GOD. 43. ZAGREB, februar 1921. BROJ 2.

SADRŽAJ:Dr. A. Š e m p e r : Razdioba liječničke službe. — S k u p š t i n e i k o n g r e s i . Zapisnik II. godišnje skupštine Jugoslavenskog Lekarskog Društva. — Redovita glavna godišnja skupština Zbora. — 1. redovita mjesečna skupština Zbora. — R a z n e v i j e s t i . — N a t j e č a j i .

VLASNIK I IZDAVATELJ: ZBOR LIJEČNIKA HRVATSKE, SLAVONIJE 1 MEd UMURJA. OFICIJELNI OROAN SLOVENSKEGA ZDRAVNIŠKEGA DRUŠTVA

Sapun za djecu P ješčan i sapun i dr.

Sapuni za dezinfekciju:5% K arbol-sapun 5% L yso l-sapun ,

10% N aph tho l-sapun 10% N aphtho l- i 10%

sum por-sapun 10% Ichthyol-sapun 2% % Salicy l-sapun 10% sum porov sapun

i dr.

D o b iv a ju 's e u svim većim ljekarnam a.

LABORATORIJ ,,PA RA C ELSU S“ iPh. Mr. M. Šafranek, Zagreb, Gundulićevaul. 55.

Strogo strukovnjačka p ro izv o d n ja svih vrsti za jam čeno neu tra ln ih medicinskih sapuna M arka ,,PA R A C EL SU S“ . \

,,PA R A C EL SU S“ -sapun i iz rad jen i su iz najbo ljeg , najčišćeg m aterija la , a ljekovite p rim jese su n a jpom nije odm jerene , tako da pou zd an o djeluju.

Higijenski sapuni: 1% F orm aldehyd -sapun1% Sublim at-sapun

Medicinski sapuni za derm atološku praksu :

40% K atran-sapun 30% K atran- i 10% sum ­

p o r-sap u n

Kolege! Rasposlane su Vam i s k a z n i c e i no v a p r a v i l a te u p l a t n i l i s t o v i pošt, štedionice. — Namirite vaše dugove i ijetošnju članarinu! Tko nije primio

iskaznice, neka odmah reklamira!

LIJEČNIČKI VIJESNIK

STALEŠKI GLASNIK

GOD. 43. ZAGREB, FEBRUAR 1921. BROJ 2.

Razdioba liječničke službe.Dr. Alfons Š e m p e r , kirurg, Zagreb.

Kako već u primjetbi k članku »O reformi medicinske nastave« (»L. V.« broj 11. 1920.) zagovarah razdiobu i predlog dr. Štam­para o liječničkoj službi, to bih sad htio, da ocrtam tu razdiobu u praksi te pomanjkanja sadanje razdiobe. U prvom redu spomenuo bih, da izobrazba poslije svršenih studija ima biti samo u velikim općimjavnim bolnicama; to osobito vrijedi za one, koji su izabrali praktični dio, t. j.oni, koji će otići kao općinski, gradski i kotarski liječnici. Za te trebalo bi razdijeliti vrijeme tako, da budu od potrebnih 3 (ili 4) postkliničkih sem estara najmanje dva sem estra na unutarnjem odjelu, zatim da pohadjaju tromjesečni kurs male kirurgije, trom jesečni kurs venerologije i dermatologije kao i kurs od 4 do 6 nedjelja u rodilištu. U dva sem estra interne ima se posvetiti tuber­kulozi specijalna briga. Što se tiče bolničkih liječnika, to je samo po sebi jasno, da isti već od početka odabiru specijalnu struku. No ne smije se smetnuti s uma, da nije dosta baviti se samo specijalnom strukom, već je od prijeka potrebe biti upućen u tehničke grane t e struke (rentgen, helioterapiju, elektri- ziranje, masažu itd.). S tim sam htio reći, da je potrebno poznavati iscrpivo specijalnu struku, ali je isto potrebno poznavanje t. zv. graničnih dijelova (na pr. izmedju eksterne i interne). Sad da predjem na razne nove naredbe i ustanove m inistarstva narodnog zdravlja. Glasnik m inistarstva nar. zdravlja donaša u broju od kolovoza naredbu, da se zdrav, odsjeci imaju urediti kao i drugi javni uredi. Tako se imaju, imenovati referenti za zdrav, službu, za zdrav, ustanove, za zdrav, propagandu, proučavanje i poučavanje naroda, te jedan za higijenu i epidemijologiju. Služba zdrav, ustanova obuhvaća higijenu sa socijalnom, školsku higijenu, epidemijologiju i bakteriologiju, a pripadaju joj svi liječnici gore navedenih struka te kot. i žup. liječnici. No držim da je apsolutno potrebno ustrojiti posebnu granu kot. liječnika zdravstvenih ustanova.

Timei bi se ta grana idealno odijelila od drugih, te bi postala doistaslužbom zdrav, ustanova, ona bi na taj način mogla voditi brigu o svim javnimpotrebam a kao i uspješnu borbu za očuvanje i poboljšanje napadnog zdravlja. Pod zdrav, ustanove i njenog referenta trebali bi doći i bakteriološki instituti, te zavodi za proizvadjanje animalne limfe kao i drugih cijepiva. Što se tiče novo kreiranih kot. liječnika zdrav, ustanova to polazim sa stanovišta i opa­žanja, da je upravo nemoguće, da kot. ili žup. liječnici uspješno vrše svoju službu u danom okviru. Već se po prijašnjem naredjenju vidi, da je bilo teško zadovoljavati svima naredbam a. Dosada je kot. liječnik bio činovnik u dr-

1(5

žavnoj službi. Kao taikav morao je biti higijeničar, epidemijolog, patološki anatom i prosektor sudbene medicine, morao je voditi statistike zaraznih i ve- neričnih bolesti, tuberkuloze, općeg pomora i riješavati stotine spisa i akta. Trebao je. provesti cijepljenje i docijepljivarije kao i evidenciju istih. Svaki koji iole zna, koliko vrem ena iziskuje izvršavanje i samo jedne gore spomenute struke, vidi da je jednostavno nemoguć uspješan rad. Tu rezultira, da kot. liječnik m ora ostaviti praksu ili činovničku službu. Svagda će jedno biti na uštrb drugoga. U drugim državam a se već odavna odijelila upravna liječnička služba od praktične. Zato je i kod nas potrebno, da se imenuju kotarski liječ­nici u službi zdravstvenih ustanova. Ovi bi imali vršiti svoju službu u uredima sa potrebitim pomoćnim silama. Imaju biti tako plaćeni, da im ne bude po-» treb n a praksa. Njima treba dozvoliti s a m o k o n z u l t a t i v n u p r a k s u , dok se druga ima sasm a zabraniti. To bi imalo vrijediti i za gradske liječnike. Je r samo na taj način bit će moguće imati dobrih sila u službi zdravstvenih ustanova. Tako na pr. manja mjesta u Njemačkoj plaćaju gradske liječnike vrlo dobro (oko 8000 M. godišnje, stanarinu i doplatak na skupoću), no brane privatnu, a dozvoljavaju samo konzultativnu praksu. To bi trebalo da vrijedi i za kot. liječnike službe zdrav, ustanova, kao i za gradske kot. liječnike. N« može se naime u isto vrijeme kreirati nove institucije a htjeti zadovoljiti starim načinom plaćanja. Kao što bakteriolog, higijeničar, i si. po svojoj struci ne ulaze u privatnu praksu, to može isto da vrijedi i za liječnike u službi zdrav, usta­nova. Jasno je, da ga treba tako honorirati, da može pristojbo živjeti, jer ća se tad i moći i htjeti posvetiti svojem pozivu. Kotarski liječnik praktične službe (t. j. pripadajući zdrav, službi) ima samo biti liječnik za onaj kotar. Tako će se omogućiti, da liječnici dodju u krajeve u koje radi položaja i loših kom u­nikacija ne vole ići. No i onog, koji ode slobodno u državnu službu kao i onaj., kojeg je država potpom agala za vrijeme studija, treba odštetiti za boravak daleko od centra. Oni bi morali prim ati stalne mjesečne dodatke i ako je privatna zaslužba lijepa. Po ovom predlogu ne bi centri uopće trebali kot. liječnika u službi zdrav, ustanova. Ovaj bi obavljao i službu državnog liječ­nika. Zahtjev je opravdan, da kot. liječnik bude doista »liječnikom« svog kotara, a ne činovnik. Kod oženjenih sa djecom trebalo bi nastojati, da budu u mjestu gdje ima srednjih škola. Ne mislim na troškove za djecu van kuće» već samo radi »uzgoja« istih. U pitanju kotarskih liječnika u službi zdrav, ustanova kao i zdrav, službe treba točno odrediti njegov položaj.

Liječnik koliko jedne toliko i druge službe m ora biti samo direktno odgo­voran zdravstvenom odsjeku i referentu, a nikako kot. predstojniku ili županu. Već dana«; postoji protivurječje. Liječnik je u kotaru ujedno i referent zdrav- stva, te je u svakom slučaju odgovoran za sve, koliko za provodjenje danih i već postojećih naredaba, toliko i činovnički za riješenje sviju spisa i akta, Ako je isti za sve to odgovoran, to bi moralo biti jasno, da svi ti spisi idu pod njegovim imenom. A ne da sasm a stručna pitanja, o kojima politički činovnik ne ima ni pojma, moraju ići na potpis i sankciju šefa ureda. Ako je moguće, da jurista potpisuje sanitetske ustanove i odredbe, onda je nepotrebno držati liječnika. Kad postoji zdravstveni odsjek, onda su i njegovi faktori jedini zvani, da riješavaju bez skrbništva političkih činovnika, iz dobe unutarnjeg odsjeka. Spomenuo bih još, da valja napustiti uobraženo mnijenje, da je kot. liječnik činovnik. On je to samo po svojem činovnom razredu kao i svaki drugi u državnoj službi. On je u prvom redu liječnik, te kao takav ima stajati izvan svake političke kombinacije. Samo šef zdrav, odsjeka i referenti imaju pravo kontrole nad liječnicima, kao što i ovi jedino pod ove potpadaju. Ko-d bol­ničkih liječnika potrebna je promjena ista i u pitanju bolničkom uopće. Zato nas m ora doista začuditi, što glavni sanitetski savjet u svojoj sjednici od24. srpnja pr. g. nije pretresao pitanje bolničko-liječničko i bolnica uopće. Moram stajati na stanovištu, da će tek riješenje i tog pitanja omogućiti i rije-

17

šetije mnogih drugih. Kad se pokazala potreba da budu imenovani referenti za gore navedene grane, to držim i nužnom potrebom imenovanje referenta za bolnice i bolničke liječnike. Kao što je danas kot. liječnik podre-djen kot. predstojniku, tako su bolnice i bolnički liječnici podredjeni županijskim fizicima. Za svaku i najmanju stvar mora primarni liječnik da se obrati na svog pret­postavljenog liječnika činovnika. Tako dakle bolnica kao i njeni liječnici moraju ići istim putem kao i svi drugi uredi. Što to znači, zna svatko, koji je u toj službi bio. Nužno je u interesu same stvari, da za bolničke liječnike kao i za bolnice bude imenovan referent. Referent ima da bude jedina instancija na koju se liječnici imaju obratiti bilo radi ličnih, bilo radi bolničkih pitanja i interesa. Šef (referent) bolničkih liječnika morao bi imati jedini pravo pre- dloga imenovanja i pravo nam ještanja bolničkih liječnika. Razumije se u spo­razumu sa šefom zdrav, odsjeka. Referentom treba da bude odabran i izabran čovjek, koji razumije bolničko pitanje, kao i pitanje bolničkih liječnika. Tu treba da vlada kompromis, a ne birokratizam . Referent bolnica im a voditi brigu oko snabdjevanja sviju bolnica potrebnim medicinskim materijalom, te lh jedini mogao praviti narudžbe kao i ugovore sa tvornicama i trg. podu­zećima. On je zvan, da predlaže m inistarstvu nar. zdravlja dizanje bolnica i lječilišta, kao i potrebna proširenja i opravak već postojećih bolnica. Pošto m inistarstvo nar. zdravlja samo nalaže decentralizaciju sanitetske uprave po pokrajinama, to držim da je od potrebe, da se ta decentralizacija i stvarno provede i primi već postojeći savjet osnivanja jednog magazina za ljekarske i bolničke potrebe,

Skupštine i kongresi.Zapisnik

II. g o d i š n j e s k u p š t i n e J u g o s l a v e n s k o g L e k a r s k o g D r u š t v a održane u Z a g r e b u 6., 7. i 8. Septem bra 1920. god.

ZapisnikI. sednice od 6. Septembra 1920. g.

Sednice se drže u velikoj dvorani Sabora Kralj. Hrvatske i Slavonije, Prisutan je veliki broj lekara iz sviju krajeva naše države. Svečanom otva­ranju prisustvuju: g. ban Dr. Laginja, g. poverenik za prosvetu i vere dr, Bazala, gradski načelnik arhitekt Ideinzel, dr. Medaković, poverenik Gjerma- nović, dalje dekan medicinskog fakulteta dr. Zarnik sa profesorima, delegati ostalih fakulteta, predsedništvo Hrvatskog novinarskog društva, omladina medicinskog fakulteta i drugi.

Skupštinu o tvara predsednik Dr. J o v a n o v i ć - B a t u t govorom, sa ovim glavnim mislima:

Posle krvavog i teškog rata, koji je doveo do našeg ujedinjenja, potrebno je, da se naše jedinice ujedine, da poprave ono, što je krvavi rat pokvario. Slabio nas je nacionalno i materijalno. Rane što ih je ra t zadao bile su vrlo teške, pojedinci su oslabili, a oslabila su i pojedina udruženja. Za to se osetila potreba da se rasparčane snage udruže, pa se ta potreba osetila i u lekarskoni

« staležu, kada je došlo do ujedinjenja jugoslavenskih lekara. Potrebu ujedinjenja i zajedničkoga rada osetili smo tim više, što smo u ovome ratu izgubili na hi­ljade ljudi od infekcioznih bolesti i rana, a ra t nam je ostavio još i veliki broj invalida. Sye su to stvari, koje su zasecale duboko u telo našega naroda, a

18

nama su bile poticaj, da se složimo i da sa složnim silama pomognemo našem ispaćenom narodu.

Pozdravlja sve kolege iz sviju strana naše otadžbine, apeluje na sve, da ovo jedinstvo ostane čvrsto i da nas ono povede napretku i procvatu dru­štva i sreći naroda. Pozdravlja goste, koji su pokazali interes za naš rad. U prvom redu pozdravlja gosp. bana kao predstavnika vlade, dalje gosp. g ra­donačelnika kao zastupnika ovoga grada, te delegate sa strane akademije, univerziteta i medicinskog fakulteta, dalje predstavnike tehničke škole, dalje novinarsko udruženje, veterinarsko društvo, apotekarsko društvo i omladinu, koja će nastaviti naš rad. Spominje se zahvalno blagodareći Njegovomu Ve­ličanstvu kralju Petru i Njegovom Visočanstvu kraljeviću Regentu Aleksandru i predlaže, da se odašalje pozdravne brzojave. Dalje pozdravlja predstavnike Srpskog Lekarskog D ruštva i šefa zdravstva i predstavnike ženskog udru­ženja.

E)r. L o c h e r t : S retan je i ponosan, da može kao predsednik Zbora Li­ječnika, da pozdravi sve lekare koji su pohrlili ovamo, da većaju ne samo o staleškim, nego i o važnim socijalno-medicinskim pitanjima. Sm atra za dužnost da iskaže zahvalnost gradu Zagrebu, koji je za vrem e ra ta bio uto­čište za sve naše proganjane ljude; kao i dužnost da iskaže osobitu počast braći Srbijancima. Sad nas ništa više ne preči, da skupa rame uz ram e pora­dimo na dobro naroda našega. Srbija neka nam bude uzorom prave ljubavi spram domovine. Seća se i onih naših drugova, koji su za vrem e ra ta izgubili živote u ispunjivanju svoje dužnosti. S lava im. Seća se posebno naših drugova iz okupiranih krajeva. Još m ora da pozdravi sve članove i članice iz svih krajeva domovine i moli sve da pristupe složno k radu, da naša većanja što više koriste našemu narodu.

Dr. S u b b o t i ć : Donosi pozdrav Srpskog Lekarskog D ruštva i moli, da ga skup primi sa istim onim osećajima, s kojim su ga oni predali. S osobitim zadovoljstvom došli su Srbi u ovaj grad, gde bije srce bratskog hrvatskog naroda. Blagodat odboru, koji se potrudio, da kolegama bude boravak što ugodniji, a želja im je, da upotpune rad kongresa Jugoslavenskog lekarskog društva.

Dr. G r e g o r i č , predsednik Slovenskog zdravniškog društva: Prijatna mu je dužnost zahvaliti se za pozdrav. I ako malobrojni, volja Slovenaca je tako jaka, da će naknaditi b roj. A volja je onaj faktor, koji sve svladava. Lju­bav;. prem a našem zajedničkom staležu će naknaditi mali broj. Bu- dite uvereni, da će Slovenci u nuždi upotrebiti sve sile, da pomognu. Zahva­ljuje na pozdravu i srdačno ga uzvraća.

Dr. L o c h e r t : Zahvaljuje se Dru. Medakoviću za ustup skupu J.Lek. D ruštva one iste dvorane saborske, u kojoj je proglašena sloboda našeg naroda.

Ban L a g i n j a : U ime svojih drugova u vladi, i u ime svoje pozdravlja današnji zbor, prvi na ovom teritoriju. Onom, što je rekao gospodin pred­sednik društva i zbora ne bi imao ništa drugo da doda, nego da zaželi, da ovaj kongres ima što više uspeha na korist našeg naroda, koji doduše ima 3 imena, ali jednu dušu, jedno srce, i jednu misao. Stavlja na srce učesnicima, da ne zaborave pokloniti pažnju našim institucijama, koje će da odgoje naše mlade lekare. Preporučuje zboru lekara, da obraduje javnost svojim pu­blikacijama, kojim bi se načinom što više podiglo higijensko prosvećivanje našega naroda.

Dr. Z a r n i k , dekan medicinskog fakulteta: Sm atra ugodnom dužnošću pozdraviti skup i želi mu najuspešnije delovanje. Uvidja od kako velike v až­nosti je rad skupštine i premda medicinski fakultet ima najbolju volju, da u tom radu pomogne, nije nam to tako moguće, kako bismo hteli, jer su sve naše snage utrošene oko stvaranja novog fakulteta. Poziva prisutne članove, da

posete dosada osnovane zavode i klinike medicinskog fakulteta i obraća se sa toplom m olbom, da u ovim teškim prilikama priteknu medicinskom fakul­tetu u pomoć, bilo privatnom inicijativom, bilo sa službenih mjesta.

Odmor od 5 minuta.P re prelaska na dnevni red Upravni Odbor predlaže, da se u interesu

rada na Skupštini o svim a pojedinim predmetima može govoriti, i to: u II. raspravnom delu- po nacrtu stručne komisije; a u I. zvaničnom i III. staleškom po 5 minuta, i to po jedan put. Govornici će se za reč prijavljivati predsed- niku. Ako se predloži konac debate, onda će govoriti još samo po jedan go­vornik za i jedan protiv.

Zbor prim a ovaj predlog.Prelazi se na dnevni red.Tajnik Dr. S t e f a n o v i ć čita I z v e š t a j U p r a v n o g O d b o r a

o radu prošle godine, koji glasi:Gospodo! Upravni Odbor J. Lek. Dr. sm atra za osobitu sreću da pod­

nese izveštaj o radu u prvoj godini egzistencije 1. Lek: Dr. zahvaljujući pre svega na počasti, koju mu je J. Lek. Dr. svojim poverenjem poklonilo. Upravni Odbor ponosi se što sm atra, da je J. Lek. Društvo svojom jedno­godišnjom egzistencijom -i plodnim radom dokazalo ne samo da skeptici, koji su sumnjali u uspeh naše organizacije, nisu imali pravo, nego i to, da je J. Lek. Dr. osnovano na solidnim temeljima tako, da može stati naporedo pa čak bez zazora i prednjačiti organizaciji i drugih udruženja naših intelektualaca.S tim uverenjem J. Lek. Dr. može s puno pouzdanja gledati u budućnost, šireći svoj rad, jačajući svoj uticaj, dejstvujući plodno ne samo na svest soli­darnosti medju svojim članovima, nego utičući svojim primerom i na ostale organizacije intelektualaca, i vršiti znatnu kulturnu misiju u izgradnji naše državne i narodne zajednice. Da bi tu svoju ulogu što dostojnije ispunili, naše je duboko ubedjenje, da će J . Lek. Dr. najbolje funkcionisati i razvijati, se ako se razvija na temeljima na kojima je i osnovano, na temeljima uzajamnog poverenja medju pojedinim društvim a koja ga sastavljaju, na njihovoj pleme­nitoj medjusobnoj utakmici, jednom reći n a principu kooperacije i koordinacije, koji je predsednik Upr. Od. na prvoj sednici pri konstituisanju odbora nagla­sio, ostavljajući punu slobodu rada pojedinim društvim a iz kojih je J. Lek.Dr. sastavljeno. Upr. Od. ih je pozvao i poziva ih na složnu saradnju u svima mnogobrojnim pitanjima, koja se tiču ne samo sviju lekara kao profesije, nego1 celog našeg naroda u koliko je lekarski stalež zainteresovan njegovim ži­votom. A možemo slobodno reći, da je lekar »zainteresovan celokupnim ži­votom našeg naroda, njegovim zdravljem kao i njegovim bolestima, njegovom verom kao i njegovim praznoverjem, njegovim radom kao i njegovim prazno- vanjem, svetkovinam a i običajima, njegovom ekonomijom kao i njegovom politikom u najširem smislu. Nema te grane života narodnog, nema te pojave u životu narodnom, u kojoj jedan lekar svestan svoga poziva ne bi mogao biti zainteresovan, a u najvećem broju je upravo i prinudjen da se zaintere- suje. Ni jedna druga grupa naše inteligencije nije u tolikoj meri zainteresovana životom narodnim u njegovom najširem obimu, kao lekari. I ako naši lekari nisu u životu narodnom igrali onoliku ulogu kolika im po njihovom pozivu pripada, to je krivica u prvom redu do njihove slabe organizacije ili do pot­pune oskudice svake organizacije lekara u pojedinim pokrajinama; kao i do usko-staleško shvaćenih zadaća već postojećih lekarskih organizacija. U tom pogledu J. Lek. Dr. nastavit će i dalje da se izvrše što solidnije organizacije lekara u svima pokrajinama naše otadžbine, kao i da te organizacije prošire svoje funkcije što dalje u smislu dužnosti i prava, koja lekarskom staležu,pri­padaju u bližoj i daljoj budućnosti našeg plemena u ovim istorijskim vrem e­nima, koja preživljujemo. Jer, gospodo, mi svi moramo biti svesni toga, da burna i sudbonosna vrem ena u kojima živimo nalažu svakom pojedincu, pa

19

i svakom društvu ozbiljnije dužnosti od normalnih mirnih vrem ena ustanov­ljenih navika i regulisanih odnošaja društvenih. Kao na jednoj ladji u buri — da se poslužimo jednom opšte poznatom figurom — kada je celo ljudstvo pozvato da s ustostručenom pažnjom, voljom i energijom vrši svoje dužnosti, tako smo i mi pozvani da u ovim vremenima kriza kroz koje prolazi i ceo svet i naš narod, budemo na svojim mestima, vršeći sa stostrukom energijom naše funk­cije. Dozvolite, gospodo, da naglasimo to, koliko je potrebno, da svi -mi bu­demo svesni toga, koliko se napete energije naše traži, i da mi ako se zado­voljimo da samo Savesno vršimo svoje normalne lekarske dužnosti, koje bi nam u običnim vremenima donosile zaslužene hvale i priznanja, u ovim v re ­menima ako samo to činimo, ne činimo dovoljno. Od svakog od nas traži se mnogo više, i svaki od nas dužan je dati najviše što može, uložiti sve svoje energije lekara, intelektualca,, kulturnog radnika, iskrenog prijatelja narodnog, i bezbroj drugih. Tek ako sve svoje energije bude ulagao i trošio na svima tim u drugim poljima svoga rada, tek onda će možda bar približno izvršiti svoju ulogu danas u svome narodu.

Da se te energije umno iskoriste i na dobro upotrebe, da se ne troše uludo, ili da ne propadaju neiskorišćene, kao što na žalost u slabo kulturnim sredinama kao što je naša obično biva, zato je baš potrebna što šira orga­nizacija svih naših pojedinačnih energija, udruženje svih naših snaga, ujedi­njenje svih naših volja.

Lekarim a nije potrebno govoriti o potrebi organizacije, ali je potrebno i ovde naglasiti koliko je danas u dobu opšte dezorganizacije i dejstvujućih razornih šila, tim više potrebna organizacija, i da organizacija koja bi u nor­malnim vrem enim a bila dovoljna, u ovim vremenima sada nije dovoljna, potrebna je čvršća, jača, dublja, šira, i u prvom redu otpornija i energičnija, borbenija organizacija, organizacija koja će biti sposobna i spremna da udje i u k o r b u pre nego što bi dozvolila da bude um rtvljena i paralizovana.

Na tim opštim pogledima bio je zasnovan rad Upravnog Odbora J. Lek. D ruštva. A ovo su do sada njegovi praktični rezu lta ti:

Upravni Odbor s radošću konstatuje, da je izvršena organizacija lekara u svim a našim pokrajinama, sem Crne Gore. No i u ovoj poslednjoj postoji težnja i početak organizacije i jedna od prvih glavnih briga bit će ta, da se ta organizacija što prije izvrši. G. Džamonja koji zbog daljine i teškoća komuni­kacije nije mogao učestvovati u radu U pravnog Odbora, — u jednom lepom i umnom pismu opisao je potrebu za organizacijom crnogorskog lekarstva i mi ćemo taj rad svesrdno pozdraviti. Novoosnovana pokrajinska društva slala su svoja pravila Uprav. Odboru, koji ih je proučio i preporučio pristup orga­nizaciji.

Naravno da rad svih pokrajinskih društava, a naročito novo osnovanih, ne može pokazivati podjednake živosti. No i ovde se treba držati biološkog načela, istaknutog od predsednika U pravnog Odbora, na prvoj sednici, početi od malog, od embriona, od klice, pa ići pravcem razvitka i rastenja. Mi se na­damo da će, jednom obrazovana nova pokrajinska društva, u plemenitoj u tak­mici rada uskoro stati rame uz rame sa svojim starijim drugovima.

Podsticaji za rad dolazit će iznutra iz samog društva, s polja iz utakmice medju društvima, kao i iz rada celog J. Lek. Dr. Osnovni uslov za uspeh m ora i tu kao i svemu solidnom radu biti uzajamno poverenje i verovanje u dobrotu i korisnost zajedničkog rada. Ideja istaknuta na prošlogodišnjem skupu, koja je postala osnov organizaciij celog J. Lek. Dr. m orat će i dalje ostati temelj i osnov naše organizacije, ideja da će se snaženjem pokrajinskih lekarskih organizacija, iz kojih je sastavljeno, jačati- i opšta organizacija zajed­ničkog J. Lek. Dr. Prem a tome pojedinim pokrajinskim društvim a ostaje ne samo pravo nego i prva i najglavnija dužnost, da se snaže i jačaju, i da u opštem savezi; teže da budu š to je moguće jači član. Samo tako će i njihova

21

saradnja na opštem poslu biti moguće najefikasnija. Iskustva koja je Uprav. Odbor stekao u toku rada za ovu prvu godinu dana egzistencije naše orga­nizacije opravdavaju verovanje, da je gornje gledište potpuno i jednako ispravno. Za velike zadatke koji su pred nama, i koji će iz godine u godinu biti sve veći i veći, potrebna je saradnja svih naših organizacija, i potrebno je da svaka organizacija bude što snažnija. Razumna podela rada onda jedino može doneti najbolje rezultate. Tim gledištima i toj podeli rada ima se zahvaliti, što se već pred ovaj prvi godišnji skup po osnivanju J. Lek. Dr. mogu da iznesu na referisanje i na rešenje tolika važna pitanja — medicinske nauke, našeg staleža, pa i ona koja prelaze granice naše discipline i našeg staleža. Liječ. Zboru H rvatske, Slavonije i Medjumurja ima se zahvaliti na priredjenju i organizaciji ovog lepog skupa, i na organizaciji eminentno važne diskusije pitanja o zaraznim bolestima, koje je medju prvim problemima koja zanimaju ne samo naše lekarstvo, nego i kapitalne interese celog našeg naroda. Slo­venskom Zdravniškom D ruštvu pala je u deo čast, da izradi nacrt pravila za ustrojstvo Lekarske Komore, koja će im ati da u svoju organizaciju obuhvati sve lekare teritorije naše države, i da izvrši temeljnu organizaciju celog le- karskog staleža radi zaštite staleških interesa lekarstva. Ovim se ujedno pristupa ostvarenju jedne od glavnih zadaća J. Lek. Društva.

Kao drugu jednu od glavnih zadaća našeg društva Upravni Odbor uzeo je bio na sebe brigu oko pripreme i publikacije gradje za medicinsku termino­logiju, koja bi imala poslužiti istinski kao gradja za izgradnju jedne opšte jugo­slavenske medicinske terminologije. 0 njenoj važnosti i potrebi u momentima osnivanja naših triju medicinskih fakulteta nemamo potrebe govoriti. Kao početak U. Odbor rešio je, da se publikuje gradja medicinske terminologije, koju je u toku mnogogodišnjeg rada prikupio i sredio naš predsednik g. profesor

,M. Jovanović-Batut. Pošto su prem a sadašnjim štam parskim i izdavačkim prili­kama za štampanje ove gradje, koja bi iznela oko 50 štamp. tabaka, potrebna ogrom na m aterijalna sredstva, to se U. Odbor obratio s molbom za pomoć svima našim naučnim Akademijama, kao i M inistarstvu Zdravlja i M inistarstvu Prosvete. Akademije su obećale svu moralnu pomoć, a J. Akademija iz Zagreba i novčanu pomoć od 2000 kruna, dok je M inistarstvo Zdravlja stavilo na raspoloženje kredit od 40.000 dinara, Zdravstveni Odsek u Splitu 4000 kruna, a Zdravstveni Odsek u Zagrebu 5000 kruna. Na žalost predračun za štam panje prelazi sumu od 150.000 dinara te sa ovim sum am a još nismo u mo­gućnosti da otpočnemo sa štampanjem gradje. Medjutim ima ponuda i od jednog privatnog izdavača koji bi pod izvesnim uslovima primio na sebe izdanje gradje. I ako U. Odbor ne bude u mogućnosti da štam panje sam izvrši što pre , ostat će mu ta mogućnost, da izdanje ustupi privatnom izdavaču.

To su za sad tri glavne krupne i — možemo bez samohvale reći — dovoljno impozantne crte zajedničkog rada, koje dovoljno govore ne samo o mogućnosti, nego i o korisnosti zajedničkog rada naših pokrajinskih društava.I sve drugo što- će još doći samo dopunjuje i potvrdjuje te tri glavne crte.

Radi učvršćenja same organizacije J. Lek. D ruštva potrebno je bilo, pre svega ukloniti one diferencije, koje su se pojavile i ostale nerešene na prošlogodišnjem skupu, Te su diferencije u glavnom poticale zbog neslaganja u dvem a tačkam a pravila, tač. 5. i tač. 10. Po 5. član J. Lek. Dr. mogao bi biti i onaj lekar državljanin Kraljevstva S. H. S„ koji nije Član nijednog od pokrajinskih društava. Još na prošlogodišnjem skupu bilo je jako zastupano mišljenje, da pravo na članstvo ne treba dati neorganizovanim lekarima, t. j. onima, koji ma bilo sa kojih razloga nisu članovi kod pokrajinskih društava. No kako se s druge strane jako inzistiralo, da ostane predložena redakcija toga člana, to se ona ostavila. No u Uprav. Odboru taj je član ponova došao do razm atranja i LI. Odbor prišao je gledištu, da se taj član izmeni u smislu tom,,

član J. Lek. Dr, može biti samo onaj, koji je istovremeno i član jednog

od postojećih pokrajinskih društava. P rak sa je u ovom pitanju dala za pravo čisto ideološkim zastupnicima toga gledišta na prošlogodišnjem skupu. Svega se U. Odboru prijavila dva lekara za članstvo, koji nisu pripadali ni jednom pokrajinskom društvu, i u oba slučaja U. O. uverio se po dobivenim informa­cijama, da molitelji nisu imali dovoljne kvalifikacije za prijem, i uputio ih je na odgovarajuća pokrajinska društva. U. O. uveren je, da postupa samo u duhu cele organizacije J. Lek. D ruštva, ako - organizovane lekare pretpostavlja neorganizovanima, i zato je rešio, da ovom skupu podnese zaseban predlog o izmeni toga člana pravila u navedenom smislu.

Čl. 10. pravila ostao je nerešen na lanjskom skupu, jer i članovi Liječ. Zbora i Slov. Zdrav. D ruštva stavili su bili svoje rezerve u pogledu članarine i oba- veznosti uloga za Fond lekarskih udovica i siročadi. Upravni Odbor složio se sa mišljenjem, da je predloženi članski ulog odviše veliki, te da ga treba smanjiti; a u pogledu uloga za Fond prihvatio je mišljenje, da taj ulog ne mora biti obligatan, o čemu takodje podnosi zaseban predlog. Za pitanje o Fondu Upravni Odbor našao je, da je broj lekarskih udovica i siročadi posle svetskog ra ta toliki, da Lekarsko Društvo ne može uzeti na sebe tu ogromnu dužnost, da se za sve njih zbrine. Pom oć koju bi J. Lekarsko D ruštvo ma i sa najvećom stopom uloga pored već odredjenih stopa uloga pokrajinskih društava, moglo dati lekarskim udovicam a i siročadi, bila bi toliko mala, da bi prema vladajućoj skupoći bila posve ništavna. Stoga je Upravni Odbor rešio, da se pridje mnogo efikasnijem sredstvu i da se državi stavi u dužnost, da najveći deo te brige uzme na sebe, pošto su svi ti lekari platili glavom u službi državi i podneli svoje živote na žrtvu otadžbini. I pošto je već bilo sluča­jeva, da su porodicama vojnih lekara umrlim u službi od zaraznih bolesti priznata bila prava na invalidu, to; je Uprav. Odbor sm atrao, da se ima prava tražiti to isto za sve lekare, koji su bilo na vojnoj bilo u gradjanskoj službi bili ž rtve svoga poziva. U tom smislu Uprav. Odbor spremio je za skup naročiti predlog i. sm atra, da je J. Lekarsko D ruštvo dužno da svim silama nastoji, da se kod nadležnih faktora sankcioniše ovo nesumnjivo pravo lekara na priznanje, moralno i materijalno za onu žrtvu, koju on čini polažući svoj život u vršenju svoje dužnosti. Bez ikakve lažne sentim entalnosti takav lekar ima pravo da traži, da se sm atra za heroja dužnosti, za celo ne m anjeg od vojnika, koji istraje na smrću ugroženom položaju.

U zaštitu staleških interesa i radi podizanja lekarskog ugleda U. O. pre- duzeo je i korake za poboljšanje plata opšt. lekara, koje su u nekim krajevim a naše otadžbine ispod svake mere niske. Po dobivenim na žalost dosta oskudnim podacima primljen je naročiti predlog o platama i dodacima opšt. lekara, za koje će U. O. moliti autoritet celog ovog skupa, da bi uspešnije izdej- stvovao kod nadležnih faktora prijem i izvršenje našeg predloga. Tako isto U. O. i u istom cilju iznet će pred Vas predloge o regulisanju lek. nagrada za naročite usluge i službe vršene od lekara po naredbam a vlasti a van delokruga njihove redovne dužnosti. Isto tako i predlog o regulisanju sudbeno-le- karskih taksa.

Još važniji, i za naš lekarski stalež od kapitalnog interesa je predlog U. O, o stalnosti lekarske službe i s tim u vezi o ustrojenju M inistarstva Nar. Zdravlja, za koji U. O. moli najozbiljniju pažnju celog zbora.

Za nepune dve godine naše državne zajednice mi smo imali i suviše prilike da se uverimo, koliko je lekarski stalež na svoju štetu izložen uticaju političkih, na žalost, kod nas odveć čestih promena. Ostavi li se da to i dalje traje, i da lekarski stalež bude izložen prom enam a koje sa lekarskim sta­ležom i sa samom medicinom kao naukom i kao praksom nemaju nikakve veze, onda o nekom stabilnijem radu i funkcionisanju našeg staleža ne može biti ni govora. Lekarski stalež m ora najenergičnije nastojati, da ostane zaštićen od uticaja, često i od prostih čudi i prilika ljudi, koje samo neki slučaj poli­

22

23

tičke krize dovede u neku prolaznu i odveć površnu vezu s lekarima kao sta­ležom i medicinom kao praksom i naukom. Boreći se za ustrojenje M inistarstva Narod. Zdravlja, lekari su se borili za svoju autonomiju, emancipaciju i neza­visnost od promenljivih političkih odnošaja. Bez toga ne može biti ni govorao stalnosti lekarskog posla, niti o nekoj smišljenoj organizaciji lekarskih funk­cija. Bude li Min. Nar. Zdravlja samo jedno m inistarstvo više za zadovoljenje partijskih in teresa pri pogodbama, u našim večitim ministarskim krizama, onda je dužnost samih lekara, da svoj stalež ne samo u interesu samog staleža nego baš na prvom m estu u interesu narodnog zdravlja, za koje su lekari na prvo mesto pozvani da se najviše brinu, uzmu u zaštitu i da ga osiguraju od promena čisto političkog karaktera, koje s lekarstvom i medicinom nikakve veze nemaju. Ti su razlozi rukovodili U. O. za donošenje navedenog predloga, a na zboru je, da o tom donese svoje rešenje.

Naposletku ali ne i poslednje po važnosti U. O. se bavio pitanjem o po­kretanju jednog zajedničkog medicinskog časopisa, tipa jednog arhiva, u kom bi svestrano bio proučayan celokupni život jugoslovenskog naroda sa gledišta medicinske nauke. Od evropskih naroda mi smo možda medicinski najmanju proučen narod: i u pitanju rase i antropologije, u pitanju fiziologije i pato­logije, u pitanju načina i običaja života, u pitanju epidemiologije i svega drugog što je od neizmerne važnosti, kako za jugosl. lekare i jugosl. medic. nauku tako i za sam jugosl. narod. U. O. nalazi, da je pokretanje jednoga naučno visokog časopisa za proučavanje svih tih pitanja od vrlo velike i neodložive važnosti, i da se pokretanju njegovom treba što pre pristupiti. Skup će po zasebnom predlogu o ovom pitanju imati da kaže svoje mišljenje prema kome će U. O. imati dalje da postupi.

U. O. nije se zadovoljio da ostane samo u krugu ovih čisto unutrašnjih staleških pitanja, ma koliko da su ona po sebi obimna i da zahtevaju velikog rada da bi se mogla potpuno ostvariti, nego je, zbog važnosti samog vrem ena u kome se nalazimo, sm atrao za potrebno, da udje i u pitanja, koja doduše prem a­šuju delokrug lekarskog društva, ali koja s jedne strane tangiraju interes le­kara, a s druge strane interes celog naroda. To je prvo pitanje reforme na­stave, koje je i u našoj državi na dnevnom redu, kao i inače u svetu. U. O. se brzo uverio, da su oni faktori, koji su po naredbi nadležnih pozvati da izrade plan za reformu celokupne nastave u našoj zemlji, bili suviše daleko od toga da pojme važnost medicinskih naročito higijenskih znanja ne samo za sadašnja nego i za buduće generacije naše omladine. U. O. video je, da dok se u pro­grame nastave unosi mnogo starog i preživelog, mnogo mrtvih i izlišnih znanja, dotle se skoro nimalo m esta nije dalo unošenju medicinskih i higijenskih znanja,i ako su ta znanja našem narodu, medicinski i higijenski tako jako zaostalom, još mnogo više potrebna nego hegde na strani. Za to se U. O. rešio, da pred, Vas iznese predlog, da se svi koraci učine koji bi mogli pomoći tome, da se u Jugoslaviji u nastavni program sviju škola uvede higijena kao obligatni predm et po nacrtu, koji je izradio Drž. Sanitetski Savet za sve škole i koji je objavljen u Glasniku M inistarstva Narodnog Zdravlja br. 1.—2. U. O. je i suviše svestran, da će u ovome pitanju naići kao što je i naišao na znatan otpor kod šablonskog i birokratskog duha, koji vlada u svemu što nosi ime nadleštva. Ali interes podmlatka i interes celog našeg naroda toliko je u velikoj meri angažovan ovim pitanjima, da se m ora sve učiniti, da se do uspeha dodje. Mora se razbiti zabluda ukorenjena, da je pitanje prosvete i škole sasvim odvojeno od medicine. Mora i kod nas kao i u istinski velikim kulturnim narodim a po- bediti zdravo, zrelo saznanje: da je pitanje prosvete u najtešnjoj vezi vezano s pitanjem o zdravlju, tako da su ta dva pitanja upravo nerazdvojna. Amerika prethodi u najsavršenijoj meri u tom pogledu. Od evropskih država Engleska prednjači. Škola je tu ne samo mesto za sticanje znanja nego i vežbalište fizičkog zdravlja i hram higijenskog života, Ako nemarno fizičke mogućnosti

24

da u sve škole unesemo onaj duh higijene, koji je unet u američke i engleske škole, i ako nemamo mogućnost da svim a školama damo školskog lekara, koji će medicinski posm atrati, proučavati i poučavati svakog djaka — moramo na­stojati bar to, da se unese što više medicinskih i higijenskih znanja, prema snagam a i sredstvim a sa kojima se raspolaže, a koja ne bi bila m ala ako bi bilo dovoljno volje da se učini u tom pogledu sve što se može učiniti. M ora pobe- diti mišljenje novog duha i novog doba, da se prosveta ne može odvojiti od higi­jene, i da će zdrava prosveta biti samo ona, koja bude ne samo higijenski opravdana nego i higijenski upućena i izvodjena. Harmonija izmedju tela ,i duše koja je u staroj školi prestala biti briga nastave i vaspitanja, postaje u novoj školi glavni cilj vaspitanja. Sve je više jasno, da se ni intelektualno, ni etičko, ni estetičko vaspitanje ne može postići, ako se ne ide za postizanjem harmonije tela i duše, koja jedino može dovesti do harmonije našeg intelek­tualnog, etičkog i estetičkog života. Kao što je telesnoj nakazi ili telesno defektnom stvoru uskraćeno uživanje, čitavog sveta estetičkih užitaka, tako je i jednom higijenski neprosvećenom čoveku uskraćen čitav svet uživanja i lepota, koja daje zdravlje, zdravo vodjenje života i zdravi pogledi na život.

Poslednje i ujedno najžalosnije pitanje, kojim se U . O . imao da pozabavi, ubačeno je medju nas iz carstva politike, koja i inače toliko zle krvi imela u celi naš život i sve naše odnošaje. To je pitanje famoznog § 15. Izbornog Zakona, kojim se na jedan neopravdan način ograničava i skoro sasvim isklju­čuje pravo intelektualaca, pa. i lekara. na aktivno učešće u političkom životu našeg naroda. Sa žaljenjem moramo konstatovati, da je stalež intelektualaca onaj jedini red gradjana, koji su naši političari podelili na dve klase, na klasu politički povlašćenih i klasu politički obespravljenih ili blažije rečeno pravno izuzetno ograničenih. U ovoj poslednjoj, u klasi obespravljenih, smo svi mi, koji iskreno radimo na dobru narodnom, svi mi koji iskreno i predano radimo na izgradnji duhovnog jedinstva našeg naroda, lekari, profesori, književnici umetnici, učitelji i prosvethi radnici, kojih je najveći broj u državnoj službi. Mi, koji smo daleko pre političara počeli raditi na jedinstvu narodnom, i koji i danas, u p r k o s tolikim političarskim nezgrapnostim a i pogreškam a i prestu­pima radimo i dalje na tom poslu, o čemu je i ovaj skup jedan lep i rečit prim er: mi smo klasa niža i od najnižih fizičkih radnika. U klasu povlašćenih ušli su oni, koji su najm anje od svih klasa naših intelektualaca zaslužili ma kakvo povlašćenje ušli su profesionalni političari, koji su izazvali i izazivlju sva t r ­venja, koja su se pojavila u našem životu u toku ove dve godine državne zajed­nice, svu zlu k rv koja je pomutila i pomućuje u tolikoj meri sve naše medju- sobne odnošaje. Vreme u kome živimo ne trpi privilegisanih redova ni tamo gde privilegije mogu biti opravdane, još manje može trpeti privilegija tamo, gde one ničim nisu zaslužene. Lekarski stalež ima još i naročitih svojih razloga, da uloži svoj najenergičniji p rotest protiv stvaranja take jedne privilegisane klase, tim pre, što je u isto vrem e s tim lekarski stalež sa svim brutalno isključen i iz onog slabog udela u političkom životu našeg naroda, koji je dosad imao. Medju tim svima prilikama doba u kome se nalazimo, lekarski stalež je pozvan da uzme mnogo življeg učešća u celokupnom pa i političkom životu našeg na­roda, nego što je dosad uzimao. Lekarski stalež je baš samim vremenom pozvat da podigne mnogo jači glas u svima javnim poslovima našeg naroda, nego što je dosad činio. Sva pitanja koja smo ovde dosad pred vas izneli, svedoče, da pred lekarskim staležom stoji mnogo življa akcija, mnogo inten­zivniji interes, mnogo snažniji naglasak. A sva su ta pitanja samo jedna bleda skica, jedan mali p'očetak ogromnog rada, koji stoji pred lekarskim sta ­ležom. P a zar će se svim tim pitanjima, ćelom tom radu moći m akar i samo pristupiti, ako se lekarskom staležu oduzme i ono malo učešća, koje mu je dosad davano u javnim poslovima i državnoj politici?' Sasvim obratno: lekarski stalež je j ustanovom M. N. Zdravlja i inače, .tražio puno jačeg učešća u

6

javnom životu, i Samo sa što jačim učešćem, samo ša što širim poljem rada i uticaja mogao bi lekarski stalež bar prići radu na ispunjenju tolikih problema narodnog života, koji su najintimnije vezani s njim. Mesto toga lekarstvu se

,c>duzima i ovo malo učešća, koje je dosad imalo. Protiv toga ataka na svoja stečena prava, protiv toga slepila profesionalnih političara prema najhitnijim interesim a narodnog zdravlja, o kome su u prvom redu pozvati lekari da vode računa — lekarski stalež dužan je da sav kao jedan čovek uloži najenergičniji protest. Kada su narodu i državi u toku ra ta trebale lekarske usluge, onda su lekari bez ikakvih obzira i bez ikakvih skrupula, bacani na žrtvu svima ratnim naporima, pa i pomoru od epidemija, za koje slepoća političara nije dala ni najelementarnija sredstva ni spremu za borbu, no je ostavila lekare, da se golih šaka bore protiv smrtonosnih opasnosti i najubistvenijih neprijatelja. Šta

b i bilo s državnicima, koji bi vojsku poslali u borbu protiv neprijatelja bez oružja, bez topova, bez logorske sprem e? A tako su vrlo mnogi naši lekari slati u borbu pro tiv strašnijih neprijatelja nego što je i najbolje naoružani neprijatelj. I sta biva? Ti isti državnici i političari, koji su učinili dela ravna delima ljudi, koji šalju nenaoružanu vojsku u borbu, umesto da budu sami dove­deni do odgovornosti, oni isključuju lekare s foruma na kom bi mogli podići svoj glas, da se zločini i krivice prošlosti bar ne ponove više u budućnosti. No njin glas imao bi danas još više da znači i da kaže. Imao bi da kaže, da su loši državnici i političari oni, koji se kao naši oglušuju o probleme lekarske nauke i prakse u vezi sa životom narodnim. Recimo to sa ovog foruma, sa kog se čuje naš glas. I recimo još i to, da lekarski stalež Jugoslavije suviše ozbiljno shvata svoje dužnosti prem a narodu, i svoju ulogu u životu narodnom, i da se zato ne će i ne sme dati lišiti p rava na vršenje te svoje svetle uloge u životu narodnom i u ispunjavanju tih svojih teških ali dostojnih dužnosti u narodu. Oni medju nama, koji su se borili i radili na stvaranju M. N. Zdravlja, koji su morali profesionalne političare da ubedjuju o potrebi toga m inistarstva, nisu to činili zato, da stvore jednu kost više za medjusobni razdor i pogadjanje političkih partija, nego zato, što su bili svesni ogromne uloge, koja predstoji našem le­karskom staležu u izgradnji naše zajedničke domovine; i za to što sii mislili,

«da u M. Zdravlja dobiju jedan o r g a n d o v o l j n o j a k i a u t o r i t a t i v a n u p o l i t i č k o m životu zemlje, da lekarskom staležu da onu važnost, koja mu

u gradnji naše zemlje pristoji, i onu ulogu, koju je lek. stalež svestan da je dužan da vrši. Protestvujući u ime lekarskog staleža protiv nasilja, koje se nad nam a vrši, mi u isto doba protestvujem o i protiv one Očite tendencije pod- cenjivanja čitavih redova intelektualaca za kojom se ide, i onog ničim neoprav­danog privilegisanja jedne grupe intelektualaca, grupe profesionalnih političara, koja prisvaja sebi ne samo sva politička prava, nego i sve zasluge za oslobo- djenje i ujedinjenje našeg naroda, na kome su svi sinovi ovog naroda radili i rade, i u kome baš oni profesionalni političari unose toliko sem ena razdora i toliko zle krvi medju braćom, kao što iz dana u dan gledamo i doživljujemo. I pored svih tih i drugih gorkih i teških iskustava lekarski stalež kroz svoja društva i kroz svoje ujedinjeno J. Lek. Dr. nastavit će da ispunjava i da osnaži svoj udeo u radu na izgradnji našeg državnog i narodnog jedinstva, na temeljima koja su osnova našoj organizaciji, i koji su, po našem najdubljem uverenje, jedini pravi osnovi i naše državne i narodne organizacije: na uza­jamnom poverenju, na1 dobroj volji medju nama, na osećanju drugarstva, kome smo mi lekari prvi i prirodni pioniri.

P rošla su vrem ena kada se mislilo, da se funkcije bilo individualnog bilo socijalnog života mogu uspešno vršiti u potpunoj nezavisnosti jedne od drugih. Naprotiv, najveći uspeh postizava se skladnim vršenjem svih funkcija. Pri- meri velikih kulturnih naroda potvrdjuju to i pokazuju, da nema ni zdrave poli­tike, ako nema fizičkog i moralnog zdravlja naroda, ako nema harmonije izmedju fizičkih i materijalnih osnova života narodnog i njegovih viših moralnih i kal-

turnih ciljeva. 1 kao što s pravom tražimo jednu zdravu spoljnu i zdravu unutrašnju politiku, jednu zdravu ekonomsku i finansijsku, zdravu agrarnu i zdravu valutnu politiku, tako moramo tražiti i jednu zdravu zdravstvenu poli­tiku. Nije nikakvo uobraženje, ako konstatujemo fakat, da kod postojećih po­litičkih i partijskih prilika, mi izvan lekarskog staleža ne vidimo ko bi mogao zavesti i voditi zdravu zdravstvenu politiku u našoj državi. A lekarski stalež, i to ne samo u svom interesu nego prvenstveno u interesu samog naroda, u interesu onih viših ciljeva kojima je naš narod, po našem dubokom ubedjenju, upućen, ima ne samo prava no i dužnost da svim udruženim snagam a svojim traži sprovodjenje jedne solidno smišljene zdrave zdravstvene politike.

To je rad prvog Upravnog Odbora J. Lek. Društva, a na Skupu je, da taj rad odobri ili ne odobri.

Izvještaj n e prima na znanje.B l a g a j n i k Upravnog Odbora Dr. V. Su b otić-M ladji čita b l a ­

g a j n i č k i i z v e š t a j , koji se prima na znanje. Ukupna gotovina društva iznosi 16.182.10 dinara.

Dr. K u j u n d ž i ć i Dr. C r l e n j a k kao pregledači računa izjavljuju, da su našli sve knjige u redu i predlažu, da se odboru dade razrešnica. Prim a se.

Dr. Č a č k o v i ć : Dužnost je Zbora, da se izrazi najsrdačnija zahvalnost Odboru za veliki posao i nastojanje. Predlaže, da mu se izrazi zahvala, i da se stavi u zapisnik. Predlog se prima.

Prelazi se na izbor novog odbora.Dr. S u b b o t i ć predlaže u ime Srpskog lekarskog društva, da se ove

godine izabere za predsednika J. L. D. jedan član Zbora liječnika Hrvatske, Slavonije i Medjumurja.

Dr. L o c h e r t : Kao predsednik Zbora liječnika H rvatske, Slavonije i M edjumurja najsrdačnije se zahvaljuje na pažnji i moli odmor od 10 minuta, da se Zbor sporazum e radi izbora predsednika. (Odmor). Nakon odmora:

Dr. L o c h e r t : Zbor liječnika održao je svoju konferenciju. Kolega Subbotić je izjavio, da Srpsko lekarsko društvo zahteva, da bude za predsed­nika izabran jedan H rvat. Zbor poštuje zaključak Srpskog lek. d ruštva i zaključio je, da predloži za predsednika Jugoslavenskog lekarskog društva za- časnog člana Zbora liječnika D ra Jovanovića-B atuta. (Sveopće pristajanje). Članovi Zbora liječnika se ponose, da su uvek ispravno shvaćali i tumačili ideju narodnog jedinstva, te izjavljuju, da ne poznaju razlike izmedju Srba, H rvata i Slovenaca. Njihovo je mišljenje, da s p o s o b a n čovek treba da je na vrhu, a nesposobnog treba maknuti, pa m akar bio Srbin, H rvat ili Slovenac. (Ve­liki aplaus). Pozivlje D ra Jovanovića, da zauzme svoje mesto.

Dr. J o v a n o v i ć - B a t u t : Vidno ganut izjavljuje, da je ovo najsjajniji trenutak njegova života. Ne zato, jer se taj izbor tiče njegove osobe, nego jer u tom činu vidi zalog našeg jedinstva. I ako sta r i opterećen poslovima, ipak drage volje i sa ponosom se prima toga, da bude predsednikom takova društva (Veliki aplaus). »

Dr. Jovanović-Batut preuzim a mesto predsednika te se prelazi na izbor ostalih članova odbora.

Tajnik Dr. S t e f a n o v i ć : Čita listinu Srpskog lek. društva, Zbora liječ­nika i Udruženja iz Dalmacije i iz Slovenije. Iz Banata, Bačke i Baranje nije poslana nova lista, te ostaju stari članovi. U Bosni i Hercegovini nije se mogla izvršiti nova kandidacija, jer se odbor bira na tri godine, pa ove godine ostaje isti odbor. Sve liste se jednoglasno primaju.

Pregled ači računa ostaju isti.P r e d s edn i k Dr. J o v a n o v i ć - B a t u t : Objavljuje da je uprava

izabranaNa dnevnom redu su i zm e n e p r avil a.

27

Na predlog Dra Crlenjaka prekida se sjednica u 11% sati i odredjuje se za 3 sata posle podne.

N a s t a v a k s e d n i c e u 3.35 po p.Sednicu o tvara predsednik Dr. Jovanović-Batut.Na dnevnom redu je kao 1. predlog Upravnog Odbora izmena § br. 5., 9.

i 10 . društvenih pravila. . jTajnik Dr. S t e f a n o v i ć : čita tekst §. 5., koji treba da glasi: Redovan

član Jugoslavenskog Lekarskog D ruštva može biti svaki kvalificirani lekar. državljanin Kraljevine SHS, koji je istovrem eno član jednog od pokrajinskih društava u smislu čl. 1 . društvenih pravila.

Dalje čita 2. tačku člana 9. koja ima da glasi: da predlaže UpravnomOdboru nove redovne, a godišnjem Skupu dopisne i počasne članove preko Upravnog Odbora, koji će predlog sprovesti godišnjem skupu sa svojim mi­šljenjem.

U čl. 9. tački 4. ima da se doda na kraju: ako je član fonda.Član 10., tačka 2. ima da glasi: Svaki redovni član plaća 12 dinara go­

dišnje za troškove društva. Član koji želi da b,ude član potpornog fonda ulaže 12 dinara godišnje za fond.

Povodom čl. 9. tačke 2 . razvija se debata.Predsednik dr. J o v an o v i ć - B a t u t misli, da je nužno, da predloži po­

jedinih članova prodju kontrolu odbora, jer se pokazalo, da predloži pojedinih članova na samoj skupštini nisu uvek dovoljno motivirani, i da specijalno predloženi počasni članovi nisu gdekada odgovarali zahtevima.

Dr. Č a č k o v i ć : Upravni odbor nema pravo zabaciti predlog člana, ali ga može popratiti svojim mišljenjem i predlozima, a oba predloga moraju doći pred plenum.

Dr. Š e r k o ističe, da se ne sm e oduzimati članovima pravo, da i sa­mostalno na skupštinam a predlažu. .Predloži, koji dodju u raspravu, moraju proći kroz ruke odbora, ako ih član postavi pre skupštine; no ako ih član stavi za vrem e rasprave, onda dodju na dnevni red istom na drugoj glavnoj skupštini. Dakle je logično, da se svaki predlog mora upraviti na upravni odbor, koji gai stavi na dnevni red. Samo kod nužnih predloga može odbor u toku rasprave odlučiti o nužnosti predloga.

Dr. M. P o p o v i ć kaže, da treba izmeniti i ostale članove a ne samo5. i 9. budući da je skupština ova sastanak delegata pojedinih pokrajinskih lekarskih saveza.

Dr. S t e f a n o v i ć razjašnjuje, zašto se u opće menjaju čl. 5 . i 9. pravila.

P r e d s e d n i k obrazlaže kao i u početku.Kod tačke 4. čl. 9. objašnjava p r e d s e d n i k , budući da ne m ora svaki

član uplaćivati u pripomoćni fond, to je jasno da i društvo ne može preuzeti dužnost, da ono isplaćuje udovam a i siročadi pripomoć.

Ispravke navedenih članova pravila primaju se.Tajnik Dr. S t e f a n o v i ć čita II, predlog koji glasi: J. L. D. traži

preko Min. Nar. Zdravlja, da se zakonom fiksiraju nagrade za lekarske usluge civilnih i vojnih lekara učinjene po zvaničnom naredjenju van delokruga njinog zvanja ili zanimanja. Predlog se prima.

III. predlog: Da se podignu i urede sudbeno-lečničke takse.Dr. L o c h e r t obrazlaže potrebu povišenja, jer su takse skandalozno

niske; predlaže, da se predlog u tom smislu prepusti odboru.Dr. J u r a k govori o taksam a i kaže, da je o tome već podneo izveštaj

Liječničkom zboru i M inistarstvu Narodnog Zdravlja, ali ne zna šta je s tim predlogom.

Dr. L o c h e r t izjavljuje, da je on na temelju od Dra Juraka izradjenog elaborata izložio odboru jugoslavenskog lekarskog društva i doneo ovaj predlog. Predlog se prima. , 5

28

IV. predlog o uredjenju piata općinskih lečnika glasi: Da se opštinskim lekarim a dadu isti doplaci kao i ostalim opštinskim činovnicima.

Predlog se prima.V. predlog: O stalnosti lekarske službe, i tim u vezi o ustrojstvu Mini­

s tarstva Nar. Zdravlja:Da Državni Sanitetski Savet Kraljevine SHS kandiduje terno lica za mesta

pobrojana u Uredbi o U strojstvu M inistarstva Narodnog Zdravlja 51. 4. Br. 2 .-8 .Šefove Zdravstvenih Odseka kandiduju terno Oblasna Sanitetska Veća

ili Oblasni Sanitetski Saveti.Pomoćnik Ministra Narodnog Zdravlja, i svi lekari u državnoj ili

opštinskoj službi ne mogu se sa svojih m esta premestiti, penzionisati ili otpu­stiti sem po molbi, ili ako nastupi nesposobnost Za službu, ili ako je dotični .osudjen disciplinarno.

U vezi s tim, po prijavi Predsednika Jugosl. Lekarskog D ruštva, da je za pomoćnika M inistra Narodnog Zdravlja postavljeno lice, o čijoj stručnoj kvali­fikaciji nije priupitan Drž. Sanitetski Savet, kao što je propisano uredbom o Ustrojstvu M inistarstva Narodnog Zdravlja, Jugoslavensko Lekarsko Društvo izjavljuje da sm atra: 1. taj akt kao povredu p rava Sanitetskog Saveta, traži da članovi Drž. San. Saveta povuku konzekvence; i 2. Jugosl. Lek. Društvo mišljenja je, da nije u interesu napretka sanitetske struke, da i Pomoćnik Mi­nistra Narodnog Zdravlja bude političko lice.

Dr. P an t o v i ć predlaže, da se usvoji mišljenje, da D ržavni Sanitetski Savet nema prava, da predlaže m inistru njegovoga pomoćnika, budući da mi­nistar m ora imati pouzdanu osobu, za koju on pred parlam entom svu odgo­vornost nosi. To mišljenje usvojilo je i Srpsko Lekarsko Društvo u Beogradu. Predlaže, da se preko toga predloga predje na dnevni red.

Dr. R ista G o s t u š k i zahteva, da se pre svega provede revizija le­karskih mesta, pa tek onda da se učvrste ista, inače bi se time samo sankcio- nisala postojeća nepravda, koja je nastala usled partizanstva. Predlaže, da se lekarsko društvo sa primanjem predloga odbora ne treba za sada bar da izlaže neprijatnostima javnog mišljenja.

Dr. Š t e f a n o v i ć : Iz ovoga predloga se ne vidi, da bi se njime po tv r­dila postojeća nepravda, jer se u istom predlogu govori, da se lekar može prem estiti samo po njegovoj izričitoj volji ili disciplinarno, ako je što skrivio.

Dr. G e n č i ć : 10 godina smo se borili da dobijemo M inistarstvo Na­rodnog Zdravlja, a sada bi se tim predlogom protivili m inistarstvu i celoj vladi. Drži, da je najbolje, da se lekarsko društvo i sanitetski savet ne mešaju u izbor pomoćnika Ministra Narodnog Zdravlja.

Dr. T h a l l e r Lujo: Naša želja je bila, da zdravstvo udje u politiku, ali ne da politika udje u zdravstvo. M inistar samo teoretski nosi odgovornost pred parlamentom. Zdravstvena politika mora imati kontinuitet, a to će biti samo onda, ako se pomoćnik m inistra ne bude svaki čas menjao; to mogu zagaran- tovati stručni forumi, koji rade za interes države, jer bez stručnoga vodstva evo nemamo ni financijalne, ni trgovinske, a ni zdravstvene politike. Ma došla i komunistička vlada — zdravstvena politika mora biti uvek jednaka. Mini­starstvo zdravlja mora voditi stručno lice, a ne političko; i mi sami treba da imamo pravo kandidacije i da to pravo tražimo.

Dr. Š e r k o čita statu t o uredjenju D ržavnog Sanitetskog Saveta i tu­mači, da po tom statutu Sanit. Savet im ade pravo predloga pomoćnika mini­s tarstva, a protiv toga je. da se toga prava odreknem o; ako m inistar može povrediti jednu tačku uredbe, onda može ukinuti celu uredbu, pa kuda bi to odvelo?

Dr. L. P o p o v i ć : Pita, šta je Sanitetski Savet učinio prigodom po­vrede p rava Sanitetskog Saveta o izboru Pomoćnika M inistarstva N. Z.

29

P r e d s e d n i k izlaže, da je kao predsednik Sanitetskog Saveta, čim je čuo, da se radi o imenovanju, pošao g. ministru i upitao ga, da li stoji da g. m inistar kani imenovati sebi Pomoćnika mimo Državni Sanitetski Savet; i upozorio ga je na postojeće zakone. G. m inistar je odgovorio, da će učiniti ono, što drži da je najbolje, a da će upitati u toj stvari i ministarski savet.

Upozorio ga je, da će tim činom imati sve lekare protiv sebe, no ministar je učinio što je hteo. Sanitetski Savet sm atrajući to povredom sa strane mi­nistarstva odaslao je svoja tri člana u m inistarstvo s protestom, a sada iznosi preko odbora predlog za protest pred čitav skup Jugoslavenskog Lekarskog Društva.

Dr. C e r m a n o v i ć : Jedan deo ovog pitanja je politički a dnugi lični, O ličnom pitanju zna, da je lice, kojemu je nudjeno mesto Pomoćnika Ministra N. Z. zahtevalo, da mu to mesto bude večno osigurano, što mu ministar nije mogao dati.

Dr. L o c h e r t : Ne poznajemo prilike u Beogradu i ne polazimo s parti­zanskog stajališta. No na sednici Liječnikog Zbora jednoglasno je prihvaćena rezolucija protiv ove povrede, a za -princip, da se politika ne uvodi u zdravstvo.

Dr. Č a č k o v i ć : Uveren je, da će svaki nestručnjak naći svoga struč­njaka, koji će sprovoditi njegovu politiku, ali s tim menjanjem prekida se konti­nuitet zdravstvene politike, koja treba da je sa jednim stalnim planom. Pristaje uz predlog odbora.

Dr. B o r i s a v l j e v i ć : Misli da nemamo prava, da se mešamo u po­litiku, jer prem a protivnom mišljenju morali bi prilikom svake krize da pred­lažemo svog ministra.

Dr. L. P o p o v i ć : P redlaže konac debate.Dr. P a n t o v i ć : Hoće silom da govori. Zbor mu hukom ne daje reč.Predlog za konac debate se prima.T a j n i k izjavljuje, da po pravilniku još 2 člana posle debate mogu

govoriti.Dr. K u j u n d ž i ć : Hoće da obavesti objektivno. Srpsko lekarsko

društvo doneslo je odluku, da ne glasa o pravu kandidiranja Drž. Sanitetskog Saveta i o povredi koja se dogodila, jer se nije sm atralo kompetentnim, nego je držalo, da je za to kompetentno jedino Jug. Lekarsko Društvo.

Predlog odbora je. primljen od celog zbora s izuzetkom nekolicine uče­snika, koji su glasali protiv.

VI. predlog: Da se higijena kao obligatan predm et uvede u svima ško­lama po projektu, koji je izradjen od Državnog Sanitetskog Saveta. Predlog se prima.

Predlog VII.: Udovice i siročad lekara civilnih i vojnih, koji su umrli vršeći svoju lekarsku dužnost, imaju pravo na invalidsku potporu i sva prava kao udovice i siročad predvidjena uredbom o epidemijskim lekarima.

P rim a se.Predlog VIII.: Skupština Jugosl. Lek. D ruštva ulaže protest protiv § 15.

Izbornog zakona.Dr. P a v i č ev i ć izjavljuje, da je poslanik i sreski Iekar, i iskreno mora

da prizna, da kao poslanik ne može da vrši funkciju lekara. Osim toga ne­zgodan je položaj i vezan je narodni poslanik, koji je ujedno i činovnik, jer on u isto vrem e vrši kontrolu nad upravom države i poziva ministra na odgo­vornost, a kao lekar zavisan je od sreskog načelnika. Osim toga nije ni mo­ralno za jedan posao primati dve plate.

Dr. M. P o p o v i ć : Izmenom §. 15. izbornog zakona poništena su prava intelektualaca, koja su već postojala. Savez Umnih Radnika u Beogradu je izradio energičnu rezoluciju i protest protiv ovog paragrafa.

30

Dr. K o p š a : Pridružuje se mišljenju Dra Pavičevića te tvrdi, da tum a­čenje Upravnog Odbora i referenta nije ispravno, jer § 15. ne preči lekare da budu poslanici, nego predusreće tom, da lekar zauzima dva mesta. Protivi se mišljenju referenta, koje je po njegovom mišljenju rdjavo i na nižem mo­ralnom nivou nego § 15.

Dr. P a n t o v i ć : Drži da je demokratski, da se privilegije svih kasta ukinu. Sram ota je, da su pravnici za svoje profesore taj privilegij zadržali. P redlaže protest protiv toga. Dodaje, da nije moralno za jedan posao dve plate primati.

Dr. T h a l l e r L u j o : U podužem govoru brani predlog odbora, jer će u praksi de facto konstituanta biti bez i jednog zastupnika lečnika, premda bi bilo potrebno, da u radu konstituante i lečnici što intenzivnije sudeluju.

Dr. S e r k o : čin i se, da smo u parlam entu, a ne na skupu lečnika. P i­tanje se rasprav lja s političkog gledišta, prem da se ovde principijelno radi o tome, da li smemo dozvoliti, da nam se postavljaju takove zapreke.

Dr. K o u č e k : Misli, da je d ržava dužna dati lečniku dopust za vrem e dok mu traje mandat, jer inače ostaje bez službe, ako ne bude iznova biran, a pod tim uvetim a ne može se ni jedan odlučiti na političku karijeru.

Dr. G o s t u š k i : Drži, da je § 15. učinjen samo iz štednje, da činovnici ne dobivaju po dve plaće. Govori protiv predloga.

Dr. G e n č i ć : Nužno je, da se obazremo na strane narode, gde postoji metier poslanika. Politika je tamo posebna profesija. Političari neka se sasvim posvete politici, ako su zato sposobni, a činovnici političari neka se odreknu svoga mesta. Nu drži, da § 15 ne će kod nas dovesti do profesionalnog poli­tičara u lekarskom staležu, nego je samo jedno ograničenje. Zato govori za predlog odbora.

Dr. D r a g o m i r o v i ć: Činovnici nisu slobodni. Mi se intelektualci moramo boriti za proširenje naših prava. Demokratizam i današnje političko vreme i nove ideje mogu lako nekog uvući u vrtlog političkog života, a onda ostane nesprem an za taj politički život, te ne postigne ništa valjanoga, a mi gubimo člana, koji je kao lekar mogao biti vrlo sposoban.

Dr. C a r i č e v i ć : Moli u pitanju toga paragrafa razjašnjenje i postavlja sledeći predlog kao dopunu koji glasi:

»Jugoslavensko lekarsko društvo na svome skupu od 6. septem bra traži, da svaki intelektualac ima pasivno pravo izbora, da za vrem e trajanja man­data ima odsustvo bez plate i da se po isteku m andata v ra ti na sva svoja prava, koja je imao pre izbora za poslanika«. Predlog Upravog Odbora prima se sa velikom većinom.

Za predlog Dr. C a r i č e v i ć a, koji je samo dopuna predlogu odbora glasuju 45; protiv ne glasa niko.

Dr. S t e f a n o v i ć : Čita poslednji IX. predlog odbora o osnivanjustručnog arhiva, koji glasi: Da se u što skorijoj budućnosti osnuje stručni glasnik — Arhiv — za medicinsko proučavanje jugoslavenskog naroda

Dr. č a č k o v i c : Rado pristaje uz svaki napredak, ali savetuje iz praktičnih razloga, zbog silne skupoće, da se ne počne sa izdavanjem novog jednog časopisa u ovo nezgodno vreme. Do sada imamo već nekoliko časo­pisa, koji zadovoljavaju potrebe, a nije uputno stvara ti časopise ex offo, nego kad se pokaže potreba.

Dr. M ar u š i ć : Zastupa, da se što pre započne s izdavanjem znan­stvenog arhiva, i to glavno radi pobude mladjim naučnim radenicima kao i radi vanjske reprezentacije. Stoga se ne bi smeli plašiti troškova.

Dr. Č a č k o v i ć : Moli da se ne shvati krivo. On nije principijelno protiv osnivanja novog časopisa, nego misli, da je u sadašnjem momentu to neekonomski.

31

Predsednik Dr. J o v a n o v i ć - B a t u t : Misli, da naši dosadašnji časo­pisi zadovoljavaju samo najnužnije potrebe praktičnih lekara, iznoseći u glavnom radove stranih časopisa, i staleške vesti; no mi trebamo naš nacio- nalno-stručni časopis za unapredjenje naše nauke. Priznaje poteškoće no traži, da se stvar u principu reši, a odbor bi imao o tome odlučiti, kad bi se imalo otpočeti s izdavanjem časopisa.

Predlog se prima.Predsednik Dr. J o v an o v i ć - B a t u t : Poslednja tačka dnevnog reda

su eventualija, ali radi poodmaklog vrem ena predlaže, da se sednica zaključi i da se nastavi sutra u jutro.

Dr. K o p š a želi čuti tekst brzojava Njegovom Veličanstvu Kralju i P restolonasledniku, na što mu predsednik odgovara, da će se brzojavi sutra pročitati.

Dr. Ge n č i ć pita, čiji su se predloži prihvaćali, da li su to predloži starog ili novog odbora.

T a j n i k mu objašnjuje, da je sasvim naravno, da su predloži od starog odbora, pošto se novi odbor tek na ovom skupu izabrao, i još nije otpočeo svoju funkciju.

Sednica se zaključuje u 6 sati 15 minuta.

Zapisnik 2. sednice od 7. Septembra 1920.Sednica je otvorena u 9 sati 15 minuta pre podne.Predsednik Dr. J o v an o v i ć - B a t u t o tvara sednicu i moli, da se Even­

tualija odgode, jer nije prisutan dovoljan broj članova. Moli dermatološku sekciju, da predje na svoj dnevni red.

Čitaju se referati d e r m a t o l o š k e s e k c i j e po sledećemp r o g r a m u :

Glavni referenti: Dr. Bl a š k o v ić , Dr. G j o r g j e v i ć , Dr. Gl u ck , Dr. Rist i ć , Dr. Ko st i ć , Dr. S t al i o i Dr. Th i e r r y .

1. Suzbijanje veneričkih bolesti: Dr. T h i e r r y i Dr. C r l e n j a k .2. Statistički podaci o širenju veneričkih bolesti: Dr. St a l i o .3. Diagnoza veneričkih bolesti: Dr. R is t ić .4. Lues i terapija: Dr. G j o r g j e v ić .5. Nekoliko reči o saradnji okulista i venerologa u narodu kod suzbijanja

veneričkih bolesti: Dr. K o s t i ć .6. Veneričke bolesti i kazneni zakon: Dr. Š i l o v i ć .7. Prosvetno delovanje u i van škole: Dr. T u r i ć .8. P rijava zaraženih i obvezatno lečenje: Dr. M u d r o v č i ć .9. Pregledavanje lečničko pred venčanje, te dojkinja (dadilja) i dojenčadi:

Dr. B o l t e k .10. Suzbijanje, alkoholizma u vezi sa suzbijanjem veneričkih bolesti:

Dr. M a š e k .11. Uredjenje prostitucije: Dr. G l u ck.12. Zdravstveni nadzor bludnica: Dr. Bl a š k o v ić .13. Bolničko pitanje: Dr. B l a š k o v i ć .14. Uredjenje besplatnih ambulatorija: Dr. B o ž i ć .Čitanje referata traje do 5 1/4 po podne.Zatim se prelazi na narednu tačku dnevnog reda, na E v e n t u a l i j a .Sednicu o tvara Dr. L o c h e r t i daje reč Dr. S t e f a n o v i ć u.

koji čita predlog Dr. G o s t u š k o g a , koji glasi: Da bi se mogao sprovesti zahtev Jugoslav. Lek. D ruštva o tome, da se lekari ne mogu premeštati, otpu­štati ili penzionisati bez naročitih potreba ili krivica, potrebno je odrediti kate- gorisanje m esta u celoj državi (prema teškoćam a za rad, prihodima itd.). , A da se to izvede potrebno je, da se stvori ili naznači neko telo, koje će izvršiti

32

kategorisanje lekarskih m esta slično onom zakonu, koji važi za učitelje s jednestrane i sudije s druge.

Dr. J a m b r i š a k : Predlaže, da se primi ovaj predlog jednoglasno i da se u tim slučajima uvek raspiše natečaj za pojedino mesto. Predlog se prima.

Dr. M. P o p o v i ć : Predlaže, da lekari stupe n organizaciju intelektualnih radnika. Poziva zbor da se tomu predlogu pridruži kao što je to već učinilo srpsko lekarsko društvo. Napominje koristi i razloge tog koraka i čita program.

Dr. G o s t i obrazlaže govor Dr. Popovića i preporučuje, da se prihvati njegov predlog.

Dr. Ba r a ć govori o organizacijam a u opšte, ali ne sm atra potrebnim pristup u savez intelektualaca.

Dr. S t e f a n o v i ć : Predlaže, da upravni odbor reši to pitanje i da delegira u Savez umnih radnika jedno dva člana, koji će o1 tome pitanju sledećs godine referirati. Predlog se prima.

Tajnik Dr. S t e f a n o v i ć podeljuje reč Dr. Španiću, da iznese predlog u pitanju općinskih lekara.

Dr. Špa n i ć obrazlaže stanje općinskih lekara u Hrvatskoj, Slavoniji i Medjumurju te kaže, da su stavljeni u isti red sa općinskim pisarim a š obzirom na plaću, dapače su nešto i zapostavljeni. Kako da se tomu doskoči? Predlaže, da se izjednače sa kotarskim lečnicima počev od IX. činovnog razreda, te da naš Zdravstveni Odsek prisili županijske upravne odbore, da to sprovedu. Provedenje da bude po broju službenih godina sa početnom platom od IX, činovnog razreda. Isto tako predlaže, da se to pitanje reguliše i kod drugihpokrajinskih vlada, gde je isto takvo stanje. Č ita rezoluciju:

Pozivam o Zdravstveni Odsek za Hrvatsku, Slavoniju i Medjumurje, da odredi županijskim upravnim odborima, da se imaju plate općinskih lekararegulisati sa onima kotarskih lečnika počev od IX. čin. razreda naredbenimputem na sve županijske upravne odbore za područje H rvatske, Slavonije i Medjumurja. Za Bačku i B anat i ostale pokrajine u koliko im plate regulisane već nisu.

Dr. Španić ujedno apelira na lekarski zbor da poradi oko toga, da opšt. lekari ne budu zavisni odi političkih oblasti.

Šef zd ravstva Dr. L o c h e r t izjavljuje, da se faktično čini velika ne­pravda općinskim lečnicima, i da će 011 svakako poraditi, da se njihovo m ate- rijalno stanje poboljša, i da će nastojati da deluje na upravne županijske odbore, da u tome smislu porade u korist općinskih lekara. Govori, da i općinski leč- nici kad hoće da stupe u red kotarskih lečnika moraju da prime iste obveze kao i kotarski lečnici, a poglavito što se prem eštanja tiče. P ri tome radit će se pravedno da nikome ne bude krivo. P rim a se k znanju.

Dr. S t e f a n o v i ć : (čita pismo Dr. L avoslava Singera, koji se tuži na upravu lečilišta, gde je nekoliko meseci boravio, koje nije imalo nikakvog obzira prema njemu niti drugim lečnicima. Predlaže, da se tomu u buduće stane na kraj, te neka se uvedu neke pogodnosti za lečnike u kupatilima. Predlog se prepušta odboru.

Dr. M a š e k : Prikazuje, kako je u našoj domovini slabo se poradilo oko spreme za podučavanje gluhonemih i onih, koji pate od grešaka u govoru. U nekim pokrajinama postoje ti zavodi, a u drugima ih nema. D ruštvo je dužno, da pokrene akciju, da se za takov cilj osnuju širom naše domovine zavodi, koji bi take nesretnike učinili sposobnima za rad. Navadja, da kod nas na hiljadu ljudi dolazi 13 takovih nesretnika. Predlaže, da se briga oko uredjenja toga pitanja predade odboru Jugoslavenskog lekarskog društva.

Dr. L o c h e r t : Izjavljuje da su svi lečnici bezuvetno za taj predlog.Dr. G e n č i ć : Saopštava, da je u Beogradu pokrenuta misao,

da se lekari financijski organiziraju, te predlaže, da se Jugoslavensko lekarsko

33

društvo tomu pridruži. Čita rezoluciju beogradskog lekarskog društva. Plan je, da se osnuje Zdravstvena banka, koja bi radila sa lekarskim novcem u korist zdravstva u narodu, osnivajući sanatorije, zavode za liidroterapiju, ambulante, kupatila, higijenske stanove u gradovim a itd. Početna glavnica bila bi 10,000.000 dinara; jedna akcija stajala bi 500 dinara.

Dr. P a v i č e v i ć : Govori protiv Dr. Genčića, te kaže da je to stran­čarska stvar. Čini mu se, da se s neke strane hoće svoje kapitale dobro unov­čiti. P ita kako mogu općinski lekari iz H rvatske, Slavonije i Medjumurja sa mesečnom platorn od 50 dinara ulagati novce u kakovu banku. Govori, kako udovice kolega gladuju, te da stanje lekara u opće nije tako briljantno. Akcije te banke razgrabila bi čaršija ,. koja bi pravila pod zvučnim imenom svoje poslove. Predlaže, da se zabrani tom poduzeću ime Zdravstvene Banke,

Prelazi se dalje.Dr. K a t i č i ć : Spominje oveći referat o našim kupalištima i banjama,

te predlaže, da se izdade jedan almanah, koji bi sadržavao sva naša lečilišta i valjanost njihovu. Na taj način bi se praktičnim lečnicima olakšao izbor poje­dinih kupališta; on ujedno stavlja na srce svim lečnicima, da uvek svojim bo­lesnicima baš naša kupališta preporuče.

Dr. L o c h e r t : Navadja, da je sa strane vlade u tom pogledu već nužne korake poduzeo.

Dr. M. T h a l l e r; Predlaže tri rezolucije:1. rezolucija: Jugoslavensko lekarsko društvo upozorava vojne vlasti,

da imadu obzira prigodom rasporeda vojske na zdravstvene prilike kako kraja iz kog vojnici potiču tako i kraja u kojem im je odredjen garnizon, da se pri tom vojnici sami ne zaraze ili zarazu donesu iz zaraženog kraja.

2. rezolucija: Jugoslavensko lekarsko društvo upozorava upravu željez­nica na pogibelj prenosa raznih zaraznih bolesti ušima, buhama i štenicama, kojih su vagoni puni, i traži, da se putnički vagoni radi prenosa osobito pe- gavca, rekurensa i eventualno kuge, te bosanskog sifilisa što pre bez obzira na trošak očiste od te gamadi.

3. rezolucija: Kućarina treba da je bar po izgradjenoj površini soba, a ne po broju soba odmerena.

Stan sa jednom sobom nije higijenski, pa zato takova novogradnja nema prava na oprost od kućarine, a isto tako ni kuća bez nužnika. Prim a se.

Dr. B a r a ć : Predlaže, da se donese rezolucija, da se uvede zakon o osiguranju protiv nesreće i u slučaju bolesti, jer takav zakon još ne postoji. Ujedno predlaže, da se svi ti predloži predadu Odboru, koji bi to sve izneo pred Narodnu Skupštinu, i onda rezultat sledeće godine ovome zboru referirao.

Dr. L o c h e r t : Izjavljuje, da je on istog toga mišljenja, i da će se to tako i učiniti.

Zapisnik 3. sednice od 8. Septembra 1920.P r e d s e d n i k o tvara 3. sednicu skupa. N a r e du j e n a c r t p r a v i l a

z a u s t a n o v l j e n j e k o m o r e . Ovaj nacrt nije nacrt zakona, no sadrži smernice, a nacrt zakona izradit će se nakon današnje debate. Poziva refe­renta dra. Šerka, da pročita iz radjeni nacrt.

Dr. Š e r k o čita pravila, koja sadrže 45 paragrafa.Dr. Gr e gor i č predlaže, da ovaj skup odluči samo smernice, po kojima

će se zakon izraditi. Komora može biti jedino kom petentna u pravima i dužnostima lečnika, a ne vlada, koja se svaki čas menja. Venia practicandi ima samo komora, a ne vlada. Najpre se mora svaki lečnik da prijavi komori. Predlaže, da svaki lečnik bude:

1. naš državljan,2. mora prom ovirati na tuzemnom sveučilištu, ili mora inozemnu diplomu

na našem sveučilištu nostrificirati.

34

3. mora da svrši propisanu bolničku praksu.Vojni lekari moraju isto da budu članovi komore. Ne srne biti jedne ko­

more, već više, ali sa jednakim pravilima. Komora ima da odluči: I. tko srne vršiti praksu, II. dužnosti i p rav a lečnika.

Dr. Th a l l er vidi grešku, da je od nacrta 35 §-a, koji rade o discipli­narnom postupku. T reba najpre fiksirati, što se srne, što se ne sm e.

Dr. Č a č k o v i ć misli, da po referatu dra Gregoriča nije potrebno više govoriti o nacrtu, jer je on sve rekao. Mi moramo imati organizaciju, koja će štititi naše interese i interese čovečanstva. Predlaže rezoluciju:

»Javni interesi, kao i staleški interesi lečničkoga staleža zahtevaju, da se lečnici u našem kraljevstvu organizuju u lečničke komore, pa stoga drugi glavni godišnji skup Jugoslavenskog Lekarskog D ruštva u Zagrebu traži, da se što skorije zakonitim putem postave lečničke komore i ustanove prava i dužnosti lečnika. P raktičnost provedbe traži, da se u opsegu svakog Z drav­stvenog Odseka ustroji po jedna lečnička komora. Komori su dužni pristupiti svi lečnici, koji u dotičnom opsegu prakticiraju ili službuju, a mogu biti članovi samo ako su naši državljani i ako imadu doktorsku diplomu, što su je stekli ili nostrificirali na kojem sveučilištu kraljevine SHS.«

Dr. G r i g o r i j e v i ć predlaže, da se pre detaljne debate cela stvar preda pokrajinskim društvima, a onda da se sukus na budućem kongresu iznese.

R e f e r e n t govori, da su sanitetski zakon i zakon o komori dve stvari.P r e d s e d n i k navadja, da su nekoja gospoda stavili prigovore. Ko­

m ora ima svrhu, da v rši nadzor i bdije nad etikom lekara i da štiti njegova prava, a ne treba zasecati u kompetenciju države ili fakulteta.

Dr. Š e r k o predlaže, da se raspravlja o 1., 2. i 3. §-u, jer ako prihva­timo ove, prihvatismo sve, dakle hoćemo li komore, koliko komora i gde?

Dr. G r i g o r i j e v i ć predlaže, da se odloži debata za sada, dok’ pokra­jinska društva ne predlože svojih nacrta.

Dr. G e n č i ć traži isto.Dr. K o r e n i ć pita, dali se uopće hoće komo.ra ili ne, već obzirom na

Sloveniju, gde su prilike lečnika gore nego igde u državi.P r e d s e d n i k odredi odmor od 5 minuta.Nakon pauze čita T a j n i k saopštenje dra. Ma r u š i ć a .P rim a se na znanje.T a j n i k čita predlog Dra. G r e g o r i č a :1. Glavni skup zahteva, da se donese zakon o lečničkoj komori, u kojoj

m ora biti svaki Iečnik.2. N acrt ima da izradi Upravni Odbor.Dr. Iv k o v i ć kaže, da shvaća misli dra Gregoriča. P redlaže svoj

predlog:»Jugoslavensko Lekarsko Društvo na svojoj II. skupštini u Zagrebu usvaja

principijelno misao o potrebnosti osnivanja lečničke komore. Nacrt, koji je podnešen na ovoj skupštini, ima da se uputi pokrajinskim društvim a na pro­učavanje, koja će preko svojih predstavnika u upravi jugoslavenskog lekarskog društva dostaviti svoje primjetbe upravi u roku od 3 m eseca dana, kako bi uprava mogla na osnovu podnesenog nacrta i prim jetba pokrajinskih društava izraditi definitivan nacrt, koji će podneti vanrednoj ili idućoj redovnoj skupštini na rešenje i odobrenje«.

Predlog dra Ivkovića prima se.Dr. G r e g o r i č predlaže, da se kongres sledeće godine održi u

Ljubljani.Skup prima predlog s oduševljenjem.P r e d s e d n i k predlaže, da se isti održi početkom septem bra. Prim a se.

35

Dr. L o c h e r t predlaže, da se rezolucije stručnog odbora za veneriju prime kao rezolucije odbora Jug. Lekarskog Društva.

P r e d s e d n i k naglasi pre zaključka skupštine, da naša nova ustanova ima vitalne energije. Veliki odziv lekara jamstvo je zato, da šu interesi J. L. D ruštva duboko ušli u dušu naših kolega. Već izbor predsednika pokaza, da jedinstvo nije prazna reč. Donet je čitav niz zaključaka, te je to znak, da smo duboko razmišljali o pitanjima, koja nas interesiraju. Mi moramo biti svesni naših dužnosti, ali i naših prava. Dužnost nam je, da vodimo zdravstvenu politiku, a ne stranačku. Mi smo u mnogim pitanjima pozvani da kažemo odlučnu reč. Zato n e smemo izbegavati političku borbu, te ne biti samo posm atrači sa strane. Zahvaljuje se za ozbiljan rad skupa te izriče zahvalu publici, vlastima, žurnalistici, a najviše Zboru liječnika za Hrvatsku, Slavoniju i Medjumurje, koji je priredio ovaj sjajan skup.

Dr. G r e g o r i č predlaže, da se izreče hvala predsedniku.P r e d s e d n i k zaključi sednicu u . 12 sati.Sa ovim je rad II. god. skupštine Jugosl. Lekarskog D ruštva završen.

S ekretar: Predsednik:Dr. S v e t . S t e f a n o v i ć . Dr. M. J o v a n o v i ć - B a t u t .

Redovita glavna godišnja skupštinaZ b o r a l i j e č n i k a H r v a t s k e , S l a v o n i j e i M e d j u m u r j a u

Z a g r e b u održana dne 30. 1. 1921. u kliničkoj predavaoni.P risu tn i: Dri. B l a š k o v i ć , B o ž i ć , B r e s s a n , B u d i s a v l j e v i ć .

B u r i ć , C e r t i n , Č a č k o v i ć , C e p u l i ć , Ć u l u m o v i ć , C u r i n . D o m a c , D u r s t , F a r k a š , F r a i t , G r u i č i ć , H a s l i n g e r , Ž i g a H e r c o g , Ho č e v ar, Hu h n, J e l o v š e k , J u rak, Ka t i č i ć , K o h l er , K o r e n i ć , L o n g h i n o , M a n t e l , M a š e k , M a t k o v i ć , M u l l e r , N i k o l i ć, N o v a k o v i ć , N j e m i r o v s k y , P a l m o v i ć , P a v e t i ć , P l iv e r i ć , P o g a č n i k , R u ž i ć , S a t t l e r , S t e i n , Š e m p e r , Š t a j - d u h a r , S v a r e , T h a l l e r L u j o , T h i e r r y , V a l j a v e c , V i d a k o v i ć . V u l et i ć , W e i s s . W u n d e rl ich, Z s i g a .

P r e d s j e d n i k dr. B l a š k o v i ć o tvara skupštinu s dnevnim redom:1. Pozdrav predsjednika; 2. Izvještaj tajništva; 3. Izvještaj blagajnika; 4, Izvještaj pregledača računa; 5. Ustanovljenje proračuna za god. 1921.; 6. Opredijelienje društvenih prinosa; 7. Izvještaj knjižničara; 8. Izvještaj o re­formi »Liječničkog Vijesnika«; 9. Izbor pregledača računa; 10. Prom jena po­slovnika časnog suda; 11. Izbor članova časnog suda; 12. Dopunitbeni izbor članova odbora; 13. Eventualija, i prelazi na prvu tačku dnevnoga reda: P o z d r a v p r e d s j e d n i k a .

Gospodo kolege! Minula godina pružila je Zboru u više nav ra ta priliku, da razvije živahniju djelatnost, i može se reći, da je hvala energiji predsjed­nika Locherta, ustrajnosti i dobroj volji odbora i članova, Zbor uvijek udovoljio zahtjevima, koji su bili na n j stavljeni. — Za vrijeme prošle godine izradjen je nacrt novih pravila, koja su u Zboru pretresana, primljena i konačno po- tvrdjena. —- Zbor je u proljeće priredio anketu o suzbijanju veneričkih bolesti, kojoj su prisustvovali i kolege iz ostalih pokrajina, a u jeseni održan je u Zagrebu glavni godišnji skup jugoslavenskog lekarskog društva, čije prire- djenje je zahtijevalo veliki trud i požrtvovnost ne samo odbora nego i širokog kruga članova. Hvala toj požrtvovnosti i ljubavi za opću stvar, Zbor je svoju zadaću časno riješio. — U staleškim pitanjima Zbor je u više navrata s uspjehom intervenirao i stvorio nakon općenitih rasprava zaključke, koji su nam a svim a bili putokazom u daljnjem radu. — I rezultati užeg strukovnog rada prikazivani su u Zboru od pojedinih članova, te se i u tom pogledu može u minuloj godini kon'statovati napredak. Tako su u zadnje vrijeme osnovane

36

sekcije za socijalnu medicinu i dermatologiju. Dakako, da su to još uvijek zameci pravom e znanstvenom e radu i mi molimo kolege u prvom redu naše kolege sa fakulteta, da nam u buduće što intenzivnije idu na ruku svojim stručnim radom te tako trud i m ar pojedinaca učine opće dostupnom svojinom Zbora. — Tek u jednom pitanju je Zbor prošle godine konstantno nazadovao, a to je pitanje financija. Ogromni troškovi oko izdavanja »Liječničkog Vije- snika« survali su nas, kako će blagajničko izvješće pokazati, u deficit. Go­spodo! Odbor je sebi svijestan odgovornosti, koja proizlazi iz tog fakta i uvjeren je, da je radio u intenciji članova, ako je unatoč tog produžio sa izda­vanjem »Liječničkog Vijesnika« i uzda se u požrtvovnosti i ljubav članova za ovo naše zajedničko stjecište, te se nada, da će svi članovi rado žrtvovati m aterijalne žrtve, da uzdrže Zbor i »Liječnički Vijesnik«.

Prelazi na drugu tačku dnevnoga re d a : I z v j e š t a j t a j n i š t v a .Tajn i k Dr. J e l ov š e k :

S lavna skupštino!Izvještaj tajništva, zapravo izvještaj o životu i radu našeg Zbora, vjerno

vam je ogledalo našeg sveukupnog života. U životu našeg Zbora u prošloj godini zrcali se i težina života nakon rata , zapažaju se trzavice i problemi jed­nako intenzivno kao i dogadjaji velikog domašaja i vedrog uspjeha. Ovi po­tonji sve većma se množe i u kaosu izvanrednih odnošaja sve snažnije izbijaju čvrste podloge sredjenog i skladnog života. Zbor je u svim prilikama pokazao, da realno računa s činjenicama, — i kao što u prvim danima oslobodjenja nije zapao u isprazno oduševljenje, tako ni u danima nužne stagnacije i dezori­jentacije nije sustao, nego je vazda i u svemu visoko dizao i ispunjao svim silama najpotrebniji nama zadatak: rad, intenzivan rad u korist zdravlja svog naroda i p ridignuća liječničkog staleža. U tom radu išao je Zbor i lane stalnim pravcem, nije se u njemu dao smesti teškim vanjskim prilikama — i mi sa ponosom možemo danas konstatirati, da rad Zbora i pojedinih njegovih članova spada medju najaktivnije stavke u bilanci našeg narodnog života. Liječnički je stalež naše kraljevine u mnogim pitanjima i problemima pokazao takvo tri­jezno i zrelo shvaćanje, prešao je preko sićušnih trzavica i dnevnih nesuglasica tako suverenom gestom k riješavanju velikih zadataka u opstanku cjelokupnog našeg naroda, da je nejednom mogao poslužiti kao svjetli prim jer pozitivnog rada onim zvanim i nezvanim neimarima, koji kod izgradnje naše države više razgradjuju no što izgradjuju. I u tom radu našeg staleža Zbor je kao takav i preko svojih članova u području naših pokrajina, u području svog djelovanja, dostojno sudjelovao i pridoneo ne malo k sredjenju i osnaženju našeg na­rodnog života.

Od svjetlih dogadjaja lanjskog društvenog života moramo da spomenemo na prvom mjestu najsvjetliji: II. godišnji skup Jugoslavenskog Lekarskog D ruštva u Zagrebu. Zbor je kao priredjivač i domaćina, po prvi puta od svog postanka, bio stavljen pred nemalu zadaću: da u teškim socijalnim i eko­nomskim prilikama omogući i glatko sprovede zapravo impozantni k o n g r e s jugoslavenskog liječničkog staleža. U današnjim prilikama zaista zadatak s ogromnim poteškoćama. Uz požrtvovnu pripomoć svojih članova, ponajpače zagrebačkih, Zbor je riješio i taj zadatak glatko, skladno i na zadovoljstvo dapače uz oduševljeno priznanje kolega iz drugih pokrajina. U analima Zbora bit će taj kongres zapisan neizbrisim slovima, jer je iznio sumu stvarnoga rada, jer je socijalno zbio redove našeg staleža, a u nacijonalnom pogledu bio najidealnija harmonija svih triju plemena našeg naroda, ne samo u nazdravi- cama, nego i u pozitivnom radu i u izgradnji sm jernica našeg fizičnog prepo­roda. Zbor kao domaćina nastojao je svim silama, da gostima omogući ugodan boravak i nužno razonodjenje uz skladan znanstven rad i u tome je zaista uspio, koliko mu je ikako bilo moguće uz današnje prilike. Ni najmanji inci- denat nije pomutio harmonični tečaj tog kongresa, a iznijete misli i temeljne

37

smjernice rada visoko se izdigoše nad maljušni kaos naših dnevnih trzavica i nesuglasica. Zagreb si je osvjetlao lice a Zbor može da ubilježi priretbu tog kongresa na najljepše stranice dosadašnjeg društvenog života. Uz to aktivne i po financijalnom uspjehu, što je svakako jedinstven dogodjaj kod takvih priredaba!

Drugi svjetli i pozitivni uspjeh bilježi Zbor u svom znanstvenom i sta- leškom glasilu. Dok su prve kulturne institucije kod nas ili sasm a obustavile svoj publicistički rad ili ga svele na minimum, obzirom na užasne naše štam ­parske prilike, dotle je naše društveno glasilo uz pomoć požrtvovnog članstva i lijepih potpora sa zvaničnih strana ostalo na visini, dapače se još uvećalo i proširilo. Odbor je Zbora sasm a ispravno polazio sa stanovišta, da je dru­štveno glasilo glavna, jedina kopča, koja vezuje članstvo i jedino ogledale Zborovog znanstvenog rada. Uz krajnji napor uspjelo je zaista, da se taj zadatak u lanjskoj godini dostojno izvršio; uz stare suradnike javlja se ple­jada mladih znanstvenih trudbenika, uz znanstveno pregnuće sve glasnije se javljaju i staleška pitanja i pitanja socijalne medicine i narodne higijene. No žalibože u tom pregnuću gomilale su se i gomilaju se takve nesavladive po­teškoće, da taj lijepo zasnovani i lane sprovedeni rad nadilazi snagu i razbija realni uski okvir našeg Zbora. O nužnim reformama oko našeg »Liječničkog Vijesnika« čut ćete više u posebnoj tačci današnjeg dnevnog reda. Apeli­ramo s ovog m jesta na sve članove, da potpuno uvaže naše stanje i užasno prilike, s kojima se borimo, i da nas nesebično podupiru perom j financijalnim sredstvim a, da sretno prebrodimo i ovu zadnju krizu, krizu kulturne i znan stvene propagande. Mi naše glasilo trebamo, danas više no ikad, kad imademo svoj medicinski fakultet, komu moramo obezbijediti znanstveni publicistički rad, i kad na naša v ra ta sve intenzivnije kucaju mnogovrsni problemi javne higijene i pitanja našeg staleža.

Idući s razvitkom prilika, Zbor je već odavna zasnovao promjenu svojih pravila i napokon mu je u prošloj godini uspjelo, da su potvrdjena. Time je stari odbor sm atrao potrebnim, da odstupi i ustupi mjesta novom odboru, širem i osvježenom mladjim članovima. U toku od par mjeseci, što novi odbor upravlja Zborovim radom, dašto da nije ni mogao razviti veću akciju ni provesti veća djela, nego je vazda i u svemu nastojao, da svestrano izgradi Zborov društveni život i da bude na braniku staleških interesa. Nakon uspje­šnog rada prijašnjeg odbora, koji je završio svoje djelovanje vanrednom pri- retbom skupa Jugoslavenskog Lekarskog Društva, zaista je novom odboru bio težak zadatak, da na istoj visini uzdrži Zborov rad. U novoj godini čekaju ga novi veliki zadaci i treba t će napeti sve sile, da ih dostojno izvrši.

Znanstveni se rad Zborov lijepo razvio, kako to dokazuje osnutak raznih strukovnih sekcija i njihovi sastanci. U tom radu klica je dalnjeg intenzivnog rada Zborovog, koji je pozvan, da u prvom redu pomoću sekcija diferencira svoj rad i privuče k saradnji što više stručnjaka.

P rošla je godina i po statistici vrlo zanimiva i vjerno ogledalo bržeg i intenzivnijeg života u krilu našeg društva. Zbor je tekom prošle godine u svem u održao 16 skupština, i to: 1 redovitu glavnu godišnju u siječnju, 2 izvan-» redne glavne (jedna s izborom novog odbora), 10 redovitih i 3 izvanrednu mjesečne skupštine. Pojedine su sekcije imale svoje sastanke: interna 3, ki- rurška 1, socijalno-medicinska 2, dermatološka 1 i blagajničkih liječnika 1, dok je odbor rješavao tekuće poslove u 26 sjednica.

Broj članova neobično je fluktuirao, a lične su promjene uslijed bržeg tem pa u prom aknuću obilne kao još nijedne godine. Zbor je lane početkom godine uz 24 začasna i 5 dopisna člana brojio 537 redovitih članova. Tekom godine 1920. pristupilo je 54 novih redovitih članova, dok je glavna god. skupština izabrala 8 novih dopisnih članova. Smrću smo izgubili 20 redovitih i 1 začasnog člana, prof. R ydygiera u Lavovu. Ovi nas gubici duboko diraju

38

i mi s e moramo ozbiljno zamisliti nad ovim strašnim brojem, koji znači, da smo izgubili 4% naših članova u jednoj godini, većinom sve liječnici u mladjim, najboljim godinama, u naponu snage i rada, kad su mogli našemu narodu, svomu staležu najviše koristiti i sebi i svojima obezbijediti pristojnu egzisten­ciju. Nad ovim pojavom u našemu staležu moramo se duboko zamisliti i tražiti energično lijeka, jer nema sumnje, da izvjesili dio ovih gubitaka pada na tercu loših higijenskih, ekonomskih i socijalnih odnošaja, u kojim a naš stalež živi i djeluje. Istupilo je u svemu 10 članova, a brisano 35. Odbor je konačno sasm a opravdano obračunao s kolegama, koji kroz dugi niz godina, usprkos bezbrojnih opomena ne nadjoše za vrijedno ni da se jave, a još manje da namire svoju članarinu, koja je u prošlosti, prem a današnjem računanju i pla- ćanju, bila upravo smiješno malena. Od brisanja se odustalo kod članova u okupiranim krajevim a i kod svih onih, koji su se naknadno javili. Nije zaista časno po naš stalež, da imade kolega, koji kroz godine primaju naše glasilo, za koje mi moramo sada i predujmice plaćati članarinu Jugosl. ljekarskom društvu — i koji na sve urgencije šute. Ovo doista ne znači, da dotični imadu staleške svijesti i solidarnosti i takvim a nema mjesta u redovim a Zboia. članstvo je na skupštini odobrilo taj odborov korak i te prakse treba t će se i u buduće držati svaki odbor. Bolje, da je manje članova, al svijesnih, radmih i požrtvovnih!

Prem a tomu je stanje našeg članstva koncem g. 1920.: začasnih . do­pisnih 13, redovitih 526, dakle samo za 11 manje no lane. Dolaskom velikog

.. broja mladih kolega ubrzo će se i taj manjak popuniti — tek valja primjetiti, da u redovima mladih kolega ne vlada uvijek onaj duh solidarnosti i staleške svijesti, koji je danas prijeko potreban. Dok svaki stalež udruženjem nastoji ojačati svoju poziciju i borbenu snagu, dotle baš u redovima mladjih i naj- mladjih kolega sa žalošću primjećujemo, da te težnje vazda nema. Bilo je za prošlih vrem ena tradicijom, da je svaki mladi liječnik, odmah poslije promocije, pristupio Zboru. Što je nekada bilo tradicijom, danas je socijalna nužda, i kao svi staleži, tako i liječnički, treba da se organizuje i za rad, ali i za obranu svojih staleških interesa, danas više no ikada, kad se u teškoj životnoj borbi njegov humanitarni rad i te kako rado honorira — platonskim priznanjem ili naprostim izigravanjem. 1 s ovog mjesta i ovom prigodom upravljamo apel na sve članove, da intenzivnom propagandom privedu u naše kolo nove čla­nove, a mlade kolege pozivljemo, da se redom začlane. Mi trebamo mladih svježih sila, da se zborov rad usavrši i staleški učvrsti.

I u narednoj godini čekaju nas novi veliki zadaci. U glavnim kontu­ram a nam se budućnost ne prikazuje ružičastom. F i n a n c i j a l n o p i t a n j e igrat će za cijelo u našem dalnjem nastojanju prvu ulogu, jer — na sram otu našeg staleža — moramo priznati, da je malo koje društvo financijalno tako slabo fundirano kao naše. T reba priznati, da je naš stalež, barem u prošlosti, spadao medju financijalno obezbijedjene, dapače u izvjesnom postotku i imućne. Prolistam o li povjest našeg Zbora, prodjemo li listu umrlih članova, medju ko­jima imade i zvučnih imena, konstatirat ćemo sa žalošću, da su svi ti članovi imali doduše lijepe biblioteke kao dar Zboru — al da nijedan, baš nijedan, nije ni pomislio, kuda da Zbor tu biblioteku za svoju porabu spremi, a kamo li žr­tvovao veću svotu, da si Zbor izgradi svoj toli nužni društveni dom. Danas nakon 47 godina opstanka — Zbor nema ni jedne prostorije, gdje bi mogao sm jestiti svoje knjige i publikacije, a kamo li da imade društvenih dvorana, odborskih soba, te redakcijonalnih i administrativnih prostorija. Zaista nas oblijeva rumenilo stida, kad listamo povjest našeg Zbora i kad vidimo, da je toliko i toliko imućnih kolega umrlo, a da se ni filirom nijesu sjetili svog sta- leškog društva. Ovo je možda jedinstven slučaj izmedju svih društava, da za glavnicu društva, za njegov rad, nijedan član dosele u svojoj oporuci niie našao za vrijedno, da žrtvuje ma kakvu veću sumu. No neka miruju kosti umrlih

39

kolega! Tim snažnije i odlučnije trebat će rada medju živima, da oni poprave propuste svojih predšasnika i da obilnim darovima osnuju čvrst financijalni temelj našem društvu. Ovo je prvi, najveći i najhitniji zadatak u budućnosti.

Uz nužne reforme kod našeg glasila razvijat će se Zborov rad i nadalje u s k u p š t i n a m a i s a s t a n c i m a , u izgradnji i dalnjem o s n u t k u s e k ­c i j a , u sudjelovanju kod p u č k o - p r o s v j e t n o g r a d a , u kome su naši članovi i dosele igrali veliku i časnu ulogu. U obrani st a l e š k i h i n t e r e s a čekaju nas i u ovoj godini mnogi zadaci, jer položaj liječnika i njegov odnos u mnogim granam a javnog života još nije uredjen nikako ili vrlo manjkavo i nepravedno. U žarištu našeg znanstvenog rada bit će jug o s l a- v e n s k i k i r u r š k i k o n g r e s , koji će se održati u rujnu, i koji će u svojim sekcijama zacijelo iznijeti obilat rad svih grana operativne medicine. Jednako intenzivne predradnje iziskuje s naše strane i III. s k u p J ug o sl . Lje k a r -sk o g Dr u š tv a , koji će se ljetos održati u Ljubljani i na kome mora i naš Zbor dostojno istupiti brojem učesnika i znanstvenim sudjelovanjem.

O pojedinim akcijama Zborovog odbora izvijestit će se kao i dosele na mjesečnim skupštinama, na kojima će se pretresati pitanja od opće važnosti po medicinu i naš stalež, dok će se znanstveni rad usredočiti i specijalizirati sve više u pojedinim sekcijama.

Naši članovi u d r ž a v n o m s a n i t . s a v j e t u, u tom najvišem forumu naše struke, zaista će i ljetos u svakoj zgodi istupiti kao ljudi s općim povjere­njem i koji će punom težinom da govore u ime onih, koji su ih odabrali. Jer državu čekaju dva ogromna zadatka: n o v i s a n i t e t s k i z a k o n i o s n u ­t a k l i j e č n i č k i h k o m o r a . U tim velevažnim životnim pitanjima treba da i naš Zbor preko svojih izaslanika rekne svoju promišljenu i odlučnu riječ, braneći odlučno naš stalež p rama svakome.

Na koncu red je, da se toplo zahvalimo svima onim faktorima, koji su nam u prošloj godini obilnom potporom omogućili naš rad; većim su sub­vencijama pomogli: m inistarstvo za narodno zdravlje, naš zdravstveni odsjek, zdravstveni odsjek za Sloveniju, povjerenstvo za suzbijanje tuberkuloze te gradsko zastupstvo grada Zagreba. Hvala im. Jednako iskrena hvala i našojštampi, koja je uz rijetke iznimke vazda spremno i lojalno podupiralasvaku akciju Zbora i objektivnim susretanjem omogućila popularizaciju naša struke i obranu našeg staleža.

Izvještaj tajništva prima se bez primjetbe. Predsjednik moli, da se do­zvoli promjena u dnevnome redu te da izvještaj knjižničara radi zaposlenja istoga dodje prije izvještaja blagajnika.

K n j i ž n i č a r Dr. P o g a č n i k :Glavni rad »Zborovoga« knjižničara sastojao se kao uvijek, tako i u g.

1920. u nadzoru pridošlih kupljenih ili poklonjenih revija i knjiga, u djelo­mičnoj brizi, da se o mnogim knjigama napišu referati za »Vijesnik«, te na­pokon prem a zaključku »Zbora« od 30. I. 1893. u prenošenju sviju knjiga i ča­sopisa u vlasništvo sveučilišne biblioteke. Djelokrug odmjeren, bez mogućnosti osobite inicijative, više u korist biblioteci, nego li u korist »Zboru«! Ne smi­jemo doduše kod toga da zaboravimo, da nam sveučilišna biblioteka kao protu­uslugu stavlja na raspolaganje cijelu svoju zbirku svih mogućih najraznovr­snijih knjiga. Da se to pozajmljivanje knjiga iz spomenute biblioteke olakša i upravi biblioteke i članovima »Zbora«, uveo je sadanji odbor kao novum legitimacije za svoje članove, kojom će mnogi nesporazumci prestati. Da se kod toga treba držati kućnoga reda sveučilišne knjižnice i ne proglašivati bi- bliotekara odmah birokratom, svima nam je kao liječnicima i disciplinovanim ljudima jasno! — Prem a davnoj želji prijašnjega odbora i članova na sjednici od 26. XI. pr. god. pokušali smo urediti malu čitaonicu u zakladnoj bolnici. Početak je to skroman, ali bi imao da bude korak k većemu. — U ovim gladnim godinama, gdje nam »Liječnički Vijesnik« odnosi na stotine tisuća, nijesmo mnogo kupovali, a u svemu smo potrošili 4486 K.

40

1. P laćevne revije: Archiv fiir klinische Chirurgie, Archiv fiir Gynako- logie, B eitrage zur klin. Chirurgie i Deutsche Zeitschrift Iiir Chirurgie.

2. Revije i knjige u zamjenu: W urzbuger Abhandlungen, Archiv fiir Kin- derheilkunde, W iener Archiv fiir innere M edizin, Arhiv srpski za celokupno lekarstvo, Časopis lekafuv ceskych, Vestnik ceskyh lekaru, Jahrbuch fiir Kinderheilkunde, Kronika dentystyczna, Zubni lekafstvi; Przeglad lekarski, R evue der bohmisehen Medizin, Rocznik lekarski, Rozhledy lekarske, W iener klinische Rundschau, Vijesnik ljekarnika, Miinchner medizin. W ochenschrift, Zentralblatt fiir Therapie, Glasnik m inistarstva nar. zdravlja i Liječnički vijesnik.

Nadalje dobivamo u zamjenu za »Liječnički Vijesnik« publikacije Kurta Kabitzscha iz Leipziga i Urban et Schwarzer.berga iz W iena. Publikacije po­tonjega češće izostaju.

3. Kao poklon dobili smo od pokojnih članova: dra Kalivod’e i dra Ra­dovana M arkovića pretežni dio njihove medicinske biblioteke, a od živoga dra Ige Schw arza 64 djela u 197 svezaka.

Svi časopisi i knjige predani su u vlasništvo ovdješne sveučilišne biblio­teke, gdje stoje članovima »Zbora« prem a stručnom katalogu biblioteke uvijek na raspolaganje.

Izvještaj knjižničara prim a se na znanje te predsjednik prelazi na 3. tačku dnevnoga reda: I z v j e š t a j b l a g a j n i k a .

B l a g a j n i k dr. W e i s s : Obračun za g. 1920. glasi ovako:

Z b o r l i j e č n i k a H r v a t s k e , S l a v o n i j e i M e d j u m u r j a .

Račun gubitka i dobitka dne 31: prosinca 1920.

G u b i c i D o b i c i

Ii f IC f

81.290 Prinos jugoslav. lekarskom d r u š t v u 24.708 —U p i s n i n a 464 —Prinos zdrav, odsjeka zem. vlade u Zagrebu i Ljubljani 50.000 —Višak II. skupa jugosl. lekarskog d r u š t v a 60.000 —Prinos zem. povjerenstva za suzbijanje T. 20.000 —Prinos Slov. zdrav, društva, L j u b l j a n a 9.000 —K u p o n i 232 50K a m a t i 795 57Oglasi u Liječničkom V i j e s n i k u 8.016 06Prinosi članova za L iječnički V i j e s n i k 8.631 10Upravni t r o š k o v i 9.309 24K n j i ž n i c a 4.486 20Honorari 1919./20. suradnicim a 5.562 —Urednički paušal 4.800 —Tisak i otprema Liječničkog V ije sn ik a 241.778 98

290.704 42 238.429 23G ubitak poslovanja u 1920. g o d i n i 52.275 19

290.704 42 290.704 42

U Z a g r e b u , dne 31. prosinca 1920.Dr. Aleksander B l a š k o v i ć v. r. Dr. Oskar We i s s v. r

z. a. predsjednik. z. s. blagajnik.

Račune pregledali i u redu pronašli:Dr. K u h a r v. r. Dr. K a t i č i ć v. r. f

z. 8. pregledač ra ču n a . z. s. pregleda« računa.

Z b o r l i j e č n i k a H r v a t s k e , S l a v o n i j e i M e d j u m u r j a .Račun razmjere dne 31. prosinca 1920.

Gotovina kod hrv. eskomptne b a n k e Glavnica zbora početkom 1920. g o d i n e Glavnica Liječničkog doma dne 31./X II. 1920. . . .Glavnica dječje bolnice dne 31./X II. 1920 Prenosna s t a v k a

Gubitak poslovanja Zbora u 1920. g o d i n i D u g Z b o r a pripomoćnoj b l a g a jn i .

U Z a g r e b u , dne 31. prosinca 1920.Dr. Aleksander B l a š k o v i ć v. r. Dr. Oskar Wei*šs v. r.

z. s. predsjednik. z. s. blagajnik.

Račune pregledali i u redu pronašli:Dr. K u h a r v. r. Dr. Ka t i č i ć v. r.

i. «. pregledač računa. ». s. pregledao računa.['

Žalosna je slika zborovog financijalnog stanja, koju sam Vam, gospodo, eto predočio! Započeli smo god. 1920.’ sa glavnicom od 43.000 kruna, a sv rša­vamo ju sa gubitkom od 52.000 kruna, dakle sa razlikom od gotovo 100.000 kruna, usprkos izdašne potpore zdravstvenog odsjeka i velikog nam preostalog viška od II. skupa jugosl. lekarskog društva. Izdavanje »L. V.« nas je do- velo do ovog lošeg financijalnog stanja, jer smo u tu svrhu potrošili malona če tv rt milijuna kruna! Nu odbor nikako ne zdvaja radi ovoga stanja. Uvjeren je, da će Zborovi članovi drage volje pristati na povišenje članarine, jedno da se omogući i dalnje izdavanje »L. V.« ma i u smanjenom opsegu, a drugo da financijalno opet dodjemo u normalnu kolotečinu i da pripomoćnoj blagajni, koja za sada nosi Zborov deficit, opet vratim o predujam. Jer osim gotovine od 9148 kruna, koju Zbor duguje prip. blagajni, još je ona preuzela Zborove v ri­jednosne papire, koji su žalibože izgubili najveći dio svoje nominalne vrijed­nosti. Ove papire mora da Zbor još ove naredne godine iskupi a ujedno i djelomice otpiše, da nam ne bude bilanca fiktivna i vezana. Još imadem da razjasnim u računu razm jere prenosnu stavku od 14-782 krune i 79 filira. Ovaj je iznos dio članarine jugosl. lekarskog društva za godinu 1920., koji je isplaćen nakon zaključka računa, a u ovoj je formi uvršten u račune, da se uzmogne u izdatke ove godine uvrstiti cjelokupni prinos na ovoj članarini od 24.768 kruna.

P r i p o m o ć n a b l a g a j na Z b o r a l i j e č n i k a H. S. i M. Račun gubitka i dobitka dne 31. prosinca 1920.

G u b i c i D o b i c i

K t K f

Prinosi članova i koncert (K 1 0 .0 0 0 ) D a r o v i Kam ati tekućeg r a č u n a P o tp o r e 3.290

38,3419.3272.450

70

Dobitak poslovanja u 1920. g o d i n i 3.290

46.828 7050.118 70

50.118 70 50.118 70

I m o v i n a D u g o v i n a

4 2 /

Račun razmjere dne 3 i. prosinca 1920.

Gotovina kod H rr. oskomptne banke Gotovina kod ug. pošt. Štedionice . . . Gotovina kod S. H . S. pošt. štedionice Dugovina kod Zbora liječnika V r i j e d n o s n i p a p i r i :4*/,% hrv. regalne obvez. K 1 dionica Sanatorija K 4°/o hrv. zemljo-raster. . . K 4°/, ng. krunska ren ta . . K4 V2% obv. bos. želj. zajm a K 4 % srpanjska ren ta . K4% zal. U. L d. Cent. Sp. K6 % zajam S. H. S. Kbon od m arkiranja . Kuložnica za dječju bolnicu K k a m a t i K

Glavnica pripomoone blagajne

U Z a g r e b u , dne 31. prosinca 1920. Dr. Aleksander B l a š k o v i ć v. r.

z. s. predsjednik.Dr. Oskar W eiss v. r.

z. i. blagajnik.

Dr. Kuh a r v. r.z. «. pregledao računa.

Račune pregledali i u redu pronašli:Dr. K a t i č i ć v. r.

z. pregledač računa.

Z a k l a d a f dra L a d i s l a v a Ra ko v ca .

Račun gubitka i dobitka dne 31. prosinca 1920.

Darovi (Prihod koncerta K 6.266, V ijak II. skupaJugosl. lekarskog društva K 13.994 70)

P o tp o r e K a m a t i

P rirast glavnice

U Z a g r e b u , dne 31. prosinca 1920. Dr. Aleksander B l a š k o v i ć v. r.

z. s. predsjednik.Dr. Oskar W e i s s v. r.

z. s. blagajnik.

Dr. K u h a r v. r.s. a. pregledao računa.

Račune pregledali i u redu pronašli Id r. K a t i č i ć v. r.

4. s. pragledač računa.

Z a k i a d a f d r a L a d i s l a v a R a k o v c a .Račun razmjere dne 31. prosinca 1920.

G otorina kod Hrv. esk. banke . . . . 4°/, ug. krunske rente sa kam

Glavnica Rakovčeve zaklade

I m o r i n a Dugovi na

U Z a g r e b u , dne 31. prosinca 1920.Dr. Aleksander B l a š k o v i ć v. r.

p redsjednik.Račune pregledali i u redu pronašli:

Dr. K u h a r v. r.z. «. pregledač računa.

Dr. Oskar We i s s v. r.z. s. blagajnik.

Dr. Ka t i č i ć v. r.z. s. pregledač računa.

Financijalna slika pripomoćne blagajne i Rakovčeve zaklade na daleko je, kako su gospoda čula, povoljnija nego li ona Zborovih financija. P rirast glavnice je obilan, jedno time, što je od svakog člana ubran prinos i to u visini od 20% članarine, a drugo izvanrednim dotacijama, što iz liječničkog koncerta, što iz viška skupa jugosl. ljekarskog društva. Ma da smo potpore najmanje podvostručili, pojedinim petentim a još i više povisili (prošle godine od K 2400 na malone K 10.000 ove godine), to je p rirast glavnice obiju blagajna obilan.

Kako imade više petenta Rakovčeve zaklade nego li prip. blagajne, a ova potonja imade osiguran dohodak od prinosa Zborovih članova, to molim go­spodu, da darove svoje namijene Rakovčevoj zakladi, koja nema osim kam ata i darova redovitog dohotka. Kako je financijalno stanje u ovoj godini po­voljno, to će odbor predložiti, da se za ovu godinu smanji prinos Zbora pripom. blagajni, da se Zborove financije čim prije opet urede.

Izvještaj blagajnika se prima te predsjednik prelazi na 4. tačku dnevnoga reda: I z v j e š t a j p r e g l e d a č a r a č u n a .

Dr. K a t i č i ć javlja, da su on i dr. Kuhar sve račune našli u redu. Zatim se prelazi na 5. tačku dnevnoga reda: U s t a n o v l j e n j e p r o r a č u n a z a g o d . 1921., na koji se odmah nastavlja 6. tačka: O p r e d i j e l j e n j e d r u ­š t v e n i h pri n o s a.

B l a g a j n i k Dr. W e i s s :

P r o r a č u n Z b o r a l i j e č n i k a za g o d . 1921.

D u g u j e P o t r a ž u j e

* K f K f

Č la n a r in a 200.000Prinos zdravstvenih odsjeka 50.000 Oglasi L . V 10.000 Tisak i otprem a L. V. 150.000 Upravni t r o š k o v i 10.000 K njižnica 10.000 Suradnički honorari 3.000Urednički paušal 4.800 č lan arin a Jugosl. Lek. društva 25.000 Dugovina pripom. blag 10.000 Otpis vrijednosnih p a p i r a 25.000 —

237.800 — 260.000 —

P r o r a č u n p r i p o m o ć n e b l a g a j n e za god. 1921.

9 P o t r a ž u j e

Prinosi članova (5% č la n a rin e ) Kam ati tekućeg r a č u n a P o tp o r e

D u g u j e

K f K f

5.000

10.0003.000 —

5.000 — 13.000 —

P r o r a č u n R a k o v č e v e zakl ade .

D u g u j e P o t r a ž u j e

K i K f

Kam ati tekućeg r a č u n a P o tp o r e 1.300

1.300 —

1.300 — 1.300

Dr. Ć u l u m o v i ć : Jedna stavka, koja bi se mogla izostaviti, jest ho­norar za članke.

Dr. W e i s s veli, da je ta stavka iznosila za 2 godine samo 5000 K; to ne bi mnogo uticalo.

Dr. Švarc je za to, da se povisi stavak za oglase.Dr. H a s l i n g e r predlaže, da razlika izmedju zagrebačkih i vanjskih

kolega bude veća i to za prve 600 K, a za potonje 400 K. Zatim da se povisi urednički paušal na 6000 K i da sekcija blagajničkih liječnika preda svoju imo­vinu Zboru.

Dr. W e i s s veli, da mu je dr. Fischer htio predati uložnu knjižicu, ali da se je on ustručavao uzeti je. Nije zato, da, se još povisi članarina za za­grebačke kolege, jer oni bi tako plaćali % više od vanjskih, a za 150% više rade.

Dr. Ž i g a H e r c o g predlaže posebnu rubriku, koja bi pokazivala* koliko bi se mogli oporezovati pojedini kolege.

Dr. W e i s s veli, da će blagajna se hvalom primiti svaki dar, koji je namijenjen »Liječničkom Vijesniku«.

P r e d s j e d n i k Dr. B l a š k o v i ć daje na glasanje predloge. Predlog dra. Ćulumovića glede brisanja stavke za honorare se ne prima. Predlog dra Haslingera se prim a te po tom iznosi članarina za zagrebačke članove 600 K, za vanjske 400 K, za sekundarne liječnike i aspirante i pretplatnike za »Li­ječnički Vijesnik« 320 K. Predlog, da se urednički paušal povisi na 6000 K, prima se.

Dr. W e i s s : Pošto pripomoćna blagajna ima suvišak, predlaže, da se prinos Snizi na 5% od članarine. P rim a se.

Nakon što se na predlog dra. M a š ek a izriče odboru zahvala na radu, prelazi se na 8. tačku dnevnoga reda: I z v j e š t a j o r e f o r m i » L i j e č ­n i č k o g V i j e s n i k a « .

Dr. T h a l l e r : Prof. Radoničić informirao se radi tiskanja »L. V.« u Austriji. Jedan broj od 4 arka došao bi na 80.000 austrijskih kruna i 12 brojeva blizu 1,000.000 kruna, to je više nego 200.000 K naših, dakle ne bi ništa uštedili. Osim toga dolazi poteškoća otprem e itd. To dakle otpada. Iz Slovenije još nismo dobili izvještaje. Nužna je mnogo stroža kritika za znanstvene radnje. To je teška i odgovorna stvar.

Staleški Glasnik mora izići svaki mjesec, jer se staleška pitanja razgra- njuju, ona presiraju. A time ćemo moći više i češće štampati anonse. Predlaže, da 12 puta izlazi Staleški Glasnik, 4 puta godišnje list skroz stručan, koji bi donašao takve članke, za koje bi jury pronašao, da su vrijedni, da se odmah izdadu.

Dr. Č a č k o v i ć : Nepobitno je, da se »L. V.« m ora smanjiti. Pitanje je, da li bi to bio pravi način. Nije zato, da se Staleški Glasnik izdaje redovito, a znanstveni list samo prigodice. Tako izgleda, da će Staleški Glasnik biti glavna stvar, a znanstveni dio da će izlaziti, ako što preostane od Sta- leškog Glasnika. Predlaže, da se Staleški Glasnik izdaje svaki drugi mjesec, kako bi što više sredstava ostalo za znanstveni dio.

Dr. Th al l er misli, da je Dr. čačkov ić stvar krivo razumio. Znan­stveni dio imao bi da izlazi takodjer redovito 4 puta na godinu. — Prim a se predlog redakcionog odbora, da se redovito svaki mjesec izdaje Staleški Glasnik, a znanstveni dio 4 puta na godinu.

Prelazi se na 9. tačk u : I z b o r p r e g l e d a č a r a č u n a .Izabrani su per acclamationem opet Dr. Katičić i dr. Kuhar.Prelazi se na 10. tačku dnevnoga reda: P r o m j e n a p o s l o v n i k a

č a s n o g s u d a .T a j n i k dr. J e l o v š e k : čita jedan paragraf za drugim te moli, da

se stavljaju eventualne primjetbe. Kod § 2. primjećuje Dr. H ii h n, da riječ »otvoren« nema smisla; JDr. č a č k o v i ć veli, da predsjednik ima pravo uvida u prijavu, pa se prva rečenica § 2. mijenja na: »Pojedinac upravlja prijavu na predsjednika Zbora, koji ju bezodvlačno nakon uvida predaje pročelniku časnog suda«. — Kod § 4. primjećuje dr. Žiga H e r c o g , da bi se prijavljeni morao u svakom slučaju saslušati, te se prvi odlomak § 4. mijenja na: »Čim je stvorena odluka, da predm et spada u kompetenciju časnog suda, to se ustanovljuje, da li su pridonešeni svi nužni podaci, da se provede postupak te da sasluša pi­smeno ili usmeno prijavljenoga, eventualno i prijavitelja«. — Na koncu § 5. nadomeće se: »Tko se ne podvrgne nadležnosti časnog suda, sm atra se, da je istupio iz Zbora«. — § 6. izaziva odulju debatu. Dr. Žiga Š v a r c napo­minje, da je prije 10— 15 godina u Munchenu neki liječnik po časnom sudu bio diskvalificiran; taj se isti nakon toga ubio. Poslije se je dokazalo, da je časni sud učinio velikih formalnih pogrješaka, dapače da je uopće presuda bila kriva. Povodom toga uvelo se je u Njemačkoj, da časnom sudu bude pridi­jeljen jurista kao savjetujući faktor

Osim toga predlaže, da svaki okrivljeni smije sebi izabrati za branitelja osobu povjerenja.

Dr. T h a l l c r Lujo se čudi, da se o tom uopće raspravlja. Uvijek je opasno, ako u staležu sami Sebi sudimo. Svaka presuda časnog suda znači diskvalifikaciju kolege. Ne može se dopustiti, da pet i najsavršenijih ljudi sudi čovjeku, a da mu se ne da niti mogućnost obrane, koja se i najvećem zlo­čincu daje. Mi za 500 ljudi postavljamo 5 čovjeka, koji sude, može se reći, o životu i smrti optuženog. Kod presuda prave se silne formalne omaške, koje jednom juristi ne bi mogle izmaći. Drži, da se predlog dra. Švarca mora primiti. To ne znači pranje vlastitog rublja pred tudjim osobama, kako je to dr Ka­tičić dobacio, već izbjeći pogrješkama, koje će jurista svojim savjetom zapri­ječiti. Dogodilo se je, da je sam časni sud došao u konflikt s paragrafom suda, na pr. u Njemačkoj, gdje je osudjeni tužio časni sud radi uvrede poštenja, te je ovaj bio od suda osudjen.

Dr. Žiga H e r c o g : Svaki stalež dobiva tijekom vrem ena neki stano­viti m entalitet, da drži nešto za crimen, što cijeli svijet ne bi držao takvim, Drži takodjer dobrim, da tu savjetom pomogne jurista.

Dr. Žiga Š v a r c : Mislio sam, da jurista savjetuje specijalno formu te da ima tek konzultativni glas,

45

Dr. H u h n misli, da bi Zbor morao da im a stalnog juristu.Dr. Č a č k o v i ć : drži, da to ne bi smio biti obrtiirični advokat, već

samo ili sudac ili sveučilišni profesor.Dr. T h a 11 e r L. predlaže, da se ta promjena uvede za 1 godinu, pa ako

se time učine dobra iskustva*, da se pridrži. Predlog o branitelju i o. pridi­jeljenom juristu se prima, pa odlomci, koji se na to odnose, sada glase: »Ra­spravi imade prisustvovati svih pet članova časnoga suda; iznimno smije se u silnim slučajevima rasp rava obdržavati i ako je prisutno manje članova časnoga suda, ali nikada ispod tri. K rasprav i imade se kooptirati pravnik- sudac sa savjetujućim glasom. — R asprava je usmena i tajna. — Ako je ra-. spravi pozvan prijavljeni, to treba da sam pristupi te ima samo u iznimnim slučajevima časni sud pravo dozvoliti zastupnika. Zastupnik može biti samo liječnik, koji je član Zbora. Prijavljeni ima pravo odabrati si branitelja izmedju članova Zbora, koji sudjeluje, kod rasprave, ali nem a pravo glasa«. U zad-> njem odlomku § 6. mijenja se mjesto »to je pročelnik v lastan odgoditi raspravu« — »to je časni sud vlastan odgoditi raspravu«. — Kod § 7. umeće se iza »stvara časni sud presudu u odsutnosti prijavljenoga« još »i njegovog branitelja«. — Mjesto »svi se zaključci stvaraju apsolutnom većinom glasova« stavlja so na predlog dra Jelovšeka: »Za valjanost zaključka potrebno je, da za nj glasuju najmanje trojica članova«. — Kod § 8. meće se če tv rta kazna »globa u korist pripomoćne blagajne Zbora liječnika« na predlog dra. Thallera na drugo mjesto kao lakša kazna od ukora. Nadalje se mijenjaju zadnji odlomci § 8. kako slijedi: »Presuda časnog suda proglašuje se na redovitoj mjesečnoj skup­štini Zbora bez imena prijavljenog i prijavitelja. U zapisnik dolazi s potpunim imenom obih stranaka samo na izrični zaključak časnog suda. 0 presudi se u svakom slučaju pismeno obavješćuju prijavitelj i prijavljeni, koji moraju pi­smeno potvrditi prim itak presude«. Kod § 9. dodaje se na koncu: »a u slu­čaju, da se dokaže nekrivnja prijavljenoga nosi sve eventualne troškove prijavitelj«.

Redakcija poslovnika časnog suda se u cijelosti prima.Zatim se prelazi na 11. tačku: I z b o r č l a n o v a č a s n o g a s u d a .P r e d s j e d n i k čita listu kandidata: dra Čačković, Huhn, Ivo Herzog,

D urst i Jurak, koja se jednoglasno prima.Prelazi se na 12. tačku: D o p u n i t b e n i i z b o r č l a n o v a o d b o r a .

Žrijebom se izvuku: dri. Jelovšek, P liverić i Pogačnik, koji se per acclama­tionem ponovno biraju u odbor.

Napokon predsjednik prelazi na zadnju tačku dnevnoga reda: E v e n - t u a l i j a . Dr. Jelovšek čita pismo dra. S i n g e r a , u kome se tuži, da ja boraveći prošlog ljeta u jednom državnom kupalištu, naišao na vrlo malo susretljivosti sa strane uprave. Pošto je stari usus, da liječnici u kupalištim a uživaju osobite pogodnosti, predlaže, da Zbor intervenira, da se liječnicima u svim kupalištim a naše kraljevine priznadu jednolične pogodnosti i to: a) oprost od takse za kupanje i glazbu za liječnika i njegovu obitelj, b) besplatne kupelji i terapeutska pom agala za liječnike i njegovu obitelj, c) barem 50% popusta kod) stana.

Dr. W e i s s : predlaže, da se obratim o na organizaciju kupališta i lje­čilišta s molbom, da to uvaži i da nam javi, koja su kupališta to prihvatila.

Na to p r e d s j e d n i k dr. B l a š k o v i ć predlaže nastavak debate o stanarinskom pitanju, koja se je zadnji put prekinula. Nakon što se nitko ne javlja za riječ ustaje dr. F a rk a š te veli, da je na prošloj mjesečnoj skupštini po zaključku odbora referirao o brutalnom postupku stanarinskog ureda u s tv ari njegova stana, pa se je radi toga, što je već većina kolega bila otišla, m orala debata odgoditi na glavnu godišnju skupštinu. No i danas se pokazuje vrlo slab interes za tu stvar. Ne prejudicira, da mu Zbor m ora pomoći, ali moli, da se stvori zaključak.

47

Dr. T h a l l e r Lujo predlaže, da u stvari dra. Farkaša uložimo ener­gičan protest kod socijalne skrbi i da se naskoro sazove izvanredna mje­sečna skupština, na kojoj će se samo o tom pitanju raspravljati. Prim a se.

Pošto se nitko više ne javlja za riječ, zaključuje predsjednik skupštinu.

1. redovita mjesečna skupština /Z b o r a l i j e č n i k a H r v a t s k e , S l a v o n i j e i M e d j u m u r j a u

Z a g r e b u održana dne 28. januara 1921. u kliničkoj predavaoni.Prisutni: Dri. B a b o s e l a c , B l a š k o v i ć , B o n e t i ć , B o ž i ć , Bu-

di savl j e v i ć , B u r i ć , B u z o l ić, C e r t in, C iraki, č a č k o v i ć , Ć e p u l i ć , Ć u l u m o v i ć r Ć u r i n , D e a n o v i ć , D o m a c , D u r s t , F a r k a š , F i s c h e r J., F r a i t , F r i e d , G r o s s n r a n n , H o č e v a r , Hu hn, I v a n č e v i ć , J e l o v š e k , J u r a k , K a t i č i ć , K l a š t e r k a K O h l e r , K o r e n i ć , K o š ć i c a , K o v a č , L o c h e r t , L o n g h i n o . M a š e k , M a t k o v i ć , N e u m a n n , N i k o l i ć , P a l m o v i ć , P o g a č n i k , P o l i t z e r , R a d o n i č i ć , S a t t l e r , S e l a k , S i n g e r , S i s a r i ć , S ta - n o j e v i ć , Š a n j e k , Š e m p e r , S c h l e s i n g e r , Š p a n i ć , Š p i š i ć , Š v a r c, T h a l l e r M i l a n , V u l e t i ć , W e i s s , W u n d e r l i c h , Ž u p i ć ; kao gosti: L u s i c h i. P e t r a š i ć .

P r e d s j e d n i k dr. B l a š k o v i ć o tvara skupštinu s dnevnim redom:1. Izvještaj predsjednika, 2. Staleške prilike, 3. Eventualija, te moli za­pisničara, da pročita zapisnike prošlih sjednica.

Dr. F a r k a š čita zapisnik 9. redovite mjesečne skupštine, 5. izvanredne mjesečne, 6. izvanredne mjesečne i 10. redovite mjesečne skupštine. Dr. F i- sc h e r primjećuje, da je primjetbu o higijeničaru napravio dr. Ivan Herzog, a ne dr. Žiga Hercog. Nakon ovog ispravka primaju se zapisnici.

P r e d s j e d n i k prelazi na 1. tačku dnevnoga reda: I z v j e š t a j p r e d s j e d n i k a . Kao novi članovi pristupili su: Dr. Franjo B r o l i c h , sek. liječnik u rodilištu; Dr. Srećko Z a n e l l a , asistent u rodilištu; Dr. I n G a g u l i ć , asistent u rodilištu; Dr. Herman B a r m a p e r , sukromni liječnik u Zagrebu; Dr. Rikard B a u e r , sukromni liječnik u Zagrebu; Dr. M avro S t e i n , sukromni liječnik u Zagrebu; Dr. K a r a b a i ć Salvator, pomoćni liječnik u zavodu za umobolne u Stenjevcu; Dr. Svetislav L u k i ć , kr. kot.- liječnik i primarij bolnice u Vukovaru; Dr. Mirko L e n d v a j , sukromni li­ječnik u Koprivnici; Dr. M artin R i e d e r , sanitetski major u Z agrebu Moli zapisničara, da pročita odluku časnog suda u aferi Dr. Domac—Dr. Thaller. P rim a se na znanje. — Dr. Samuel Kuhn iz Broda poslao je pritužbu, da mu je direkcija željeznica nakon 16-godišnje službe bezrazložno otkazala. Odbor je zamolio sve kolege u Brodu, da se ne natječu za to mjesto, dok se cijela s tv ar ne riješi, a istodobno pisao je direkciji željeznica i nadliječniku, u kojima se moli, da se dra. Kuhna ne otpusti ili da se po njegovoj želji najprije povede disciplinarna istraga. O dalnjem toku izvijestiti će se na slijedećoj skupštini. — Stigla je pritužba dra. Antuna Ne- manića sa Brestovca, da mu je zemaljska blagajna nakon godišnje službe otkazala bez. navadjanja razloga. Odbor je odlučio, da se obrati najprije na socijalnu skrb s molbom, da bi ista intervenirala kod zemaljske blagajne, da povuče otkaz. — Nadzornik južne željeznice Lisac javio je usmeno, da je direkcija južne željeznice zaključila, da će svojim liječnicima dati ista beriva, što ih imaju liječnici državnih željeznica. — Direkcija državnih željeznica sazvala je za 29. o. mj. anketu glede plaća željezničkih liječnika. Na tu će. anketu ići izaslanici sekcije blagajničkih liječnika, a Zbor je delegirao dra Antuna Gutschy-a iz Siska.

Prelazi se na 2. tačku dnevnoga reda: S t a l e š k e p r i l i k e .Dr. Nik o l ić traži, da se svi dopisi, koji se tiču stvari dra, Nemanića,

48

pročitaju. Predsjednik moli zapisničara, da ih pročita. Dr. Farkaš čita dopisi dra. Nemanića, u kome priča, kako je došlo do otkaza, kako je nastojao, da održi stanovište, da je u lječilištu liječnik glavar, protiv sistema, Što ga je uvadjao upravitelj Tomazetić. Njegova egzistencija je skopčana s tim mjestom, pošto nema nikakve nuzzaslužbe. Zatim čita dopis dra. Tom ašića i abs. med. Tomčića na Zbor i na povjereništvo za socijalnu skrb, gdje ističu zaslužnost dra. Nemanića za B restovac, zatim otvoreno pismo ravnateljstvu zem. blagajne potpisano od 7 bolesnika sa B restovca, u kojem izrazuju priznanje i simpatiju prem a dru. Nemaniću, koju su svi bolesnici dokumentovali time, što su štra j­kajući gladju protestirali protiv nakane, da ga se otpusti. O crtavaju ponašanje i rad upravitelja, koga nazivaju nitkovom. Zatim čita članak u broju 20 »Novosti« od 22. siječnja pod naslovom »Sa brestovačkog lječilišta«, u kome se veli, »da je zem. blagajna u nastojanju, da ovo svoje lječilište digne u svakom pogledu do one visine, da će moći bar donekle zadovoljavati velikim zada­ćama, uslijedila takve odluke, koje su iziskivale neke osobne promjene u lječi­lištu, te da ni iznašanjem ovoga predm eta pred Zbor liječnika ne će moći biti promijenjena nadležno donesena odluka ravnateljstva zem. blagajne«.

P r e d s j e d n i k dr. B l a š k o v i ć * veli, da sa strogo pravnog gledišta ima zem. blagajna pravo, da otkaže u roku od jedne godine.

Dr. M i l a n T h a i l e r : upozorava na članak u »Novostima«, gdje se već unprijed veli, da se zem. blagajna ne će obazirati na zaključak Zbora.

Dr. Nikol i ć iznosi cijelu aferu i ističe, da je otkazano čovjeku, koji nije ništa kriv. Sm atra cijelu s tvar povredom naše staleške časti, koju je Ne- manić branio, te predlaže, da ga Zbor u tome pomogne.

Dr. F isch e r se čudi, da pri tom nije sudjelovao zdravstveni savjetnik zem. blagajne. Drži, da je paragraf neumjesno primijenjen, pošto drugi liječ­nici zem. blagajne postaju poslije godine dana službe automatski definitivni činovnici.

Dr. Šem per ilustrira sa jednim primjerom prilike na Brestovcu.Dr. W e i s s ističe, da imade zem. blagajna pravo privremenim liječ-

nicima u prvoj godini otkazati i Zbor je takav ugovor primio. Nemanić je bio najprije ugovorni liječnik, a nakon kratkog vrem ena će mu istom isteći vri­jeme privrem enog službovanja.

Dr. N i k o lić: Dr. W eiss je izjavio, da ravnatelj Bauer drži dra Ne­manića nesposobnim za glavara-liječnika. To je ironija, jer 4% godine je bio dobar, a sada je nesposoban.

Dr. Š p i š i ć pita, da li se smije bezrazložno otkazati, našto dr. Nikolić čita § 8. službovnika za liječnike-činovnike zem. blagajne.

Dr. F i s c h e r naglašuje ponovno, da je njihova definitiva uslijedila auto­matski. Neumjesno je, da g. Bauer prosudjuje, da li je dr. Nemanić sposoban. Zato ima zdravstveno vijeće odnosno zemaljski zdravstveni odsjek.

Dr. Ć u l u m o v i ć predlaže, da odbor zatraži obrazloženje otkaza od zem. blagajne. Ako to ne bi imalo uspjeha, može se udariti »Cavete«.

Dr. Š e m p e r primjećuje, da su ugovor potpisali samo stariji kolege.Dr. Žiga H e r c o g izjavljuje, da mi nismo tu, da štitimo juridičko pravo,

već da zaštićujemo moralno pravo. Ako je dr. Nemanić služio 4 godine na tojn mjestu, stekao je i moralno pravo na nj. Usvaja predlog dra. Ćulu- movića.

U debati sudjeluju još i dr. Č ačković, Huhn, Radoničić, W eiss, G ottlieb i Lochert. Svi ističu, da treba energično ustati protiv zem. blagajne. Isto izjavljuje i dr. Fischer.

Dr. P o g a č n i k : Ironija sudbine je htjela, da je dru. Nemaniću otka­zano, kad je m inistarstvo za socijalnu skrb izdalo naredbu, da se niti naj­manjem radniku ne može bez razloga otkazati,

49

Dr. D o m a c drži, da mora protiv toga da ustane svaki liječnik, pošto je time povrijedjena naša čast.

Dr. N i k o l i ć predlaže slijedeću rezoluciju: Skupština Zbora liječnika najenergičnije protestuje protiv sam ovoljno-birokratskog postupka zem. bla­gajne u otkazu službe dra. Nemanića radi afere Tomazetić.; sm atra taj čin direktnim nasrtajem na čitavu stalešku čast i u znak protesta to mjesto pro- glašuje kao zatvoreno za natječaj, a ujedno, da kolegu, koji se tog mjesta primi, isključuje iz Zbora, sve dok se kolegi dru. Nemaniću ne dade dostojna satisfakcija i opozove otkaz«.

Dolazi do kraće debate, u kojoj sudjeluju dr. Hitim, Ćulumović, Pogačnik, Korenić i Fischer, na što se. prelazi na glasovanje. Dr. Ćulnmović povlači prvi dio svog predloga, naime, da se traži obrazloženje od zem. blagajne, te se prima spojeni predlog dra. Ćulumovića i odbora, da se zatraži intervencija povjereništva socijalne skrbi.

Predsjednik prelazi na 3. tačku dnevnoga reda: E v e n t u a l i j a .Dr. Ć u l u m o v i ć iznosi nepravedne cijene za liječnike u pogledu

električnog svjetla. Liječnicima se računa povišena taksa od 12 K po kilo- w atu (kao obrtnicima) za č i t a v stan, bez obzira, da im ordinacija iznosi samo manji dio stana.

Dr. J e l o v š e k razlaže električne takse. Veli, da je odbor glede toga dvaput pisao ravnateljstvu munjare, ali smo bili odbijeni.

Dr. B u d i s a v l j e v i ć predlaže, da se zamoli kolege u gradskom za­stupstvu, da interpeliraju u toj s tvari gradonačelnika.

P rim a se konačno predlog, da deputacija odbora (predsjednik i tajnik) predade gradonačelniku dosadašnje proteste i ponovno u predstavci zamoli, da se to pitanje uredi pravedno, t. j. da se cjelokupni liječnički stan smjesti u kategoriju privatnih stanova.

P r e d s j e d n i k dr. B l a š k o v i ć ističe, da se dru. Farkašu dogodila velika nepravda sa strane stanarinskog ureda, o kojoj će on sam referirati.

Dr. F a rk a š iznosi cijeli dogadjaj. Priča, kako stanuje u stanu svoga oca od. god. 1919., te da nije uzet nikakav obzir kod stanarinskog ureda na to, što će on u kratko otvoriti svoju praksu, već je taj stan osim jedne sobe do­dijeljen nekom profesoru. P ro tiv ove odluke uložio je utok i sam povjerenik socijalne skrbi mu je obećao, da se ne će nikako uredovati po poznatom običaju, već se mora svaki spis najprije riješiti. No usprkos toga dobio je jednog dana od odvjetnika protustranke telefonsku odbavijest, da će biti popodne deložiran i faktično bio je istog dana deložiran po redarstvu bez da je primio riješenje svog utoka i protiv pismene odgode samog povjerenika. Istom 5 dana iza toga primio je riješenje utoka, koji je zabačen bez ikakvog obrazloženja. Ističe nepravednost ovog čina, i moli, da ga Zbor potpomogne.

U debati, koja je poslije toga nastala, sudjeluju dr. Žiga Hercog, Ćurin, Schlesinger i Nikolić. Ističu mizerno stanbeno stanje te iznose konkretne pri­mjere. Na to predlaže dr. Blašković, da se t o pitanje prenese na glavnu go­dišnju skupštinu, koja će biti za 2 dana, što se prima.

Dr. L o c h e r t iznosi, da su na sastancim a srpskog lekarskog društva održana predavanja o sanitetskim prilikama u Srbiji za vrijeme okupacije, gdje se iznosi nepatriotsko držanje nekih naših kolega. P redavanja nisu štam ­pana u Arhivu. Pošto je važno1, da smo u tom pogledu na čistu, predlaže, da se srpsko lekarsko društvo zamoli, da nam ta predavanja i zapisnik sjednica pošalje.

Dr. B u d i s a v l j e v i ć drži takodjer, da bi bilo potrebito, da se izno­šenjem fakata stv ar razbistri, pošto se to tiče i fakulteta. Predlog dra. Lo- pherta se prima, na što predsjednik-zaključuje skupštinu,

50

R a z n e v i j e s t iKolege!

Teške štam parske prilike sile nas, da evo provedemo kod našeg lista radikalne reforme. Činimo to bolna srca, no u čvrstoj nadi, da će se i te pro­lazne prilike konačno srediti i popraviti i nam a omogućiti, da pružimo našim članovima onoliko i u takvoj formi, kako je bila nekada naša zadaća. Ove reforme provedosmo i u čvrstoj nadi, da će članstvo uvidjeti naš teški po­ložaj i odobriti naš korak, i da će vjernom pomoći i požrtvovnošću nam omo­gućiti, da prebrodimo sretno j ovo teško prelazno doba.

Izvanredne i obilne potpore omogućiše nam prošle godine, da smo naš list mogli uzdržati u prijašnjoj formi i opsegu. Ljetos tih potpora ne mo­žemo da očekujemo, otkazani smo u glavnom samo na članarinu i stoga smo prisiljeni, da postupamo s najvećom rigoroznošću i time očuvamo naš Zbor pred financijalnom katastrofom .

Lanjsku godinu svršism o — kako ste čuli na glavnoj godišnjoj skup­štini — s priličnim deficitom; taj valja ljetos nadoknaditi i bež deficita godište svršiti! 0 toj teškoj zadaći vijećao je odbor opetovano i temeljito i izneo svoje konačne predloge pred mjesečnu skupštinu Zbora u decembru pr. g.

Na temelju tog refera ta i nakon iscrpive debate usvojila je jednoglasno redovita mjesečna skupština dne 30. decem bra 1920. konačni zaključak, a redovita glavna godišnja skupština dne 30. januara o. g. ga je potvrdila: da se u svrhu štednje imade kod »L. V.« pristupiti ovim reform am a:

1. Staleški dio imade se odijeliti od znanstvenoga. Staleški dio (Sta­leški Glasnik) izlazit će redovito svakog 15. u mjesecu u običnoj opremi, donašat će članke i bilješke o staleškim pitanjima te referate o skupštinama i razne vijesti, sve u zbijenoj formi, na najviše 12 araka u godini.

2. Znanstveni dio objelodanit će se u svescim a od 4—5 araka če tv rt­godišnje, dakle četiri sveska na godinu, u formi i opremi dosadašnjeg »L. V.« Posebni redakcionalni odbor, u krilu Zborovog odbora, ocijenit i odabirat će radnje tako, da ćemo u tim svescim a donašati samo zaista vrijedne i ori­ginalne radnje, dostojno ogledalo znanstvenog rada Zborovih članova.

3. Dosadašnje tehničke odredbe ostaju i dalje na snazi, t. j. članci ne smiju presizati 8 štampanih stranica, za daljne stranice nosi autor sav trošak; skrižaljke i citiranje literature se ukida; autori sami plaćaju izradbu i štam ­panje ilustracija i posebnih otisaka svojih članaka.

P rv i svezak znanstvenog dijela »L. V.« izaći će koncem m arta o. g.Ovim reform am a nadamo se postići nužnu uštednju i ravnovjesje u

našem poslovanju, te molimo sve članove, da uvaže naše stanje i dalje da nas vjerno i savjesno podupiru.

U Z a g r e b u , početkom februara 1921.Dr. V. Jelovšek, Dr. A. Blašković,

z. s. tajnik. z. s. predsjednik.

Novi članovi.Zboru pristupiše kao redoviti članovi: Dr. B r o l i c h Franjo, Dr. Z a -

ne l l a Srećko i Dr. Ga g u l i ć Ivan — svi pomoćni liječnici zem. rodilišta u Zagrebu. — Dr. L e n d v a j Mirko, sukromni liječnik u Koprivnici. — Dr. R ie d e r M artin Aleksandar, sanit. m ajor u Zagrebu. — Dr. C v i t a n o v i ć Simeon i Dr. Di v i ć P avao — pomoćni liječnici bolnice mil. sestara u Za­grebu. — Dr. Š t a j d u h a r Josip, klinički asistenat u Zagrebu. — Dr. N i- k o l ić , S tevan, pomoćni liječnik zakladne bolnice u Zagrebu. — Dr. Ž u p i ć Stanislav, pomoćni liječnik zavoda za umobolne u Stenjevcu.

Istupili.Dr. Milan R a d u l a š k i , upravitelj ambulante za vener. bolesti u Sa­

rajevu. — Dr. P era G e o r g e v i ć , kr. kot. liječnik u m. u Vinkovcima.

Umro.Dr. M arijan Mar ik , kr. kot. i primarni liječnik zakladne bolnice u

Osijeku. *Odlikovanja.

Šefovi zdravstvenih odsjeka: Dr. Josip L o c h e r t za Hrvatsku, Sla­voniju i Medjumurje, Dr. Laza M a r k o v i č za Vojvodinu i Dr. Šime L j u b i ć za Dalmaciju — odlikovani su ordenom Sv. Save III. stepena.

Imenovanja i unapredjenja.Dr. Gjoka B. N i k o l i ć , načelnik u m inistarstvu nar. zdravlja na

dopustu, ponovno je imenovan pomoćnikom m inistra narodnog zdravlja.Dr. Vladimir Ć e p u l i ć i Dr. Ivo Iva n č ev i ć kr. kot. liječnicima u IX. čin. razredu pridijeljeni kr. žup. oblasti u Zagrebu. — Dr. M arcel K o r n f el d pomoćni liječnik prosekture javnih zdravstvenih zavoda, kr. kot. liječnikom u IX. čin. razredu. — Dr. Dragutin C e r t in primarnim liječnikom zakladne bol­nice u Zagrebu u VIII. čin. razredu. — Dr. .Ivan H e r z o g , prim arni liječnik zakladne bolnice u Zagrebu u VIII. razred. — Dr. Gjuro O r l i ć , bolnički li­ječnik u Dubrovniku, liječnikom drž. oporavilišta na Lokrumu. — Pomoćni liječnik zavoda za umobolne u Stenjevcu Dr. Salvator Kara b a i ć asistentom u IX. čin. razredu istog zavoda. — Pom. liječnik bolnice mil. sestara u Zagrebu Dr. Janko B o ž i ć asistentom vener. odjela iste bolnice u IX. čin. razredu. — Pom. liječnik iste bolnice Dr. Ivan D a b r a n i ć primarijem i ravnateljem župan, bolnice u Ogulinu u IX. čin. razredu. — Dr. Bogdan D e r č primarijem otroške bolnice u Ljubljani. — Ravnatelj i primarij pokraj, bolnice u Splitu Dr. Jakša R a č i ć u VI. čin. razred. — Dr. Sima I l i ć sekundarnim liječ­nikom ambulante za kožne i vener. bolesti u Beogradu.

Premještenja.Dr. Milan Vladimir C r l e n j a k , ravnatelj bolnice mil. sestara u Ze­

munu u istom svojstvu u zakladnu bolnicu u Zagrebu. — Dr. Dragutin B a r ­k o v i ć , ravnatelj i primarij gradske bolnice u Sisku ravnateljem bolnice mil.

\ sestara u Zagrebu u VII. čin. razredu. — Kr. župan, fizik u Vukovaru Dr. D ra­gutin A l t mann po potrebi službe kr. žup. oblasti u Varaždinu. — Dr.

Baldo Udi n a , kr. kot. liječnik u Vrginmostu u istom u svojstvu u Križevce.Kot. liječnik u M etkoviću Dr. Josip Š u jić u istom svojstvu u Split.

Umirovljenje.Dr. Toma Mi l i ć , pomoćnik m inistra narodnog zdravlja.

Iz »Slovenskega zdravniškega dru štva .Upozarjamo člane Slov. zdravn. društva v Ljubljani, da plačuje društvo

za svoje člane Liječnički Vijesnik. Radi ogromnih stroškov se naprošajo, da plačujejo vsi člani redno članarino.

Dr. V. G r e g o r i č , Dr. T. Ja m ar,i č. bredsednik. i č. tajnik.

II. jugoslavenski sastanak za operativnu medicinu.P rv i jugoslavenski sastanak za operativnu medicinu, što je god. 1911. bio

u Beogradu, zaključio je, da drugi sastanak imade da bude u Zagrebu. P ri­godom II. godišnjeg skupa jugoslavenskog ljekarskog društva u Zagrebu sastali

52

su se glavni predstavnici operativne medicine i zaključili, da taj sastanak bud« u r u j n u 1921. u Zagrebu.

Umoljavaju se svi kolege, koji se zanimaju za operativnu medicinu, da se što prije jave potpisanomu (Zagreb, Gajeva 7.), te da u prijavi navedu struku, zavod u kojem rade i tačnu adresu.

U Z a g r e b u , 15. rujna 1920.Prof. Č a č k o v ić .

Sekcija zubara.Dne 22. 1. o. g. konstituirala se u krilu Zbora s e k c i j a z u b a r a , iza­

bravši predsjednikom Dra. Antu P av e l i ć a , a tajnikom Dra. Gjuru Jel l inek a . Sekcija broji dosele 16 članova.

Liječnici u našoj vojsci.P r i m l j e n i s u u n a š u v o j s k u g o d i n e 1919. k a o :

a k t iv n i sanit e t s k i p u k o v n i k : Dr. J o v a n o v i ć Lj. Emil, Dr. Š a v s M. Janko; — a k t i v n i s a n i t e t s k i p o t p u k o v n i k : Dr. A n d r i ć R. Svetozar, Dr. K o r e n č a n A. Andrija, Dr. M a j d i ć V."Leo- pold, Dr. Mar t ini s Erminio, Dr. R u b i n š t a j n Aleksandar, Dr. S e r t i ć M. Mile, Dr. T o p a l ov i ć A. Pavao, Dr. V a jn š tajn J. Emil; — a k t i v n i s a n i t e t s k i m a j o r : Dr. B a r b a l i ć J. M. Ivan, Dr. H o č e v a r A. Ante, Dr. I l i č k o v i ć P. Milan, Dr. Jel a č a N. Mate, Dr. J u g T. Rihard, Dr. K o b a l I. Rudolf, Dr. K o r l ae t B. Josip, Dr. L a u t e r L. Pavel, Dr, M i l e r J . Jakov, Dr. M i n d s z e n t i R. Rudolf, Dr. P i l e r I. Bartol, Dr. R i d e r A. Martin, Dr. Š t r k F. Branislav; — a k t i v n i s a n i t e t s k i k a p e t a n I. klase: Dr. B r u s t B. Dragutin, Dr. D u f e k I. Henrik, Dr. F e r l an F. Vladimir. Dr. F r a s F . Ivan, Dr. Haj n c P. Emil, Dr. J e l in e k J. Vaclav, Dr. J u s t i n S. Matej, Dr. J u r i n a c Lj. Ljudevit, Dr. M a r i ć Vo- jislav, Dr. Mil i ć G. Jovo, Dr. R o z e n c v a j g (Ružić) I. Viktor, Dr. S t a n oj e v i ć I. Lazar, Dr. S t e p a n o v Svetislav, Dr. Še r e r F. Jakob, Dr. Z o r j a n A. Ivan; — a k t i v n i s a n i t e t s k i k a p e t a n II. k l a s e . : Dr. A r n š e k F. Andrej, Dr . K o š i r D. Vjekoslav; — a k t i v n i s a n i t e t s k i p o r u č n i k : Dr. B u j i ć Ivo, Dr. M i š k o v i ć Živan, Dr. P u h e r F. Miroslav.

R e z e r v n i s a n i t e t s k i k a p e t a n II. k l .: Dr. A l e k s a n d e rS. Oskar, Dr. La z a r e v i ć S. Filip; —r e z e r v n i s a n i t e t s k i k a ­p e t a n II. k l.: Dr. B r o v e t M. Otm ar, Dr. V a c e k A. Alojzij; — r e ­z e r v n i s a n i t e t s k i p o r u č n i k : Dr. Al k o v i ć Gj. Geza, Dr. A v r a - f t i o v i ć S. Pavle, Dr. B r e z o v n i k A. Vladimir, Dr. Buz o l i ć S. Ivo, Dr. Ć a t o v i ć M. Mitar, Dr. D e a n o v i ć S. S tepan; Dr. E n - g e l hart A. Stepan, Dr. J u r a k S. Ljudevit, Dr. J u r e č k o M. Ivan, Dr. K l i c o v P. Jovan, Dr. L u k i ć V. Svetislav, Dr. M a r - t i n o v i ć P. Gjuro, Dr. M a t j a š i č M. Mavricij, Dr. M e d v e d T. Josip, Dr. M i k u š J. Rudolf, Dr. M r v o š S. Jovo, Dr. P a v l i ć 1. Ignacij, Dr. P avl ov i ć A. Radivoj, Dr. Sim o n o v i ć Milan, Dr. S t o j i ć J. Dejan. Dr. T r a u n e r M. Leo, Dr. V e s e l i n o v i ć Vojislav, Dr. Z r il i ć M arko; — k o n t r a k t u ;a I n i - v o j n i l e k a r III. k l. :D r . G e r c e n b e r g Roman Lujo, Dr. R o m e o s Angel.

P r i m l j e n i s u u n a š u v o j s k u g o d i n e 1920. k a o :a k t i v n i s a n i t e t s k i p o t p u k o v n i k : Dr. Bar t ak K. Karlo,

Dr. S v ato š . J. Ivan; — a k t i vn i s a n i t e t , m a j o r : Dr. D o b r o d o l a c K. Jovan, d r. G r e g o r i ć M. Mate, Dr. M a n t e l I. Sebastjan, Dr. M a r - g r a j t e r . E. Zdenko, Dr. Sk o p a l A. Franc, Dr. Š e r f Leo; — a k t i v n i sanit e t s k i p o r u č n i k : Dr. N o v a k A. Ivo.

53-

R e z e r v n i s a n i t e t s k i m a j o r : Dr. K a t i č i ć M. Vla­dimir, Dr. P e j č i ć K. Lavoslav; — r e z e r v n i s a n i t e t s k i k a p e t a n 1. k l a s e : Dr. B e g i ć 1. Milan, Dr. B i j e l i ć A.Samojlo, Dr. B u d i s a v l j e v i ć B. Julije, Dr. C u l e k A. Ante, Č o k i ć A. Pajo, Dr. E r n s t 1. Aleksandar, Dr. F i š e r J. Ljudevit, Dr,F i š e r S. Žak, Dr. F l or š i c J. Vatroslav, Dr. G a j i ć S. Dušan, Dr. G jo r- g j e v i ć S. G j o r g j e , Dr. H a r i n g H. Ljudevit, Dr. Ha s l in g e r Ž. Ivan, Dr. H e ri c A. Anton, Dr. J u r i n a c A. Dušan, Dr. J u r č i ć F. Filip, Dr. Kaj z e r M. Makso, Dr. K l a j n b e r g e r G. Gustav, Dr. Kl aj n k ind N. Rikard, Dr. K r a u s S. Gustav, Dr. L a z i ć V. P avle, Dr. M a k s i m o v i ć D. Obrad, Dr. M a r i ć M. Gjorgje, Dr. M a t i ć N. Mihajlo, Dr. M a r t i n i s Gj. Josif, Dr. Mil er A. Oto, Dr. M u a č ev i ć P. Branko, Dr. Pe j č i ć V. Robert, Dr. P e t r a š i ć A. Mate, Dr. P e t r o v i ć J. Dušan, Dr. R a i ć A. Artur, Dr. Rist i ć Gj. Luka, Dr. R o b ida I. Ivan, Dr. R u s J. Mavricij, Dr. S l a m n i k R. Viktor, Dr. S t a n j e k F. Vladimir, Dr. S t a n k o v i ć Z. Ra- denko, Dr. Š t a j n e r S. Samojlo, Dr. Š t a j d u h a r F. Josip, Dr. Š v a r cV. Žiga, Dr. T i š m a P. Stevan, Dr. T r b o j e v i ć T. Mane, Dr. Tr i f - k o v i ć D. Djuro, Dr. T u š k a n M. Ivan, Dr. V i n s k i J. Izidor; — r e ­z e r v n i s a n i t e t s k i kap e t an II. kl.: Dr. Al t ma n Lj. Edmund, Dr. B a u e r B. Viktor, Dr. B o r i ć A. Berislav, Dr. B r a š o v a n S. Radoslav, Dr. B r e s k v a r L. Viktor, Dr. C r l e n j a k B. Milan, Dr. F i c h t n e r L, Leonardo, Dr. F i š e r H. Rikard, Dr. Gal man K. Valter, Dr. I l i ć Gj. Branko, Dr. K n e ž e v i ć D. Mile, Dr. K o v a č J. Iso, Dr. M i r i ć A. Bo- rislav, Dr. O b e r it e r J. Franjo, Dr. P o g a č n i k V. Dane, Dr. R a d o - š e v i ć P. Eduard, Dr. R a j š p J. Ivan, Dr. S e n e š Andrija, Dr. S t a m o l F. Fran, Dr. Š a i n - M i l e t i ć D. Risto, Dr. Še n I. Arnold, Dr. Š t a m p a r A. Andrija, Dr. Š v a r c J. Milan, Dr. V a c e k A. Alojzij, Dr. V a r i o l a I. Josip, Dr. Vol a v š e k M. Josip; — r e z e r v n i s a n i t e t s k i p o r u č n i k : Dr. A d a m o v i ć J. Petar, Dr. B a b o s e l a c Gj. Ivan, Dr. B e l e s l in D. Branko, Dr. B e n č ev i ć F. Josip, Dr. Be u c V. Ivan, Dr. B l a ž e k o v i ć V. Ivan, Dr. B o ž i ć Janko, Dr. C v i t a n o v i ć 1. Simeon, Dr. Č e d e A. Anton, Dr. C e r n i č I. Mirko, Dr. C u r i n I. Juraj, Dr. D a j č J. Miroslav, Dr. D e r k a č S. Vasil, Dr. Dic F. Erik, Dr. Dol e n c H. Hinko, Dr. D o m a c J. Julio, Dr. Aj z e n s t e t e r V. David, D r . . Fa i ta B. Adolf, Dr.F e r k i ć M. Mirko, Dr. F r a n j e v i ć - Š e r k o F. Alfred, Dr. Ge r - l o v i č F. France, Dr. G r o s m a n J. Makso, D r. H i r š B. Slavko, Dr. I v a n č e v i ć M. Ivo, Dr. J a g o d i ć F. Simo, Dr. J a m a r C. Tone, Dr. Jane ž i č J. Anton, Dr. J e l in e k M. Gjuro, Dr. J e n k o F. Andrej, Dr.J e n s t e r l e I. Ivan, Dr. J e l ov š e k . Vladimir, Dr. Je š e L. Leopold, Dr.K e n ig E. Aleardo, Dr. K o b al i Lj. Ljudevit, Dr. Kol t e r e r K. Franc, Dr.K o p r i ć M. Ivo, Dr. K o r e n i ć J . Juraj, Dr. K raj e c I. Pavel, Dr. Kr a m - b e r g e r J. Ljudevit, Dr. K u š a n J. Vjekoslav, Dr. L a r i š O. Oton, Dr.L e b ar J. Felikš, Dr. L u k a č Teodor, Dr. Marin S. Vilko, Dr. Maro š ev i ć A. Josip, Dr. Ma r ž i k V. Marijan, Dr. M a tij e v i ć V. Nikola, Dr. Mi l et i ć Gj. Zdravko, Dr. N er č man J. Izidor, Dr. Nik o l ić M. Stevan, Dr. N o v a k K. Ljudevit, Dr. N o v a k I. Bogdan, Dr. P an d ak o v i ć A. Miroslav, Dr. P i n t a r L. Ivan, Dr. P l i v e r i ć J. Vladimir, Dr. P o l a jn a r I. Ivan, Dr. P o p o v i ć Ž. Dimitrije, Dr. P r a š t a l o Žarko, Dr, Rajs J. Franjo, Dr. R e- b u l a I. Artur, Dr. R o b i č F. Hugon, Dr. R o g u l i ć V. Branko, Dr. R o ­s n e r D. Rudolf, Dr. Rude ž K. Vladimir, Dr. Sin g e r S. Lavoslav, Dr. S t a n i s a v l j e v i ć S. Ilija, Dr. S t uh e c I. Bela, Dr. S u b o t i ć S. Mirko, Dr. Š a v nik R. Pavel, Dr. Šo b e r I. Rade, Dr. Štadar F. Antun, Dr.Št e f an o v i ć Gj. Pero, Dr. Ta v č a r K. Josip, Dr. T o m a š i ć -P . Franjo, Dr. T o p l ak J. Franc, Dr. T r o j an o v i ć M. Vicko, Dr. Uzel ac I. Pro- kopije, Dr. V i d a k o v i ć S. Stepan, Dr. V iran t I. Fran, Dr. Ve n d zi-

l ov i ć M. Milan, Dr. Vre č k o F. Vladimir, Dr. Z e c M. Milko, Dr. Za k a - r i j a S. Vinko, Dr. Z o l t n e r M. Gjuro, Dr. Ž u p a n I. F ran, Dr. Ž i l n i k M. Jovan i Dr. Ž m e g a č F. Franjo; — K o n t r a k t u a l n i v o j n i l e ­k a r i . kf.: Dr. K o z i n s k i A. Jevsej, Dr. P u h a r R ihard; — k o n t r a k ­t u a l n i v o j n i l e k a r II. kl.: Dr. B e r n š t a j n Benjamin, Dr. B r a ­v a r s k i J. Efraim, Dr. H e n i g s b e r g Paul, Dr. R o r ž e n o v s k i Nikola, Dr. N o v a k o v i ć Miloš, Dr. O b e r š l i k Karl, Dr. Šm e rl Artur, Dr. V a n j t r a u b Nuhim Josef; — k o n t r a k t u a l n i v o j n i l e k a r III. kl.: Dr. B e l e in k i s Josif, Dr. Č e r e p o v Aleksej, Dr. Dimit r ij e v ić - N a - k l a d o v Ilija, Dr. G o l d h a g e n Herman, Dr. Ha d ž o g i D. Emanuel, Dr. J o s e v ić -R o v in s k i Škulje, Dr. Mate š e c Jozef, Dr. S p e t a E. Alfred, Dr. Šta jn E. Beno, Dr. Voj a č ek Karl.

Suzbijani« spolnih bolesti n kraljevini SHS.

Dne 30. septem bra pr. g. stala je na snagu naredba m inistra narodnoga zdravlja (»Službene Novine« od 30. IX. 1920., broj 215.), kojom se pod nazivom »besplatna lekarska državna ambulanta« načelno ustrajaju a m b u l a n t e z a k o ž n e i v e n e r i č n e b o l e s t i ; sjedišta i njihovo područje ustanovit će se posebnom naredbom, koja nije donesena do danas.

Ove am bulante su centralne sanitetske ustanove, kojima je na čelu liječnik (šef lekar), a na ispomoć mu se dodijeljuju liječnici (u rangu sekundarnih liječ­nika) i potrebno pomoćno osoblje.

Liječenje i pregledavanje obavljat će se u ambulantam a besplatno (bez obzira na imovinsko stanje pregledane osobe), a za lijekove itd. skrbit će se ljekarničko skladište odnosno zdravstveni odsjeci. Ordinacija vršit će se u vrijeme, kada to nije nezgodno! za posjetioce.

Šef ambulante dužan je — osim vodjenja nužnih evidencija, statistike, izvješćivanja m inistarstvu narodnoga zdravlja (kome je neposredno odgovoran za svoj rad), itd. — prosvjetnim radom upućivati narod u području, gdje dje­luje odnosna ambulanta, o značenju i opasnosti spolnih bolesti te preduzimati i predlagati sve zakonske mjere za suzbijanje spolnih bolesti.

Da se uzmognu svi spolno bolesni voditi u evidenciji, dužni su svi liječnici (i privatni) na odredjenom formularu nadležnoj ambulanti mjesečno izvješćivati broj liječenih, izliječenih, neizliječenih (posebno za muške, ženske i djecu), ta poimence priopćiti lica, koja se protiv njihovoga savjeta krate liječiti.

U krajevima, gdje v lada endemički sifilis, imadu se osim ambulanta otvoriti i s t a n i c e z a s p o l n e b o l e s t i , u kojima će liječnik na što jed­nostavniji način (bez posebnih formalnosti) pružati bolesnima besplatnu liječ­ničku njegu i lijekove.

Napokon ustanovljuju se kod bolnica » a m b u l a t o r i j i z a b e s ­p l a t n o l e č e n j e i s u z b i j a n j e s p o l n i h b o l e s t i « , koje će voditi bolnički liječnici, koje odredi m inistarstvo narodnoga zdravlja ili zdravstveni odsjeci. Ovi ambulatoriji bit će označeni oznakom »besplatno Iečenje spolno bolesnih«.

Konačno odredjuje naredba, da se prostitutke, koje stoje pod zdravstvenim nadzorom, imadu jedamput mjesečno na W asserm annovu reakciju pregledati, dok se m ikroskopska pregledba ima obavljati jedamput nedjeljno. Taj posao vrši am bulanta odnosno ambulatorij u bolnicama.

Do danas nije objelodanjeno, u kojim bolnicama će se otvoriti spomenuti ambulatoriji.

zemaljske blagajne za potporu bolesnih radnika i za osiguranje proti nezgodama u p r e d m e t u d o z v o l e p r e d u j m i č n e i s p l a t e . d o d a t k a n a

s k u p o ć u n a m j e š t e n i c i m a o k r u ž n i h b l a g a j n a .

Broj 8669. I./1920.S v i m o k r u ž n i m b l a g a j n a m a z a o s i g u r a n j e r a d n i k a .

Zaključkom predsjedništva ove zemaljske blagajne od 19. listopada 1920. odobrenim riješenjem kr. povjereništva za socijalnu skrb u Zagrebu od 22. listopada 1920,, broj 28.586 dozvoljava se:

I. da se privrem eno i predujmice do riješenja ravnateljstva zemaljske bla­gajne isplati počevši od 1. listopada 1920. unatrag predujam na dodatak na skupoću

a) s v i m č i n o v n i c i m a zemaljske i okružnih blagajna ukl ju - č i v š i i l i j e č n i k e č i n o v n i k e u slijedećim iznosima:

5 5 .

Okružnica

Ako im tem eljna godišnja plaća iznosi: iznosi predujam na dodatak

Pod temeljnom plaćom ima se razum ijevati samo plaća bez stanarine i inih doplataka, nu uz uraČunanje osobnog i u mirovinu uračunivog doplatka.

b) s v i m o s t a l i m n a m j e š t e n i c i m a zemaljske i okružnih bla­gajna (dakle pis. pomoćnicima, podvornicima, pom. podvornicima) po K 56.— dnevno.

c) svim pod a) i b) izbrojenima za zakonitu suprugu i neopskrbljenu djecu, koje uzdržavaju i s kojim u zajedničkom kućanstvu žive, a za koje su i do sada uživali dodatak na skupoću, po K 12.— po članu obitelji dnevno. Ovaj pre- dujmični dodatak za obitelj ne će se imati stavljati u tok l i j e č n i c i m a č i n o v n i c i m a , jer oni za obiteljske članove ni do sada nijesu imali pravo na nikakove dodatke, čime se ali ne prejudicira kasnijim zaključcima ravna­teljstva o tim dodacima.

d) svim pod a), b) i c) spomenutim namještenicima obustavljaju se sa danom 30. rujna 1920. svi do tada uživani dodaci na skupoću.

Za ravnanje u pogledu liječnika činovnika služi priloženi pregledni iskaz.II. Ovim zaključkom u, tečaj stavljeni predujmični dodaci moći će se

isplatiti jedino uz privolu ravnateljstva (predsjedništva) okružne blagajne.Pozivaju se stoga uprave svih okružnih blagajna, da stave shodni predlog

svome ravnateljstvu (a ako se ovo ne bi skoro moglo sastati onda predsjed­ništvu) u pogledu provedenja ovih odredaba, a zatim da bezodvlačno pristupa predujmičnoj isplati gornjega dodatka, koji teče unatrag za vrijeme od 1. listo­pada 1920. do daljnje odredbe.

Isplata dospjele razlike imade se obaviti na temelju »Isplatnog arka za predujmični dodatak na skupoću u smislu okružnice zemaljske blagajne od 28,

7

5 6listopada 1920. broj 8669/1920. 1. za mjesec listopad 1920.« koji imade sadrža­vati slijedeće stupce:

1. Tek. broj. 2. P rezim e i ime. 3. V rst namještenja, event. čin i razred.4. Kod činovnika god. plaća (bez stanarine). 5. Odgovarajuća dnevnica kao temelj predujmičnog dodatka. 6. Iznos predujmičnog dodatka za listopad 1920. 7. Broj članova obitelji. 8. Iznos dodatka za obitelj (K 12 po članu) za listopad 1920. 9. Zbroj stupaca 6. i 3. 10. Faktično isplaćeni iznos dosadanjeg dodatka na skupoću. 11. Isplatiti se imajuća razlika stupca 9. i 10. za listopad 1920.

Jedan prim jerak iskaza ima se ovam o predložiti uvida i kontrole radi zajedno sa zaključkom, kojim ravnateljstvo (predsjedništvo) privoljuje na isplatu.

U koliko se porode dvojbe u predm etu odmjerenja predujmičnog! dodatka, ima blagajna bezodvlačno; zatražiti upute ove zemaljske blagajne.

U Z a g r e b u , dne 28. listopada 1920.Zamjenik ravnatelja:

Dr. V. H e l e b r ant v. r.

Prilog okružnici zem. blag, br. 8669. I./1920.PREGLEDNI ISKAZ

o predujmičnom dodatku za skupoću l i j e č n i c i m a č i n o v n i c i m a počevši *od 1. listopada 1920.

Broj

članovaPlaćevni razred Stupanj

Godišnja plaća u krunam a

Godišnjastanarina

ukrunam a

Dnevnica

dne vuoOp a s k a

1. 2000 68-—

2. 2200 68-—

800 3. 2400 68-—

do I. 4. 2600 900 : 68-—

1000 5. 2900 6 8 '—

6. 3200 68 —

7. 3600 72-—

1. 2400 68 '—

2. 2600 68-—

10Q0 3. 2900 68'—

do II. 4. 3200 1000 68-—

1200 5. 3600 72-—

6. 4000 72-—

7. 4400 7 2 —

1. 2600 68-—

2. 2900 68-—

1200 3. 3200 68-—

do III . 4. 3600 1200 7.2:—1500 5. 4000 72 —

6. 4800 7 6 -

7. 5400 76‘—

5

zemaljske blagajne za potporu bolesnih radnika i za osiguranje proti nezgo­dama u p r e d m e t u p r o m j e n e s k r i ž a l j k e o b e r i v i m a u g o ­

v o r n i h l i j e č n i k a o b z i r o m n a d o d a t a k n a s k u p o ć u .Broj 9588/1920.

S v i m m j e s n i m o r g a n i m a .

U skrižaljci o berivima ugovornih liječnika, odaslanoj svim mjesnim orga­nima zemaljske blagajne ovdašnjom okružnicom od 31. svibnja t. g., broj 4588/1920., uvukla se u stupcu 18., 19. i 20 slijedeća računska pogrješka:

I. Stupac 18. od 801 do 1000 članova imade glasiti:godišnja plaća K 6380, dodatak na skupoće od 1. lipnja 1920. K 7830.

ukupno godišnje K 14.210.II. Stupac 19. od 1001 do 1200 članova imade glasiti:godišnja plaća K 7920, dodatak na skupoću od 1. lipnja 1920. K 9720.

ukupno godišnje K 17.640.III. Stupac 20. od 1201 do 1500 članova imade glasiti:godišnja plaća K 9460, dodatak na skupoću od 1. lipnja 1920. K 10.750.

ukupno godišnje K 20.210.Isto tako uvukla se u savezu s time računska pogrješka i u skrižaljci. o

berivima ugovornih liječnika, odaslanoj mjesnim organim a ovdašnjom okruž-, nicom od 28. listopada t. g. broj 8669 11/1920., kojom je dozvoljen novi 30% dodatak na skupoću počevši od 1. listopada 1920.

U potonjoj skrižaljci imaju ista ova tri stupca glasiti kako slijedi:I. Stupac 18. od 801 do 1000 članova:godišnja plaća K 6380, dodatak na skupoću od 1. lipnja 1920. K 7830,

dodatak na skupoću od 1. listopada 1920. K 4263, ukupno godišnje K 18.473.II. Stupac 19. od 1001 do 1200 članova:godišnja plaća K 7920, dodatak na skupoću od 1. lipnja 1920. K 9720,

dodatak na skupoću od 1. listopada 1920. K 5292, ukupno godišnje K 22.932.Pozivaju se svi mjesni organi, da gorespomemite dvije skrižaljke premaIII. Stupac 20. od 1201 do 1500 članova: -

godišnja plaća K 9460, dodatak na skupoću od 1. lipnja 1920. K 10.750, dodatak na skupoću od 1. listopada 1920. K 6063, ukupno godišnje K 26.273, ovdje navedenom isprave, te do sada liječnicima, koji spadaju pod udar stupca 18. i 19., preplaćene iznose kod slijedeće isplate beriva ustegnu, a onima, koji spadaju pod udar stupca 20., kod slijedeće isplate beriva razliku naknadno isplate.

U Z a g r e b u , dne 25. studenoga 1920. Ravnatelj:A. B a u e r v. r.

Okružnicazemaljske blagajne za potporu bolesnih radnika i za osiguranje proti nezgo­dama u p r e d m e t u 30% p o v i š e n j a b e r i v a u g o v o r n i h l i j e č ­

n i k a o d 1. l i s t o p a d a 1920.Broj 8669 11/1920.

S v i m m j e s n i m o r g a n i m a ,

Zaključkom predsjedništva ove zemaljske blagajne od 19. listopada 1920., odobrenim riješenjem kr. povjereništva za socijalnu skrb u Zagrebu od 22. listopada 1920., broj 28.586 stavlja se svim ugovornim liječnicima mjesnih organa ove zemaljske blagajne počevši od 1. listopada 1920. unatrag u tečaj novi dodatak za skupoću u visini od 30% (trideset postotaka) računajući od godišnje plaće i dosadanjeg dodatka na skupoću i povrh istih, dočim dosadanji putni paušal ne dolazi u obzir i ovom okružnicom ostaje netaknut.

Pozivaju se stoga svi mjesni organi, da svojim ugovornim liječnicima, koji su na 1. listopada 1920. bili u namještenju, unatrag do primitka ove okruž-

Okružnica

nice odmjere i isplate otpadajuću razliku, a u buduće da im beriva isplaćuju prem a priloženom »Preglednom iskazu«. V

Isplata dospjele razlike za mjesec listopad 1920. imade se obaviti na te­melju »Isplatnog arka za 30% dodatak na skupoću ugovornim liječnicima u \ smislu okružnice zemaljske blagajne od 28. listopada 1920. broj 8669 II./1920. za mjesec listopad 1920.« koji blagajna bezodvlačno ima sačiniti, a koji ima da sadržaje slijedeće stupce: 1. Tekući broj. 2. Prezim e i ime liječnika. 3. Sje­dište. 4. Poprečni broj članova. 5. Otkada mu vrijedi sadanji ugovor. 6. Do- sadanja ukupna godišnja beriva (plaća i skup. dodatak) bez putnog paušala.7. Dosadanja mjesečna beriva. 8. Dodatak od 30% za mjesec listopad 1920.

Jedan prim jerak isplatnoga arka ima se bezodvlačno dostaviti ovoj ze­maljskoj blagajni na uvid i kontrolu.

U Z a g r e b u , dne 28. listopada 1920.Zamjenik ravnate lja :

Dr. V. Hel e b r ant v. r.

Prilog okružnici zem. blag. br. 8669. II./1920.

5 8

PREGLEDNI ISKAZ posebnih 30% dodataka blagajničkim u g o v o r n i m liječnicima počevši

od 1. listopada 1920.

GodiSnji poprečni

broj članova

Godišnja plaća u

krunam a

Dosadanji do­datak na sku­

poću od l./V I. 1920.

Novi 30°/0 dodatak na

skupoću po­čevši od

1./X. 1920.

Ukupna godišnja beriva u krunam a počevši od 1./X.

1920.

do 25 225 326-25 165-37 716-62

od 26 50 340 493-— 249-90 1082-90

- 51 75 450 652-50 330-75 1433-25

* ™ b 100 675 978-75 496-12 2149-87

* 101 » 125 900 1*215-— 634-50 2749-50

tj 126 u 150 1125 1518-75 793-12 3436-87

, 151 n 175 1350 18-22-50 951-75 4124-25

, 176 n 200 1575 2126-25 1110-37 4811-62

, 201 » 250 1800 2250’—- 1215-— 5265-—

„ 251 i» 300 2250 2812-50 1518-75 6881-25

» 301 n 350 2700 3375-— 1822-50 7897-50

ft 351 n 400 3150 3937-50 2126.25 9213-75

ft 401 « 450 3600 4140-— 2322-— 10062-—

» 451 rt 500 4050 4657-50 2612-25 11319-75

« 501 ft 600 4500 6175-— 2902-50 12577-50

, 601 n 700 5400 5670-— 3321-— ! 14391-— •

« 701 n 800 6000 6300-— 3690-— 15990-—

« 801 ft 1000 6380 7975-— 4306-50 18661-50

„ 1001 ft 1200 7920 9900-— 5346-— 23166 —

» 1201 ft 1300 9460 10750-— 5805-—. 26015"—

59

zemaljske blagajne za potporu bolesnih radnika i za osiguranje proti nezgo­dama u p r e d m e t u i s p l a t e d o d a t k a z a s k u p o ć u n a m j e š t e ­

n i c i m a o k r u ž n i h b l a g a j n a .Broj 9588/1920.

S v i m o k r u ž n i m b l a g a j n a m a .

Zaključak ravnateljstva zemaljske blagajne od 11. studenoga 1920., kojim se uredjuju beriva nam ještenika zemaljske i okružnih blagajna, odobren je tek djelomično riješenjem kr. povjereništva za socijalnu skrb od 19. studenoga 1920., broj 81.675/1920., te se prem a citiranom riješenju mogu svim nam ješte­nicima okružnih blagajna, u koliko to zaključi ravnateljstvo (predsjedništvu, povjerenik) okružne blagajne podijeliti počevši od 1. listopada 1920. l i č n i d o d a c i , kako su ustanovljeni u članku II. točka 7. j) 8. »Uredbe ministarskog savjeta od 29. rujna 1920. D. R. broj 130.000« te p o r o d i č n i d o d a c i i dodaci za s r o d n i k e , kako su ustanovljeni u članku II. točka 10. te Uredbe, uz uvjete i prem a modalitetima ustanova provedbe naredbe bana od 16. listo­pada 1920. broj 17.829 P r, (»Narodne Novine« od 18. listopada 1920. broj 288.).

Da se uzmogne taj zaključak bez smetnje provesti, upućuju se blagajne, kako slijedi:

Upute dane ovdašnjom okružnicom od 28. listopada 1920. broj 8669/1 iz 1920. ostaju na snazi, u koliko ih ova okružnica ne mijenja. Uslijed toga imat će se isplaćivati predujmični dodatak, dozvoljen citiranom okružnicom broj 8669/1 iz 1920. tako dugo, dok ne će provedbom ove okružnice poprimiti narav stalnosti.

P rem a tomu vrijede sada naročito slijedeće odredbe:1. lični i porodični dodaci isplaćuju se počevši od 1. l i s t o p a d a 1920.,

d o d a l j n j e o d r e d b e definitivno, a ne predujmice, te se stoga do pro­vedbe ove okružnice predujmice isplaćivani dodaci imadu obračunati i tako nastala razlika isplatiti ili ustegnuti namještenicima;

2. lični i porodični dodaci mogu se u buduće isplaćivati s a m o na temelju pridonesenih dokazala, koja propistije banska naredba od 16. listopada 1920. broj 17.829/Pr. (»Narodne Novine« od 18. listopada 1920. broj 238.), a koja treba da su sastavljena prem a obrascim a A B, koji su niže otisnuti;

3. porodični dodaci pripadaju svim namještenicima ne samo za zakonitu i neopskrbljenu ženu i djecu, koju uzdržavaju i s kojima žive u zajedničkom kućanstvu ,a za koju su i do sada uživali dodatak na skupoću, već i za o s t a l e s r o d n i k e (djeda i babu, oca i m ater, braću i sestre), u koliko su se za to stekli uvjeti, propisani citiranom uredbom m inistarstva i banskom naredbom, a na temelju citiranom banskom naredbom pribavljenih i blagajni predloženih dokazala (propisanih i valjano ispostavljenih obrazaca);

4. n a s v e p o d t o č k o m 3. o v e o k r u ž n i c e n a z n a č e n e p o r o d i č n e d o d a t k e i m a d u p o č e v š i o d 1. l i s t o p a d a 1920. p r a v o i l i je č n i c i - č i n o v n i c i b l a g a j n e , u z n a b r o j e n e u v j e t e , t e ć e s e i s t i m a o v i d o d a c i i m a t i n a k n a d n o u c i j e ­l o s t i i s p l a t i t i ;

5. ravnatelji (upravitelji) blagajna čine se o s o b n o i s v o j o m i m o ­v i n o m (§113. zak. čl. XIX. : 1907.) o d g o v o r n i m a z a s v a k u z l o ­p o r a b u , koja se zbude kod doznačivanja i isplate ličnih i porodičnih do­dataka te dodataka za srodnike, u koliko do zloporabe dodjei s razloga, što oni nijesu dostatno pomno preispitali dokazala, pridonesena po namještenicima blagajne u svrhu obrazloženja ovlaštenja na nabrojene dodatke. U dokaz, da su ta dokazala preispitana i u redu pronadjena ima ravnatelj (upravitelj) bla­gajne svako dokazalo (ispunjeni obrazac) vlastoručno potpisati i pohraniti.

Okružnica

60

6. da zemaljska blagajna uzmogne provesti računsku kontrolu zaključaka sam oupravnih organa blagajna te njihove provedbe, upućuju se blagajne, da ovamo na uvid predlože iskaze, koji će sadržavati potrebne podatke s a m o za one osobe, (obiteljske članove i srodnike namještenika); za koje se dozvo­ljavaju porodični dodaci i dodaci za s r o d n i k e tek na temeljci ove okruž­nice, odnosno za koje se tek temeljem ove okružnice do sada isplaćivani dodaciobustavljaju. „

Ravnanja radi primjećuje se napokon, da u smislu okružnice predsjed­ništva kr. h rv slav. zem. vlade od 6. prosinca 1920. broj 18.946/Pr. (»Narodne Novine« od 9. prosinca 1920. broj 279) porodični dodatak pripada za mušku djecu i za braću do navršene punoljetnosti, a za.žensku djecu i sestre bez obzira na dobu života do udomljenja, u koliko su se ža podijeljenje porodičnih doda­taka uopće stekli propisani uvjeti u smislu netom citirane okružnice pred­sjedništva kr. hrv.-slav. zemaljske vlade, što se naročito ima primijeniti kod prosudjivanja imutka i prihoda porodičnih članova i srodnika.

U Z a g r e b u , dne 9, prosinca 1920.Ravnatelj:

A. B a u er v. r.

Zaštita materinstva u Ugarskoj.Prem a nekim vijestima izdana je prošle godine u Ugarskoj naredba »o

privremenom uredjenju osiguranja za slučaj bolesti i protiv nezgoda«, kojom je povišena granica zaslužbe, do koje siže obligatorno osiguranje i kojom se krug osiguranika proširio i na taj način, da su pod osiguranje pritegnuta neka nova zvanja te obiteljski članovi osiguranika. Istodobno su uredjena i podavanja, koja imadu blagajne pružati kod osiguranja za slučaj poroda (M utterschafts- versicherung).

Načelno ima samo ona rodilja pravo na potpore za vrijem e trudnoće, poroda i dojenja, koja m ože dokazati, da je posljednje godine prije poroda bila ukupno najmanje tri m jeseca blagajničkim članom radničkoga osiguranja.

Osigurana rodilja ima pravo na slijedeće blagodati:J. na potrebnu besplatnu primaljsku pomoć i liječenje kod poroda;2. na potporu za trudne žene (Schwangerengeld) kroz četiri posljednja

tjedna prije poroda, koja se isplaćuje tjedno unatrag u visini prosječne dnevne nadnice. U koliko se ta pripomoć m ora isplaćivati dulje od četiri tjedna prije poroda, obračunat će se od potpore za rodilje ova višeisplata;

3. na potporu za rodilje počevši od prvoga dana poroda kroz osam tjedana u visini prosječne dnevne nadnice1 blagajničkoga člana. U koliko rodilje nakon izmaka toga vrem ena ostanu uslijed bolesti za rad nesposobne, imadu pravo na hranarinu u trajanju od najdulje, jedne godine;

4. na potporu za dojilje osiguranim ženama, koje doje svoje dijete, u tra ­janju od 12 nedjelja nakon izm aka potpore za rodilje, u dnevnomu iznosu od 2 K, koja se isplaćuje tjedno unatrag. Dojilje, koje su uslijed bolesti nespo­sobne za privredu, ili koje po odredbi liječnika za vrijeme, dok doje dijete, ne smiju ići na rad, imaju pravo uz potporu za dojilje i na hranarinu. Osigurane žene, koje prema liječničkoj svjedodžbi ne mogu dojiti svoje dijete, dobivaju umjesto potpore za dojilje dječju hranu u istoj vrijednosti, kako su potpore ustanoyljene;

5. obiteljski članovi blagajničkih članova, koji s ovima žive u zajedničkom kućanstvu, a nemaju privrede, imadu pravo na potrebnu besplatnu primaljsku pomoć i liječenje, te na potporu za rodilje u dnevnom iznosu od 3 K kroz šest tjedana počevši od prvoga dana poroda.

Općenito je odredjeno, da se potpora za trudne žene i rodilje može isplatiti samo za one dane, kad dotična žena ne radi u svome namještenju ili inače za nadnicu. »R 7 *

Kyrle: Ueber den derzeitigen Stand der Pathologle und Therapie der Syphilis.Ovu valjanu i preglednu knjigu, koja će veom a dobro doći i praktičaru

i venerologu, preveo je na hrvatski hospitant Fingerove klinike u Beču Dr. R ikard F i s c h e r . Knjiga je izašla kod nakladne knjižare Filip Lipšić i drug u Bjelovaru, te se osobito preporuča gg. kolegama. Cijena —?—

Pripomoćna blagajna.Umjesto vijenca na odar gdje M. Pavelić darovao je g. Dr. Makso M a -

tica K 160.— ; Liječnici i činovnici zakladne bolnice u Osijeku u spomen pok. Dra. M. Mafika sakupiše K 1000.—.

Rakovčeva zaklada.Dr. M. kao dar K 1000.— ; Gdja udova Dra. Kiseljaka K 200.— .

Prodaje selijep i bogat i n s t r u m e n t a r i j , dobro sačuvan te priručna b i b l i o ­

t e k a iz ostavštine pok. žup. fizika Dra. Beriča. — Pobliže uvjete i popis daje: Odja. G. ud, Berić, Županja, Slavonija.

Reichertov mikroskoppredratni komad, malo rabljen, sa homogen imersijom, i još 2 okulara i 3 objektiva prodaje Mr. F u c h s , Zagreb Trenkova ul. broj 6. I.

2. redovita mjesečna skupštinaZ b o r a l i j e č n i k a H r v a t s k e , S l a v o n i j e i M e d j u m u r j a u

Zagrebu obdržaje se u petak dne 25. februara 1921. u 8 sati u veče u kliničkoj predavaoni (Draškovićeva ul. 19) s dnevnim redom:

1. Izvještaj predsjednika.2. Predavanja i prikazivanja. (Dr. S t a n o j e v i ć : O jednom patološkom

familijarnom nagonu na samoubijstvo).3. S taleška pitanja.4. Eventualija. <U».k

Iskaz uplata p. n. gg. članova za mjesec siječanj 1921.Dr. N. Bačić, Sušak K 260.— ; Dr. D. Begović, Vojnić K 200.— ; Dr. J.

Rosenzweig, Novi Sad K 100.— ; Dr. J. Slajmer, Ljubljana K 200.— ; Dr. J. pl. Antolković, Zagreb K 600.— ; Dr. .1. Matanić, Valpovo K 110.— ; Dr. M. Tomičić Gospić K 54.— ; Dr. S. Bulat, Split K 353.— ; Dr. K. pl. Otto, Rijeka K 236.— ; Dr. A. Lederer, Vinkovci K 250.— ; Dr F. Šulentić, N. Gradiška K 100.— ; Dr. J. Kandijaš, Imotski K 200.— ; Dr. O. Kohlbach, Osijek K 200.— ; Dr. M. Čači- nović, Osijek K 200.— ; Dr. M. Juranović, Petrinja K 200.— ; Dr. M. Schmir- maul, Rajhenburg K 400.— ; Dr. E. Lazić, Lipik K 100.— ; Dr. .1. Malvić, Split K 200.— ; Dr. 1. Magdić, Ludbreg K 50. —; Dr. B. Davila, Novska K 250.— ; Dr. H. pl. Pisačić, Krašić K 200.— ; Dr. A. Culek, Požega K 200.— ; Dr. Mj Juraković, M akarska K 200.— ; Dr. L. Klaić, Split K 200.— ; Dr. F. Štipan, Ja- strebar&ko K 200.— ; Dr. B. Peričić, Zadar K 271.— ; Dr. E. Kostić, Šid K 200.— ; Dr. A. Scherzer, Senj K 200.— ; Dr. I. Blažeković, Sisak K 200.— ; Dr. M. Lendvaj, Koprivnica K 210.— ; Dr. M. Rieder, Zagreb K 100.— ; Dr. S. Lukić, Vukovar K 410.— ; Dr. J. Stambuk, Selce K 80.— ; Dr. L. Fichtner, Osijek K 200.— ; Dr. R. W agner, Bjelovar K 400.— ; Dr. S. Župić, Stenjevec K 330.— ; Dr. A. Cvitanović, Zagreb K 250.— ; Dr. J. Ivančević, Zagreb K 200.— ; Dr.S. Nikolić, K 80.— ; Dr. Jerol. Božić, Zagreb K 250.— ; Dr. N. Vučetić, Beograd K 300.— ; Dr. I. Fodor, Zlatar K 200.— ; Dr. A. Ho čevar, Zagreb K 300.— ; Dr. J. Vyborny, Čabar K 200.—.

z a g r e b , 31. siječnja 1921, Dr. Oskar Weiss,i?.s, blagajnik,

61

6 2

OD UREDNIŠTVA.

Vanredne prilike nas sile, da — prem a objavi u 12. broju lanjskog godišta — evo pnovadjamo reform u našeg lista. T eška srca smo se odlučili na ovo neznatno suženje opsega, al dok i p rve naše kulturne institucije prestaju sa svojim izdanjima (na pr. Jugosl. akademija, Društvo hrv. književnika itd.), dotle ipak našem Zboru uspijeva i m ora da uspijeva znanstven publicistički rad. U današnje doba od osobite je važnosti i potrebe. Nadamo se, da će kolege potpunom a uvažiti naše teške prilike, te nas i svestrano podupirati. Želimo, da posebice valjano izgradimo i sta - l e š k i dio našeg glasila, te molimo i u tom pogledu što više članaka, bilje­žaka, opažanja itd. Nadilaze teška vrem ena za liječnički stalež, pak treba da zauzmemo u mnogim pitanjima odredjeno stajalište i da se sami u sebi preporodimo, očistimo i učvrstimo.

Uredništvo s veseljem konstatira, da interes za naše glasilo sveudilj raste i da se iz redova članova javljaju brojni novi suradnici. U redništvo se svima preporuča i u ovom godištu, moleći ih, da ga što izdašnijom suradnjom podupru. Novo doba, novi ljudi, nov rad.

Odbor Zbora je zaključio, da svaki suradnik uz svoj znanstveni članak pridoda kratki stvarni r e s u m e u kojem svjetskom jeziku. Ovim resumć- jima želimo naš medicinski rad učiniti pristupačnim zapadno-evropskim na­rodim a i stupiti u kontakt s njihovom medic. literaturom . Mislimo, da je to danas i opravdano i potrebno, a napokon, danas smo tako daleko napredovali, da se našeg rada ni na svjetskom forumu ne trebam o stidjeti. Molimo, dakle, sve suradnike, da to nvaže i resume-je vazda pridodadu.

Od ove godine povišeni su honorari za 100%, t. j. na 8 kruna po stranici za originalne radnje. Malo doduše — al suradnici neka uvaže naše teško fi- nancijalno stanje. Ako se prilike poprave, povisit će se ponovno.

OD UPRAVE.

Uslijed v an rednih prilika nastao je velik nered u dostavljanju »Liječničkog Vijesnika« članovima. Mnogi se brojevi vraćaju s oznakom, da je adresat otputovao nepoznato kuda; mnogi član do danas nije javio svoj povratak ili prem ještenje itd. U prava želi uvesti strogi red, tako da svaki član redovito prim a svoj broj; stoga moli ponovno sve članove, k oji su u zadnjim godinama češće mijenjah svoje boravište, da jave svoju sadašnju adresu. — Kolege, kojima pojedini brojevi zadnjih godišta fale, neka ih odmah reklamiraju, da im se uzmognu nadoknaditi, dok malena zaliha traje.

63

Sa svih strana stizavaju nam pritužbe od gg. kolega, da ili uopće ne primaju »L. V.« ili veoma neredovito. Upozorujejno gg. kolege, da uprava najsavjesnije i pod najstrožom kontrolom svakome članu šalje svaki broj odmah, čim se doštampa. Ako ga dakle koji ne primi, neka isključivo krivi dezolatne prilike na pošti, pod kojima sama uprava najviše trpi.

Upozoravam o novije članove, da se mogu još dobiti neka starija godišta »L. V.«, u koliko zaliha traje, i to: I. god. (1877.), VI. (1883.), XV. (1893.), XXII. (1900.), XXVI. (1904.), XXXI. (1909.), do XL. (1918.). Cijena je godišta K 50.— ; sav prihod namijenjen je pripomoćnoj blagajni.

Zbor liječnika raspisuje ovime natječaj za najbolju radnju o higijeni na selu. Radnja treba da bude popularna, sposobna da se proširi u najšire slo­jeve. Posebni su uvjeti: radnja ne smije biti manja od jednog tiskanog arka 8° (16 stranica) niti veća od dva arka (32 stranice); radnje se imadu predati anonimno t a j n i š t v u Z b o r a (Zagreb, B regovita ul. 2) uz m otto; po mo­gućnosti imadu biti pisane strojem i na jednoj strani papira, a ime autora ima se u posebnoj zapečaćenoj kuverti priložiti radnji istim mottom. Nagrada iznaša 2000 k r u n a , isplativa na dan, kad poseban jury proglasi svoju odluku. Rok za priposlanje radnja d o k o n c a m a r t a 1921., a odluka jury proglasit će se 15. a p r i l a 1921. Zbor si pridržaje pravo, da u svom glasilu ili dru­gim načinom objelodani i druge valjane nenagradjene radnje uz posebni ho­norar.

U Zagrebu, 1. jula 1920.Za Zbor liječnika:

Dr. Jelovšek, Dr. Lochert,z. s. tajnik z. s. predsjednik

Staleški dio L iječničkog V ijesnika ijilaz i svakog 15. u m jesecu ; znanstven i dio u svesc im a od 4—6 araka četvrtgodišn je . Č lanovi Z bo ra dobivaju oba izdan ja besp la tno , dok p re tp la ta za nečlanove iznaša god išn je K 320'— (80 dinara), za inozem stvo K 360 (90 dinara), za d jake K 160*— (40 dinara). P o jed in i b ro jev i s ta leškog dijela sto je K 6-— (1'50 d inara) zn an stv en o g d ije la K 80‘— (20 dinara). — R ukopisi i svi dopisi šalju se n a : U r e d n i š t v o L i j e č n i č k o g V i j e s n i k a (Dr. V ladim ir Jelovšek), Zagreb, B rego­vita ul. 2. — T elefon 840. — R ukopisi im adu se p isati tin tom i sam o na jedno j strani p a p ir a ; p o že ljno je, da ^e udese p isaćim stro jem . — P osje ti u u redn ištvu prim aju se od 6 —7 po podne. — Č lanarina, p re tp la ta i sve osta le novčane pošiljke šalju se b la­gajn iku D ru O skaru W e i s s u , Zagreb, N ikolićeva ul. 8. Telefon 762. — O glase raču ­n am o : za jed n o k ra tn o u v rš ten je : % str. K 6 0 0 —, % str. K 400-—, V» str. K 350’—, Vs str. K 250'—, Vi str. K 200 — ; za v išekratno uvrštenje i s lužbene og lase dajem o srazm jeran p o p u st. Z avod im a za og lašivan je dajem o 10% provizije. P o seb n i p riloz i prim aju se uz um jerenu cijenu p rem a dogovoru. M o l i m o r a d i r e d o v i t o g d o s t a v l j a n j a l i s t a , d a n a m s e o d m a h t a č n o j a v i s v a k a p r o m j e n a b o r a v i š t a .

V lasnik i iz d av a te lj.- Z b o r liječn ika H rvatske, S lavonije i M edjum urja u Zagrebu. — Uz pom oć redak c io n a ln o g o d b o ra u red ju ju Dr. V ladim ir J e l o v š e k i Dr. Lujo T h a l l e r .

T isak nadb iskupske tiskare u Zagrebu.

Kr. županijska ob last u Varaždinu.

Broj 2657/1921.

Natječaj.Na temelju § 46. zakona o uredjenju zdravstvene službe u Hrvatskoj i

Slavoniji raspisujem ovime natječaj za ispražnjena m jesta o p ć i n s k i h l i j e č n i k a uzadruženih zdravstvenih općina:

1. K r a p i n a — Gj ur m anec - P e t r o v s k o i R a d o b o j sa sje­dištem u Krapini;

2. K r a p i n s k e T o p l ice—P r e g r a d a sa sjedištem u Krapinskim Toplicama.

Sa svakim ovim mjestom sistem izovana jest do definitivnog uredjenja statusa opć. liječnika plaća od godišnjih 2600 K (IX. čin. razr.) i 500 K stanarine.

Natjecatelji(ce) neka svoje valjano obložene molbe podnesu velikom žu­panu županije varaždinske do 15. o ž u j k a 1921.

U Varaždinu, dne 12. veljače 1921.Za velikog župana kr. podžupan:

S o k o l i ć .

P oglavarstvo upravne općine N ova G radiška.

Broj 341/1921.

Natječaj.Kod općinskog poglavarstva u N o v o j G r a d i š k i kao samostalno

zdravstvene općine imade se popuniti mjesto o p ć i n s k o g l i j e č n i k a sa godišnjom plaćom koja odgovara X. čin. razredu državnih činovnika i k tomu pripadajući svi doplaci na skupoću.

Molitelji imadu svoje molbe najdulje do 30. m a j a t. g. ovom pogla­varstvu podnijeti.

P oglavarstvo općine

Nova Gradiška, dne 11. februara 1921.

Upravitelj općine: S t a n č i ć ,

Veliki župan županije srijem ske i grada Zemuna.

Broj 87 v. ž. — 1921. U Vukovaru, dne 18. siječnja 1921.

Natječaj.Na upražnjeno mjesto k r. k o t . l i j e č n i k a u Ž u p a n j i raspisujem

do 1. m a r t a t. g. natječaj.Molitelji, koji se žele za gornje mjesto natjecati, neka svoje propisno

instruirane molbe putem svoje' pretpostavljene oblasti meni do natječajnog ioka podnesu.

Sa ovim mjestom skopčana su beriva onog činovnog razreda, u kojem dotični imenovan bude.

Za velikog župana kr. podžupan: u z . Runjanin v. r.

KOLEGE!

Sjetite se pripomoćne blagajne i liječnič­koga doma „Zbora liječnika Hrvatske, Slavonije i Medjumurja" u Zagrebu.

JUGOSLAVENSKA ZNANSTVENA KNJIŽARAZAGREB, ILICA 29. (PRIJE MIRKO BREYER) ZAGREB, ILICA 29.

preporuča se gospodi liječnicima za dobavu svih knjiga i časopisa, osobito iz područja

medicine.

Cijene umjerene. Solidna podvorba.

Kapsule Santal Monal sa me- tilenskim modrilom u isto su vrijeme antiseptične, analge-

tične i dijuretične.To je najaktivniji i najbolje snošljiv od sviju preparata

priznatih u liječenju

oboljenja mokraćnih putevakao gonoreje, uretritide, cistitide, katara mjehura, prostatitide,

hematurije itd.

D oza: 6—10 kapsula na dan E. MONAL. Docteur en pharmacie, 6. Rue Dautigny Paris,

koga u Jugoslaviji zastupa: Francuska Trgovačka Unija

Georges Verglas,BEOGRAD, Radnička ulica 15.

LABORATOIRES DUMOUTHIERS11, Rue de B ou rgogn e PARIŠ 11, Rue de B ourgogne

CHLOROFORME anesthćsique DUMOUTHIERS u ampulama od 60, 30 i 15 gr.

ETHER anesthćsique DUMOUTHIERS u bočicama od 125 gr. i od 100 gr. a a ampulama od 60 gr.

CAMPHROIL (kamforno ulje sa 10%) DUMOUTHIERSZa ubrizgavanje u vene i intramuskularno ubrizgavanje u ampulama od 2 cc.

BROMURE DE RADIUM DUMOUTHIERSu ampulama od 2, 5, i 10 mikrograma.

ETHOCAINE FRANCAISE DUMOUTHIERSza lokalnu i rahianesteziju

Zastupnik u Jugoslaviji:

G eorges V erg las,BEOGRAD, Radnička ul. 15.

Adigan. Prema fiziološkom titru tačno u dešen kao jednako djelotvoran i istovrstan

sa Digitalis-preparatima. U otopini i tabletama.

(Adre-Tonogen suprarenale nalin„Richter") djelujuća suprarenalna supstanca u otopini 1:1000

Bromlecithin „Richter44"0 05 i 0 3 0 g. protiv neurastenije, kloroze, anemije.

Jodlecithin „Richtersa organski vezanim jodom. U pilulama & 0.10 g 'i table­tama a 0'25 g.

Magnozon-tablete (L™Lperoxydatum m ed ic ina le 25%).

t a b l e t e z a i s p i r a n j e u s ti ju . Sadr- žaju Hydrogenium hyperoxydat. u kru­

tom stanju. Kod svih bolesti zubala i ustiju.

Pankrin „Richter44pankreasa.

tvome fermente

Ima na sk lad ištu :

ISIS“ d. d. ZagrebPalmotićeva ulica.

G. Georges VerglasPredstavnik francuskog trgovačkog saveza u Jugoslaviji

R a d n ič k a u l. b r . 15. — B e o g r a d

stavlja se na raspoloženje gg. liječnicima, koji bi bili voljni uzeti primjerke i literaturu gornjih specijaliteta.

Traži semed. univ. dra. za

zubarskog asistenta(ev. kompanjona)

u glavnom gradu jedne pokrajine kralj. SHS.

Pobliže informacije daje: Uprava „ L i j e č n i č k o g Vi j e s n i k a " .

HRVATSKA

E S K O M P T N A BANKAZAGREB

UTEMELJENA 1868. — Naslov za brzojave: ESCOMPTBANK ZAOREB

DIONIČKA GLAVNICA K 100,000.000 — UPLAĆENA DION. GLAVNICA K 85,000.000 — PRIČUVE K 140,000.000.

MJENJAČNICA U VLASTITOJ PALAČI: ILICA BROJ 3.

Obavlja sve transakcije bankovne struke. — Osnivanje i finansiranje industrijalnih i trgovačkih poduzeća.

PODRUŽNICE: OSIJEK, PETRINJA, VINKOVCI, KRIŽEVCI.

Afilirani zavodi u svim većim trgovačkim središtima Jugo­slavije. Izravne veze sa prvorazrednim bankama u Parizu,Londonu, Zurichu, Berlinu, Beču, Budimpešti, Pragu,Trstu, na Rijeci i t. d. i u sjevernoj i južnoj Americi.

POSEBNI ODIO ZA ŠUMSKE POSLOVE.

svratiste s električnomrasvjetom.: Starodavno radioaktivno sumporno kupalište, 58° C, prepo- ruča se protiv: uloga, reume, išijasa itd. :: Liječenje pićem (Trinkkuren) za liječenje katara ždrijela, grkljana ili bronhija, te za bolesti prsiju, želuca

_ i slijepog crijeva. Električna masaža,Malne, ugljične i sumporne kupelji.

Čitavu godinu otvoreno. Prekrasna okolica. Moderni komforiKupališni liječnik čitavu godinu. Novouredjena svratišta. Vojna glazba.

Varaždinsket o p l i c e , Hrvatska

K UPALIŠTE PRVOGA REDA U SLAVONIJI, POD DRŽ: NADZOROM. Jed ino jod n o -a lk a ličn o top lo v relo (64° C) na kontinentu.

Odlikovano prvim nagradam a u Budimpešti 1885. i 1896., u Londonu 1893., a B eiu 1194., m Rimu 1*M.,u Bruselju 1897.

P o sta ja južne že ljezn ice : P ak rac—Lipik.T erm e Lipika rad i naravne, (64® C) v isoke top line, rad i b oga toga sad rža ja natrona, rad i spo jeva jo d a o sob ito su zg o d n e za piće i kupanje, te izvrsno djelu ju kod svih katara sluznica (ždrijela, želuca, crijeva, mjehura Itd.), kod uloga, reumatizma, ishijasa kao i kod škrofuloznih i sviju bolesti krvi itd. — M oderno kupalište, raskošno u red jene p ro s to rije z a kupanje, kace od porculana i mramora itd., ko­more za znojenje (tepidarija), kupelj u bassinu, elegantno uredjenl hoteli, sjajno popravljena nova kupališna zgrada, dvo rana za gospod je , za g lasov ir i za konver­zaciju, gostione i kavane, ukusno i z račno pokrito šetalište s bazarim a. Električna

rasvjeta u parku i u svim p rosto rijam a. Cijelu godinu otvoreno.P o tan je obavijesti i p rospek te razaš ilje ravnateljstvo kupališta u Lipiku.

LABORATORIUM P. FAMEL, 2 0 - 2 2 ” RUE desg JORTEAUX, PARIŠ.

LAKO TOPIVI LAKTOKREOZOT PREPARATNajbolje sredstvo protiv kašlja, bronhitida, plućne tuberkuloze i kataralnih

bolesti disala.Sadržaje pravi kreozot bukovog drveta u novoj kombinaciji, koju lako pod­

nosi najosjetljiviji bolesnik.Uputa-. Z a o d r a s l e : 2 - 3 žlice dnevno (jutrom i večerom). Z a d j e c u :

Prema dobi 2 - 3 žlice dnevno. Čisto ili u toplom čaju.DOBIVA SE U SVIM LJEKARNAMA.

Literaturu i pokusnu bocu šalje:

Julien MEYER, PRAHA II, Vysehradska 47.Skladište -za Zagreb': Mg. Ph. Vlatko Bartulić, Jelačićev trg.

P rem a istraživan jim a sveuč. prof. D ra Janečeka iznaša top lina 37'4“ C. R adioaktivnost 44 V == 0-55 M ache.

Sutinsko lež i u krasnom kraju Z agorja , 9 kim udaljeno od že­ljezničke stan ice Sutinske T oplice

Indikacije: ženske ireum atičke bo lesti, slabokrvnost, škrofuloza, neurasten ija , h is terija , neuroza,

katar m jehura itd. Za kupanje služi jedan veliki b ijelim klinkernim pločicam a obloženi i jedan manji cem entirani basin , zatim 5 posebn ih klinkernih kabina.

S tanovanje je udobno , opsk rba dobra.Kupališni liječnik Dr. Plentaj.

P o tan je obav ijesti daje d ragovo ljno kupališna uprava Sutinako, pošta Mače.

RADIOAKTIVNE TOPLICE

SUTINSKOU HRVATSKOJ.

„ISIS“DIONIČARSKO DRUŠTVO ZA INDUSTRIJU I PROM ET

DROGA I KEMIKALIJA.

Slobodni smo javiti p. n. gospodi liječnicima, da su nam prispjela niže navedena sera i preparati.

S E R A :

A gglutin ierendes C holeraserura C oliserum D ysen te rie F lexner

ShigaE n teritis G aertn e r G en ickstarre P ara typhus A.

P seudodysen te rie T yphusserum

A ntitoxin D ysent. Shiga a 10 ccm

C holeraserum „ 1 0 „

C holeraim pfstoff „ 10 „

D ip h th e r ie se ra B ram Br. 0 1 2 3 4 5

200 600 1000 1500 2000 3000 I.K 4.60, 7.80, 1 2 . - , 16.60, 2 3 . - . 3 2 . - .

D ysm osyl m ultivalen t Bram a *10 ccm(Ruhrschutzim pfstoff) . „ „ 20 ,

H aem o lisy n (A m b o zep to r) B ram G iem saloesung a 50 gr. M eningokokkenserum a 10 ccm.

Pneum okokkenserum „ 10 „

Polyvalen t Pneum o-S trep to-S taphy- lokokkenserum a 30 ccm

S taphylokokkenserum „ 10 „

S treptokok. P o lyvalen t a 10 ccm

Syphilis an tigenT e tan u s H eilserum 4 fach. I. a. 5 ccm.

T rockennS hrboden (N ahragar) Bram E nd o ag ar Bram D rigal. A gar Bram Lakm us

« L oflerser. N ahrbod . Bram N ahrbou illon Bram

T yphusserum a lO ccm. Bram 20

„ Impfstoff a 10 „ „

R otlaufserum a 500 gr. Schw einseuchen-Im pfsto ff a 500 gr.

II. WELCOME CO, LONDON:

Alaxa, B orofax, C hloroform , E rnutin , K eplerovi slad n i extracti (sa ol. jeco - - ris, ferr. jodatum , H aem oglobin , Hy- p o p h o s )

TABLETE:Acid. a rsen icos.

„ benzo ic .A ntipyrin, B ism uth. carbon . subnitr., Brom. efferv., C ascara Sagr., C hinin. bisulf., C hinin hydrochlor., E m pirin , E rgotin . Extr. hydrast. canad . G landu­lae thy reo ideae , Q uajacol. carbon., Hy- drastine , H ypophos., Laxat, vegetab ile , M orph. m ur., N atr. b rom ., N atr. sa li- cyl., P ep an a (P ep sin C om .), P henace- tin, P ili. B laudii, P yram idon , Rheum , Salo l, V arium i t. d.

III. RICHTEROVI PREPARATI.A digan, B rašno za d jecu , B rom -Jod Ferro -B rom -L ecith in , M agnozon , N o- vocol syrup, T o n o g en i t. d., kao i osta le lijekove i dezin fekcijona s re d ­stva, k o ja se sva m ogu dobiti u javnim ljekarnam a.

BISIS“

Liječnici i medicinari!Iz ostavštine Doc. Dra R. v. W eissmayra, laringologa i specijaliste za tuberkulozu prodaje se vrlo bogat i dobro sačuvan instrumentarij, oso­bito za laringologiju i manju kirurgiju te obilata stručna knjižnica. Stvari su izložene u dražbovaonici (Zagreb, Preradovićeva ul. 4.) gdje se

mogu pregledavati. Pobliže uvjete daje administracija o. 1.

HRV.-SLAV. ZEMALJSKI

KEMIJSKO-ANALITIČKI ZAVOD U ZAGREBUTELEFON 2-35. KAČIĆEVA ULICA 9. ZGRADA U DVORIŠTU.

Zavod taj pruža zemaljskoj vladi i podredjenim joj upravnim oblastima sve kemijsko-analitičke podatke, koji se u interesu javne uprave traže, naročito obavlja istraživanja vina temeljem zak. čl. 47. od god. 1908. kojim se zabranjuje praviti i u promet staviti patvoreno vino.

Za sudbene oblasti obavljaju se sva sudbeno-kemijska istraživanja. Za privatne stranke istražuje se prema pristojbeniku živež i mirodije na kakvoću t. j, dali su uzorci naravni ili patvoreni te osim toga, dali sadrže po zdravlje štetnih sastojina.

Istražuje se: čaj, čokolada, kakao, gorušica, muštarda, gvire, kava i surogati kave, kvasac, pjenica, maslac, maslo, margarin, mast, med, kobasice, mirodije, mlijeko, ocat, esence, pivo, sir, slador, slastice i slično, ulje, škrob, vino, voćni sokovi, voda, vrhnje, žestoka pića, zatim kovinske slitine, kaučukasti predmeti, glazure posudja i boje.

Istraživanje za gospodarstvene svrhe: Zemlja i kamenje, krma, umjetna gno­jiva, istraživanja slada, koma, masti, ulja, sapuna.

Za rudarstvo: istraživanje rudača, kovina i t. d.

UREDOVNI SATI OD 8— 2. PREDSTOJNIŠTVO.

Osim toga goji se na zavodu umjetna vinska pjenica, koju zavod strankama raza- šilje u bocama, a koja se upotrebljuje pri yrijenju mošta, le daje stalnije vino.

BANKA ZA TRGOVINU, OBRT I INDUSTRIJU D. D.

Eskomptuje mjenice i ine tražbine. :: Kupuje i prodaje sve vrsti vrijednosnih papira .:: Reviziju srećaka obavlja besplatno i kulantno. :: Uloške na knjižice ukamaćuje

najpovoljnije.

JELAČIĆEV TRG 4 ZAGREB JELAČIĆEV TRG 4

I. hrvatska tvornica medicinskih kirur-ških instrumenata, ortopedskih aparata,

bandaža i zavojne robe

Potpuni uredjajza bolnice

Skladište mikroskopa i mikrotoma prvih svjetskih tvornica Zeiss i Reichert

JAKOV HLAVKAIlica br. 29 ZAGREB Ilica br. 29

Sprave za sterilizaciju i dezin­fekciju i t. d. i t. d.

i sobe za operacije i ordi­nacije.

Podupirajte domaće proizvode!

NOVIFERRINIme zakonom zaštićeno, Dozvolom zem.

vlade pod br. 32174|1915.

(Tinct. ferri aromat. Tinct. coccae colae. Natr. glycer. phosphat.)

Prodajna cijena: 1 bočica 40 K.

Ljekarna

M ikuličić Novi Vinodol

Podupirajte domaće proizvode!

SANATORIJ U ZAGREBUzdravstveni zavod uredjen najmodernije za sve operativne, unu­tarnje, očne i kožne bolesti, za porode kao što i za lake živčane bolesti, te uopće za bolesnike, kojima bi radi teških njihovih boli, visoke starosti ili manjkave kućne njege ovakav zavod bio poželjan.Od primitka su isključeni slučajevi pošasnih bolesti kao i umobola.

Za pobliže informacije obratiti se na

RAVNATELJSTVO ZAVODA, JELISAVINA ULICA BROI 18

JUGOSLAVENSK A BANKA D. D.(PRIJE HRVATSKA ZEMALJSKA BANKA)

Potpuno uplaćena dionička glavnica K 100,000.000'— Pričuve K 98,000.000* —

Obavlja sve bankovne poslove. :: Financira trgovačka i industrijalna poduzeća.:: Podjeljuje hipotekarne zajmove. :: Američki odjel. Dnevno

sveza s Amerikom. Sve poslove obavlja najkulantnije.

Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun. Eskomptira mjenice i devize. Prima na inkaso tu- i inozemne mjenice. Izdaje 47i% založnice, koje imadu oprost od poreza, pup. sigurnost i jamčevnu sposob­nost. Izdaje čekove i kred. pisma te obavlja isplate na temelju akreditiva na sva tu- i inozemna mjesta. Podjeljuje hipotekarne zajmove na kuće i nekretnine,

Obavlja burzovne naloge savjesno i kulantno.

Mjenjačnica: Zagreb Ilica 5, vlastita palača.