Papa Franjo u Sarajevu, na Koevu 6. lipnja 2015. Poruke iz ''europskog Jeruzalema''

Draga brao i sestre, u biblijskim itanjima koja smo posluali odjeknula je vie puta rije mir. Uistinu, snana proroanska rije! Mir je Boji dar, Boji plan za ovjeanstvo, povijest i sve stvoreno. To je plan koji uvijek nailazi na protivljenja ovjeka i zloga. Tako i u naemu vremenu tenja za mirom i trud oko njegovog postizanja sukobljavaju se s injenicom da se u svijetu trenutno vode toliki oruani sukobi. To je jedna vrsta treega svjetskog rata, koji se vodi u dijelovima te se, u kontekstu globalne komunikacije, doivlj ava prava ratna klima.

Usred ove ratne klime, poput suneve zrake koja prodire kroz oblake odzvanja Isusova rije: ''Blago mirotvorcima'' (Mt 5,9). Ne kae ''blaeni propovjednici mira'': svatko je sposoban govoriti o njemu, ak na licemjeran i laan nain. On veli: ''Blago miro-tvorcima'', to jest, onima koji ga tvore, stvaraju. Stvarati mir svojevrsno je umijee: zahtijeva se strast, strpljivost, iskustvo, postojanost. Blaeni koji siju mir svojim svagdanjim radom, s gestama sluenja, bratstva, dijaloga, milosra Upravo e se ovi ''sinovima Bojim zvati''. Stvarati mir je posao koji se neumorno ostvaruje svakoga dana, korak po korak.

''Zaodjenite se u milosrdno srce, dobrostivost, poniznost, blagost, strpljivost te podnosite jedni druge pratajui si, ako tko ima protiv koga kakvu pritubu! Kao to je Gospodin vama oprostio, tako i vi!''(Kol 3, 12-13). Molimo po zagovoru Blaene Djevice Marije milost da imamo jednostavno srce, puno strpljivosti, elje i zalaganja za pravednost.

Nezaboravni dan za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu dan koji je uinio Gospodin!

Glavni grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo sa svojim nogometnim stadionom na Koevu, pamtit e taj nezaboravni dan kad je nasljednik svetog Petra iz Rina, papa Franjo doao u jednodnevni pohod. U zranoj luci doekali su ga vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Pulji, apostolski nuncij u BiH nadbiskup Luigi Pezzuto i lan Predsjednitva BiH iz reda hrvatskog naroda dr. Dragan ovi. U pratnji pape Franje su, uz dravnog tajnika kardinala Pietra Parolina, jo dvojica kardinala: Jean Louis Tauran i Kurt Koch, predstojnici Vijea za meureligijski dijalog i Vijea za jedinstvo krana. U izaslanstvu BiH na doeku u zranoj luci bila je i veleposlanica Bosne i Hercegovine u Vatikanu Slavica Karai, predsjednik Federacije BiH Marinko avara, premijer Federacije BiH Fadil Novali, predsjednica Ustavnog suda F BiH Kata Senjak, premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konakovi, gradonaelnik Sarajeva Ivo Komi. Na sveanosti doeka bio je i vojnik sa zastavom i jedinica Oruanih snaga BiH. Papu je u zranoj luci doekalo i oko 150 djece odjevene u narodne nonje naroda i krajeva Bosne i Hercegovine, u organizaciji HKD Napredak.

U koncelebraciji s papom Franjom na Misi na Olimpijskom stadionu Koevo je pet kardinala, 35 (nad)biskupa, te vie od sedamsto sveenika. Uz domaina kardinala Vinka Puljia, nazoni su i kardinali Pietro Parolin, Jean-Louis Tauran, Kurt Koch i Josip Bozani. Uz kardinale tu su i apostolski nuncij u BiH Luigi Pezzuto, te nadbiskupi Giovanni Angelo Becciu, elimir Pulji, Ivan Devi, Marin Barii, uro Hrani, Stanislav Zore i Stanislav Hoevar, te nadbiskup u miru Marin Sraki, kao i biskupi Franjo Komarica, Ratko Peri, Tomo Vuki, Mate Uzini, Antun kvorevi, Janos Penzes, ura Dudar, Nikola Keki, Juraj Jezerinac, Josip Mrzljak, Vjekoslav Huzjak, Makarios Tewfik, Egidije ivkovi, Ladislav Nemet, Ante Ivas, Vlado Koi, Mile Bogovi, Ivica Petanjak, Kiro Stojanov, uro Gaparovi, Draen Kutlea, Jurij Bizjak i Metod Pirih, te pomoni biskupi Pero Sudar, Marko Semren i Thomas Lhr. Meu vie od sedamsto sveenika su i provincijali fra Lovro Gavran OFM, fra Miljenko teko, OFM, o. Ante Gavri OP, o. Ante Tustonji, SJ, .

Zdrueni zbor koji ini 1650 pjevaa lanova 18 zborova s podruja Vrhbosanske nadbiskupije, 15 iz Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, 10 iz Banjaluke biskupije, devet zborova iz Hrvatske izvode VIII. koralnu, ''Aneosku" misu. Ravnatelj liturgijskog pjevanja i zborovoa je vl. Marko Stanui. Pratnja je puhaki orkestar Oruanih snaga BiH iji je voditelj pukovnik Tomo Suec a za orguljama je Danijel ontar.

Nadbiskup Vrhbosanski, kard. Vinko Pulji zahvaljuje papi Franji u ime svih nazonih

Sveti Oe!

Hvala vam na Vaoj prisut-nosti danas meu nama. Hvala vam na molitvi s nama i za nas. Hvala vam na pastir-skoj rijei koju ste nam uputili. U ime svih nas ovdje okupljenih: kardinala, biskupa sveenika, redovnika i redov-nica i svih vjernika katolika i latinskog i istonog obreda, ali i u ime ovdje nazonih predstavnika vlasti i predstav-nika raznih razina drutva i svih ljudi dobre volje, najsrdanije Vas pozdravljam i najiskrenije Vam zahvalju-jem. S Vaom molitvom uje-dinili smo svoje glasove ne samo mi na ovom stadionu nego i tisue onih koji nas prate putem medija.

Uvjeren sam da nisu molili samo katolici nego i svi drugi, svatko na svoj nain, a dobrim eljama ujedinili su se i oni koji sebe ne smatraju vjernicima. Hvala medijima to su se danas stavili u slubu dobra. Ova zemlja Bosna i Hercegovina je u prolom stoljeu pretrpjela strane ratove i reime. Sva je izranjena i optereena. Katolika Crkva na ovim prostorima je prepolovljena. Sa alou konstatiramo da nas je svakim danom sve manje. Vaa oinska rije, pastirska molitva i snana vjerodo-stojna prisutnost daju nam snagu ivjeti ovdje i s drugima raditi na izgradnji mira i dijaloga u ovoj zemlji. Ako nas je Bog u ovoj zemlji pozvao u ivot i od cijele kugle zemaljske izabrao da nam ba ovdje udahne dah ivota, zar da tu zemlju ne volimo? Zar da se bojimo tu ivjeti, ako je Bog s nama i ako smo mi s Bogom? Ako Bog daje da se rodimo kao razliiti, zar da se te razliitosti bojimo?

U ime lanova BK BiH, ali i u ime, posebno drage i blize HBK i biskupa susjednih zemalja te u svoje ime elim rei, ovaj dan i dogaaj snana su potpora za nas pastire i vjernike ove zemlje. Brojni su hodoasnici doli vidjeti, uti, doivjeti i osnaiti se da smjelo i odvano ive i grade mir i dijalog. - Ovdje je nae stoljetno korijenje. Kroz povijest smo proivljavali razne valove progona, muenitva i nepravdi kao i mnogi drugi. Zahvaljujui hrabroj vjeri naih predaka i njegovanju vjere u obiteljima, opstali smo do danas. Vai predasnici na Petrovoj stolici imali su osjeaja za nae patnje i sluha za nae vapaje. I Vama, Sveti Oe, od srca zahvaljujemo na razumijevanju za ovu zemlju i za sve narode i za sve ljude u njoj, a posebno za katolike koji su najveim dijelom Hrvati. Vaa prisutnost nas hrabri. U isto vrijeme to je poruka svijetu da elimo biti ono to jesmo i opstati s drugima i drugaijima na svojoj rodnoj grudi, otvoreni graditi budunost ove zemlje na temeljima jednakih prava i sloboda. Ova Crkva je iznjedrila brojne muenike i hrabre svjedoke vjere. Sveti Oe, ponesite nas u svom pastirskom srcu. Blagoslovite nas i neka nas taj apostolski blagoslov krijepi i jaa u naem poslanju na ovim prostorima i u ovim vremenima.

Na susretu duhovnih zvanja u katedrali (6. lipnja 2015. u 16 sati). Svjedoanstva iz rata.

Svjedoenje banjolukog sveenika don Zvonimira Matijevia

Sveti Oe! Zovem se Zvonimir Matijevi. Sveenik sam Banjoluke biskupije. Roen sam 1955. godine u Banjoj Luci. Otac mi je umro kada sam imao 11 dana. Nemam brae, a jedina sestra umrla je sasvim iznenada kada je imala 17 godina. Tako sam ostao sam sa svojom majkom. Nakon svrenog pravnog fakulteta u Banjoj Luci, odluio sam postati sveenik. Za sveenika sam zareen 1987. godine u Banjoj Luci. 24. 02. 1992. ubijen je moj ugledni upljanin dr. Alojzije Kelava, specijalist djeje medicine, koji je bio potpuno neduan. Mnogi su mi govorili da trebam otii. Meutim, nisam htio pobjei i ostaviti svoje upljane u takvoj opasnosti.

Na Cvjetnu nedjelju, 12. travnja 1992. nakon Mise vojnici su me uhitili i odvezli u grad Knin u susjednu Hrvatsku. Vie puta su me tukli sve dok ne bih pao u nesvijest od boli. Traili su od mene da na televiziji javno kaem da sam ratni zloinac; da su katoliki sveenici zloinci i da odgajaju zloince. Kada su se uvjerili da u radije umrijeti nego rei takvu la, doveli su me pred vojnog zapovjednika. Hodao sam tekom mukom. Policijske lisice su mi se toliko usjekle u ruke da i sada nosim te tragove. Zapovjedniku je bilo jasno da neu jo dugo izdrati. Napokon su odluili prebaciti me u bolnicu u vrlo tekom stanju. Tijekom 26 dana boravka u bolnici u Kninu oporavio sam se toliko da su me, na molbu biskupa, mogli razmijeniti kao ratnog zarobljenika. Nakon toga oporavljao sam se jo dva tjedna u bolnici u Splitu. Neka Bog blagoslovi sve one koji su mi pomogli da danas budem iv.

Sveti Oe! Hvala Vam to ste doli donijeti utjehu meni i puno veem broju onih, koji su patili i pate vie od mene. Uvjeren sam da je Va dolazak i Vaa rije melem na rane mnogima u ovoj zemlji. Hvala Vam i zato to ste doli probuditi klicu dobra u srcima mnogih, koji su inili zlo. Neka Va dolazak, Vaa molitva i Vaa rije pokrene i svakoga od njih da ini dobro

Sveti Oe! Crkva mi je povjerila sveeniki red. Raduje me to sam sveenik Katolike Crkve. Drago mi je to stojim pred Vama kao Va sveenik.

Ja, sveenik Zvonimir, od srca opratam svima koji su mi nanijeli boli i molim za njih, da im milosrdni Bog oprosti i da se obrate na put dobra.

Hvala Vam to ste doli u nau zemlju i u na glavni grad da po mom svjedoenju ujete tisue svjedoenja osoba koje su patile, ali osoba koje ne gube nadu jer vrsto vjeruju u Boga, vrsto vjeruju u pobjedu dobra nad zlim. Blagoslovite sve nas, Sveti Oe!

Sveti Otac je nakon ovog potresnog svjedoenja ustao, priao don Zvonimiru, zagrlio ga i poljubio, te zamolio neka ga blagoslovi. Dirljivo, oinski i na pouku svima koji su pratili ovo svjedoenje. Don Zvonimiru e taj blagoslovljeni susret ostati trajno upisan u srcu i pameti.

Svjedoanstvo fra Joze Pukaria

Dragi na, Sveti Oe, papa Franjo!

Neizmjerno sam zahvalan Bogu to mi je dao ovu blagoslovljenu prigodu to danas stojim pred Vama. Dopustite da Vam se ukratko predstavim: ja sam fra Jozo Pukari, sveenik franjevac, lan franjevake provincije Bosne Srebrene.

Rat me zatekao na slubi upnika u upi Hrvatska Tiina kod Bosanskog amca, u Bosanskoj Posavini. Naoruani srpski policajci doli su 14. svibnja 1992. u upnu kuu i odveli me u logor, zajedno s mnogim mojim upljanima, iako nismo nizato bili krivi. upa je ostala bez stanovnika, a veina kua je unitena.

U 40. godini svoga ivota u logoru sam proveo etiri mjeseca. ivjeli smo u neljudskim uvjetima! Cijelo vrijeme bili smo uglavnom gladni i edni; sve te dane i noi ivjeli smo bez ikakve higijene, bez pranja, brijanja i ianja, svakodnevno maltretirani, fiziki udarani i mueni raznim predmetima, rukama i nogama... Od batinanja slomljena su mi, izmeu ostaloga, i tri rebra. Pred Vama ponizno priznajem da sam jednom poelio da smrt uini kraj mojim mukama. Siguran sam da nijedan ovjek to ne bi mogao izdrati sam bez pomoi drugih ljudi, a pogotovo ne bez Boje pomoi! Meni osobno Bog je poslao pomo i u hrani preko dobre ene Fatime, muslimanke i njezine obitelji, koja sada ivi u Americi! Sveti Oe! Zahvalan sam Bogu posebno za ovaj ''viak'' ivota nakon logora. Osobito sam zahvalan Gospodinu to me nijednog trenutka nije zahvatila mrnja prema mojim muiteljima. Oprostio sam im jer nas Isus poziva na pratanje; pratanju su me uili moji roditelji, sveenici i sestre, uitelji i odgojitelji. Nakon tekog ratnog iskustva mogu skupa sa sv. papom Ivanom Pavlom II. i ja zavapiti: Nikada vie rata!

Svjedoenje sestre Ljubice ekerija iz Drube Keri Boje Ljubavi

Sveti Oe! Zovem se sestra Ljubica ekerija ipripadam Drubi sestara Keri Boje ljubavi. Do poetka rata sestre su djelovale oko pedeset godina u dravnom Domu starih i nemonih osoba u Travniku. Kad se rat rasplamsao u Bosni i Hercegovini pojavili su se strani ratnici iz raznih arapskih zemalja Bliskog istoka. Na svetu Tereziju Avilsku, 15. listopada 1993., oko jedanaest sati prije podne u travniku upnu kuu, u kojoj sam pripremala ruak za svee-nike, upala su petorica naoruanih stranih ratnika. Prisilili su me uz fiziku prisilu popeti se na kamion. U kamionu je ve bio bolesni travniki upnik vl. Vinko Vidakovi i tri djelatnika upnog Caritasa.

Redovnikom odjeom, koju sam imala na sebi vezali su mi oi, a drugima su to uinili uz pomo njihove odjee. Nismo smjeli znati kuda nas voze. Uzeli li su sve stvari to smo imali u depovima. Kod mene su nali krunicu i kljueve od kue. Od upnika vl. Vinka traili su da nogama pogazi moju krunicu. upnik to nije htio uiniti. Otrei sablje prijetili su kako e mene zaklati ako upnik ne pogazi krunicu. Kazala sam: ''upnie, neka me zakolju, ali Vi nemojte gaziti nau svetinju!'' Poslije brojnih nasrtaja i urlikanja ostavili su nas na kratko same. Pokupila sam ostatke potrgane krunice. Noktom sam poderala duek na krevetu i sakrila zrnca krunice. Boga sam molila za snagu. Jedan od domaih ratnika vukao me za vrat i udarao. U tim trenucima upnik vl. Vinko Vidakovi potiho nas je ohrabrio rijeima: ''Ne bojte se, dao sam Vam svima odrjeenje, moemo mirno umrijeti!'' Te upnikove rijei bile su meni i drugima velika utjeha. Opet je slijedilo premlaivanje. U tom trenutku osjetila sam cijev puke na svome elu. Jedan od njih traio je od mene da priznam kako je islam najjaa vjera. Mislila sam da e me strijeljati. Slijedio je put oslobaanja i povratka u Travnik i u samostan. Ula sam u samostan u osam sati na veer. Sestre su me ekale plaui i molei u kapelici svetog Leopolda Mandia.

Sveti Oe! Hvala Vam za dolazak da nas sve ohrabrite i uvrstite u vjeri i u naem zvanju i poslanju. Svima sam sve opro-stila. Koliko god su muitelji bili grubi, Boja snaga i milost bili su na mojoj strani. Bogu hvala! Hvala Vam, Sveti Oe!

Sveti Otac je nakon potresnog svjedoenja fra Joze i asne sestre Ljubice ustao, priao im, zagrlio ih i poljubio. Doista dirljivo, oinski i na pouku svima koji su pratili ova svjedoanstva iz nedavnog rata. Fra Jozo nee nikada zaboraviti blagoslov koji je primio kad mu je papa Franjo poljubio posveenu ruku. I sestri Ljubici ostat e trajno upisan u srcu i pameti srdani susret sa Svetim Ocem u sarajevskoj katedrali.

Papa Franjo: Crkva vas eli kao svjedoke kria Kristova

Papa Franjo je nakon sasluanih svjedoenja, ostavio je svoj unaprijed spremljen govor kod kardinala Puljia, te se obratio vjernicima govorei iz srca. ''Premda je spremljeni govor lijep'', osjeam da jednostavno moram govoriti iz srca'', kazao je papa i nastavio. ''Svjedoanstva koja sam uo govore dosta. To je sjeanje naroda, a narod koji zaboravlja svoju prolost, nema budunosti. Govorilo je samo troje ljudi, a iza njih stoje mnogi koji su propatili isto''.

''Draga brao i sestre, nemate pravo zaboraviti vau povijest. Ne zbog osvete, nego zbog injenja mira. Nemojte na to gledati kao na neku udnu stvar, nego da bi ljubili. U vaoj krvi i pozivu kolaju svjedoansta koja smo uli. A puno ih je''.

''Ljudi ije sam svjedoanstvo uo krenuli su stazom Isusa Krista. Nekoliko mi je rijei ostalo u srcu. Jedna od njih jest oprost. ovjek koji se posvetio vjeri, a ne zna opratati, nema svrhe, koristi ni cilja''. Papa je nastavio kako opratanje grubih rijei nije teko.Ali, oprostiti onomu tko te mui i eli izmrcvariti, to je teko. Ljudi koji su to uinili, ue sve ljude kako se to radi.

''Jo jedna misao mi je ostala od svjedoenja koja sam uo, a to je ona o 120 dana u logoru. Koliko puta nam zli duh ini da zaboravimo patnje predaka. Ti dani se ne raunaju u danima, nego u minutama, jer svaka minuta je jedno muenje''.

''Kada se alimo zbog komoditeta, ili zbog toga to nas boli zub, ili to jelo nije dobro, molim vas, ne zaboravite svjedoanstva vaih predaka''. Papa je uz to poruio neka se u tim situacijama zamisli samo njihova patnja, koja je patnja i Isusa Krista.

''Svi imaju sjeme dobrote, ni to nemojte zaboraviti. Svi smo djeca Boija. Blago vama koji tako blizu imate takva svjedoanstva. Neka va ivot raste s vaim sjeanjem''. Na koncu, Papa je istakao kako je ovaj prostor svjedoio i bio dio jedne povijesti okrutnosti, koja i danas vlada u svijetu.

''inite stoga dobro. Imajte osjeaje bratstva i oprosta. Nosite kri Isusa Krista. Crkva vas eli takve, kao male svjedoke kria Kristova. Neka vas Gospodin blagoslovi, i molite se za mene'', bile su zavrne rijei pape Franje koje su izazvale oduevljenje svih nazonih.

Katedrala Srca Isusova, koju su popunili biskupi, sveenici, redovnici, asne sestre, bogoslovi, sjemenitarci zraila je osobitom radou i zahvalnou za ovaj milosni susret s papom Franjom. Neka je blagoslovljen

onaj koji je stigao u ime Gospodnje!

Valja na koncu rei kako su domaini u Sarajevu pokazali vrhunski stupanj organizacije, gostoljublja i srdanosti. Iskrene estitke i zahvala za ostvareni program susreta s papom Franjom!

*** Tekstovi su preuzeti sa stranice ''Kato-like tiskovne agencije'' iz Sarajeva.

Fotografije je uinio: elimir Pulji, nadbiskup zadarski s vlastitim mobitelom japanske marke ''Samsung'' za trajan spomen i dugo sjeanje.

Potovani oe nadbiskupe, posjet pape Franje Sarajevu bremenit je znaenjem jer papa dolazi u zemlju gdje je sve manje katolika i u vrijeme kada se vjerske razliitosti shvaaju kao simbol razdora meu narodima. Podrijetlom ste iz Hercegovine, ivjeli ste i djelovali u BiH. Koja je poruka Papina dolaska u Sarajevo?

Ne znam koju e poruku papa Franjo uputiti iz Sarajeva. Ljudski govorei malo sam i znatieljan to e iz Sarajeva poruiti. To je grad koji je postao simbol patnje itave Europe u 20. stoljeu. A povezan je i s izbijanjem Prvoga svjetskog rata prije stotinu godina. Ratne slike i stradanja ljudi diljem Bosne i Hercegovine ostavile su potresan dojam na gledatelje diljem svijeta. Nije bez razloga kardinal Pulji izjavio kako mu je papa Franjo nakon izbora rekao, kad se predstavio da dolazi iz Bosne, iz Sarajeva, a da, iz patnike zemlje. Svakako je znakovito da je nakon Albanije, prve ateistike zemlje u Europi, odabrao pohoditi BiH, u kojoj je sve manje katolika, a vjerske i nacionalne razliitosti bivaju simbolom razdora meu narodima, kako s pravom velite. Papa e se najprije obratiti narodima Bosne i Hercegovine. Ali sigurno e uputiti rije i javnim, politikim i kulturnim djelatnicima Europe i svijeta da pomognu ranjenoj i osiromaenoj zemlji da krene putem svestranoga napretka. Iako je u nedavnom ratu uinjeno mnogo stranih zloina, valja imati u vidu da je BiH zemlja dobrih, radinih i ponosnih ljudi koji su voljni ivjeti tamo gdje su ''nikli i obikli'' (kardinal Pulji), pa tamo unato tekoama izgraivati budunost putem mira, pravde i suradnje. Takvoj nakani i elji i papa Franjo eli dati poticaj i uputiti molitvu Svemoguemu da vie nikada ne bude rata. Stoga, radujem se toj Papinoj nakani i neka njegov dolazak u Sarajevo bude blagoslovljen.

(Iz razgovora sa elimirom Puljiem -Vijenac br. 554, 28. svibnja 2015.