihkrugova–helenskoga,indijskoga,kineskogaieuropskoga,moder-nogaisuvremenoga,teznanstvenihparadigmakojesuseunjimarazvijaleistvaralesebiprimjerenezamislinao-brazbeiosobnogarazvojačovjeka.

Objašnjavajućikakojepočeouspostavljatiparaleleiz-međuindijskeigrčkemitskepredaje,Ježićjekazaodajeproučavajućivedskupoezijushvatiodaseništanetrebačitatikaopripovijestinegokaozagonetkekojimaseizričeskrovitibožanskiporedakusvijetu.“Kadsumisepočelikristaliziratiobrisiokakvimsetu

sadržajimaradi-okakvomuviduuustrojsvijeta,kreta-njenebeskihtijela,kruženjevoda,prisutnostbožanskoguovomesvijetu-ondasusestvorilepretpostavkedapoč-nemneštoodtogaprepoznavatiiugrčkojidrugimtradi-cijamakojesampostupnoupoznavao”,pojasnioje.

Knjigususfilozofskoga,klasičnofilološkogaiindološ-kogagledištapredstaviliprofesorisazagrebačkogFilozof-skogfakulteta,predstojnikKatedrezapovijestfilozofijenaOdsjekuzafilozofijuIgorMikecin,predstojnikKatedrezalatinskijezikiknjiževnostDarkoNovaković,iIvanAndrija-nić,pročelnikOdsjekazaindologijuidalekoistočnestudije.

Marina Mađerić

Izvor: http://www.sesvete-danas.hr/kultura/knjizevnost/predstavljena-knjiga-mislava-jezica-hellada-i-indija-487

68

zanimljivoSti

PREDSTAVLJANJE UDŽBENIKA

“Idealvladavinepuka”

— PaveBarišića

30. lipnja 2017.

PAVOBARIŠIĆJOŠUVIJEKVJERUJEUVLADAVINUPUKA

R ijetkesuknjigekojenaznan-stven, ali i popularan način,govore o demokraciji. Jedna

takva je Ideal vladavine puka – Uvod u filozofiju demokracije bivšega ministra obrazovanja i znanosti i glavnogatajnikaMeđunarodnepaneuropskeunijeprof.dr.PaveBarišića.

Isto tako je rijetkost da se na jed-noj promociji knjige, koja je, nijenevažnoreći,održanauprošlipetakupodneuŠkolskojknjiziuZagrebu,okupitolikbrojljudi,ameđunjimaiministarGoranMarić,VladimirŠeks,velikibrojpredstavnikasveučilišneiznanstvenezajednice.

ProrektorzagrebačkogaSveučili-šta,kojijeod1991. do 1992. bio i mi-nistarznanosti,prof.dr.AnteČovićkaopredstavljačoveknjigepomalojeiznenadionazočnesvojimobraća-

njem.“Dragivjerniciivjernice,obra-ćamvamsenaovajnačinjerjaovovišeshvaćamkaovjerskodogađanje,anekaoakademskiskup.Nijepriku-pljenodovoljnodokazadademokra-cijapostoji,pogotovouHrvatskoj,izato smomi tek vjernici demokra-cije”,poručiojeČovićdodavšidabiprikladnijinazivoveknjigebio“Ajmemajko,demokracije”.

Dr. Zdravko Radman, predsjed-nikHrvatskogafilozofskogadruštva,osvrćućisenaovuknjiguisamogaautora,kazaojedajeBarišićnavrlovještnačinspajaoantičkefilozofeinjihoveidejeodemokracijisasuvre-menošćupovlačećiparalelesideali-ma i stvarnim stanjem demokracije.

ProdekanicaFilozofskogafakultetauSplitudoc.dr.MaritaBrčićKuljišja-snojekazaladaje,iakonedijelipoli-tičkestavovesprof.Barišićem,stalauznjegakadasuga,dokjebioministar,napadalisasvihstrana.“Kadasupoče-linapadinanjegakaoministra,potpi-salasampeticijukojommuizražavampodršku,iakosumemnoginagovaralidatonečinim.No,isamasmatramdajeudemokracijivažnijebitičovjek,anediostranačkemašinerije.Upravotopoučavaprofesoruovojknjizi”,ista-knulajeprofesoricaBrčićKuljiš.“ProfesorBarišićuknjizipišeiopo-

stdemokraciji,odnosnoodobukojeobilježavajuPR službe,marketingtekorumpiranimedijikojiproizvode

kvazistvarnost. Barišićevo djelo usvakomeslučajupopunjavaprazninuiprivlačitćepozornostširejavnosti,itonesamouHrvatskoj”,zaključiojeusvojempredstavljanjuknjigeprof.dr.MislavKukočtakođersasplitsko-gaFilozofskogafakulteta.

DodatnojeneobičnobiloštosuseuglazbenomedijeluprogramaizvodilepjesmeLeonardaCohena,aBarišićjepojasniozaštojebašodabraonjegovepjesmezaovupromociju.“LeonardCohengovoriodemokraciji.Ikadaje1992.napisaopjesmu ‘Democracy‘,onjegovorioodolaskudemokracijenesamona istok,već iopovratkudemokracije u SAD.Demokracijajezanjegalaboratorijskipokus,svoje-vrsnieksperiment,nopritomenisubesmisleneborbeprotivbezvlađainereda”,istaknuojeBarišićdodavšidajeporukaoveknjigedajevladavi-napukaotvoreninedovršenproces.

“Vladavina puka nije trajno stanje,negopostupak.No,tajidealjeneštonajvrijednije–slobodazadjelovanjesvihgrađana.Svisu,dakle,pozvaniuslužbuopćegadobra.Ademokracijasepreporađauzpravednost,umjere-nostiskromnost”,zaključiojeautor.

Ovaknjige, zapravoudžbenik ti-skanjeunakladiHrvatskogafilozof-skogadruštvaiFilozofskogafakultetaSveučilištauSplitu.

Vanja Gavran

69

zanimljivoSti

Paneuropska pisma potpore ministru prof. dr. sc. Pavi Barišiću

Na Prijedlog za pokretanje pi-tanja povjerenja ministruznanostiiobrazovanjakojisu

potpisalipredsjedniciklubovaSDP-a,HNS-a i HSU-a,naorkestriranume-dijskuhajkunaMinistra,napolitičkuzlouporabuOdborazaetikuidrugena-pade,odgovorilajejoškrajemsiječnja2017.VladaRHsvojimočitovanjem,Rektorski zbor izjavom, SveučilišteuZagrebu,rektorSveučilištauSpli-tu,kaoinizprofesora,četiridekanaSveučilištauOsijekuizjavamaipismi-mapotpore,nizznanstvenikasvojimpojedinačnim izjavamaumedijima,zatim138članovahrvatskeakadem-ske zajednice zajedničkim pismompotpore,ukupnostotineprofesorainastavnikaizSplita,Osijeka,MostaraiZagrebaiprekostotinestudenataprof.BarišićaizSplitaiOsijekasvojimpi-smimapotpore,Klubhrvatskihhum-boldtovacaočitovanjem,imnogidrugi,areagiralajeiMeđunarodnapaneu-ropskaunijadvamapismimapotpo-rekojaovdjeobjavljujemo:pismommeđunarodnogapredsjednikaAlainaTerrenoireaipismomPredsjedništvameđunarodnePaneuropskeunije.

Fotografija sa sastanka Predsjedništva Međunarodne paneuropske unije, 5. travnja 2017. u Europskome parlamentu u Strasbourgu.

70

zanimljivoSti

AlainTerrenoire

Membrehonorairedel’AssembléenationaleetduParlementeuropéen

Présidentdel’Unionpaneuropéenneinternationale

Paris,le7février2017

MonsieurAndrejPlenkovićPrésidentduGouvernementdelaRépubliquedeCroatie

Monsieur le Président,

LorsquevousavezétédésignépourêtrelePrésidentduGouvernementdelaRépubliquecroate,aprèsvotresuccèsauxélectionslégislatives, jevousenaichaleureusementfélicité,aunomdel’ensembledesmembresdel’Unionpaneuropéenneetenmonnompersonnel.

Présente dans trente pays eu-ropéens,notreorganisationnongo-uvernementaleestlaplusanciennedes associationsmilitantpouruneEuropedeplusenplusunie.

C’est pourquoi, comme vous lesavez,nousavonsmené,depuisquevotrepaysarecouvrésonindépen-dance,uncombatpermanentpourquelaCroatierejoignel’Unioneuropéenne.

Auprès des gouvernements de l’Union, au sein duParlementeuropéenetauprèsdel’opinionpubliqueeu-ropéenne,nousavonsainsicontribuéàobtenircettejusteadhésion,devenueenfineffectivele1erjuillet2013.

Mais, nos démarches, nosmultiples conférences etcolloques,dans toute l’Europe,pour soutenir lacandi-daturedelaCroatie,n’auraientpaspurencontreruntelsuccès,sansleconcours,aussiprécieuxqu’indispensable,duprofesseurPavoBarišić,votreMinistredelaScienceetdel’Education.

Laqualitédesesinterventionsetsararecapacitéàcon-vaincresesinterlocuteursontétéunélémentdéterminantpourlesuccèsdenotrecampagneenfaveurdelaCroatiedansl’Unioneuropéenne.

Lorsque,àl’invitationduprofesseurPavoBarišić,nousavonsréuni,enmarged’uneconférencepaneuropéenne,notreConseildePrésidenceinternationalàSplit,nousavonspuconstatercombienlePrésidentdePaneuropeCroatieétaitrespectéetappréciédanslavilleetàlafa-cultéoùilétaitprofesseurdephilosophie.

Mais,depuisquelquessemaines,ilm’estrevenuqu’unecampagnedepresse,artificielleetdérisoire,estorchestréecontreleministredelaScienceetdel’Educationafin,àtra-

verslui,dedéstabiliserinjustementvotregouvernement.LesattaquesportéescontreleprofesseurBarišić,au-

tantquejepuisselescomprendre,sonttotalementdispro-portionnées,auregarddel’omissionqu’ilavait,delui-mê-me,rectifiée.

Toutscientifiquepeutoublierdeciteruneréférencemomentanémentetcelanecontesteenrienlavaleurdesontravailscientifique.

Faceàcettehonteusecabale,jetiens,aunomdesmem-bresdenotreConseildePrésidence,auquelappartientleprofesseurBarišić,etenmonnompersonnel,àvousassurerdenotrepleineconfianceetdenotrehauteestimepourvotreministredelaScienceetdel’Educationquifaithonneuràvotregouvernementetàsonpays.

Danslasituationactuelledel’Europe,oùnousassistonsàlamontéedesnational-populismes,venantdedroitecommedegauche,votre succèsauxélections,dans lerespectdesvaleursdeladémocratiesocialed’inspirationchrétienne,estpournombred’Européens,àlafoisunré-confort et un encouragement.

Enespérant,detoutcœur,queleprofesseurBarišićcon-tinuerad’apportersacompétenceetsaforcedeconvictionauservicedelaCroatie,auseindevotregouvernement,jevouspried’agréer,MonsieurlePrésident,l’expressiondematrèshauteconsidération.

71

zanimljivoSti

INTERNATIONAL PANEUROPEAN UNIONStrasbourg,February8,2017

GOVERNMENT OF REPUBLIC OF CROATIAMr.AndrejPlenković,President

CROATIAN PARLIAMENTMr.BožoPetrov,President

Dear Mr. Prime Minister Plenković,Dear Mr. President of the Parliament Petrov,

Impelledbyconstantattacksofcertainoppositionalpo-liticaloptionsandapartoftheCroatianmediaonministerPavoBarišić,asPaneuropeansweextendourfullsupportforhisworkandcareforthedevelopmentandpossiblebeneficialreformsoftheorganizationofscientificworkandeducationinCroatia.

MinisterBarišić,asaprovenCroatianpatriotandEu-ropean,untilrecentlythePresidentoftheCroatianPane-uropeanUnion,theSecretaryGeneraloftheInternationalPaneuropeanUnion,auniversityprofessor,andascientisthasprovenhimselfinallsegmentsofhiswork.

Questioninghiscompetenciesis,thus,morethanoutofplace,andthewayitisbeingdoneiscontrarytodemo-craticprinciplesandspeaksalotaboutthoseleadingthisuncannycampaignagainstministerBarišić.

Weparticularlycondemnthemedialynchagainsttheminister,especiallygiventhefactthatscientificanduni-versityinstitutionshaverejectedtheaccusationsofapo-ssibleplagiarism.WhatisreproachedtoministerBarišić,lookslikesuchanegligibleomissionthatcanhappentoanythoroughlyhonestperson,thattheopponentstoyourgovernmentneedmegaphonesandtirelessrepetitionstoblowitup.Happyisthegovernmentwhosemajorscandalissomethinglikeomissionofonenameinafootnoteofare-viewarticle(moreover,quicklycorrected)!Congratulations!

TodaytheEuropeanUnionandtheEuropeanideaarethreatenedbyanewemergingpopulismontheright,likeinFranceorGermany,orontheleft,likeinGreece.Thesepopulistsmovemassesbytheirpromisesandcriticismofthecurrentsituation,strivetocometopower,however,beingunabletosolvetheproblems,theyonlycreatenewones,andendangerwhathasbeenachieved.Exactlythishappenswiththedespicablecampaignledlargelybylef-tistpoliticiansandpublicpersons,butpartlyalsobyextre-merightists,againstministerBarišić.Bothofthemendan-gertheEuropeanprojectandtheconstructivepoliticsofthecentristsintheCroatiangovernment,likeyourselves,andlikeministerBarišić,whoareasignofhopeinthecu-rrentpoliticsofEuropeancountriesandEuropeanUnion.

Onceagain,weaskyou,Mr.PresidentoftheCroatianGovernment,andMr.PresidentoftheCroatianParliament,toprotectministerBarišić,andtosupporthimsothathemightcontinueworkingtogetherwithyouforthebenefitoftheCroatianstateandsociety,whichwillalsobenefitourEuropeasawhole.

Respectfully,

President of the International Paneuropean UnionAlainTerrenoire

Vice-president of the International Paneuropean Union and President of Croatian Paneuropean Union

MislavJežić

Member of Presidency of the International Paneuropean Union and President of Paneuropean Union of Germany

BerndPosselt

Member of Presidency of the International Paneuropean UnionJean-PaulPicaper

Member of Presidency of the International Paneuropean Union and Vice-President of Hungarian Paneuropean Union

AnnaGrünwald

Member of Presidency of the International Paneuropean Union and Secretary General of the Paneuropean Union of Germany

JohannesKijas

Member of Presidency of the International Paneuropean UnionAndrejLepavcov

President of the Paneuropean Union of Bosnia and HerzegovinaVanjaGavran

President of the Paneuropean Union of MontenegroGordanaĐurović

President of the Paneuropean Union of MacedoniaMarjanGjorcev

Honorary President of the Hungarian Paneuropean UnionGáborAndrássy

President of the Hungarian Paneuropean UnionBélaAba

Vice-president of the Hungarian Paneuropean UnionZoltánW-Nemessuri

72

in memoriam

IN MEMORIAM

MarkoVeselica (1936.—2017.)

Ove nas je godine 2017 ., 17 . veljače,napustio ugledni

članHrvatskepaneuropskeunijeMarkoVeselica, ista-

knutihrvatskiekonomistipolitičar,noprijesvegavelikčovjek.

RodiosejeuGlavicamakodSinja9.siječnja1936. godi-ne,uobiteljiizĆurlinaGlavice(GornjeGlavice).Kaodije-tepalogaborcaimaojepravonainvalidskidodatakpamujetopomoglokaostudentuzafinanciranjesmještajaiprehraneustudentskojmenzi.God.1959.diplomiraojenaEkonomskomfakultetuuZagrebu,gdjejeod1962. radiokaoasistent,a1967. doktorirao disertacijom Druš-tveno-ekonomska priroda odnosa između privrednog i obrazov-nog sistema u Jugoslaviji(1966).Uzvanjedocentaizabranje 1967.

HrvatskoproljećedočekaojekaozastupnikGradaZa-grebaudruštveno-političkomevijećuSavezneskupštine,biojevisokidužnosnikSavezasindikataHrvatske,biojeuGospodarskojkomisijiteuvrhuMaticehrvatske.MarkoVeselicabiojejedanodistaknutihsudionikaHrvatskogproljeća.Kakojeiznosiokritičkepolitičkeiekonomskestavove,bioje,zajednosaŠimomĐodanom,1971.izbačenizSKH jošprijesjedniceuKarađorđevu.Iznosioje,naime,podatkeotomedaHrvatskasudjelujeuformiranjuoko27%narodnogadohotkaJugoslavije,adaseunjuinvestirasvega 11%,ilidazarađujeoko50%jugoslavenskihdeviza,asudjelujeumeđunarodnimkreditimasvega6-8%.

Podoptužbomza“hrvatskinacionalizam”biojeuhićenodkomunističkihvlastiJugoslavijeiupolitičkomesud-skomepostupkuosuđenna11godinazatvora,noposlijemujekaznasmanjenana7,paopetproduženajerjedaointerviewzaDer SpiegeltejeukupnouzatvorimauSta-rojGradiškiiLepoglaviproveovišeod12godina.Služ-badržavnesigurnostiUDBA označilagajekaokolovođu“hrvatskekontrarevolucije”.ZavrijemeodržavanjakazneuStarojGradiški1976.AmnestyInternationalproglasi-lagaje“zatvorenikomsavjestiplanete”.Zbogtogaštojenajvišeodhrvatskihdisidenatarobijao,aistogaštojetopodnosiosvelikomčovječnošću,prozvalisuga“hrvatskimMandelom”.

Uistojjezatvorskojćelijibiosaserijskimubojicom,kojijebiobrigadiruzatvoruišefćelije.Veselicijebionadre-đeniuzatvorskojradionici,tapetariji.Idrugizatvorskibrigadirinadređeninjemuimalisuubojstvaudosjeu.Re-žimjetekriminalcevrbovaozazlostavljanjepolitičkihza-tvorenikaizaizvješćivanjeonjimaradipripremanjamate-rijalazanoveoptužbe.Nekisuizaglavili.ToštojeVeselicabioprevišepoznatiugledanuinozemstvuprodužilomuje

kaznu,alimujespasiloživot.Uzatvorujemnogočitao,aosobitoruskeklasikeDostojevskoga,TolstojaiSolženjicina.Takavjepotomušaouhrvatskupolitiku1990-ihgodina.

God.1989.biojejedanodosnivačaHrvatskedemokrat-skezajednice(HDZ),novećje1990.zajednosbratomVla-dimiromisIvanomGabelicomosnovaoHrvatskudemo-kratskustranku(HDS).UjedinjenjemHDS-aiHrvatskekršćanskedemokratskestranke(HKDS)stvorenajeHr-vatskakršćanskademokratskaunija(HKDU),aVeselicajebionjenprvipredsjednik(1992.–2001.).NalistiHKDU-a biojeizabranzazastupnikauHrvatskomsaboru(1995.–2000.).1995.godineodlikovanjeredomStjepanaRadića.

MarkojeVeselicaizašaoizzatvoraupolitikukaouvje-renikršćanintolstojevskihnazora.Unjegovojknjizi“Mojahrvatskasudbina”pišenpr.(str.64):“Prekopatnjevlasti-togbićamikorakpokorakizrađujemoosjetilno-duhovnesponedabismododirnuliopćupatnjusvijetaisržčovjeko-veboli.”,ilineštodalje(str.68):“Strastvenjaci,sebičnjaci,osjećajusenajboljekadsekupajuuludilusebičnostiiuži-taka,dokseistinskiduhovitakoosjećajusamoondakadaunajvećimdubinamasvogabićamogudoživjetiboldrugihbićaibolsvijetakaocjeline.Tekondamisao,umjetnostiznanostzaslužujunašedivljenje.”

TakvaćemoseMarkaVeseliceuvijeksjećatispoštova-njemiljubavlju.

neka su od njegoviH djela:

Politička ekonomija,EkonomskifakultetSveučilištauZa-grebu,Zagreb,1968.

Die Radikale Lösung der ungelösten kroatischen Frage: die Vo-raussetzung für eine Demokratisierung Jugoslawiens,K.-H.Aldag,Hamburg,1980.

The Croatian national question - Yugoslavia’s Achilles’ heel,Uni-tedPublishers,London,1980.

Zov savjesti iz hrvatskog Sibira,vl.naklada,Zagreb,1990.

S vjerom u Hrvatsku,vl.naklada,Zagreb,1994.

Moja hrvatska sudbina: uznički dnevnik i razmišljanja o temelj-nim problemima hrvatskog naroda i hrvatske države u hr-vatskom Sibiru,NakladnizavodMaticehrvatske,Zagreb,2003.

Uskrsnuće Republike Hrvatske od 1990. do Bljeska i Oluje 1995. godine,Graphis,Zagreb,2005.

73

in memoriam

JojaRicov (1929.-2017.)

čitano na sprovodu u kalima

Umro je naš prijateljJoja.

Ne kanim ispisatibio-bibliografijuJojeRicova(tkoželimožečitatinastra-nicama Društva hrvatskihknjiževnika),nezatojerbibiladosadna,negozatojerjeonbiodalekovišeodsve-ga toga. Kao i svaki čestit

čovjek.AJojabijašečestitčovjek.UJojismoimaliučitelja,tunekadauzvišenuriječiza-

nimanje,učiteljakojijegovorio,pisao,mislioiživiojed-no.UnjemuježivjelanjegovatežačkakrvmajkeJakice,JakeodrodaRakvin,unjemujemorezapljuskivalokajiććaćemuIve,raslesuunjemumaslinenjegovihrodnihKali,plavilosenebonadškrtomiljubljenomhrvatskomzemljom.Anajvišeodsvegaunjegovimježilamatekaojazikhrvatskikojimseznaopoigratikaomoždanitkouhrvatskojknjiževnostidvadesetogastoljeća.Jazik,kakobirekaopopMartinacgovorećioKrbavskojbitci,atoznačiijezikinarod.IkakoondaTurcinavališenajazikhrvatski,takosetonastavilosvedoJojinesmrti.Jazikkaokob,kaobol,kaotrpljenje,kaouzvišenidoživljaj,kaoljepota,kaotranscendencija,sakralnostimit,kaorananatijelunjego-veljubavniceHrvatske.

ZnaojeJojaidrugejeziketeulaziodubokoukrvotoktalijanskogaifrancuskoga,dobionagradezasvojdopri-nostimkulturamaipojaviosenascenivelikeEuropekaodostojnipartner,dapačeborac,prgaviznalac,punkrikaigrčakadjetrebaloupozoritinakrvavenasrtajeunjegovojdomaji.ZavapiojeuGenovi1992. “Fare tardi e meno di nonfare!”(Kasno učiniti manje je od ne učiniti! )mislećinaspaljenuirazorenuHrvatsku.JerJojabijašečestitčovjek.

TojistojEuropikojojseobratiouputiojenizstrašnihbuntovnihstihovairedovitoihrecitiraoonimnenadmaš-nimglumačkimdaromiosobitimjezičnimbravuramadajepodsjetinamračnezločineihladnutišinuukojojjegle-dalaslomnjegovedomovinepodrugiputa.PamtiojeionobombardiranjeZadraponarudžbipartizanskogamogula,poslijekojeganijebiloničegaosimruševina.Pamtiojeipo-niženjaodstranetalijanskihvlastiprijetoga,izbacivanjeizškole,njemačkikoncentracijskilogorMusapstan,gdjeje1944.kaopetnaestogodišnjakproveoturobnedaneurezu-jućiprstimauprašiniiliblatusvojeprvecrtežezabudućeskulpture.Većsubiliunjegovojimaginacijipohranjenisti-hovi,proze,drame,likovniprikazi,bilajepohranjenažeđzaznanjemidosegnućemsvijeta:obletjetćekasnijeItaliju,Belgiju,Njemačku,Australiju,Švedsku,SAD,Kanadu.NaćićeMoliškeHrvate,slušatizanesenonjihovarhaičnigovorsačuvanodšesnaestogastoljeća,govoritipunimsrcemonu

njegovuomiljenu“mili moji”.Iskrenoseradovao,jerJojajebiočestitčovjek.

Štolijesvestigaonapisati,naslikati,složitiuantolo-gije,studiratiuItalijiiFrancuskoj,poučavatinavisokimučilištimaItalije,bavitiseverbotonalnommetodomzarehabilitacijuslušnooštećenih!Jerionitrebajujezikkaokorijenbića,kaoidentitetskuosnovicunakojojpočivasva-kaljudskazajednica.

MladacJojazajednosTinomUjevićemobjavljujeveć1954.poezijuuzbirci“Jesenas i danas”iodtadagolemibrojraznorodnihdjeladabiposljednjaknjigaobjavljena2016. zatvorilačudesniobujaminaslovaivrstauknjiževnomeiumjetničkomepodručju.ObjavilojujeDruštvohrvatskihknjiževnikapovodom85.rođendana:“Mirotvorac kosmosa”,izborizdesetzbirkipoezije.OnikojisuučinilitajizboruočilisuJojinumitskuborbuzahrvatskepravice,protivzlogapovijesnogausuda,nepravdekojejepjesnikdoživ-ljavaonesamokaoosobne,negokaonarodnosne.Inisutobilesamolamentacijeiinkantacije,ne,tosubiledubokeiotvorenerane,polemičkeinvektivekrozoštristihpoputrapirazabodenogaučelo,tugovankeiironijskeparodije,zazivibaladaisnohvaticasveodtamnihstoljećadodanas.

Ostalisuusvakomestihuskrivenistrahinadaprilikomdvajunjegovihuhićenja:jednomodnacista,drugiputaodkomunista.TimeseuvrstioumučeničkukolonuHrvata,jerJojajebiočestitčovjek.

Došlisuponjega17.srpnja1959.,uhitiligaizatočilinajprijeuSavskoj60.Stavilisumulisičinenarukekaozlikovcu,aonsezahvalionalijepimnarukvicama.Ondasuga 26.studenogaistegodineprebacilibezpresudeulogornaotokuGrguru.AliJojajeprevodioipoznavaomnogočasnihljudi,nosamosejedanzauzeozanjega:SalvatoreQuasimodo.Nobelovac.PiševelikommoguluuBeogradioslobađaJojuRicova.Zbiloseto19. travnja 1961.NjegovisudrugoviulogoruostajudosmrtivezaniuspomenamazaJojuRicova,sosobitimsepijetetomsjećajujednidrugih.

MigasesjećamoizDruštvasv.Jeronima,DHK,Hrvatskepaneuropskeunije,Društvahrvatskihpolitičkihzatvoreni-ka,sjećamosenjegovepotrebedaneštolijepoidobrokažezasvakogatkotozaslužuje.JerJojajebiočastančovjek.

Nekolikodanaprijesmrtipohodilismoprijateljaiuči-teljaJoju.UsvojeimeiuimenečujnogaDHK .OvogaputaopetsmoreklionoistoštojeJojasvojedobnouzviknuonadposteljomsvogasupatnikaZlatkaTomičića:MilinašJoja,pozdravljatetvojanajdražamuza–Hrvatska!BognekatečuvaipoložirukunaTvojumudruičestituglavu,aondjetečekajusvitvojimili.

IbilojekaoštojenapisaonjegovprijateljSalvatoreapreveonahrvatskiJojaRicov:“Svatko stoji sam na srcu ze-mlje, a večer već je tu…”

Nevenka Nekić

74

in memoriam

VišnjaSeverSiglhuber (1923.—2016.)

U 93.godinipreminulajepoznatakulturnadjelatnica,povjesničar-kaumjetnostiVišnjaSeverSigl-

huber, članica Hrvatske paneuropskeunije.

Rođena je1923. godineuPopovači.IzpoznatejeobiteljiSever,majkeZor-ke,slikaricetebrižneučuvanjuznačajkimoslavačkenarodnenošnjeiotcaJosipaSevera,gospodarstvenikaiaktivnogčla-na HSS-a.ObiteljjeposlijeDrugogasvjet-skogarataosjetilasurovostkažnjavanjapolitičkihneistomišljenika,posebnoViš-

njavišegodišnjimlogoraškimživotom.NakonizlaskaizzatvoraobiteljsepreseljavauZagreb,aVišnjazavršavastudijnaFilozofskomefakul-tetu,gdje1965.magistriranaOdsjekuzapovijestumjetnosti.Paralelnosaznanstvenimradom,baviseslikanjemipišestihove.

SvojestvaralaštvonajvećimdijelomposvetilajerodnojMoslavini.Dragocjenajenjezinabliskasuradnjaskulturnimsubjektimazavičaja:MuzejomMoslavineizKutineiOgrankomMaticehrvatskeuKutiniiPopovači.Poticateljicajeokupljanjasklonihlikovnomustvaralaštvuuokvirupopovačkogamoslavačkogalikovnogakruga.SurađujućisvlastimajedinicelokalnesamoupraveosobitojesasestromRužicomdonacijamazavičajnomzbirkomusredištuPopovačeobogatilaspomennabogatuprošlosttogagradaiMoslavine.

Izvor: http://www.kutina.in/preminula-visnja-sever/

IN MEMORIAM

Stjepan Herceg

(1939.-2016.)

Napustio nas je naš član, ugledni odvjet-nik i državni odvjet-nik (1992.-1993.) Stjepan Herceg.

79

bilješke

HRVATSKAPANEUROPSKAUNIJA (HPEU)nevladinajeudrugaosnovana 1991.godine.DjelujeuZagrebuidesetakgradovaHrvatske.

Organizirapolitičke,gospodarske,kulturneiznanstvenetribine,izložbe,koncerte,terazličitaglazbena,filmskaidrugadogađanja.

UzpotporuVladeRepublikeHrvatske,Ministarstvavanjskihieu-ropskihposlovaRH ,kaoidrugihministarstava,županijaigradovaRepublikeHrvatske,HPEU organizirameđunarodnekonferencijeisjednicepredsjedništvaMeđunarodnepaneuropskeunije.Aktivnostjojjeprvenstvenousmjerenaizgradnjislobodneipravednezajedniceeuropskihnarodanapaneuropskimnačelima.

NAČELA PANEUROPSKE UNIJE

Jedinstvo Europe:

Europskinarodiizemljedijelezajedničkupovijestizajedničkonaslje-đe.Stoganjihovoujedinjenjenijesamoapstraktnizadatakzapolitičkuigospodarskubudućnost,negoipovratakprirodnomikulturološkomnizuzajednicaodobitelji,zavičaja,narodaikulturnogakrugadočo-vječanstvaisvijeta.Poštovanjetogaprirodnoganizakrugovaukojimačovjekostvarujesvojuosobnostposljedicajepoštovanjatotalitetateosobnosti,aupolitičkojorganizacijizajednicaonoseizražujekroz:

Načelo supsidijarnosti:

Štosegodmožeriješitinarazinielementarnezajednice,bližečovjeku,netrebarješavatinavišimrazinama.Naravno,uvijekostajemnogoregionalnih,nacionalnihiliglobalnihpitanjakojasenemogurješavatinanižimrazinamatesvakoodnjihtrebarješavatinanajnižojrazinikojagaobuhvaća.Izmeđunarodaičovječanstvapostojeikulturnikrugovikojimatakođerpripadabitandiočovjekovaodređenja.Europ-skikulturnikrugpočivanazajedničkomnasljeđu,kojesekrilaticommoženazvati:

Grčka mudrost, rimsko pravo, kršćanska vjera:

PaneuropskaseunijazalažezaujedinjenjeEurope.Pritomsepredu-vjetimasmatraočuvanjetogazajedničkoganasljeđakaoisvihkul-turnihposebnostipojedinihnaroda,zemaljailikrajeva,kaoštojeiprirodnozakontinentkojinijenastaonaglimnaseljavanjemimiješa-njem,negodugomkristalizacijomkultura,posebnihinačicaeuropskekulture.GrčkajeEuropinamrladuhovneobzorefilozofijeidruštvenevrjednotedemokracije.Rimjeutemeljiopravnudržavu.AkršćanstvojenanovoudahnulodušuEuropi.

PETAK, 20. LISTOPADA Svečana dvorana Filozofskoga fakulteta

Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, Lorenza Jägera 9, 31000 Osijek

16.00 – 17.00 Registracija sudionikaa 17.00 – 19.00 Svečanootvaranjeipozdravneriječi 18.45 – 20.00 Europska unija, Hrvatska i

schengenska Europa 20.30 - 23.00 PrijamkodgradonačelnikaGrada

Osijekaivečera

SUBOTA, 21. LISTOPADA

09.00 – 10.30 Pogled Mladeži na povijest i budućnost Europe

10.30 – 11.00 Stankazakavu 11.00 – 13.00 20. stoljeće, paneuropski pokret

i odgovor na suvremene izazove pred Europom

13.00 – 14.30 Objed

14.30 – 17.00 20. stoljeće, paneuropski pokret, Europska unija i jugoistočna Europa

17.00 – 17.30 Završnaraspravaideklaracija

17.30–20.00 IzletuĐakovo,posjetDržavnojergeliirazgledavanjeKatedrale

20.30 – 23.00 PrijamkodgradonačelnikaGradaĐakovaivečerauzglazbeniprogram

NEDJELJA, 22. LISTOPADA

09.00 – 10.30 GlavnaskupštinaMeđunarodnepaneuropskeunije

10.30 – 11.00 PredsjedništvoMeđunarodnepaneuropskeunije

Koordinacijskisastanakmeđunarodnepaneuropskemladeži

11.30 – 12.30 RazgledavanjeisvetamisauOsječkojkonkatedrali

12.30 Svršetakprograma

GLA

SPANEU

ROPE b

ro

j 32

Međunarodna konferencija

HRVATSKE PANEUROPSKE UNIJE u suorganizaciji s

MEĐUNARODNOM PANEUROPSKOM UNIJOM

Raspadcarstava – totalitarniporetci – Drugisvjetskirat – stvaranje Europske unije i schengenske Europe

Osijek, 20.– 22. listopada 2017.SIMULTANIPRIJEVOD :HRVATSKI – ENGLESKI

Documents

PANEUROPE PANEUR PE...Integracija ili dezintegracija Europske Unije – paneuropski odgovor i perspektive integracije u Jugoistočnoj Europi četvrt stoljeća poslije Zagreb, 21.—23