Crna Gora je i zvanično postala članica

Jadranske povelje, kao dio ove važne regi-

onalne bezbjednosne inicijative -

-

inistar inostranih poslova Mi-

lan Roćen potpisao je prilog Ugovoru o

Jadranskoj povelji kojim se Crna Gora

obavezala na poštovanje njenih principa i

posvećenost regionalnoj saradnji u cilju

napretkauevroatlantskim integracijama.

u

članstvo priznanje

Činje-

nica da

u punopravno članstvo,

znači i ohrabrenje i pomoć na ubrzanju

integracije zemalja regiona uNATO i ost-

varenju stabilnosti i bezbjednosti na Za-

padnomBalkanu.

a ministarskom sastanku članica

NATO-a, održanom u Briselu dan ranije,

saopšteno ez pozdravlja nap-

redak koji su postigle Bosna i Herce-

govina i Crna Gora u saradnji sa Alijan-

som, a posebno u sprovođe -

Očekujemo od

obje zemlje da nastave započeto u spro-

. Na Mi

nistarskoj konferenciji OEBS-a koja je

održana 4. decembra ove godine u Hel

sinkiju, m

On je tom prilikom istakao da je prijem

za napredak koji je za

kratko vrijeme napravljen u unutrašnjim

reformama i Partnerstvu za mir.

je i Bosna i Hercegovina na istom

skupu primljena

N

je da taj sav

nju “ambici

oznog Individualnog akcionog plana

(IPAP) sa obje zemlje.

Događaj mjeseca

CRNA GORA U JADRANSKOJ POVELJI

IMPRESSUMPartner - mjesečnik o evroatlantskimintegracijama, odbrani i ojsci

IZDAVAČ:ZA IZDAVAČA:UREDNIK:REDAKCIJA:

TEHNIČKI UREDNIK:KONTAKT: TEL/FAX:E-MAIL:WEB:ADRESA:ŠTAMPA: TIRAŽ: .

Vdecembar 2 10

Tihomir Mijović,, ć

20

008. godine BROJ:Ministarstvo odbrane Crne Gore

mr Boro VučinićVidak LatkovićIlija Despotović , Olivera Đukanović,

Zorica Minevska,Mihailo Danilović Irena Radoman, Sanja Dajevi

Miodrag KankarašPortparol // +382 241 375

pr@mod.cg.yuwww.vlada.cg.yu/odbrana

Jovana Tomaševića 29MOUSE STUDIO, Podgorica // 5 000

Marinko M. Slomo,

SADRŽAJINTERVJU:

ISKUSTVO DRUGIH: MAKEDONCI U VIŠE MISIJA ODAVGANISTANA DO BOSNE

FELJTON: ZAPISIOPERJANICIMA

FRENK BOLAND, DIREKTOR ZA PLANIRANJESNAGANATO

NATO UANKETAMA I STVARNOSTI

ELEKTRONSKI PROGRAM ZAINFORMISANJE I OBUKU

USPJEŠNAGODINAINOVI IZAZOVI

CRNA GORA, NATO I SIGURNOST NOVE DRŽAVE

ULOGA I RAD OFICIRA ZA VEZU VOJSKE CRNE GOREU ODJELJENJU ZA VOJNU SARADNJU NATO

LOBUS :

VOJNATEHNIKAIOPREMA:

ZABRANJENAKASETNAMUNICIJA

NAČELNIK ŠTABA GENERALŠTABA, GENERAL-MAJORDRAGAN MILOSAVLJEVIĆ ZA„PARTNER“

G “NOVAEVROPA”NAČELUNATO?

NOVISISTEMITAKTIČKIHKOMUNIKACIJA

......................................................................

Latković

- ............................... 7

................................................ 9

............................................. 1

.................... 3

MihailoDanilović

.................

.................. 0

.................... 21

............................................................................ 22

apetanSašaJovanović

................................

............................

4

Vidak

1

kapetan Sašo Gelevski

1

MarinkoM.Slomo

2

Zorica Minevska

MarinkoM.Slomo

k

24

NOVI IMIDŽREGIONA

.......... 6

KOMENTAR:

CRNA GORA PZM:

Ilija Despotović

mr Mijović

...................................

Olivera Đukanović

. .....

Ilija Despotović

i

DNEVNIKVOJNOGPOSMATRAČA

Tihomir

2

26

PREDSTAVLJAMO:

VIJESTI

1

18

3

PARTNER 3

vođenju tih Akcionih planova i smatra-

mo pozitivnim njihove namjere da ubr-

zaju integracije kroz incijative regionalne

saradnje”, rečeno je u zajedničkoj izjavi

šefovadiplomatijeNATO-a.

Zaključci sa tog ministarstvog sastanka u

stvari su preporuka i predviđanja za bu-

duće odluke Samita Alijanse u aprilu slje-

deće godineuStrazburu iKelnu.

Američko-jadranskapovelja je nastala po

uzorunaAmeričko-baltičkupovelju koju

su predsjednici Estonije, Letonije i -

-

-

-

nicijativa je pokrenuta na Sa-

mitu NATO u Pragu 2002. godine. Pove-

ljom se obavezuju sve strane da ojačaju

demokratske institucije, civilno društvo,

vlada

-

-

dobila sta-

tus posmatrača, a poziv joj je upućen to-

komseptembarskog sastankauNjujorku.

Litva

nije potpisali sa predsjednikom SAD 16.

januara 1998. godine u Vašingtonu. Jad

ransku povelju su 2.maja 2003.godine, uz

prisustvodržavnog sekretara SADKolina

Pauela, u Tirani, popisali ministri inost

ranih poslovaHrvatske, Albanije iMake

donije, a i

vinu prava, tržišnu ekonomiju,

NATOkompatibilne vojne snage itd.

Crna Gora je na sastanku ministara ino

stranih poslova Jadranske povelje u Bri

selu 3. decembra 2006. godine,

IrenaRadoman

Gospodine Boland, kako ocjenju

jete ostvareni napredak u reformi

sektora odbrane i Vojske Crne Gore

od obnove njenje državnosti i koji su

prioriteti u narednom periodu?

-

O radimo sa CrnomGoromprimijetili smo jedan, rekao bih, efekat talasa.sa stvaranjem strukture tiopravdana, a zatim je trebalo da

sa nekim potpuno novimstvarima. Posljednjih osamnaest mjeseci bili smo u prilici da vidimo jasneiskorake u pogledu onoga što je CrneGora jasno definisala - šta želi d

. Zaista smo

iti zapravo strateška reforma. I dalje saCrnom Gorom kako proces bude napredovao i nadamo se zultat

e odgovarati Crnoj Gori i biti

da ponudi u smislu kombinovanih snaga za bezbjednost. Prioriteti

Da išta treba da budu njeni prioriteti, aliosnovno je da ako želite biti

rati interoperabilnost, odnosno kapacitete

d kada smo počeli da --

Prvo je počelokoja će bi

ot-počnete

-

a ura-di, koliko može da postigne i kako ćeono što želi da postigne da se uklopi umeđunarodne struktureohrabreni sa onim što je već ostva-reno. Najvažnije će b -

ćemo raditi-

da će renašeg zajedničkog rada biti strukturakoja ćrealna u odnosu na ono što će biti umogućnosti -

-će biti oni koje Crna Gora de-

finiše za sebe. kle, niko joj neće reć

članicaNATO onda ćete mo -

da raz-vijete na taj način da ćete moći da se

4 PARTNER

Frenk Boland

Frenk Boland, direktor za planiranje snaga NATO

Intervju

Niko neće reći Crnoj Gori šta treba da budu njeni prioriteti,

ali ukoliko želi da bude članica NATO, moraće dostići

interoperabilnost, odnosno razvijati kapacitete koji će se

uklopiti u NATO operacije.

NOVI IMIDŽ REGIONAŽelimo u članstvo države koje su spremne da ispune standarde koje smo postavili i koje će politički i vojno dati doprinos

Alijansi, a ta posvećenost se može uočiti u ovim zemljama, kaže za Partner visoki NATO zvaničnik.

Kakva su

samita u pravcu daljeg

prošrenja Alijanse?

Vaša očekivanja od nared-

nog NATO

Ponovo je rspekulišem jer

mismo kao organizacija kazali da otvorena vrata ostaju otvorena. Želimo idalje

spremne da ispune standardekoje smo postavili i koje

a

iječ o nečemu o čemu nevolim da ne znamkakva sumišljenja i stavovi pojedinihzemalja članica Saveza. Međutim,

-

da uvedemo u članstvo državekoje su

će politički ivojno dati doprinos Alijansi, a t pos-

čitavom regionu jer će pomoći da seizbrišu sjećan

-

. Sadaočeku-jemo daHrvatska, koja će postati čla-nica već

dobru platformu zadruge zemlje. Takođe, Makedonija ćebiti pozvana u članstvo kada riješiproblem sa imenom

ja na sve konflikte kojisu se dogodili u neposrednom okruženju. Iako to nije direktno pogodiloCrnuGoru, ljudi su skloni da kada imse pomene NATO odmah pomisle oratovima, odevedesetim

i Slovenijom, koja to jeste,predstavljaju

. Snažno smoangažovani u sardanji sa Bosnom i

uklopite u sve ono što zahtijevaju po-tre e za učešće u operacijama kojavodiNATO akođe moraćete da vo-dite računa da te snage mogu da od-ra uisto vrijeme. To ć -

budeteuključeni.

-zaključcima ste

već dobili rečeno je da će iNATOpro-ći

znam kakav će biti rezultat. -će

aveznici već jasnostavili do znanja u -

onoga što mi radimo, bilo da dolazidirektno iz Brisela ili drugih zemaljačlanicaNATO ćemopaketepomoći i savjete

b. T ,

de taj posao i da budu bezbjednee zavisiti i od ope

racije ukojima

Prvo, saveznici moraju da razgovaraju o tome, a u koje

proces razmatranja tog zahtjeva.Ne Potrebno je da se 26 nacija, a uskorobiti 28, odrede prema tom zahtjevu,ali ono što su s

comunique ministara inostranih poslova od prošlenedjelje jeste da zaista podržavajuaspiracije Crne Gore da postane dioevroatlantske zajednice. U okviru

, opredijelikako bi vampomogli

na tomplanu.

Jubilarni samit NATO povodom 60

godina od njegovog osnivanja biće

održan narednog aprila u Strazbu-

ru i Kelu. Takođe, naš premijer je

nedavno uručio aplikaciju za Akci-

oni plan za članstvo (MAP) general-

nom sekretaru NAT Šta možemo

očekivati od

O.

tog samita u tom

smislu?

PARTNER 5

Intervju

Potrebno je da se 26 nacija, a

uskoro će biti 28, odrede pre-

ma zahtjevu za MAP, ali ono

što su saveznici već jasno

stavili do znanja u comunique

ministara inostranih poslova

jeste da zaista podržavaju as-

piracije Crne Gore da postane

dio evroatlantske zajednice.

većenost uočiti u ovim zem-ljama. -

-

Članstvo obije zemlje će don -a, već i

se možeVi znate da se, od vremena ka

da su 1995. godine saveznici intervenisali na ovoj teritoriji, zapravomnogo toga dogodil, te da se sadagovori omiru i stabilnosti u regionu.

ijeti direktne koristi, ne samo njim

Pomenuli ste, a i očekivanja su da će

Albanija i Hrvatska postati puno-

pravne članice NATO na narednom

Samitu. Koje će benefite region do-

biti njihovim članstvom?

Hercegovinom, kao i sa vama. Albanija je zemlje koja je

godineimamo u vidu sve ove okolnosti, ovajregion kreira novi imidž, ali i zemaljeregiona

pospješiti priliv investicija u ovaj region

donijeti nova radna mjesta ismanjiti broj nezaposlenih. Nadalje

i,uvjeren sam, sve zemlje opet

a jednom mjestu. Stoga,

-prošla kroz

katastrofalnu političku krizu 1997.i sada su već u Alijansi. Kada

koje će izgraditi povjerenjemeđusobno.To će sve, na kraju, -

, ato će

,to će se sve odraziti na bezbjednost

će se na-ći n mi pos-matramo proširenje kao nešto što će

značajno doprinijeti bezbjednostiovog regiona, -

-

Mi ćemo u Avganistanu biti onolikodugo koliko bude potrebno da avga-nistanska vlada počne vršenje kont-role nad svojom zemljom, dok ne iz-gradi civilnu i vojnu upravu kako biobezbijedila stabilnost u zemlji. Toneće biti nešto što će se ostvariti lako ibrzo, ali to je nešto što je od vitalnogznačaja.

u pogledu svih onihdogađaja koju su

k-

--

koji nežele da se pomire s tim i dalje nastojeda izazovu žrtve. Mi ćemo pomagatitoj zemlji

tu će biti i -upućivanje svog medi-

cinskog

Naravno ako ulazimo u proces sa-radnje sa nekom zemljom koja imasvoje krajnje ambicije da bude članicaNATOgarancije. To su uvjeravanja da je tovlada koju podržava većina birača.Ali

i pored ostalih direktnih benefita od sistema kolektivnebezbjednosti.

Kad pogledate šta se dešava uAvganistanu, a

pomalo naduvani uštampi, mislim na sve one primjerenasilja o kojima mediji izvještavaju,to se dešava u posebnim krajevima tezemlje koji su daleko od onih krajevagdje je razvijena uprava i gdje funcioniše sistem uprave. Tamo se jošuvijek dešava da nedužne žrtve stradaju - bilo djeca, žene, vojnici, policajci i to zbog toga što ljudi

kako bi se ta misja uspješnorealizovala, a doprinos Crne Gore kroz

tima.

, onda želimo da imamo i neke

, to je jedan proces, to znamo i

S obzirom na određene promjene na

međunarodnoj sceni, kakva je u-

dućnost -

načaj građana

-

kakav je stav članica -

b

NATO misije ISAF u Avga

nistanu?

Koliko je z na podrška

za dalji proces evroatlantskih in

tegracija Crne Gore i, prema Vašem

mišljenju, Sa

veza prema tom pitanju?

6 PARTNER

Intervju

Mi ćemo u Avganistanu bitionoliko dugo koliko bude

potrebno da avganistanska vladapočne vršenje kontrole nad

svojom zemljom, dok ne izgradicivilnu i vojnu upravu kako bi

obezbijedila stabilnost u zemlji.To neće biti nešto što će seostvariti lako i brzo, ali to je

nešto što je od vitalnog značaja.

ukoliko želimo dainicijativu ili promjenu,

postoji otpor i inercija. Stoga,mate 100% lju

di koji izlaze sa zastvama na ulicu ikažu Mi smo zaNATO!Ali kroz naše

bolje razumijemo, i vas i vaše ljude, i dok to nebude obratno, dok god se dobro neshvate ciljevi koje NATO želi da postigne i dok se ne shvate benefiti koje

, ta podrška bi mala.

i ukoliko bistetada imali mali broj ljudi koji podr

načinimo novuna početku

uvijeknije iznenađenje štone -

veće angažovanje da vas -

-

će donijeti članstvo uNATO -će Ukoliko se dobije poziv

za članstvo u NATO-

žavajuNATO, to ne bi bilo dobro. Ali,mi shvatamodaovdje treba edukovatii informisati stanovništvo.

Ja i moje osoblje smo zaduženi za jedan segment, a to je rad na sistemuodbrane i tu procjenu naosnovu Procesa planiranja i revizije(PARP). Nakon togapodatke, predstaviti ih lanicama, naravno i vama, i milsim

stanovišta, sadakada sam pogledao PARP upitniki odgovore koje je dala Crne Gora,mogu da kažem da je ostvaren progres. Još je potrebno popraviti nekestvari i ostavri napredak na poljimakoje je indentifikovao taj upitnik, odnosno analiza odgovora na upitnik.Postoji i potreba kreiranja novih kapaciteta kako bi na kraju vidjeli kakvesu strukture potrebne odbrani u odnosu na ono kako ih mi vidimo uNATO. Ako to bude na svom mjestu,

Šta m

naredne godine?

ožemo očekivati od Izvještaja

o progresu Crne Gore koji će biti ob-

javljen početkom

-

radićemo

ćemo pripremitinašim č -

da će tobiti u martu. Sa mog

već

-

-

-

-

mi ćemodati pozitivnan izvještaj.

VidakLatković

NATO u anketama i stvarnosti

PARTNER 7

Dvije agencije su u prvoj polovini de-cembra objavile podatke iz svojih no-vembarskih anketa o političkom raspo-loženju građana u Crnoj Gori, na os-novu brojčano približno istog uzorka.Njihovi rezultati se u mnogo čemu ra-zilaze, ali se namjanje razlikuju u pro-centu ispitanika koji su protiv članstvaCrne Gore u NATO-u. Na osnovu an-kete „Prizme“, članstvo u Alijansi nepodržava 54,4%, a prema CEDEM-u47% ispitanih građana. To je, dakle, su-ma suvih odgovora „ne“ na stereotipnoanketno pitanje. I, naravno, takav re-zultat nije za potcjenjivanje. Štaviše,potvrđuje da su građani u tome vrlotvrdi, jer anketari odavno saopštavajumanje-više sličan „nalaz“ svojih ispiti-vanja. Nevladina organizacija „Alfacentar“, pak, iznijela je (pr)ocjenu da jeza integracijuCrneGore uNATOpolo-vina građana. Njeni predstavnici uvje-

ravaju da to nije napamet tvrdnja, većda na takvo rasploženje ukazuje njiho-vakomunikacija sa građanima.

Ohrabrujuća (pr)ocjena „Al

-

-„da“ i „ne“ su tačni, a kad se od-

lučuje, i presudni. Ali, u njima imadosta neizrečenog, neobjašnjenog, ne-doumica, nepoznatog. Odgovori takvevrste su „sakati“, b

Kada se, međutim, razgovara sa lju-dima, vjerovatno se dolazi do onoga što„Alfa centar“ tvrdi - da suvoparni, ste-reotipni, upitnici, nijesu uvijek najpo-uzdaniji dokaz za ovaj ili onaj stav pre-

fa centra“,naravno, ovdje nije navedena da bikompenzirala procente pomenutihagencija. Što je, tu je. Ipak, ne mogu sekao apsolutno raspoloženje uzimati,bez rezerve, ni procenti iz upitnikaagencija. Tim prije, što ankete, nerijetko, nude kontroverzne odgovore.Usko metodološki posmatrano, odgovori

ez slojevitosti.

ma nekom važnom pitanju. U negativ-nom stavu starijih građana premaNATO-u, nema sumnje, zarobljena jekonzervativna svijest, memorija u ide-ološko-političkim oblandama vremenaod prije 50, 40, ili 30 godina. Građanimlađe dobi, ili baš mladi, oni koji u an-ketama zaokružuju „ne“ na pitanje da liste za to da Crna Gora stupi u NATO-vjerovatno i ne poznaju NATO, ni „sta-ri“, ni „novi“. A,moguće je, damladimaviše priliči da u nametnutim anketamaodgovaraju sa „ne“. Protivljenje neče-mu, još kad se „službeno“ zagovara,blisko jemladima.

jene u NATO-a, ni noveprilike u svijetu, sa bitno drugačijim,neuporedivo većim, bezbjednosnimizazovima od onih za koje su se, prijeviše decenija, spremali i NATO i Var-šavski pakt.

Najvjerovatnije, ni „stari“ ni „mladi“ nevide ni prom

Komentar

svedo vještina i „hrabrosti“ (samo)ubilačke agresivnosti. Ako bi se overealne situacije bolje predstavile jav-nosti, građanima, ako međunar

mo-že, sada isključivo preko NATO-a,onda bi, svakako, počela deblokadashvatanja prema Alijansi. Somalijskegusareodpiratstvanemože, po svemusudeći, odvratiti nijedna zemlja sama,kao ni teroriste bilo koje fele i u bilokom području svijeta, ako se taj svijet,ili veći njegov dio, ne udruži u zajed-ničku bezbjednosno-odbrambenu or-ganizaciju. A NATO je, zasad, jedinisa tomšansom.Akoništa, druga „sila“te vrstenepostoji.

aže u odgovorima na pitanja anke-tara. Kako, recimo, pomiriti podatakda dvije trećine ispitanika pozitivnoodgovara na pitanje da li podržavačlanstvo Crne Gore u Evropskoj uniji,a 47 posto istih tih zaokružuje „ne“ zaNATO? Nije li to, suštinski protivu-rječno, kad znamo da je 21 zemljaEvropskeunije članicaNATO-a.Kakose, i zašto, podržavaEvropska unija sa21 zemljom-članicom „omrznutog“NATO-a? Tim prije, što EU i NATO iinstitucionalno, pa i po glavnim prin-cipima i ciljevima koje njeguju u svompolitičkom korpusu, sve više liče jed-no na drugo, u nečemu se, čak, i po-klapaju. Evo još jedne nelogičnosti.Možda se NATO ne „voli“ zbog do-življaja da je uloga SAD u njemu pre-sudna, što je Alijansa „amerikanizo-vana“. Ako je to razlog protivljenjaNATO-u, otkud ono što su neki na-zvali „obamomanija“, koja je prepo-znata i kod nas? Suviše velika očeki-vanja upravo od američkog predsjed-

odnazajednica dokaže da se može nositi saovakvim izazovima, a jedino ona

,

Nije ignorisanje anketnog „otpora“prema NATO, ali ima nešto što se nesl

nika, suštinski, od SAD, zapravo, zna-če priznanjemoći te zemlje. I ne samopriznanje, već i priželjkivanje da onamanifestuje tu moć, vjerovatno, prvou ekonomiji, ali, kako se reaguje, i uopštem„uređivanju“ svijeta.

--

-

o članstvu u NATO, nijecjelishodno, nije djelotvorno, ni samohorsko ponavljanje kako ulazak uAli-jansu donosi benefite, ni pozivanje naankete čiji učesnici ne vide koje su toko

Bilo bi, na primjer, dobro, i dobro-namjerno, da, prije svih, oni koji sezaista razumiju u pitanja odbrane ibezbjednosti, u opasnosti po mir, ob-jašnjavaju odbrambeno-bezbjed-nosne mogućnosti NATO-a. Neki odnjih i sami kažudaCrnaGora treba daide u NATO, ali, izgleda, zbog nekesujete, politikanstva ili šta je već upitanju, ne iznose argumente u prilogtome stavu. Ipak, neka nam bude doz-voljeno da -

-

Goru ulaze „širom zatvorenih očiju“.Navodno, ne vide sa kojom i kakvomzemljom imaju posla. Elem, cijela Ev-ropska unija, cijeli NATO, „ne vide“stvarnost u Crnoj Gori, i odavde im sesavjetuje da otvore oči. Nije li to „po-hvalno“ za ovu zemlju, ili njenu vlast,ako uspijeva da „zamaže oči“ cijelojEU, i cijelom NATO-u? A nije li ipretenciozno-savjetovati EU i NATOdaotvoreoči?

IlijaDespotović

Za „sklapanje“ istine o NATO-u, dakle, bilo bi bolje razjašnjavati ove nedoumice, ova pitanja, nego se pozivatisamo na statistiku anketnih upitnika.Za ostvarivanje komunikacione strategije o evroatlantskim integracijama,konkretno,

risti.

primijetimo da nije na njihovom nivou da javnosti šalju dopadljive opaske, da EU i NATO u Crnu

8 PARTNER

Zar dva najnovija primjera nijesu dovoljna da uvjere „nevjerne Tome“ daje svijet ugrožen svuda

Vidjeli smo Njujork, vidjeli Beslam,London,

planiraju

-

, u svakodoba, ina načine koji su sve manje predvid-ljivi, a opasnosti je nemoguće otkla-njati na nacionalnomnivou. Teroristi,koliko god da su „daleko“ od nas, svo-jim perfidnim akcijama, bez obzira nato gdje ih izvode, moraju da „zadive“cio svijet. I nas,ovdje i sada. U Bom-baju su napali luksuzni hotel „TadžMahal“, a da bi to zavarali, da bi ka-muflirali glavnumetu ataka, prije togasu napali bolnicu. A još poslali su „tu-rističku“ izvidnicu koja im je pomoglada njihovo nasilje uspije. Drugi prim-jer, Somalija. Gusari drže zarobljenena desetine brodova. Traže visoke ot-kupnine. Nije li, pomalo, sramota zasavremeni svijet da su pomorski piratii danas na djelu, da drsko ucjenjujubrodovlasnike i zemlje čije brodoveotimaju? Može li sjutra i naš brod bitiotet. Zar i i jedan naš pomorac nije biožrtva terorističke akcije, uGvineji?

krvoprliće na željezničkojstanici u Španiji, ubistvo Benazir Bu-to, sadaBombaj i Somaliju.

Ko zna, šta ćemo još dočekati.Teroristi, po svemu sudeći,

imaju „jake mozgove“ koji so-fisticirano i pripre-

maju akcije. Naravno, i veomaobučene „akcijaše“, u svakom

pogledu, prvo ideološki, pa

Komentar

Elektronski program

PARTNER 9

Partnerski sistempravovremenih informacija, upravljanja i razmjene podataka - ePRIME

u NATO.Današnja verzija sistema ePRIME sekoristi za upravljanje Evroatlantskim partnerskim radnim planom(EAPWP), individualnim partnerskim programima (IPP), vojnim obukama i obrazovnim programima(MTEP).

Od 2005.da koriste P

enju aktivnosti Mediteranskog dijaloga i u 2007. godini danaprave ePRIMEraspoloživ za zemljeIstanbulske inicijative saradnje.

ePRIME je evoluirao od PRIME programa, takoda

novim funkcijama u toku 2006. i 2007. godine. Tokom ovog procesa transformacijePRIME je dobio novo ime ePRIME.Dodato s ob

--

je zvaničniNATOiPzM sistem za razvoj, upravljanje ipregled programa saradnje

-

--

godine NATOčlanice su sesaglasile RIME kao po-dršku rukovođ -

-je aktuelna verzija po-

većana i obogaćena --

lovo “e” u ePRIME znači -

razovanje, tako da sada podržava iNATO obrazovanje sa akcentom naobrazovne institucije u Evroatlantskoj partnerskoj zajednici. Sve aktivnosti uokviruprogramaPzM su sadaunešeneuePRIMEprogram.

partnerskezemljemogu identifikovati programevojne obuke i ob

ja putem interneta (e-learning), opredijeliti se za najbolj

potrebamazemlje. ePRIME program tako edozvoljava blisku saradnju sa partnerima i dobijanje informacija od njihputem interneta iz veoma kvalitetnihelektronskih biblioteka dokumenataNATO.

Evroatlantski partnerski radni plandio je ePRIMEprograma

komitetPzM(PMSC).

ePRunarodn

).

--

Pomoću ovog programa

razovanja, uključitise u učen -

e nači-ne obučavanja u skladu sa

đ-

kojim ruko-vodi Političko-vojni upravljački -

IME programom rukovodiNATO Međ i štab (IS) i Me-đunarodni vojni štab (IMS

Radni program Mediteranskog dijaloga i Istanbulska inicijativa saradnjesu, , dijelovi ePRIME programakojima rukovode ovla

Mediteranske grupe za saradnju (MCG) i Istanbulske grupe za inicijativu saradnje (ICIG).

PRIME program je kreiran 2001. godine, kao doprinos švajcarskog Ministarstva odbrane, civilne zaštite isporta, programuPzM.

unarodne odnose i bezbjedne mrežeISN u Cirihu.

od NATO kancelarije za bezbjednost (NOS), kompatibilan sa drugim sistemima i websajtovima.

Današnja verzija ePRIME je glavnielektronski program zaEvroatlantskog partnerskog radnogplana i Individualnih partnerskihprograma. Mogu ga koristiti

, partnerske zemlje, zemljeMediteranskog dijaloga i zemlje Is

-

takođe -šćeni preds-

tavnici --

--

ePRIME soft-ver je razvijan u Institutu za međ -

To je bezbjedan sistemprovjeren i potvrđen -

-

korišćenje

članiceNATO

-

CRNA GORA i PZM

za informisanje i obuku

planaproizilazi IPP svake zemlje.

Nacionalni IPP programi opisuju politiku, ciljeve, doprinos i

partnerskih zemalja u programima PzM. IPP primarno prikazujepartnerske aktivnosti u PzM

iPartnerske ciljeve ikako zemlje partneri namjeravaju dapovežu svoje aktivnosti sa aktivnostimadrugih zemalja.

Na ePRIME programu IPP se sastojioddvije glavnekomponente :

1. Tekst dokument kao skup partnerskih težnji, doprPzM;

2. Lista planiranih aktivnosti koje jepartnerska zemalja

PARP,u

IPAP iliMAP.

, NATOizdaje svakom polazniku semi

nara

. Februara 2008. godine u Podgorici je održan seminar oePRIME programu, koji je završilo 15službenika Ministarstva odbrane iMinistarstva inostranih poslova CrneGore. Organizator ovog seminara bio

-pojedinačno

učešće -

saradnji,uključujući PARP

-

-inosa i učešća u

izabrala u skla-du sa nacionalnim interesima, pri-hvaćenim procjenama Part-nerskim ciljevima, učešćem

Za korišćenje ePRIME programa pot-rebno je završiti dvodnevni seminar,na kojem se stiču znanja neophodnaza uspješan rad na programu. Po zavr-šetku obuke Međunarodništab -

korisničko ime i lozinku za pris-tup ePRIME programu. U dosadaš-njem periodu bilo je više seminara naregionalnom nivou, na kojima suučestvovali predstavnici državnih or-gana Crne Gore -

10 PARTNER

tanbulske inicijative saradnje,unarodni

vojni štab, NATO strategijske komande i Združene komande, NATO agencije i tijela i sve organizacije koje sebave razvojem, implementacijom ipregledom NATO programa saradnje.

K ni programi saradnje bitni za Crnu Goru u ePRIME su Evroatlantski partnerski radni plan i Individualni partnerski programi. Obaprograma su podrška implementacijiIndividualnog partnerskog akcionogplana (IPAP)

). ePRIME sistemje rocesu planiranja irevizije PzM (PARP) i implementacijiPartnerskih ciljeva (PG).

Evroatlantski partnerski radni plan jeglavni program NATO saradnje, kreiran 2004 godine.

svim oblastima i lista svienih NATOtijelima

(komitetima, komandama i agencijama), kao i ponud

oj osnovi. On pokriva period od dvije godine, dok se pregledasvake godine od strane

uz podršku NATOMunarodnog vojnog štaba. Evroat

lantski partnerski radni plan je odobrenodSjeverno-atlantskog savjeta.

Iz Evroatlantskog partnerskog radnog

NATOMeđunarodni štab i Međ

--

-

arakteristič ---

i budućegAkcionog pla-na za članstvo (MAPtakođe podrškaP

-Njime se obezbje-

đuje političko-vojno upravljanje zaimplementaciju NATO saradnje u

h aktivnosti idešavanja ponuđ

-e članica NATO i

partnerskih zemalja, isključivo nadobrovoljn -

Političko-voj-nog upravljačkog komiteta -

eđunarodnog štaba iMe-đ -

-

CRNA GORA i PZM

je mobilni tim JFCNapulj, zadužen zaposlove ePRIMEprograma.

UCrnojGori trenutno ePRIMEprogram koristi oko 40 lica iz svih državnih institucija

.Ovaj broj je optimal

uIPP aktivnosti

na nivou osnovnog korisnika(read-only), manji broj lica ima editorski pristup (postavljanje informacija na ePRIME), dok jedno lice, nacionalni koordinator za ePRIME, možeda vrši kontrolu i odobravanje postavljenih sadržaja. Ovaj dio postavljanja iodobravanja sadržaja je

IPP aktivnosti CrneGore, kada se iste moraju postaviti naePRIME program. U planu je da seorganizuje još jedan ciklus obuke zakorisnike ePRIME programa, sa akcentomnaostale državne organe (manji broj izMinistarstva odbrane) ili dase organizuje obuka na regionalnomnivou.

U narednom periodu

earning kurseva i nacionalne stranice sa podacima

ePRIME programa je još u razvojnoj fazi

--

, pri čemu je najveći brojslužbenika Ministarstva odbrane

an zauspješnoko-rišćenje cilju praćenja i pripreme

Crne Gore. Sva lica ko-ja koriste program imaju korisničkipristup

---

-

naročito bitanpri kandidovanju

--

biće novina uePRIME programu, kroz postavljanjevećeg broja e-l -

o svakojzemlji i njihovim dostignućima uNATO integracijama, kontakt podacinajvažnijih osoba i godišnje aktiv-nosti (dvogodišnji IPP i sl). No, ovajdio -

, a konačne informacije će bitiu tokunarednegodine.

mrTihomirMijović

Makedonci u više misija

PARTNER 11

Političku opred eljenost da postaneNATO članica i

učešćem

Makedonije aktivno učestvuje

četiri

Počev

--

ijtako doprinese u borbi

protiv globalnog terorizma i pomogne upostizanju mira i stabilnosti u regionu isvijetu, Makedonija je pokazala aktivnim

u NATO mirovnim misijama“ISAF“ u Avganistanu, „Sloboda za Irak“u Iraku, EU misiji „ALTEA“ u Bosni iHercegovini, kao i u misiji UjedinjenihNacija „UNIFIL“uLibanu.

Armija umirovnim misijama od sredine 2002.godine, i do sada je participirala umirovne misije sa više od 2000 svojihvojnika.

od avgusta 2002. godine, ArmijaRepublikeMakedonije (ARM) je aktivnoinvolvirana u mirovnoj misiji “ISAF“ uAvganistanu. Prve dvije rotacije u trajanju od po tri mjesecamakedonski štab

UAvganistanu od 2002. godine

ni oficiri obavljali su svoje zadatke zajedno sa turskim snagama u Avganistanu, uokviru misije “ISAF-1“ i „ISAF-2“. Madaje broj makedonskih oficira u prve dvijerotacije bio skroman (dva pješadiska oficira),

unarodnim mirovnim operacijamaje bio ogroman. Naime, Makedonija kojaje tokom 2001. godine prolazila kroz bura pružalaskroman, ali suštinski

nju mira u drugim djelovima svijeta.

e ARM u NATO misiji „ISAF“ano je tokom marta 2003. godine, ka

da je po prvi put jedinica makedonskearmije (pješadijsko od

unarodnu mirovnumisiju u sastavu

Tokom narednih misija “ISAF“, broj makedonskihmirovnjaka

-

-značaj uključenja Makedonije u

međ

-n konfliktan period, sada je već

značajan doprinosočuva -

Učešć po-već -

jeljenje sa 10 voj-nika) upućena u međ

njemačkog kontigenta umisiji“ISAF-3“.

-konstantno se po-

već su umisiji „ISAF“ pod vođ

a, a već -esečnu misiju -

-sku četu

četa bila raspoređ -

. godine Makedonija jeponovo povećala broj mirovnja -

vrlo često angažovzajedno sa njemačk -

g obezbje-đenja

ka govori i činje-nica da su neki od njih nagrađ -

u rotaciju čete u mirovnoj misiji„ISAF“

stavu zajedničkogmedicinskog tima.

ćoj ---

ј sza-

jedno sa četom Vojne policije -detačmenta

-

avao. Makedonski kontingentistvom NATO-a,

tokom 2005. godine u svom sastavu imali21 vojnik 2006. godine Makedonija je u devetomj u Avganistan poslala svoju motorizovanu pješadij iz SEEBRIG-a, sa borbenimvozilima “Hermelin“ i personalom od 90osoba. Ova je ena u sastavu Britanskog kontingenta u Kabulu iuspješno je obavila sve zadatke u okvirumisije.

U januaru 2007ka u Av

ganistanu. Sada su 126 pripadnika ARMiz sastava druge pješadijske brigade umisiji „ISAF“. Makedonski mirovnjaci subili ani u mješovitimpatrolama, im vojnicima, gdje su pored borbeno

komunikacija, obavljali i složenijezadatke. O uspješnosti obavljanja misijemakedonskih mirovnja

ivani medaljamaNATO-a.

U julu ove godineMakedonija je obavila ipet

sa 127 vojnika, 3 štabna oficira i 4medicinara koji su u sa

Na do sada najve vojnoj vježbi „Makedonski Blesok 4“, održanoj od 21. oktobra do 2. novembra ove godine na armi skom poligonu Krivolak, Deklari anipješadiski bataljon sa 600 pripadnika,

i helikopterskog , demonstrirao jesvoju interoperabilnost i pokazao spremnost za angažman u NATO mirovnim

Iskustva drugih

Makedonska vojska i mirovne misije

od Avganistana do Bosne

12 PARTNER

misijama. Njegov se angažman nakon pozitivne ocjene NATO-a ugodinu i tonajvjerovatnije uAvganistanu.

Donošenjem Zakona o ratifikaciji Dogovora o statusu makedonskih snaga u Kuvajtu i Odluke makedonskog Parlamentaza slanje jedinica ARM umisiju „

kojim se Makedonija otvoreno i javno deklarisala kaozemlja koja podupire borbu protiv globalnog svjetskog terorizma.

Juna 2003. godine Makedonija je poslaladva oficira u Kuvajt, gdje su u narednihšest mjeseci, u okviru Komande ame

e u Kuvajtu, obavljalidužnost oficira za koordiniranje operacijamakedonskog kontingenta u Iraku. Onisu predstavljali vezu u makedonskog kontingenta u Iraku i Komande Saveznih snaga u Kuvajtu, ali i vezu izmedjuGeneralštaba Makedonske armije i KomandeSaveznih snagauKuvajtu.

godine Makedonija jeposlala i svoj prvi kontingent u Irak u okviru mirovne operacije „Sloboda za Irak“.U sastavuprvogmakedonskogkontingetau Iraku bilo je 28 vojnika iz jedinice specijalnih snaga.

Prvi makedonski kontingent u Iraku bioje u sa ješadij

bio je stacioniran uvojnoj bazi i, sjevernoodBagdada.

Rotacija makedonskih kontigenata u mi

-planira za iduć

--

Slobodaza Irak“, otvorena su vrata za aktivnouključenje ARM u antiterorističku koali-ciju. To je ujedno bio gest -

-

rič-kih snaga lociran

izmeđ --

-

Takođe, u junu iste-

-

stavu četvrte p ske divizijeAmeričke armije, a

Tađ

-

Od 2003. godine u „ Slobodi za

Irak“

rovnimoperacijama je na svakih šestmjeseci. U periodu od 2003. do 2008. godineMakedonija je poslala ukupno jedanaestkontingenata u mirovnu operaciju „Sloboda za Irak“.

decembra ove godine jedanaesti i poslednji makedonski kontingentpovukao se iz vojne baze i u Iraku. Usaradnji sa NATO od 2009. godine makedonski vojnici rasporediti u misiji„ISAF“uAvganistanu.

Potpisivanjem sporazuma u sjedištuSavjeta Evropske Unije u Briselu 2006.godine, za Makedonije u operacijiEU i Bosni i Hercegovini (ALTEA), stvoreni su i pravni osnovi ARM utojmisiji.

U julu 2006. godine, sa vazduhoplovnebaze “Petrovec“ u Skoplju po prvi put otkada je formirano Vojno VazduhoplovstvoARM,u šestomj mirovnumisijuposlata su dva višenamjenska transportnahelikopteraMi-8/17 iz sastava Transportnoghelikopterskog eskadrona.

Makedonski helikopterski eskadron jeobavljao misiju u sklopu belgijskog kontingenta na aerodromu u Mostaru, dok jeje enu štabuEUFOR-auSarajevu.

u EU misiji ALTEA, Makedonija

jednosne politike (CFSP). To je z

jednost.

. godine, kada je poslala svoj deklarirani medicinski tim od devet osoba i tri medicinskavozila u kamp Butmir u Sarajevu. Time jebroj personala ARM u misiji ALTEA dostigao30osoba.

Nažalost, 12. januara 2008 godine, tokomrotacijemakedonskihmirovnjaka umisijiALTEA, 1ali u Skoplje, poginuli su tokompada helikoptera MI-17 na samo nekoliko kilometara od Skopskog aerodroma. Oni su

-

-

Početkom -

Tađ-

će se

učešće-

za učešće

--

esečnu

-

-

danoficir za veze bio raspoređ

Učešćem -se aktivno uključila u stvaranje zajed-

ničke evropske odbrambene i bezb -načilo di-

rektan doprinos u još jedan projekat regi-onalnog karaktera sa direktnim implika-cijamaza regionalnubezb

Makedonija je pojačala svoj doprinos uEUmisijiALTEAunovembru2006 -

-

-

.

1 članova posade koji su se vra-ć -

-

Od 2006. i u BiH

Iskustva drugih

posthumno odlikovanimedaljom za službu.

Nakon sto jemakedonski parlament 2007.godine jednoglasno odobrio

Makedonije u misiji UjedinjenihNacija u Libanu -UNIFIL, ARM je poslaladva štabna oficira (majora) u jednogodišn umisiju u Liban. Makedonski štabnioficiri suobavljali zadatkeuŠtabumisije uNaguri

, ali prvi angažman Makedonije u misijama UjedinjenihNacija. RepublikaMakedonija je 36. z

UNIFIL, a ukojoj najviše posmatra

KapetanSašoGelevski

-

odluku zaučešće

-j

, južni Liban. Ovo je bila četvrtamakedonska vojna misija -

em-lja koja se uključila u misiju

ča imajuFrancuskai Italija.

I u Libanu čuvajumir

NAČELNIK ŠTABA GENERALŠTABA, GENERAL-MAJOR DRAGAN MILOSAVLJEVIĆZA „PARTNER“:

USPJEŠNA GODINA I NOVI IZAZOVI

PARTNER 13

Tema broja

Kako ste zadovoljni rezultatima po-

stignutim u godini na izmaku? Mo-

žete li, ukratko, navesti šta se u Vojs-

ci Crne Gore najznačajnije uradilo

tokom 2008. godine?

Generalštab Vojske dao je vidan do

prinos u izradi strategijsko-doktri

narnih, zakonskih i drugih dokume

nata na kojima se zasniva ukupan rad

-

-

-

Vojske, a u

im naoružanjem i

opremom, a sa time

Prezentovali smo

činili smo značajne napore

na postizanju interoperabilnosti sa

stranim armijama... Takođe, počeli

smo sa intenzivnim opremanjem je-

dinica savremen

će se nastaviti i u

narednom periodu.

dio novouvedenih sredstava, kojima

poboljšavamo vatrenu moć i pokret-

ljivost jedinica i istovremeno ih čini-

mo sposobnijim za pružanje pomoći

civilnim institucijama u otklanjanju

posljedica od prirodno i vještački iza-

zvanih katastrofa i nesreća većih raz-

mjera.

--

Obezbijedili smo i nove uniforme,primijenili novi koncept osposobljavanja Vojske, uz uspostavljanje ti

Načelnik štaba Generalštaba Vojske Crne Gore, general-major Dragan Milosavljević kazao je da će implementa-cija strategijsko operativnih dokumenata i zakona biti jedan od imperativa u budućem radu i najavio da će Vojskadati doprinos u izradi Strategijskog pregleda odbrane, osnovnog dokumenta njenog daljeg razvoja.Sumirajući rezultate iz godine na izmaku, on je u intervjuu časopisu „Partner“ rekao da je ostvareno mnogo dob-rih rezultata i da je nova organizacija Vojske znatno prilagođenija NATO stnadardima.Milosavljević je naglasio njihovo aktivno učešće u izradi predloga, a kasnije Odluke Vlade o organizacijsko-forma-cijskoj strukturi i brojnoj veličini Vojske.

14 PARTNER

jesne saradnje sa oružanim snagamazemalja u regionu i partnerima. Oficire školujemo u prestižnim vojnimakademijama partnerskih zemalja,dok podoficire i vojnike po ugovoruusavršavamo u našim centrima zaobuku. Dio podoficira, , usavršavamo u podoficirskim školama uregionu. Uspješno osposobljavamo iprve generacije pripadnika Vojs

Nastavili smo sa intenzivnom vojno-vojnom saradnjom kroz državno-partnerski program sa nacionalnomgardomMejna, individualni partnerskim programom, bilateralnu vojnusaradnju i ostale aktivnosti sa oružanim snagama zemalja u regionu išire. U 2008. godini imali oko 450 realizovanih aktivnosti naovomplanu.

Nova organizacijsko-formacijskastruktura Vojske znatno se razlikujeod predhodne i rezultat je razmjeneiskustava sa NATO partnerima, te iskustava u funkcionisanju dosadašnjegrješenja.

ihovom brojnom stanju.Umjesto tri brigade,

Centar zaobuku je samostalna jedinica, sa vrlokvalitetnimkadrom i vrhunskimpoligonom za obuku. To je suština organizacijsko-formacijskih promjena icijenim da smo se znatno približilipraksi organizovanja oružanih snagazemaljaNATOalijanse.

Javnost je obaviještena da je usvojena

-

takođe -

ke zaučešće u međunarodnim snagama.

-

-

-

-

Nova organizacija Vojskeznatno je prilagođenija NATO stan-dardu, kako po strukturi jedinica, ta-ko i po nj

koje su pripadalevidu KoV, sada imamo jednu sa blizuhiljadu formacijskihmjesta, kojima ćese u 2010. godini pridružiti i oko 300pripadnika aktivne rezerve.

--

Evidentno je da organizaciono-for-

macijska struktura Vojske Crne

Gore dobija novi izgled. Možete li

nam reći nešto više o tome?

Kakva je kadrovska popunjenost u

Vojsci?

Tema broja

nova organizacijsko-formacijskastruktura Vojske, sa brojnim stanjemod 2.356 mjesta. U njoj

odsto, podoficiri sa 38,vojnici po ugovoru 35 i civilna lica 13odsto. Nova organizacijsko-formacijska struktura opre

U cjelini,

da treba

,,

Trentno imamo

odsto

odsto. Uovom, rekao bih,

,a

, kojele jednom broju visokih oficira

ranije penzionisanje.

Poznati su nam standardi NATO i zemalja u regionu koji se odnose na organizaciju njihovih armija. U izradipredloga organizacije rukovodili smosenjima i iste ugradili unašupraksu.

oficiri učest-vuju sa 14

-dijelila je i izradu

novih formacijskih knjiga za svaku je-dinicu, što će se uraditi do kraja ovegodine.

kadrovska popunjenostVojske je dobra, s tim što je moramodograđivati u strukturalnom i funkci-onalnom smislu. U strukturalnomsmislu znači smanjiti brojformacijskihmjesta činova potpukov-nik i pukovnik u korist početnih ofi-cirskih činova što smo novom forma-cijom i uradili. Predstoji nam fazausaglašavanja sljedujućeg i imajućegstanja. veći broj ofi-cira čina potpukovnika i pukovnika, anedovoljan broj potporučnika i kape-tanauodnosuna formacijske potrebe.Popunjenost formacijskih mjesta ofi-cira će biti oko 95 , podoficirablizu 100, civilnih lica takođe, a voj-nicima po ugovoru oko 55

prelaznom periodu,veći broj oficira visokih činova posta-vićemo na niža formacijska mjestašto je imperativ usklađivanj forma-cijskih potreba i imajućeg stanja. Na-damo se i izmjenama zakonskih pro-pisa vezanih za prestanak službe pro-fesionalnih vojnih lica bi omo-gući

--

Da li postoje neki standardi i ako

postoje koliko su strukture naše

Vojske usaglašene sa strukturama

NATO i armija zemalja u regionu?

U kopnenoj Vojsci treba da preovladavakategorija vojnika po ugovoru, iz sasvim razumljivih razloga, što smo ispoštovali i ta je kategorija u BrigadiKoV zastupljena sa 61 odsto. Ostalejedinice, posebno Vazduhoplovna baza i Mornarica, su visokospecijalizovani sastavi koji zahtijevaju dugu iposebnu obuku,

ficirski kadar. Za ovoliko brojnostanje Vojske utvrdili smo veoma kvalitetnu organizacijsko-formacijskustrukturu koju su eksperti NATO ocijenili kao veliki napredak u odnosu naranija rješenja.

Strategijski pregledodbrane, čija je iz-rada u toku, daće najprihvatljivija rje-šenja o organizaciji, sistematizaciji iviziji budućeg razvoja Vojske. -

--

--

zbog čega u njimamora da preovlađuje oficirski ipodo

-

-

U strukturi komande uspostavljen je

podoficirski lanac podrške. Šta to

zapravo znači i koliko je to bitno za

funkcionisanje Vojske?

ŠKOLOVANJE UHRVATSKOJ

Kategorija vojnika po ugovoru jenajslabije popunjena iz razlogašto poziv još nije konkurentan natržištu radne

-

odsto --

odsto

-

snage u Crnoj Gori.Vjerovatni su razlozi relativnoniska primanja i zahtijevnost formacijskog mjesta. IzmjenamaUredbe o zaradama povećali smoplate vojnika po ugovoru za oko25 , nadamo se da ćemo početkom godine povećati vrijednost boda za 10-15 , što ćepovećati motivisanost mladihljudi za ovaj poziv. Na motivacijuvojnika po ugovoru pozitivno ćeuticati i riješeno pitanje njihovogdaljeg usavršavanja, tako da ćemo, na primjer, veoma brzo njihpetoricu u Hrvatskoj školovati zapodoficire.

PARTNER 15

U svim komandama i jedinicamaVojske,

i na promjenu metoda rada. Tako se

,,

,i profesionalno

obavljanje formacijskih dužnosti.

,

,ca i jedi

nica,,

,

M

od voda do brigade ugradilismo prvog, a u Generalštabu glavnogpodoficira.Ovo suštinski utiče, ne sa-mo na organizaciju komandi i jedi-nica, nego -

unapređuje sistem ko-mandovanja kroz ostvarivanje boljeveze oficir podoficir operativnijeprenošenje i izvršavanje naređenjapoboljšanje izvođenja osnovne obu-ke povećanje motivacije podoficiraza lično usavršavanje

Os-novni zadaci su planiranje i sprovo-đenje svakodnevnog rada u jedinica-ma obuke sa podoficirima i vojnici-ma po ugovoru za osnovne vojničkevještine i specijalnosti unapređenjefizičke sposobnosti pojedina -

standarda strojeve izgrađenosti iponašanja vođenje brige o ličnom ikolektivnom naoružanju i opremisavjetovanju komandira pri ocjenji-vanju i primjeni stimulativnih i dis-ciplinskih mjera, kao i za praćenjerada podoficira i vojnika po ugovoruu cilju njihovog daljeg školovanja ivođenjaukarijeri.

ože se zaključiti da Vojsku i u na-

Koji su težišni zadaci Vojske u na

rednom periodu?

-

Tema broja

rednom periodu očekuju brojni za-daci.

-plementacija strategijsko

operativnih dokumenata i zakonaće biti jedan od imperativa u našemradu. Daćemo svoj doprinos u izra-di Strategijskog pregleda odbrane,kao osnovnog dokumenta daljegrazvoja Vojske. Nastavićemo sa do-radom koncepta operativnih spo-sobnosti kroz: izradu doktrinarnihi pravilskih dokumenata; realiza-ciju partnerskih ciljeva; školovanje,obuku i operamnje. U realizacijiobuke intenziviraćemo zajedničkevježbe sapartnerima,nastavakuče-nja jezika i osposobljavanje za rad uzdruženimkoma

Očekujemo da ćemo u toku 2009.godine aktivno participirati u me-đunarodnimsnagama.

Nastojaćemo da preduzimanjemmjera iz svoje nadležnosti stvara-mo još povoljnije uslove za život irad pripadnika Vojske. Uvjerensam da ćemo u realizaciji narednih

MihailoDanilović

Oni predstavljaju kontinuitetsa aktivnostima iz prethodne godine. Im

ndama.

zadataka imati, kao i do sada, punupodršku Ministarstva odbrane iostalihdržavnihorgana.

POZIV MLADIMA DA GRADE IMIDŽ

LIDERA

Kako je danas biti pripadnik Voj-

ske Crne Gore. Šta su to pred-

nosti, a šta mane, ako mislite da

ih ima?

Pripadnici Vojske osjećaju brigudržave, kako

Zaposleni uVojsci učestvuju u svim aktivnostima usmjerenim ka evropskim ievroatlantskim integracijama i kauspostavljanju neophodne interoperabilnosti sa oružanim snagama NATO zemalja. Relativno nizak standard kako lični tako ikolektivni pripadnika Vojske jeneštona čijemsepodizanju intenzivno radi, u okviru mogućnostidržave. podijeljenznačajan broj stanova, a u narednomperiodu očekujemo i značajniju stambenu izgradnju i rješavanje velikog broja stambenihproblema. Prednost pripadnika jei velikamogućnost usavršavanjauinostranstvu, zatim susreti i razmjena iskustva sa pripadnicimadrugih armija - što je veoma izazovna i jedinstvena prilika upoznavanja drugih zemalja i ljudidrugačijeg mentaliteta i običaja.Mogućnost unošenja sebe, svojihideja i kreativnosti su takođe jedan od benefita ovog poziva. Utoku je konkurs za školovanjemladih ljudi na najprestižnijimvojnim akademijama u Americi.Uskoro će biti objavljen sličankonkurs za školovanje na vojnimakademijama Njemačke, Grčke iAustrije.

u profesionalnomaspektu, tako i po pitanju egzis-tencijalnog statusa.

-

---

,

-

U novembru je---

-

--

-..

I ovom prilikom pozi-vam mlade da nam se pridruže,postanu dio onih koji su se zaklelisvojoj domovini i da u Vojsci gra-deuspješnekarijere i imidž lidera.

Crna Gora je najmlađa evropska drža-va. sepočelo raditi je da li i kakve oružanesnage posjedovati. Državni ministarodbrane Boro Vučinić -

-

-

događaj ovakvogznačaja bude praćen jakim emocijama.Ipak, možemo biti ponosni na to štoemocije ni je-rujemo da će se odnos između dvije d -

---

.

Jedna od prvih oblasti na kojoj

objašnjava razvoj ovogprocesa i uloguNATO.

Crna Gora je, na referendumu u maju2006. godine obnovila svoju nezavisnost, nakon perioda diskontinuitetasvoje državnosti, zadobijene 1878. godinenaBerlinskomkongresu.

Zasluga je naroda i vlada Crne Gore iSrbije što je ovaj proces protekao beznasilja. Prirodno je da

jesu prerasle u konflikt. Vr

žave u narednom periodu razvijati iprodubljivati.

Veliki broj NATO i zemalja Partnerstvaza mir veoma dobro razumije da je život zemlje koja tek što je postala nezavisna, pun izazova, od kojih mnogi bivajuotkriveni usput

Jedna od glavnih odluka Vlade CrneGore, 2006. godine, ticala se i toga da li

16 PARTNER

Crna Gora, NATOi sigurnost nove države

Crna Gora treba da ima Oružane snage(OS) ili ne.

, ali jeipak stalno napredovala i bez neposrednih spoljnjih prijetnji njenom integritetu i suverenitetu, postoj opravdana zabrinutost da li treba da ima OS imože li ih pr

, ali ipakdostižna.

Mnogi, kako unutar Vlade tako i van

nje, vjeruju da Crna Gora ima odgo

vornost da da aktivan doprinos bezb

jednosti i stabilnosti regiona i šire, a ne

samoda se koristi benefitimakoje uovoj

oblasti daju ostale zemlje regiona. Ako

neko ima koristi od sistema kolektivne

bez

Budući da jeCrnaGora zem-lja sa skoro 700.000 stanovnika, eko-nomijom koja je imala problema

--

ala je -

iuštiti. Međutim, da je sta-bilnost u našem regionu još krhka, či-njenica je

-

-

bjednosti, onda treba i da daje neki

doprinos u tom sistemu. U svakom slu-

Ako neko ima koristi od kolektivne

bezbjednosti, treba i da da dopri-

nos. Za život u „sigurnom domu“

ne može da se ne plaća nikakva

„stanarina“.

čaju, za život u „sigurnom domu“ ne

može da se ne plaċa nikakva „stanarina“.

---

poslije referenduma, odre-đen

-, počeo je d

-

nogorsko MO počelo je odnule, i bili su -

-ovarajućupolitiku

i procedure.

Izraz „reformaodbrane“postao je tolikouobičajen da ga ljudi, kako van CrneGore tako i unutar nje, upotre

eđutim, ustvarnosti, MO se prije formira nego što

Na osnovu toga, donijeta je odluka daodbrambeni sistem Crne Gore neċe bitiposveċen samo zadacima odbrane i odgovorima na krizne situacije na nacionalnom nivou, veċ i odbrambenoj saradnji u regionu i šire.

Neposrednoi broj viših oficira, koji su prethodno

bili pripadnici vojske kratkotrajne zajednice Srbije i Crne Gore aradi na formiranju nove Vojske CrneGore.Novembra 2006. godineCrnaGora je osnovala Ministarstvo odbrane(MO).

U suštini, crpotrebni svi pravni i regu

latorni okviri, kao i sistemi odbrambenogplaniranja uz odg

bljavajukada govore o našem MO. M

NATO Review

Crna Gora je najmlađa evropska država. Jedna od prvih oblasti na kojoj se počelo raditi je da li i kakve oružane

snage posjedovati. Državni ministar odbrane Boro Vučinić objašnjava razvoj ovog procesa i ulogu NATO.

PARTNER 17

se reformiše, jer --

Međutim, sve ovo ne važi u punojmjeriza domen O

Priličan broj regulatornih okvira, siste-ma i politike u okviru crnogorskih OS

-

-počinjemo da

primjećujemo sve prednosti kompe-tentnijeg vođstva, efikasnije obu -

neGore se sve više ponosi svojom Vojs-kom.Očekujemo da se takav -

kako bude rastao intenzitet učešćaCrne Gore u Partnerstvu za mir, a uzpomoć NATO i međunarodnih part-nera.

--

, od kojih skoro svi dobrogovore engleski jezik. Takođe smo upunoj mjeri iskoristili iskustvo velikogbroja naših oficira, koje smo priključiliosoblju MO, da bi pružili pomoć

-

procesu uvođenja novih inicijativa,efikasnogmehanizma za

poboljšanje redovne komunikacije iz-međuMOiSkupštine.

Kako bi se među građanima Crne Gore

su svi odbrambeni sistemi i okviri uCrnojGori, još u fazi razvoja.

S. U toj oblasti se odvijajureforme uporedo sa formiranjem OS.

zasniva se na onima koji su bili u upotrebi dok jeCrnaGora bila u zajednici saSrbijom.Dok seproces izgradnje profesionalnih OS nastavlja,

ke i višeg morala vojske. Ponos pripadnikaOS raste, a što je još važnije, narodCr

trend nastavi

Jasno nam je da uspjeh bilo kakve organizacije zavisi u velikoj mjeri od ljudskih resursa.MO je zaposlilo znatanbrojmladih ljudi

onimljudima iz MO koji nijesu imali radnaiskustvau sistemuodbrane.

Uspostavljanje demokratske kontroleOS i najbolje demokratske prakse unutarMOsudvauzajamnaprocesa.

Nedavno je MO predalo Skupštini svojprvi Godišnji izvještaj o radu, navodeċiunjemudetaljno aktivnosti tokomprvegodine svog postojanja. Ministarstvo jeu ucilju stvaranja

Naš region jos nije “na bezbjed-

nom tlu”

podigao stepen podrške NATO, 2007.razvijena je Komunikaciona strategijasa ciljemda informiše građane o troško-vima i benefitima učlanjenja u NATO.Očekujemo da vidimo pozitivne rezul-tate koji se tiču ove strategije, i da inten-ziviramonaše aktivnostiuovoj oblasti.

pravljeni kompromisi. Taj pro -samo je ojačao sistem kolektivne od-

brane i bezbjednosti.

Mogli smo, isto tako, da vidimo da subezbjednost i stabilnost stvorili neop-hodnu platformu za ekonomski razvoj,za porast stranih i domaćih investicija,kao i za nastavljanje trenda porasta soci-jalnog blagostanja u zemljama članica-maNATO.

VladaCrneGore želi boljubudućnost zasvoje građane, budućnost u miru, bezb-jednosti i stabilnosti, sa većim stepenomsocijalnog i ekonomskog blagostanja.Iako još ni -

ma članstva uNATO, ipak smo -svjesni velike cijene nesigurnosti,

nestabilnosti i ratnih razaranja u našemregionu.Odlučni smo da nikada više nedozvolimo da naš narod plaća ovakvucijenu

i, zajedno sa prijate-ljima iz regiona koji dijele to mišljenje,mi smatramoda je put ka sigurnosti kojinajviše obeċava upravo članstvo uNATO.

u.PzM je omogućio Crnoj Gori da isko-risti iskustvo NATO u pomoći drža-vama

Želja NATO članica i članica PzM dapomognu -

Ne gajimo iluzije da ċe zadaci, koji nasočekuju,moċi brzo i lakoda se ispune.

Međutim, posveċeni smo ovomnaporu,sa čvrstim ubjeđenjem da bez obzira

-

ces, izgleda,

jesmo upoznati sa svim troškovi potpuno

.

Jasno nam je da naš region jos nije “nabezbjednom tlu”, al

Na NATO Samitu u Bukureštu CrnojGori su date pozitvne ocjene na putu zadostizanje mira i satbilnosti u region

, staro skorodvije decenije.

Crnoj Gori, predstavlja suštinu uspjeha Alijanse. Naš izazov je da štoefikasnije realizujemonašeprioritete.

nato što je Crna Gora mala zemlja, onaipak posjeduje potencijal da da svoj doprinos i namjeravamo da ispoljimo tajpotencijal u punoj mjeri, kako bismonapravili jedanvažanpozitivanpomak.

Preuzeto izNATOrevije

NATO Review

Ne gajimo iluzije - zadaci su veliki

Od najranijih dana, kada se razmišljaloo nezavisnosti, Vlada Crne Gore je bila

Naša odluka da

tražimo

Veoma smo svjesni koliko je Alijans

dio napora da se nađu trajna rješenja zabezbjednosne izazove unutar Crne Go-re, u regionu, ali i šire, u onoj mjeri ukojoj tonaši resursi dozvoljavaju.

Takođe nam je bilo jasno, da u NATO

sve zemlje rade zajedno, združuju resur-

se i razvijaju politiku putem konsen-

zusa, kako bi poboljšale bezbjednost

svih zemalja članica.

učešće u Partnerstvu za mir i,

konačno, puno članstvo u NATO, nije

donijetanaprečac.

adoprinijela miru, bezbjednosti,stabilnosti i prosperitetu zapadne Ev-rope. Takođe smo svjesni činjenice da suznačajne razlike u mišljenju, iako su setokom godina često javljale između čla-nica NATO, ipak prevaziđene, te da su

Uloga i rad Oficira za za vezu Vojske Crne Gore

okviru vojnog štaba

CO-SHAPE uMonsu,

postavljen je oficir za vezu Vojske Crne

Gor

Koliko je važna uloga oficira za vezu u

MCD, te kakopredstavljaCrnuGoru i njenu

vojsku u Monsu, razgovarali smo sa kap

prvim

oficirom za vezuVojskeCrneGore uMCD-

SHAPE, koji je na ovoj dužnosti od jula

2007. godine, kada je uspostavljena Misija

CrneGorepriNATO-u.

navodi da je osnovnamisija Odje

ljenja za vojnu saradnju da planira, prog

ramira, koordinira, implementira i procje

njuje domašaje vojnepolitikeNATO-a, kao i

aktivnosti i strategijskomnivou

u cilju koordinacije i procjene vojnih

Savezničke NATO ko-

mande za operacije A

e.

e-

tanom fregate Darkom Vukovićem,

Vuković i -

-

-

događaje na

ak-

tivnosti i radnih programa PzM između

zemaljaNATOi zemalja partnera.

On je istakao da je MCD zvanično uš

Sjeverno-atlantskog vijeća NATO-a. Tom

odlukom izvršena je transformacija i reor-

ganizacija do

strate-

gijskom nivou - Ćelije za partnersku ko-

ordinaciju -

-

Odjeljenje za vojnu saradnju.

Kako navodi kapetan Vuković, MCD tre-

nutno razvija novu upravljačku strategiju,

koja će između ostalog obuhvatiti i izradu

pojedinačnih i specifičnih pl

-

-

-

ao u

organizacijsko-formacijsku vojnu strukturu

NATO-a septembra 2008. godine, odlukom

tadašnje organizacijske cjeline

NATO-a za neposrednu vojnu saradnju i

koordinaciju sa partnerima na

(PCC) u novu jedinstvenu orga

nizacijsku cjelinu za saradnju sa partne

rima,MCD-

anova saradnje

za svaku zemlju partnera posebno. Ti pla

novi treba da osiguraju da odabrane aktiv

nosti vojne saradnje od strane svakog part

nera budu fokusirane na postizanje željenih

18 PARTNER

Prijemom Crne Gore u program "Part

nerstvo za mir" (PzM), 2006.

ugleda naše zemlje. Osim

toga, pristupanje PzM predstavlja i krupan

korak u pravcu razvoja odnosa Crne Gore i

NATO.

U tom cilju, Crna Gora je preduzela niz

aktivnosti koje su potvrdile da se država

enim

principima demokratske kontrole oru

žanih snaga i pokazuje spremnost da od

govori na savremene bezbjednosne izazove i

prijetnjeuokruženju.

u

jeste i otvaranjeMisije CrneGore pri NATO

u Briselu i u njenom sastavu odbrambeno-

vojnog dijela Misije. Isto tako, u Odjeljenje

za vojnu saradnju (MCD, Military

te nalazi u

-

godine, dat je

suštinski doprinos učvršćivanju međuna-

rodnog položaja i

efikasno prilagođava opšteprihvać

-

-

Jedan od značajnih koraka u tom pravc

Coope-

ration Division), čije se sjediš

Predstavljamo

u Odjeljenju za vojnu saradnju NATOPriča kapetana fregate Darka Vukovića

PARTNER 19

opštih efekata. UMCD-u je

se prvi planovi uraditi za pet zemalja,

kojima je i Crna Gora, jedina sa po

što predstavlja ve

likopriznanjeNATOzadosadašnji rad i na

predakCrneGore uprocesu euro-atlanskih

integracija.

organizacionoj strukturi ima ofi

cire za vezu iz zemalja partnera (PLT

partnerstva sa NATO-

om.

Mjesto, uloga, i zadaci PLT, transforma

cijom PCC u MCD nije se promijenila, ali

novom

zradu internih akata i

planova MCD-ja, naglašava se tendencija

da se uloga, odgovornost i zadaci PLT u

MCD sve više preusmjerava sa nacionalnih

na NATO planove, odnosno oblasti i za

polju pla

niranja, koordinacije i analize aktivnosti

vojne saradnje.

Koliko je bitna uloga PLT za zemlju

partnera,

PLT od strane zemalja partnera, kao i

jošnijesuostvarile, da ih imenuju štoprije.

UMCD trenutno funkcioniše i radi 18 PLT

zemalja partnera u programu

ju, dva oficira za vezu

zemalja Mediteranskog dijaloga (Maroko i

Egipat), vojni predstavnik Rusije pri

zu iz programa part

nerstva Istanbulske inicijative za saradnju.

Od zemalja regiona, osim Crne Gore, svog

oficira za vezu u MCD imaju: Albanija,

„PLT odgovorna lica za kontakt za sve vrste

bilateralnih razgovora po vojnim pitanjima

sa saveznicima i partnerima u MCD i

SHAPE. Osim toga, o

TO i partnera. Uspostavljeni su sa ci

ljem da budu direktna veza i pomo

nih štabova sa

odlučeno da će

među

dručja

istočneEvrope i Balkana, -

-

Druga, veoma značajna funkcijaMCD je da

u svojoj -

) u raz-

ličitim programima

-

upravljačkom strategijom MCD i

uključivanjemPLTu i

-

datke zajedničkog djelovanja na -

potvrđuje i sam broj imenovanih

odlučnost ostalih zemalja koje to do sada

PzM, uklju-

čujući Ukrajinu i Rusi

SHAPE, dok se u bliskoj budućnosti oče-

kuju i oficiri za ve -

Hrvatska iMakedonija.

Kapetan fregate Vuković naglašava da su:

ni su ključna karika u

lancu vojne saradnje između zemalja

NA -

ć u ko-

munikaciji i koordinaciji između NATO

voj odgovarajućim nacional-

nim institucijama

usklađuju i -

-

-

učešć -

stvarnimoperacijamana terenu".

Kapetan fregate Vuković ističe da je odluka

o na

samom početku procesa

ore bila od izuzetnog

značaja i -

-

između Vojske Crne Gore i NATO-a", na-

glašavaVuković.

-

sklopljenog između

Republike Slovenije iCrneGore

Vuković izuzetnu pomoć i po-

dršku od Misije Crne

na čijem čelu se nalazi -

Jokić.

-

Crne

Gore, radi usklađivanja i -

-

osti i

učešća pripadnika MO ili

-

rne ore

gdje je upotpunosti uključenu rad

ili vojnim štabovima u

sistemu odbrane zemlje partnera. Nadalje,

oni rješavaju pitanja vojne sa

radnje na operativnomnivou uNATOope

racijama kada zemlje partneri daju svoj do

prinos kroz e svojih trupa ili pojedi

nacau

uspostavljanju oficira za vezu u MCD

euro-atlantskih

integracija Crne G

koristi zaVojskuCrneGore. „Stal

no prisustvo jednog štabnog oficira VCG

dalo je jednu sasvim novu dimenziju i

umnogome olakšalo neposrednu komuni

kaciju i realizaciju planova vojne saradnje

On navodi da je opremanje kancelarije i

stvaranje neophodnih uslova za rad oficira

ze vezu VCG realizovano kroz donaciju

opreme i finansijsku podršku od strane

NMR Slovenije pri SHAPE, na osnovu bila

teralnog sporazuma

.

kaže da ima

Gore pri NATO u

Briselu, kojoj organizacijski i funkcionalno

pripada - dio je odbrambeno-vojnog dijela

Misije, Vojni pred

stavnik Crne Gore pri NATO i EU, general-

potpukovnikLjubiša

Isto tako, prekoMisijeCrneGorepriNATO

u Briselu, oficir za vezu obavlja svakodnev

nu dvosmjernu korenspodenciju sa

koordinatorom IPP programa u MO

planiranja ak

tivnosti preuzetih u IPPprogramu, a zatim i

sa Odsjekom za vojno-vojnu saradnju u

Odjeljenju za razvoj GŠ VCG, radi nepo

sredne relizacije planiranih aktivn

VCG na obuci ili

vježbamaoblikaNATO/PzM.

„Pored zadataka koje izvršava u okviru

MCD, oficir za vezu VCG, kao vojni savjet

nik u vojnoj sekciji odbrambeno-vojnog

dijelaMisije C G pri NATO, dio svog

radnog vremena provodi u sjedištumisije u

Briselu, i

obaveze misije prema zadacima usmjere

nim prema NATO i

naglašava da se u MCD sprovodi politika

"otvorenih vra

prostorije i kancelarije uMCD stalno otvo

rene, radi brzog i efikasnog rješavanja

dnevnih pitanja vojne saradnje. „Isto ta

ko", navodi

imaju stalan i direktan pristu

ot

punom implementacijom i punom funkci

onalno novoosnovanogMCD obezbije

diti da PLT ima olakšan i brži protok infor

macija premakomandamaNATO.

MarinkoM.Slomo

-

štabu", navodi Vuković

ta", a to znači da su sve radne

-

-

Vuković, „PLT zemalja partne-

ra p kod zam-

jenika načelnika štaba Savezničke NATO

Komande za Operacije i Savezničke NATO

Komande za Transformaciju (ACO i ACT)

zavojnu saradnju.

Kapetan Vuković zaključuje da će se p -

-

šću -

-

Predstavljamo

“Nova Evropa” na čelu NATO?

20 PARTNER

Na jubilarnom aprilskom samituNATO, povodom šezdesetogodiš-njice osnivanja, -

neke od tihzemalja -

, kada maja 2009. godineode sadašnji generalni sekretar Jap deHop Shefer. Poljska lobira da to budeili šef diplomatije Radoslav Šikorskiili bivši predsjednik Poljske Aleksandr Kvašnjevski.

, ratne sju toj zemlji.

jenjuju da su šanse danovi generalni sekretar bude upravoiz nove Evrope velike,

euroatlantskog save

biće izabran novi Generalni sekretar. Nove članice EUimaju velike šanse da na čelo NATOalijanse bude kandidat iz

, jer su u prethodnimmandatima na toj funkciji bili predstavnicimoćnih zemaljaUnije.

U novim članicama EU već su počelalobiranja da njihov čovjek dođe načelo NATO

-Povodom lobira-

nja dana čeloNATOdođeupravoPo-ljak ekire zakopali su i ljutipolitički neprijatelji Ana--litičari proc

pošto će noviprvi čovjek Alijanse biti iz EU, a starečlanice Unije neće postavljati svojekandidate.Holandija generalnog sek-retara ima sada, Velika Britanija jeimala u prethodnommandatu, a Nje-mačka neće kandidovati nikoga uNATOzbog svojih izbora.

Poljska nije jedina u novoj Evropi ko-ja bi htjela da njen političar zamijeniJap de Hop Shefera. Slovački medijinedavno su pisali o realnim šansamada prvi čovjek zapostane šef slovačke diplomatije JanKubiš, ukoliko bi se distancirao ododluke slovačke vlade da ne priznajeKosovo, ali Kubiš je nagađanja odbio.

U Sloveniji se pominje kandidaturabivšeg premijera Janeza Janše.

nedavnog šestomjesečnogslovenačkog predsjedavanja EUpredstavio kao dobar organizator, anavodno Amerikanci žele na mjestugeneralnog sekretara vidjeti nekoga iz"nove Evrope", odnosno novih člani-ca Sjevernoatlantskog saveza, kojeodržavaju posebno bliske veze saSAD-om

najvaž-niji zvaničnik koji govo

redsjedavajući --

On ima auto-ritet da usmjerava konsultacije i do-nošenje odlukameđu članicama, u ci-lju postizanja konsenzusa. Pored to-ga, on se nalazi i na čelu Međuna-rodnog sekretarijata. Generalni sek-retar se bira na period od četiri godi-ne. e istaknuti dr-žavni službenik višeg ranga, iz nekeoddržava članicaNATO,kojegnomi-nuju vlade država članica, a postavljaSjevernoatlantski savjet. Selekcija seprvo vrši kroz neformalne diplomats-ke konsultacijemeđu zemljamačlani-cama i predlažu se kandidati. Gene-ralni sekretar se bira konsenzusomsvih članica. Nakon isteka perioda odčetiri godine,možemubiti ponuđenoproduženje mandata na još jednu go-dinu. NATO jetradicionalno evropski zvaničnik.

Janšase tokom

.

Generalni sekretar NATO jeri i nastupa u

ime Alijanse. On ima tri osnovnedužnosti. P je Sjevernoatlantskog savjeta, Odbora za planiranje odbrane, Grupe za nuklearnoplaniranje, kao i drugih najvažnijihodbora i savjeta NATO.

Generalni sekretar j

Generalni sekretar

ZoricaMinevska

Globus

Raniji generalni sekretari:

Lord Robertson (1999-2003),

Velika Britanija

Javier Solana (1995-1999),

Španija

Willy Claes (1994-1995),

Belgija

Manfred Wörner (1988-1994),

Njemačka

Lord Carrington (1984-1988),

Velika Britanija

Joseph Luns (1971-1984),

Holandija

Manlio Brosio (1964-1971),

Italija

Dirk U. Stikker (1961-1964),

Holandija

Paul Henri Spaak (1957-1961),

Belgija

Lord Ismay (1952-1957),

Velika Britanija

Jap de Hop Shefer

NOVI SISTEMI TAKTIČKIHKOMUNIKACIJA

Američka firma “ITT Industries” jed jeod osnovnih snabdjevača taktičkim ko-munikacijskim sistemima

taktički radio uređaji, teusavršeni uređaji i opremaza -

zaštićenim -

uređajakorišćenje

-

--

-

taktičkog komunikacijs-kog koji danaspredstavlja glavnu karikuvojnog taktičkog inter-neta i

-

an

koji se koristeu kopnenim snagama, vazduhoplovstvu imornarici vojski zemalja širom svijeta.Osnovni proizvodi te firme predstavljaju“SINCGARS”

“SINCGARS”sisteme mrežnih komunikacija za pre

nos govora i podataka, s frekvencijskimskakanjem, od ometanja i prisluškivanja.

U saradnji s vojskom SAD firma “ITT”razvila je jedan od prvih radio , za

na bojištu, pod nazivom“SINCGARS” (Single-Chanel GroundandAirborneRadioSistemodnosno jed

nokanalni radio sistemzavazduhoplovstvo i kopnene snage). Tokomupotrebe “SINCGARS” jeplanski usavršavan, u cilju ostvarivanja takvog

sistema

predstavlja jezgroza VHF tehnolo

giju koja se koristi

za potrebe vojske SAD.

“SINCGARS” se zasniva namodularnoj varijanti

sistema za upotrebu u kopnenim snagama, vazduhoplovstvu i mornarici. Prijemnik/predajnik se, uz potreban pribor,može koristiti kao prenosna varijanta ikao osnovna jedinica za sastavljanje

“SINCGARS” radio sistem ava

a NATO standardima.

Radio uređajčime pruža maksi-

malne mogućnosti različitih konfigura-cija -

-

raz-ličitih varijanti za ugradnju u vozila.

omogućprijеm i predaju govora, taktičkih poda-taka, zapise podataka o stanju komunika-cija i u skladu je s

Vojna tehnika i oprema

21PARTNER

njenje broja elektronskih

“ITT SINCGARS” je jedan od prvih i boljih vojnih radio

ja i frekventnim

težak je oko 4.1kg salitijskom baterijom BA-590.

zadataka u maksimalnomobilnim jedinicama. „SINCGARSATCS” jer je jedan od najboljih vojnihradio- ,

karakteristika kaoi brojnih raspoloživih osobina sistemi„SINCGARS” našli su svoju primjenu uviše zemalja širom svijeta. Sistem je našaoglavnuprimjenuuprogramu razvoja

vojnog interneta za potrebe vojskeSADiVelikeBritanije.

MarinkoM.Slomo

kartica, pobolj-šano samotestiranje uređaja i poboljšanidizajn uređaja pojednostavljuju njegovoodržavanje.

-uređaja sa zaštitom ko-

munikaci skakanjem zaš-tićen od prisluškivanja i ometanja. ATCSprimopredajnikugrađenomOvako lagani uređaj pogodan je za obav-ljanje taktičkih

uređaja zaštićenodometanja.

Zbog dobrih tehničkih

tak-tičkog

Djeluje na jednom od 2320 kanala ufrekventnoma tehnološki je izveden tako da možefunkcionisati i u zoni upotrebe nuklearnogoružja.

„SINCGARS ATCS”

sistemi) je nastavakrazvoja radio „SINCGARS”. Krozviše uzastopnih poboljšanja „ITTSINCGARS” se od radio

istem.GPS prijemnika, in

ternet kontrolera ili govora upodatke visokog kapaciteta. Znatno sma

području od 30 do 88MHz,

-

(Advanced TacticalCommunication Systems-Usavršeni tak-tički komunikacijski

uređaja

uređaja, koji jeprenosio samo govor, razvio u kompletanradios Hardverske funkcije omo-gućavaju ugradnju -

pretvarača-

Ministar odbrane Boro Vučinić razgovarao je sa zamjenikom predsjedavajućeg Vojnog komitetata NATO, generalom Karlom Ajkenberijem, tokommeđunarodne konferencije “Dostignuća u reformi sektora odbrane od obnovedržavnostiCrn

-

-eGore”.

Ajkenberi je podržao naporeCrneGore na njenomevroatlantskomputu, kaoi proces reformi sistemaodbrane.

Savjet za odbranu i bezbjednost,imenovao je viceadmiralaDragana a -

što je bio vršilac duž-nosti na toj funkciji.

--

na predlogministra odbrane BoraVučinića, Samardžić za načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, nakon

„Nastaviću da vodim vojsku onako kako sam i započeo. Trudiću seda što prije postignemo najviše standarde potrebne za evroatlantsku integraciju Crne Gore i da podignem operativnu sposobnostVojskeCrneGore“, istakao jenačelnikGeneralštaba.

22 PARTNER

Vijesti

Major crnogorske vojske Saša Jovanović, koji je u službi vojnogposmatrača u misiji Ujedinjenihnacija u Liberiji (UNMIL), odlikovan

Major Jovanović je odlikovanmedaljombroj „3“, u skladu saPravilnikom To je treće odlikovanje majora Jovanovića koji je proveo godi

Jovanovića je od 15. decembra zamijenio kapetan Đurđić, koga jeuoči odlaska, primioministar BoroVučinić.

-bio

-je medaljom Ujedinjenih

Nacija.

--

UN. --

nu i po dana u službi umisijiUNMIL.

-

-

Major Saša Jovanovićodlikovan medaljom UN

Ministar odbrane Boro Vučinić

obrom saradnjom Crne Gore sa Austrijom u oblasti odbrane i izrazio zahvalnost na podršci te zemlje u sprovođenju reformi i transformaciji crnogorskeVojske.General Puher jemeđusobnu saradnju ocijenio kao veoma dobru i kazao da njegova zemljapodržava čl omoćnik ministra zapolitiku odbrane Draško Jovanović i general Puher potpisali suPlanbilater

, u razgovoru sa direktorom zabezbjednosnu politiku Ministarstva odbrane Austrije, general-majorom JohanomPuherom istakao je zadovoljstvo dosadašnjomveoma d -

--

anstvo Crne Gore u NATO. P

alne saradnje za 2009. godinu.

Ekspertski sastanak u Briselu o IPP

Ministar odbrane CrneGore BoroVučinić i dekanHumanističkihstudija Univerziteta Donja Gorica prof. dr Radovan Vukadinovićpotpisali su SSporazumpredstavlja zajedničku inicijativu dvije institucije u ciljuintenziviranjaprocesa evroatlantski

porazum o saradnji Ministarstva i Univerziteta.

h integracijaCrneGore.

Sporazum između Ministarstva odbrane iUniverziteta Donja Gorica

Vučinić sa zvaničnikom Austrije

Ministar Vučinić razgovarao sa NATO generalom

Viceadmiral Dragan Samardžić imenovan zanačelnika GŠVCG

U Briselu je održan ekspertski sastanak,

MinistarstvuodbraneCrneGore.u

nih ministarstava Crne Gore. N aktivnostiodnosi naVojskuCrneGore.

u cilju usaglašavanja Individualnogprograma za partnerstvo (IPP) za 2009/2010. godinu između Crne Gore iNATO. Interresornu delegaciju Crne Gore predvodio je kapetan bojnogbroda Branislav Keković, šef Odsjeka za strategijsko planiranje odbrane u

IPP-om za 2009/2010. godinu previđeno je učešće 47 aktivnosti sa 71učesnikom iz nadlež ajveći broj

Na konkursu za vojne akademije u SAD 54 kandidata

Na konkurs koji je raspisalo Ministarstvo odbrane SAD, u saradnji sa Mi-nistarstvom odbrane Crne Gore, prijavila su se 54 kandidata, od kojih je 14djevojaka. Sjedinje

-ne Američke Države omogućiće besplatno školovanje za

11 crnogorskih mladića i djevojaka, šest na Vojnoj akademiji (KOV) u Vestpointu i petnaPomorskoj akademiji uAnapolisu.

Na sjeveru Liberije u blizini granice saGvinejom postoji mjesto koje se zoveZorzor. To je grad sa oko 35000 stanovnika. T

Tako je jednog dana u naš tim

od bilo kakvih vrsti prij

euzmestvar u svoje ruke i smij

Po dobijanju informacije, odmah smoreagovali i zajedno sa predstavicima Liberijske nacionalne policije, UN policije i pakistanskog kontigenta krenuli uZorzor. Kad smo stigli, odmah smootišli

, uglavnom

dV

-o je vrlo miran grad, sa gos-

toprimljivim stanovništvom, ali zbogbilizine granice sa Gvinejom i nesre-đenih odnosa između Gvineje i Liberi-je, kao i zbog čestihupadamalihnaoru-žanih pljačkaških grupa iz Gvineje, onje u poslednjih godinu i po dana postaojedan vrlo nemiran grad, sa čestim or-ganizovanim protestima i demonstra-cijama.

došla in-formacija da se u Zorzoru pripremajuvelike demonstracije, najviše zbog više-mjesečnih obećanja ''Superintendent''-a (osoba koja se bira na neposrednimizborima i koja je glavna i odgovorna zasve što sedešavau toj oblasti), da ćepre-duzeti neophodne mjere da se zaustavedalje pljačke naroda od strane gore po-menutih grupa izGvineje.Narodkoji jeočekivao da će biti zaštićen -

etnji ili napada, nije višemogao da čeka na predstavnike vlastida urade nešto, pa je riješio da pr

eni prvog čov-jeka teoblasti.

--

u kancelariju ''Superintendet''-a,da u razgovoru sa njim dođemo do pr-vih informacija o čemu se radi. Onnamje ponovio ono što smo miveć znali, a takođe nam je rekao i to daje više puta tražio redovnim putem olade u Monroviji da se iznađe način

da se zaustave upadi, ali da do sadanikonije reagovao na njegovemolbe. Nakonrazgovora sa ''Superintendent''-ompro-našli smo ljude koji su pokušavali

PARTNER 32

da organizuju proteste. To je bila grupaodnekoliko ljudi, starosnedobi od30do40 godina. U razgovoru sa njima saznalismo da su svi oni bili ratne vođe, tj. -

Rečeno nam je da ovo nije sa-mo njihova volja, već i volja većine sta-novništva Zorzora, koji žele da se neštopromijeni -

auza do sastanka je iskorišćena da seod stanovništva prikupi još informacijaonastalomproblemu.

uz obrazloženje da je ''Super-intendent'' preduzeo sve što je mogao,kao i da ćemomi, kao predstavnici UN-a, preduzeti dod -

Obavezali smo se da ćeP

komandanti nekih jedinica za vrijeme ratau Liberiji.

. Sastanak je održan istog dana u kancelariji ''Superintendent''-a, ap

Nakon svega, održali smo sastanak sapredstavnicima svih strana. Ljudi su,nakon sastanka, i dalje ostali pri tomeda„Superintendent“ podnese ostavku.Tražili smo od njih da razmisle o svomzahtjevu,

atne korake u rješavanju problema.akistanci postaviti dodatne check-

point-e u rejonima za koje se procijenida se najviše koriste za ilegalan prelazak

granice, kao i da se pov broj patroladuž cijele graniceu toj oblasti.

Predstavnici naroda, kako su sebe nazivali organizatori protesta, ubili zadovoljni prijedlogom r

se uradi kako je prvobitno predloženo, ali da se zamjesec dana ponovo održi sastanak, kako bi se sagledali postignuti rezultati.

. Nakon ovog sastanka svi su sesložili da se za sada ne preduzimaju nikakve mjere za smjenu ''Superintendent''-a, a da se situacija pažljivoprati

Razišli smo se

UNMILmisija, Liberija

eća

-djelimično s

ješenja.Međutim, kako je razgovor dalje odmi-cao pristali su da -

--

Kako jedogovoreno, tako je i urađeno.

Nakon mjesec dana održan je sastanakna kome je izvršen pregled postignutihrezultata u zadnjih mjesec dana. Zak-ljučeno je da je postignut izvjestan nap-redak

--

, sa nadom da se više po-vodom ovog problema nećemo više sas-tajati.

KapetanSaša Jovanović

Dnevnik vojnog posmatrača

U Oslu potpisan važan ugovor

24 PARTNER

Unorveškom glavnom gradu, 3. decembra,veliki broj zemalja, potpisale su najznačaj-niji dokument dekade, o razoružanju -

-dištenja kasetne

municije, čime su sraščiste kontaminiranapodručja.

Crnogorsku delegaciju na tom skupu pred-vodio je ministar inostranih poslova MilanRoćen, koji je u svom obraćanju, izmeđuostalog, kazao:

“Zaštita civila, kao osnovni princip huma-nitarnog prava, mora biti sastavni dio poli-tike svih odgovornih država čiji je cilj iz-gradnja i očuvanje međunarodnog mira ibezbjednosti. U tom kontekstu posebnosmo zadovoljni što je prepoznata potreba

Imajući u vidu da su u nedavnoj prošlostipojedine tačke na teritoriji Crne Gore bilezahvaćene upotrebom kasetne municije, zanas je jednako bilo važno i uspostavljanjeokvira za saradnju u raščišćavanju konta-miniranih područja i pomoći žrtvama. Natim osnovama, Crna Gora je u potpunostipodržavala proces čiji je cilj bila zabranakasetne municije koja uzrokuje neprihvat-ljivu štetu civilima.”

Među potpisnicima Konvencije o kasetnojmuniciji našle su se i zemlje-najveći proiz-vođači, skladištari

i zaštiti ljudskih prava, zabrani upotrebe, proizvodnje, transfera i skla

e obavezale da pomognužrtvama i

ozabrani kasetnemunicije.

i bivše korisnice, kao i

one koje su pretrpjele najveće posljedicenjene upotrebe. Blizu 50 minista -

predstavnikavlada, potpisale su dokument, pokazujućitime visok stepen političke posvećenosti dase ostatak svijeta hitno oslobodi k

Konvencija zabranjuje čitavu kategoriju na-oružanja počev od hemijskog, biološkog doprotiv

-nakon konflikata.

Zaostala klaster municija ih je ubijala i osa-kaćivala čak i decenijamanakonokončanjasukoba.Desetine hiljada civila širom svijetasmrtno je stradalo ili je bilo ranjeno upravotim oružjem. I što je najgore, prema procje-nama, četvrtin -

cija će pomoći da se, preživjelim žrt-vama, njihovim porodicama široj zajed-nici, obezbijedi konkretna, mjerljiva po-moć, počevodmedicinske, psiho-socijalne,do poštovanja prava jednakosti, preko im-plementacije mjera nacional

Konvencija o kasetnoj municiji obavezujedržave da unište sva skladišta u roku odosam godina, a da kontaminiranu teritorijuočiste u periodu od deset godina. Čini se da

ra inostranih poslova, odbrane i

asetnemunicije.

pješadijskih mina. U periodu od oko40 godina, kasetne bombe ubijale su i ranjavale civile za vrijeme i

,

a tih žrtava su djeca. Konven

i

nih akcionihplanova.

Tema

su učesnice renomi-ranog skupa u Oslu, konačn

trebom oružja iz perioda hladnog rata.Što ga se prije riješe, timbolje. Važno je reći

anja potpisa na doku-ment, počinje

roj zemaljaveć je otpočeo uništavanje njihovih skla-dišta.

Većina zemalja članica NATO-a potisale suugovor, uključujući Veliku Britaniju, Fran-cusku Njemačku, ali veći broj afričkihlatino-američkih, kao -

Liban. NakonOsla, ugovor će biti otvoren za potpisivanjeu Ujedinjenim nacijama, a da bi stupio nasnagu mora ga ratifikovati najmanje 30 -

--

a među kojima su Sjedinjene Ame-ričke Države, Rusija čime rizikujuda dožive snažnu međunarodnu osudu uslučaju da

u Oslu,već riječi trebapretočit

Đukanović

zemlje potpisnice io shvatile da se

današnji ratovi ne mogu voditi ili dobitiupo

i da, od dana stavljuništavanje miliona komada

kasetnog naoružanja. Jedan b

i i ii neke od najkonta

miranijih kao što su Laos i

država.

Kao i Ugovor o zabrani protivpješadijskihmina, ova Konvencija žigoše upotrebu kasetnemunicije država koje ga jošnijesupotpisale,

i Izrael,

je ponovo upotrijebe. Iako, imamjesta slavlju, posao nije završen

i udjelo.

Olivera

ZABRANJENA KASETNA MUNICIJA

KONFERENCIJA U POBORIMAO VOJNIM REFORMAMA

Tema

25PARTNER

Dvodnevna konferencija

održana je od 8. do 10.decembra 2008. godine u hotelu ZamakPobori, kod Budve. Konferenciju je organizovao Centar

Na konferenciji su razmatrani postignuti rezultatiu reformi sektora odbrane, kao i razmijenjena iskustva zemalja regiona.

. Tom pda su dobri odnosi u regionu je

dan od priorit ta za Crnu Goru, jer

"Dostignuća u re-formi sektora odbrane od obnove držav-nosti Crne Gore"

-za međunarodne odnose

Crne Gore, u saradnji sa NATO i Minis-tarstvom odbrane, a na njoj su učestvovalinačelnici generalštabova, pomoćnici mi-nistara odbrane zemalja regiona, kao i vojnii politički zvaničnici NATO. -

-

Na otvaranju su govorili ministar odbraneBoro Vučinić, zamjenik predsjedavajućegVojnog komiteta NATOKarl Ajkenber i di-rektor Centra za međunarodne odnose Sa-vo Kentera rilikomministar Vučinićje istakao -

e ćemoupravo regionalnom saradnjom ubrzatievroatlantske integracije i uspostaviti trajnimir i bezbjednost. On je takođe, izrazio

očekivanje da će Crn Gora, na samituNATO-a, u aprilu sljedeće godine, dobitipozitivan odgovor i početi sa primjenomMAP-a, kao i nadu da će, u najskorije vri-jeme dobiti pozitivan odgovor i na apli-kaciju za punopravno članstvo u SEDM-inicijativu ministara odbrane jugoistočn

Zamjenik predsjedavajućeg Vojnog komi-teta NATO Karl Ajkenber je rekao da jeBalkan jedan od prioriteta Alijanse i da onapodržava regionalne napore u evroatlants-kim integracijama. -

Direktor Centra za međunarodne odnoseSavo Kentera je rekao da je “jedan od naj-važnijih segmenata reforme, reforma u gla-vama i mislima oficira, gdje je u najvećojmjeri došlo do preobražaja u odnosu na ne-kadašnji način razmišljanj

Učesnici konferencije su izrazili spremnostda bez ograničstečena n pomoć i

a

eEvrope.

Istakao je da Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore imajudobru reputacijuuNATOštabu.

a”

enja razmjenjuju iskustva,a putu uNATO i da pruže

podršku Crnoj Gori za što skorije učlanje-nje u taj savez. Na konferenciji je istaknutoda će podrška građana za članstvo u NAT

--

postojećih programa-

Učesnici konferencije su se da će seekonomska kriza odraziti na p -

toganeophodno relnopla-niranje. Međutim, bez obzira na krizu nesmiju se zapostaviti aktivnosti koje su ključ-ne za nastavak reforme sistema odbrane.Zaključeno je da u nastavku reforme siste-ma odbraneCrneGore akcenat treba stavitina završetak Strategijskog pregleda odbra-ne, koji treba daobezbjedi adekvatno struk-tuiranje, održivost snaga, uz dugoročnoplaniranje.

ć

Ou narednom periodu porasti, ali da nampredstoji naporan rad na ovom planu. Ocijenjeno je da je u tom cilju neophodno ujediniti napore i nastaviti sa aktivnostima,putem realizacije ikroz nove mehanizme kontrole na regionalnomprincipu.

saglasililanirane ak

tivnosti, te da je s

S.Dajevi

Državne institucije u Crnoj Gori, naravno, u nekoj rudimentarnoj formi,počele su dobijati određenu formu uvrijeme vladavine Petra DrugogPetrovića Njegoša. On je 1831. godineosnovao Praviteljstvujušći senat, kaonajviši organ sudske vlasti. Uz Senatformirana je iGvardija. To je bio stalnioružani odred koji je imao obavezu dačuva unutrašnji red, mir i javnu bezbjednost. Tada su postavljeni i prvi perjanici. Na početku ih je bilo samo

-

--

Zapisi o perjanicimaZapisi o perjanicimaosam i bili su na raspolaganju predsjedniku Senata. Šest godina kasnije,reorganizacijom vlasti, perjaničkaslužba je imala 30 ljudi . Suštinski, to jebio elitni vojno-politički odred koji jesamostalno ili uz pomoć Gvardije sprovodio odluke , naredbe i presude Senata i samog gospodara-Njegoša. Perjanička služba je dobila i svog prvogkapetana. Bio je to Nikola Kaluđerović.

Perjanici su 1837. godine dobili neke

-

---

-

Feljton

dijelove opreme koja ih je jasnije izdvajala u političko-formacijskom smislu. Oni su, odobrenjemNjegoša, dobili perjaničke kape, po čemu su se onirazlikovali od svih ostalih činovnika.Kape su bile crvene boje, u vidu fesa,sa kićankama. Ruski putopisac i velikipoznavalac Crne Gore Pavle Rovinskivezuje naziv perjanik upravo za kićanku, perjanicu, a to je ukras na kapi.Perjanici su u vrijeme vršenja zvanične službe bili obavezni da nose i propisno službenu odjeću. Uniformizacija perjanika tekla je postepeno, a1896. godine uvedena je nova perjanička uniforma.Njen najosobeniji diobila je perjanička dušanka (ćinterac).Perjanici su koristili vojne rangovneoznake. Pod samkraj 19. vijeka, perjanička služba je raspuštena, a 1900. godine reorganizovana je i opredijeljenaza obavljanje dvorske službe. Umjestodotadašnje, perjanici su počeli nositivojničke uniforme. I to samo za vrijeme službe

Perjanička uniforma imala je uvijekneke elemente iz narodne nošnje.Model za novi tip perjaničke uniforme izradio je 1910. godine Andrija Andrić,a njen glavni proizvođač bio je cetinjski terz a Đon Kola. Perjanici, kaodvorska garda, posebno su živopisnobili obučeni na ceremoniji proglašenjaknjazaNikole zakraljaCrneGore

U narodnoj memoriji perjanici su ostali kao službenici bliski vladaru i dvoru. Kao odabrani, kršni, lijepo obučeni, o

IlijaDespotović

---

-

---

-

--

-.

--

-ij

.

---

tmeni, momci, odani gospodaru irevnosniu svojoj službi.

Nep

ozn

ati

auto

r:P

rije

mje

dn

ogst

ran

ogpo

slan

ika

kod

crn

ogor

skog

knja

za

26 PARTNER

Potrebu za popunom slobodnih formacijskih mjesta prijemom u profesionalnu vojnu službu vojnika po ugovoru naodređenovrijeme,

1)UČetivojnepolicije

a)upješadiji

2)UBataljonuzapočasti

a)upješadiji (gardista)

3)ULakojpješadijskojbrigad

a)upješadijib)uartiljerijic)uARJPVOd)u inžinjerijie)usaobraćajnojslužbi

4)UBrigadizaspecijalneoperacije

a)upješadijib)uvezic)u inžinjerijid)uABH-odbranie)upomorstvuf)umornaričkotehničkojslužbig)usaobraćajnojslužbih)usanitetskojslužbi

5)UMornaričkojbazi

a)upomorstvub)umornaričkotehničkojslužbic)u intendantskojslužbid)usaobraćajnojslužbi

-

i

(mjesto službovanjaPodgorica):zadužnosti:

(mjesto službovanjaPodgorica):zadužnosti:

(mjesto službovanjaPodgorica,Nikšić):zadužnosti:

(mjesto službovanjaDanilovgrad,Pljevlja,Kolašin,Kumbor):zadužnosti:

(mjesto službovanjaBar,Kumbor):zadužnosti:

Opštiuslovizaprijem:

Posebniuslovizaprijem:

Uzmolbuseprilažusledećadokumenta:

Prava iobavezezavrijemeslužbepougovoru:

Načinpodnošenjamolbe:

Molbesedostavljaju jedinicamaunavedenimmjestimasanaznakom“zaoglas”.

-da jezdravstvenosposobanzavojnuslužbu(utvrđujevojnoljekarskakomisija),-da imapropisanustručnuspremu,-danijeosuđivanzakrivičnod elonabezuslovnukaznuzatvoraodnajmanje šestmeseci,-daseprotivkandidatanevodikrivičnipostupakzakrivičnod elozakoje segoniposlužbenojdužnosti,

-da imazavršenunajmanje srednjuškolu (III ili IV stepen),-danije stariji od28godinazaprijemurodu,odnosno30godinauslužbu,-kandidatkoji konkurišezavozačamora imatipoloženunajmanje “B” i “C” kategoriju,-prednost imajukandidati koji suodslužili vojni rok,- zagardiste -dasuvisinepreko180cm.

-autobiografija,- izvod izmatičneknjige rođenih,-uvjerenjeodržavljanstvu,-ovjerenakopija svedočanstva-diplomeozavršenoj školi,-potvrdada jeodslužiovojni rok,-ovjerena fotokopijavojničkeknjižice,-uvjerenjedaseprotivkandidatanevodikrivičnipostupak idanijeosuđivan,-ovjerenakopijavozačkedozvole (akokonkurišezavozačam/v),-ovjerenakopija ličnekarte, tačnaadresa ibroj telefona.

Ugovor sezaključujenaperiodod1(jedna)godinedana.Vojnici po ugovoru na određeno vrijeme imaju pravo na: platu i druga novčana primanja premaUredbioplatama;godišnji odmorpremaUredbiogodišnjimodmorima iodsustvima; zdravst eno i socijalno osiguranje i druga prava i obaveze prema propisima za lica primljena u profesionalnuvojnuslužbunaodređenovrijeme.

- zaprijemuČetuvojnepolicije,molbesepodnoseukasarni“Masline”,- zaprijemuBataljonzapočasti,molbesepodnoseukasarninaaerodromu“Golubovci”,- zaprijemuLakupješadijskubrigadu,molbesepodnoseukasarni“Masline”,- zaprijemuBrigaduzaspecijalneoperacije,molbesepodnoseukasarniuDanilovgradu,- zaprijemuMornaričkubazu,molbesepodnoseukasarniuKumboru.

Kandidatekoji ispunjavajuusloveoglasa, komisija zaprijemupućujenaocjenuzdravstvenesposobnosti.Oglas ostaje otvoren od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja do popuneslobodnih formacijskihmjesta.Nepotpunemolbenećese razmatrati zaprijemuslužbu.Odluku o izboru kandidata za prijem donosi nadležni star ešina, a o izboru kandidati će bitiobaviješteniupropisanomroku.Zakandidatekojibudu izabrani zaprijem,određuje seprobni rad, radiprovjereosposobljenostizadužnost zakoju seprimajuuslužbu,u trajanjuod3(tri)mjeseca.

jj

v --

j

PARTNER 27

Konkurs za prijem vojnika po ugovoru na službu u Vojsku Crne Gore

MISTARSTVO ODBRANE i

GENERALŠTAB VOJSKE CRNE GORE

O G L A Š A V A J U