3
Pažnja U istom trenutku bezbroj draži iz tijela i vanjskog svijeta djelije draži nemaju jednak intenzitet i mi ih sve ne registrujemo. Kadabiu istom trenutku jednakom jačinom djelovala muzika sa rad nekoliko prisutnih, saopštavanje informacija sa !a, galama djece ko sve tomorali sročiti nekoliko pismenih poruka prijatelju, a sve u i ne bi biloveoma haotično" U mnoštvu uticaja koji se istovremeno dešavaju, a čiji su s n a ž n i d a p o b u d e n a š e s e n z o r e i n a š e c e n t b j e k t i v n i m doživljajem, mi se usmjeravamo samo na nedan od usmjeravamo u odre#enom pravcu $stišaj muziku da čujem vijesti,ne mo govorite svi u glas%. &ovorimo o našoj pažnji koju vezujemo i uz našu percepciju, i uz pro uz sje'anje i uz mišljenje. (ažnja nije zaseban proces,ve' je ona pratilac ostalih psihičkih procesa, ona ih usmjerava ili zadržava.(ažnja je mo'ni činilac koji usmjerava našu svijest $misli, aktivnost na ograničen broj draži, tj.na odre#en sadržaj.(ažnja ima Usmjerenost pažnje je posljedica selektivnosti. (ošto pažnja ima svo odbacuju svi onisadržaji koji bi mogli ometati perceptivno, misaono ili neko drugo angažiranje na ono, na što je pažnja usmjerena, jer se osoba ne može onim informacijama koje dosipjevaju u koru v.mozga. (ažljivo čitanje i pr a'enjeteksta podrazumijeva tu aktivn os ti, ali ne i sl u drugo. *ko se prihvataju i drugi impulsi, pažnja se smanjuje i gub sadržaj. *ko je pažnja usmjerena, došlo je do odabira važnih intormacija za t one koje su manje značajne zanemarene su, odnosno one su od se pomaže u z i m a n j e m s a m o o n i h s a d r ž a j a k o j i ni , dob ro m organizacijom radnog prostora, dobrim strategijama znači da jepotrebno razlučiti bitno od nebitnog, osmisliti gra#u, po materijala kojim se bavi%. ako se može pove'ati pažnja i prohodnost nervnih kanala za ono čime Usredsre#enost ili intenzitet pažnje, znači ve'u ili manju udubljeno pažnje. +pr.ako smo udubljeni u priču sagovornika, to znači da su snažno u sadržaj koji je pred nama, tj onaj koji nam sagovornik saop da ne postoji. bim pažnje je broj sadržaja koje istovremeno bim je uobrnutom odnosu sa intenzitetom. /to je ve'i broj sadrž svakom odnjih slabi, svakom od njih pripada djeli'. (ažnja raste, št Koliko sadržaja zaista možemo obuhvatiti sa jednako pažnje istov postoji vremensko ograničenje, budu'i da pažnja svakako opada sa vremenom.!r kojem se vrši mjerenje iznosi nekoliko desetina sekunde. 1jerenje sevrši aparat om koj i se zove tahitoskop. soba koja kratko posmatra objekat, može s pažnjom obuhvatiti 2 odvojenih tačaka i brojeva, 3 slova, 4 figure, o sadržaju filma, knjige i sl.onda je u toku dužeg perioda mogu'e za stalno izmjenjuju.

Pažnja

Embed Size (px)

DESCRIPTION

jjjjjj

Citation preview

PanjaU istom trenutku bezbroj drai iz tijela i vanjskog svijeta djelije na nae tijelo i nana um. Sve drai nemaju jednak intenzitet i mi ih sve ne registrujemo. Kada bi u istom trenutku jednakom jainom djelovala muzika sa radio prijemnika, paralelna pria nekolikoprisutnih, saoptavanje informacija sa TVa, galama djece koja se igraju i kadabi uz svetomorali sroiti nekoliko pismenih poruka prijatelju, a sve u isto vrijeme, zar ne bi biloveoma haotino?U mnotvu uticaja koji se istovremeno deavaju, a iji su intenzitet dovoljno snani dapobudenaesenzoreinaecentre,darazvijuprocesesasubjektivnimdoivljajem, mi se usmjeravamo samo na nedan odreeni broj i na nau mentalnu aktivnost usmjeravamo u odreenom pravcu (stiaj muziku da ujem vijesti,ne mogu vas sve jednakodobro pratiti ako govorite svi u glas). Govorimo o naoj panji koju vezujemo i uz naupercepciju, i uz proces upamivanja i uzsjeanje i uz miljenje.

Panjanije zaseban proces,ve je ona pratilac ostalih psihikih procesa, ona ih usmjerava ili zadrava.Panja je moni inilac koji usmjerava nau svijest (misli, sjeanja, percepcije) i nau aktivnost na ogranien broj drai, tj.na odreen sadraj.Panja ima nekoliko karakteristika:

Usmjerenost panje je posljedica selektivnosti. Poto panja ima svoj pravac, to znai da se odbacuju svi oni sadraji koji bi mogli ometati perceptivno, misaono ili neko drugo angairanje na ono, na to je panja usmjerena, jer se osoba ne moe baviti jednakosvim onim informacijama koje dosipjevaju u koru v.mozga. Paljivo itanje i praenjeteksta podrazumijeva tu aktivnosti, ali ne i sluanje razgovora ili neto drugo. Ako seprihvataju idrugi impulsi, panja sesmanjuje igubi ili premjeta na drugi sadraj. Akojepanja usmjerena, dolo je do odabira vanih intormacija za tu osobu u tom trenutku, a one koje su manje znaajne zanemarene su, odnosno one su odbaene. Usmjerenost se pomae uzimanjemsamoonihsadrajakojisuosobiudatomtrenutkurelevantni,dobrom organizacijom radnog prostora, dobrim strategijama uenja (to znai da je potrebno razluiti bitno od nebitnog, osmisliti grau, poveati smislenost materijala kojim se bavi).Tako se moe poveati panja i prohodnost nervnih kanala za ono ime se bavimo.

Usredsreenost ili intenzitet panje, znai veu ili manju udubljenost u neki sadrajili neto to je predmet panje. Npr.ako smo udubljeni u priu sagovornika, to znai da su sva naa ula utonula snano u sadraj koji je pred nama, tj onaj koji nam sagovorniksaoptava, a sve ostalo oko nas kao da ne postoji.Obim panje je broj sadraja koje istovremeno moemo obuhvatiti. Obim je uobrnutom odnosu sa intenzitetom. to je vei broj sadraja, intenzitet prema svakom odnjih slabi, svakom od njih pripada djeli. Panja raste, to je manji broj sadraja.

Koliko sadraja zaista moemo obuhvatiti sa jednako panje istovremeno? Za takvo mjerenje postoji vremensko ogranienje, budui da panja svakako opada sa vremenom.Vremenski interval u kojem se vri mjerenje iznosi nekoliko desetina sekunde. Mjerenje sevri aparatomkoji sezovetahitoskop. Osoba kojakratkoposmatraobjekat, moespanjom obuhvatiti 8 odvojenih taaka ibrojeva, 6slova, 4 figure, 3 razliite boje. Ako jerije osadraju filma, knjige isl.onda je utoku dueg perioda mogue zadrati panju, jerse sadraji stalno izmjenjuju.Pojam koncentracija znai suavanje polja panje unekom radu, kao toje itanje,uenje i sl. I odnosi se na usmjerenost, usredsreenost i obim oanje prilikom rjeavanja

dijela zadatka, zatim slijedi drugi dio i tako redom. Koncentracije nema ako je um umoran,zabrinut ili pod stresom. Koncentracija se moe vjebati.

Pokretljivost panje je promjena pravca usmjerenosti percepcije, misli ili predstavasa jednog na drugi sadraj. To se deava kada nismo u stanju da pratimo vie stvari istovremeno,kaonpr.istovremenonamseobraajutriosobe,svakuelimouti,pa neprestano i naizmjenino usmjeravamo pogleda i sluamo svaku od njih.

Fluktuacija panje ili bjeanje panje je slabljenje, gaenje ili prekid panje zajedan sadraj. Panja varira, penje se i slabi. Ova karakteristika panje je lako uoljiva kod loeg aka. Njegova panja sezadrava veoma kratko na jednom sadraju, paodmah bjeina drugi, trei, etvrti. On uzme knjigu, pa brzo zatim ide jesti, ponovo uzima knjigu, aonda mora telefonirati i td.

Podjela panje (distribucija) na vei broj sadraja, a sa podjednakim intenzitetom je sposobnost ljudi da istovremeno rasporede sovju panju i da npr. istovremeno sluajuemosiju na TVu, da piu pismo i da sluaju ta im neko pria.

Transponovanje je sposobnost brzog prebacivanja sa jednog na drugi sadraj, kao to jeto sluaj kodstudenata naispitu, kadaodgovara razliite oblasti ili kodslubenika uslubi informacija, ili kod prevodioca koji se obraa as na negleskom, as na njemakomjeziku.

Trajanje panje znai njenu optu karakteristiku da jedno vrijeme traj, a onda spontanonestaje.Akobismopokualisluatikucanjesata,nekovrijemebinamuspijevalo, ali neto kasnije, konstatovaemo da smo odavno prestali sluati i usmjerilipanjunanetodrugo.Panjavezanazapercepcijuotkucajasatajeprestaladatrajeispontano se preselila negdje drugo.

Fizioloke odlike panjeObjanjenje zbivanja u nervnom sistemu za vrijeme postojanja panje, ukazuje da su u vrijeme panje, odreeni novi centri razdraeni ili pobueni, odnosno aktivni, dok su istovremeno, na drugom mjestu, centri neaktivni. To je mehanizam razdraenja i koenja mjesta u nervnom sistemu. Mjesto gdje dolazi do nadraaja se zove ognjite optimalnogpodraaja i podsjea napjegu koja se irii skuplja, jaa islabi, seli se smjesta namjesto.Tako se panja usmjerava sa jednog na drugi sadraj. Svi senzitivni centri ne moguistovremeno biti jednako jako aktivni.Faktorikoji izazivaju panjuPanja moe biti izazvana od strane faktora koji su izvan nas, ali i od strane onih kojisuunama.Veprematomekojifaktoriizazivajupanjumoemogovoritionenamjernoj i namjernoj panji odnosno o pasivnoj i aktivnoj panji.Osobine drai poput veliine, intenziteta, kretanja ili kontrasta meu draima,izazivaju nau panju, usmjeravaju nau percepciju ili misao, spontano, bez nae namjere.Takva panja se zove nenamjerna ili pasivna. to su drai intenzivnije, one lake privlae nau panju. Npr.pokretne reklame, veliki plakati, izrazito visoke ili niske osobe, glasangovor ili muzika i sl.Potrebe, interesi, postavljeni zadaci i ciljevi su unutranji inioci. Panja koju zadravao nad sarajem uz pomo ovih faktora se zove namjerna ili aktivna. Ona je uslovljena spremnou i iskustvom da se ustraje, a njen rezultat je posredno javljanjezadovoljstva. Pojavu ove panje olakavaju jo neki faktori poput: naih oekivanja, usljed