Petnaesto p. piz bioetike

8/9/2019 Petnaesto p. piz bioetike

http://slidepdf.com/reader/full/petnaesto-p-piz-bioetike 1/6

SESTRINSTVO

1. Što je sestrinstvo?

Medicinske sestre su najveća profesionalna grupacija uzdravstvu u Bosni i Hercegovini i čine oko trećinu svih zdravstvenihradnika u sustavu zdravstvene zaštite. Njihova djelatnost u sustavu

bolničke skrbi obuhvaća 24-satno zbrinjavanje bolesnika, brojnedijagnostičke i terapijske postupke, neprekidno praćenje stanja

bolesnika i pravodobno izvješćivanje liječnika o svim promjenamakod bolesnika. Prema provedenim analizama sestrinska skrb

predstavlja više od 70 posto svih postupaka s bolesnikom za vrijeme bolničkog liječenja. Ovi podaci zasigurno govore da grupacijazdravstvenih radnika s tako velikim udjelom ukupne skrbi bitnoutječe na uspješnost i k valitetu zdravstvene usluge.

Među novije def inicije medicinske sestre s pada onaAmerikanke Virginie Hender son iz 1960. godine:

»Jedinstvena je uloga medicinsk e sestr e pr omatr ati pojedinca, bolesnog ili zdr avog, u o bavljanju onih aktivnosti koje pridonose zdr avlju ili o pstanku (ili blago j smrti), a ko je bi po jedinaco bavljao samostalno, k ada bi imao potr e bnu snagu, volju ili znanje.To tr e ba činiti tak o, da mu pomogne postati neovisnim što jemoguće prije.«

Odr eđenje sestrinstva nalazimo i u M eđunar odnom k od ek su

etik e medicinskih sestara. U ver ziji koja potječe s kongresa(Međunarodno vijeće medicinskih sestar a) odr žanog 1965. godine uFrank f urtu stoji da je » pomoć l judima osnovni zadatak medicinskihsestar a i smisao njihova posla« te se doda je da je ta j zadatak »trostruk: odr žavati život, olak šavati patnje i pos pješitiozdr avljenje«. Nadalje je u tom k odek su (u pr eambuli) navedeno dasu medicinsk e sestr e - pružajući »obol jelom čovjeku pomoć -odgovorne za stvar anje tak ve fizičk e, psihičk e i socijalne okolinekoja pos pješuje njegovo ozdr avljenje, te poukom i primjeromupozoravaju na važnost koju ima s pr ečavanje bolesti. Zdr avstvenu

pomoć da ju pojedincu, obitelji i zajednici, i pri tom sur ađu ju sdrugim pr ofilima zdr avstvenih r adnik a“. U nastavku ćemoanalizir ati odgovar a juće odr edbe Z ak ona o sestr in stvu (dal je utek stu - ZS) k o jima se ur eđuje djelovanje medicinskih sestar a,standard njihova obrazovanja, njihove dužnosti, te uv jeti zaobavljanje djelatnosti.

2. Djelatnost medicinskih sestara

Medicinsk e sestre su zdr avstveni radnici i njihova jedjelatnost sastavni dio zdr avstvene djelatnosti od inter esa za svakudržavu, a obavlja se pod uv jetima i na način propisan ZS. Djelatnost

medicinskih sestar a obuhvaća sve postupke, znanja i v ještinezdravstvene njege. Pr i obavljanju te djelatnosti medicinska sestr adužna je primjenjivati svoje na jbolje stručno znanje poštujući načela

pr ava pacijenata, etičk a i stručna načela koja su u f unk ciji zaštitezdravlja stanovništva i svakog pacijenta oso bno.



Predloženo zakonsko rješenje komplementarno je sdefinicijom zdravstvene njege kao osnovnog i bitnog sadržajadjelatnosti medicinskih sestara kako je određuje Svjetskazdravstvena organizacija (SZO) navodeći da je sestrinstvo integralnidio cjelokupne zdravstvene zaštite i obuhvaća promociju zdravlja,

prevenciju bolesti, provođenje postupaka zdravstvene njege kod psihičkih i fizičkih bolesti, nesposobnosti i povećanih potrebastanovništva i bolesnika na svim razinama zdravstvene zaštite.Sukladno st. 3. iste odredbe, medicinska sestra je kao profesionalnu

tajnu dužna čuvati sve podatke o zdravstvenom stanju pacijenta.Steći i sačuvati povjerenje pacijenta jedan je od prioritetnih zadatakakako u liječničkom tako i sestrinskom poslu. Tako uMeđunarodnom etičkom kodeksu medicinskih sestara nalazimosljedeću odredbu:

»Medicinska sestra čuva povjerene joj osobne informacije ir az borito ih koristi.«

U kodeksu američkih sestara ta se odredba povezuje s privatnošću pacijenata:

»Medicinska sestra štiti pravo klijenta na privatnost, pažljivočuvajući informacije povjerljive prircde.“

Etičko načelo povjerljivosti pripada podjednako i staroj inovo j medicinskoj etici. Nalazimo ga još u začecima liječničkogzanimanja, ali i danas kada se medicinska etika bavi mnogim novim

pitanjima i kada uz liječničku profesiju postoje i druga medicinskaodnosno zdravstvena zanimanja, uključujući tu i sestr insko, za čiju

je profesionalnu etiku to načelo vrlo značajno.

ZS u čl. 5. sadržava pravilo po kojemu je zdravstvena njega javna djelatnost te podliježe kontroli zadovoljenja standardaobrazovanja.

3. Obrazovanje

Prema standardu obrazovanja medicinskih sestara preduvjeti za uspješan rad u sestrinskoj skrbi za bolesne i u zaštitizdravih jesu znanje, obrazovanje i dobra organizacija, jer , kaže se -u medicini je smion tko malo zna.

Minimalni standard obrazovanja određuje da medicinska

sestra mora steći temeljnu naobrazbu uspješnim završavanjemsrednjoškolskog obrazovnog programa za zanimanje medicinskesestre, u skladu s važećim propisima dotične države. Školovanje navišoj razini smatra se nastavkom r edovitog školovan ja i

podrazumijeva visok u r azinu naobr az be, suk ladno pr o pisima ovisokim učilištima.

U svezi s d odatnim u savr š avanjem medicin skih se stara ZSuvodi o bvezu dodatnog usavr šavanja, u sluča ju k ada opseg isloženost poslova medicinsk ih sestar a zahtijeva dodatna znanja iv ještine, odnosno s pecijalizaci ju iz odr eđenog podr učja zdravstvene

zaštite. Dodatno usavršavan je pr ovodi se u svrhu po bol jšan jak valitete i učinkovitosti r ada medicinsk ih sestara (čl. 9. ZS). Analize pok azuju da je takva eduk acija prijeko potr e bna s obzirom na stalniznanstveni i tehničk i napredak medicine. Stoga je odr edbom čl. 10.ZS pr o pisano da se povećana ili promijenjena složenost poslovautvrđu je na temel ju sadr žaja i vr ste postupaka i vještina koji se



očekuju od medicinsk e sestr e na pojedinim r azinama zdr avstvenezaštite, a vezani su za promijenjene potr e be stanovništva i pacijenataza zdravstvenom sk rbi, nova znanstvena saznanja te novedi jagnostičk e i terapi jske postupk e. Potr e bu, sadr ža j i duljinutr ajanja progr ama dodatnog usavr šavanja medicinsk ih sestarautvr đuje o pćim aktom Hrvatska komor a medicinsk ih sestar a.Dodatno usavr šavanje medicinskih sestara može se pr ovoditi uzdr avstvenim ustanovama ili na visokim učilištima (čl. 11. ZS).

Trajno struč no u savr š avanje kr oz sustav bodovanja posta jenužan element za o bnavljanje odobrenja za samostalan r ad što ćezasigurno motivir ati medicinske sestre da unapređu ju svo je stručnoznanje. Iz odredbe čl. 12. st. 2. ZS proizlazi da se stalno stručnousavršavan je pr ovodi sudjelovan jem na stručnim seminar ima,tečajevima i stručnim skupovima. Sadr ža j, r okove i postupak tra jnogstručnog usavr šavanja i prov jer e stručnosti medicinskih sestar ao pćim ak tom pro pisuje Hrvatsk a k omor a medicinskih sestar a (st.3.).

4. Uvjeti za obavljanje djelatnosti medicinskih sestara

Prema ZS d jelatnost zdravstvene njege provode medicinsk esestr e na temelju znan ja i v ještina stečenih kroz programe srednjihškola i visokih učilišta, a pr oisteklih iz prir odnih i humanističkihznanosti.

Na osnovi odr edbe čl. 13. st. 2. ZS medicinsk a sestra koja jestek la temel jnu nao br az bu za medicinsk e sestr e (zavr šenisr ednjošk olski obr azovni pr ogram za zanimanje medicinska sestra)može provoditi zdr avstvenu njegu samo pod nadzor om (medicinsk asestr a - pripr avnik ). Nadzor nad r adom medicinsk e sestre -

pripr avnika može pr ovoditi samo medicinsk a sestr a k o ja ima pravoval jano odobr enje za samostalan r ad (licencu).

Pr ema odredbi čl. 14. st. I. voditelj tima zdravstvene njegemože biti medicinska sestr a visok e ili više str učne s pr eme k o ja jeupisana u r egistar medicinskih sestara pri Hrvatskoj komorimedicinskih sestara i kojoj je izdano odobrenje za samostalan rad.Istim člankom, njegovim st. 2., propisano je da zdravstvenu njegukao član tima (član zdravstvenog tima u primarnoj zdravstvenojzaštiti, član tima u bolničkoj zdr avstvenoj skrbi) može provoditimedicinska sestra pri Hrvatskoj komori medicinskih sestara. Pr avo

na upis u registar medicinskih sestara ima medicinska sestra koja jestekla temeljnu naobrazbu za medicinske sestre, obavila pripravnički staž i položila pripravnički ispit (st. 3.).

Odredbom čl. 15. st. 1. propisano je da pravo na samostalanr ad ima medicinska sestra kojoj je izdano odobrenje za samostalanrad. Sukladno st. 2. iste odredbe, odobrenje za samostalan rad(licencu) medicinskoj sestri upisanoj u registar daje, odnosnouskraćuje, upravnim aktom tijelo odr eđeno Statutom Hrvatskekomore medicinskih sestara. Protiv upravnog akta iz st. 2. nijedopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor .

Odobrenje za samostalan rad produljuje se svakih šestgodina. Uvjete koje mora ispunjavati medicinska sestra da biostvarila pravo na produljenje odobrenja propisuje općim aktomHrvatska k omora medicinskih sestara.

5. Dužnosti medicinskih sestara



ZS uređuje temeljne dužnosti medicinsk e sestre koje sezasnivaju na poštovanju stručnih, etičkih, moralnih i pravnih načelau obavljanju djelatnosti.

Dužnosti medicinskih sestara uglavnom su pobrojane u čl.16. ZS. Od važnijih ističemo sljedeće:

- primjena svih dostupnih znanja iz područja sestrinstva,

- primjena metoda rješavanja problema u p r ovođenjuzdravstvene njege po utvrđenom planu njege,

- pravovremeno izvješćivanje liječnika o stanju bolesnika, posebice u promjeni zdravstvenog stanja, - čuvanje profesionalnetajne,

- poštivanje prava bolesnika,

- poštivanje etičkog kodeksa medicinskih sestara,

- poštivanje vjerskih načela pacijenata,

- suradnja sa svim članovima tima, - djelovanje u interesu bolesnika,

- čuvanje ugleda ustanove (poslodavca).

Novost je propisana odredbom čl. 17. ZS po kojoj jemedicinska sestra dužna evidentirati sve provedene postupke nasestr inskoj listi za svakog pojedinog pacijenta i to na svim razinamazdravstvene zaštite. Lista je skup podataka koji služe kontr olikvalitete planirane i provedene zdravstvene njege.



6. Kontrola kvalitete

Kontrola kvalitete važna je za opće provođenje zdravstvenezaštite što uključuje i potre bu kontrole k valitete provođenjazdr avstvene n jege. Kontr olu provodi pose bno educirana medicinsk asestr a k ao član tima k o jeg imenu je poslodavac u sur adnji sministrom nadležnim za zdr avstvo i Hr vatskom k o-morom medicinsk ih sestara.

K valiteta r ada sestr e očituje se oso bito k ad je r ad sestredjelotvor an, ter a pijski efektivan, k ad je r az borito i uz poštivanje

jednak osti pacijenata distri buir an pr ema potr e bama i k ad jeek onomski podr žan.

R ad medicinsk ih sestara podijeljen je na rad u bolnicama(stacionarna zaštita) i izvan bolničk o zdr avstvo (u timu primarnezaštite), s diobom na vertik alne (di jagnostičk e, ter a pijsk e iinformatičk e postupk e) i horizontalne podjele r ada, r azumijeva jući

pod tim rad u r azličitim or ganizacijskim jedinicama, izdva ja jući od

dijagnostičkih i ter a pijskih poslova inf ormatičk e poslove.Pr ema odred bi čl. 23. st. 2. ZS kontr ola k valitete r ada

medicinskih sestara naročito obuhvaća:

- plan zdravstvene njege,

- pr ovođen je postupak a zdr avstvene njege,

- r ezultate zdr avstvene n jege,

- utjecaj zdravstvene n jege na zdr avstveni status bolesnik a.

7. Privatna praksa

ZS u čl. 24. utvr đuje uv jete za o bavl jan je privatne pr ak semedicinskih sestar a.

Privatnu praksu može obavl jati samo medicinsk a sestra k o jaima odo br en je za samostalan rad izdano od Hr vatsk e komor emedicinskih sestara. Na postupak osnivan ja, privr emene obustave i

pr estank a r ada privatne prak se medicinsk e sestre prim jenju ju seodred be ZZZ.

8. Hrvatska komora medicinsk ih sestara Novost je da ZS uređuje osnivanje Hr vatsk e k omor e medicinskihsestar a kao neovisne str uk ovne or ganizacije sa svojstvom pr avne osobei javnim ovlastima u kojem pr ema odredbi čl. 26. s pada ju: vođenjer egistr a svojih članova;davanje, obnavl janje i oduzimanje odo br enja za samostalan r ad;obavl janje stručnog nadzor a nad radom medicinsk ih sestar a. Cil josnivanja Komore kao strukovne samostalne organizacije medicinsk ihsestar a jest pr omicanje, zastu

panje i usklađivanje interesa medicinskih sestara k ao i skrb nadsavjesn im, odgovornim i zakonitim radom medicinskih sestar a. ZSuređuje obvezno udruživanje medicinsk ih sestara u Komoru.Osnivač K omor e je Ministarstvo zdravstva i Hrvatska udrugamedicinskih sestara (čl. 29. ZS). Prema odredbi čl. 30. st. I. ZS, nadzor nad zakonitošću rada Komore u obavljan ju njenih javnih ovlasti provodiministarstvo nadležno za zdravstvo.Odredbom čl. 3l. propisano je da K omora obavještava



ministarstvo nadležno za zdr avstvo, druga tijela državne uprave tenadležna tijela jedinica lokalne i područne (r egionalne) samou prave,samoinicijativno ili na njihov zahtjev, o stanju i pr oblemima u strucimedicinskih sestara i o mjerama koje bi trebalo poduzeti r adiunapr eđen ja struke medicinskih sestara te radi unapređenja zdravstvenezaštite građana.

9. K aznene odredbe ZS

Za određene prekršaje po odred bama ZS može odgovarati jedino medicinsk a sestr a. Novčana kazna od 3.000 do 10.000 kuna propisana je za medicinsku sestr u ako:

- ne is puni obvezu čuvan ja profesionalne tajne,

- pr ovodi zdravstvenu njegu kao voditel jica ili član tima, anije upisana u registar medicinskih sestara (čl. 8. st. 1. i 2.),

- obavlja samostalan rad bez odo brenja za samostalan rad (čl.9. st. 1.), u slučaju nemogućnosti proved be ordiniranog postupkaodmah pisano ne izvijesti nadređenu osobu (čl. 21. st. 2.),

- ne otk loni nedostatke utvrđene stručnim nadzor om.

Treba ukazati na izuzetak od odgovornosti medicinske sestre.Sestr a je ek skul pir ana od odgovornosti u slučaju kada, unatoč

primjeni na jboljeg znan ja i vještina, poslodavac nije osigur aoordinirane lijekove, sredstva, minimalno potre bni pr i bor ili tehničkuopr emu sukladno minimalnim standardima za provođenje uspješnezdr avstvene n jege, o čemu je dužna odmah pisanoizvi jestiti nadr eđenu osobu (čl. 21.).

Zak ljučno možemo konstatirati da je poziv medicinske sestreuzvišen i human. Služi njezi bolesnika i zaštiti zdravih. Pomoćljudima osnovni je zadatak i smisao posla medicinske sestr e.

ZS af ir mira profesionalnu autonomiju medicinskih sestar ako ja je ne pri jeporna jer je suvremena medicina timski rad višemedicinskih struk a nositelji k o jih su u međusobnom ravnopr avnomodnosu k ao suradnici, a liječnik je među njima primus int er pares.

Documents

Petnaesto p. piz bioetike