ZBORNÍK FILOZOFICKEJ FAKULTY

UNIVERZITY KOMENSKÉHO

PHILOLOGICA LXXVII

UNIVERZITA KOMENSKÉHO V BRATISLAVE

Zodpovedná redaktorka Mgr. Saša Vojtechová Poklač, PhD.Executive Editor

Redakčná rada PredsedaEditorial Boar prof. PhDr. Miroslav Dudok, DrSc. Členovia Mgr. Peter Barrer, PhD. Mgr. Kristina Đorđević Mgr. Marina Kažarnovič, PhD. doc. Ľudmila Kirova, PhD. Mgr. Svetlana Kmecová, PhD. Mgr. Miglena Mihaylova-Palanska, PhD. Mgr. Zuzana Obertová Mgr. Željko Predojević, PhD. doc. PhDr. Zvonko Taneski, PhD. Mgr. Magdalena Zakrzewska-Verdugo, PhD.

Recenzenti prof. Magdalena Kostova-Panajotova, PhD. Reviewers prof. PhDr. Miloslav Vojtech, PhD.

Za odbornú stránku príspevkov zodpovedajú autori.

© Univerzita Komenského v Bratislave, 2018

Požiadavky na knižnú výmenu adresujte:All correspondence and exchange requests should be adressed to:

Filozofická fakulta Faculty of ArtsUniverzity Komenského Comenius UniversityÚstredná knižnica Central Library

Gondova 2 Gondova 2814 99 Bratislava 814 99 BratislavaSlovenská republika Slovak Republik

ISBN 978-80-223-4639-9

OBSAH

VŠEOBECNÁ A POROVNÁVACIA JAZYKOVEDA

Pavel Šima: K otázke výkladu lexémy neprijazň ......................................................... 15†Камен Михайлов: Семантичните парадигми на думата „душа“

в слявянски езиков контекст .................................................................................... 23Гарун-Рашид Гусейнов – Анна Мугумова: Карпатская и среднедунайская

прародины славян по контактологическим данным ............................................. 33Владимир P. Поломац: Писмо краља Матије Корвина фра Александру

Дубровчанину: текст и филолошки коментар ............................................................Pavol Žigo: Hranice prirodzených aj spisovných podôb národných jazykov

(poznatky zo Slovanského jazykového atlasu) ........................................................... 48Miroslav Dudok: Interlingválne zvláštnosti a jazykové medzery

v príbuzných jazykoch ................................................................................................ 56Elena Krejčová: Mezijazyková interference v slovanském diskurzu

a její projevy na morfologické úrovni ........................................................................ 63Juraj Vaňko: Zhody a nezhody medzi slovenčinou a slovinčinou

(na apercepčnej osi porozumenie – neporozumenie) ................................................. 69Кристина Ђорђевић: Eтнолингвистичка проучавања у Cрбији

и Cловачкој ................................................................................................................ 79Людмила Томіленко – Олександр Рабулець: Лексикографічна система

„російсько-український словник (А. Кримський, С. Єфремов)“ як джерело дослідження української лексики ....................................................... 87

Людмила Кирова: „Истинско кафе изживяване“ или за разширяването на употребата на съположени съществителни ....................................................... 95

Vesna Đorđević: Vidsko parnjaštvo i kategorija akcionalnosti (primer prefiksiranih glagola distributivnog značenja) ............................................ 103

Anita Račáková: Slovenská a poľská odborná komunikácia v kontexte globalizácie ............................................................................................. 111

Маринела Младенова: Въпросът за „чистотата“ на българския език в началото на 21. век ............................................................................................. 120

Лилия Манолова: Феноменът езикова глобализация и проблемите на съвременния български език ............................................................................ 129

Далибор Соколовић: O језичкој политици и планирању мањинских словенских језика на примеру лужичкосрпских језика и словачког језика у Војводини .................................................................................................. 136

FRAZEOLÓGIA A LINGVOKULTUROLÓGIA

Jana Skladaná: Stratili ste hlavu? .............................................................................. 147Erika Kržišnik: Črno-belo v slovenski frazeologiji ................................................... 152 Željka Fink: Kako su nam se posložile karte? (Hrvatski frazemi motivirani

gatanjem) .................................................................................................................. 162Анастасия Петрова: Aрхетипните символи, лингвокреативното мислене

и езикът .................................................................................................................... 171Željko Predojević: Teški grafiti – o usmenosti u komunikaciji na socijalnim

mrežama na primjerima grafita poslovičnog karaktera ............................................ 180Светлана Голяк: Эталоны красоты в русской, белорусской и сербской

фразеологии ............................................................................................................. 189Pavel Krejčí: Exotické toponymické komponenty ve frazeologii

(na materiálu češtiny, chorvatštiny a bulharštiny) .................................................... 197Катерина Велјановска – Биљана Мирчевска-Бошева:

Tопонимите во македонската фразеологија ......................................................... 203Ivana Vidović Bolt: Sa srećom o sreći – u hrvatskoj i poljskoj animalističkoj

frazeologiji ................................................................................................................ 210Анна Плїшкова – Михала Голубкова: Kомпаратівный погляд на русиньско-

російскы фразеолоґічны еквіваленты із звірячім компонентом ......................... 217Mária Čižmárová: Frazémy s floristickým komponentom v ukrajinskom

a slovenskom jazyku ................................................................................................. 227Maja Opašić – Nina Spicijarić Paškvan: Frazemi u crvenom: prilog analizi

hrvatskih i mađarskih frazema s crvenom bojom kao sastavnicom ......................... 236Татьяна Стойкова: Водный код в русской и латышской фразеологии ............... 245Анастасия Проскурина: Пропозиционально-семантическая

организация гнездаоднокоренных слов с вершинным компонентом „конь“ как отражение языковой картины мира (на материале русского и телеутского языков) ............................................................................................. 254

Mária Košková: Príbuzenská terminológia vo frazeológii (na bulharskom a slovenskom materiáli) ............................................................................................ 262

Кристина Менхарт: Зеленчуците във фразеологията на българите и унгарците .............................................................................................................. 270

Диана Иванова: Фразеологични калки в икономическата лексика (върху български и словашки езиков материал) .............................................................. 280

Svetlana Kmecová: Nomen omen. Slovenské a slovinské frazémy s komponentom dobrý : dober .................................................................................. 288

Milina Svítková: Názvy strunových sláčikových nástrojov ako predmet slovensko-chorvátskej etnofrazeologickej analýzy .................................................. 297

Ђорђе Оташевић: Aнтипословице у српској афористици – класификација и структура ................................................................................. 306

180

ZBORNÍK FILOZOFICKEJ FAKULTY UNIVERZITY KOMENSKÉHO

ROČNÍK LXXVII PHILOLOGICA BRATISLAVA 2018

TEŠKI GRAFITI – O USMENOSTI U KOMUNIKACIJI NA DRUŠTVENIM MREŽAMA NA PRIMJERIMA GRAFITA

POSLOVIČNOG KARAKTERA

Željko PredojevićFilozofski fakultet Sveučilišta Komenskoga u Bratislavi, Slovačka

1. UVODNO

U današnje vrijeme virtualna komunikacija uzima maha nad razgovornom – dogovori, sastanci, poslovni i ljubavni susreti pa i obični mali razgovori često se odvijaju u formi Facebook komentara, raznih Messengera, Snapchatova i Instagram priča jer je korisnicima u brojnim situacijama lakše svoje mišljenje izraziti slikom. I upravo ovdje – u svakodnevnom virtualnom razgovaranju – valja postaviti pitanje postojanja usmenosti i njezina oblika u virtualnoj komunikaciji.1 Dakle, ovaj kratki rad dio je šireg autorovog znanstvenog istraživanja2 o usmenosti u virtualnoj komunikaciji na društvenim mrežama na primjerima internetskih mema – odnosno slika, video isječaka ili kratkih tekstova tipično humoristične prirode, koje se šire internetom velikom brzinom.3 No, kao

1 O usmenosti, a time i usmenoj književnosti i folkloru na internetu, akademske studije tek nastaju, a ovim bismo radom upozorili na knjigu Folklore and the Internet Trevora J. Blanka koji u njezinom predgovoru napominje da su folkloristi zanemarili internet u svojim istraživanjima i da ukoliko želimo tražiti literaturu o folkloru na internetu možemo provesti sate i sate istraživanja (Blank: 2009: 3 – 4).

2 Autor je na XIII. međunarodnom kroatističkom znanstvenom skupu u Pečuhu 2016. godine već izlagao na temu Meme kao virtualni medij u službi prenošenja usmenoknjiževne riječi.

3 Engleski termin meme prvi je upotrijebio oksfordski profesor biologije Richard Dawkins 1976. godine u knjizi The Selfish Gene. Upotrijebio ga je kao naziv za navike, umijeća, pjesme, priče ili bilo koje druge informacije koje prelaze s osobe na osobu, odnosno koje jedna osoba vidi od druge pa ih „preuzme”, a uspoređuje ih s biološkim prijenosom gena. Dakle, termin internetski memi preuzet je od navedenog, iako je 2013. godine spomenuti profesor kritizirao naziv i povezivanje

181

slikovni memi na internetu se pojavljuju i grafiti koji imaju ipak nešto drugačiji status od klasičnih internetskih mema jer imaju dvostruku pojavnost u istom obliku – onu realnu koja krasi ili grdi kakav zid na ulicama gradova te slikovnu kojom se kao fotografija šire internetom. Ovim će se radom promatrati njihova uloga u komuniciranju na društvenim mrežama i propitivati poimanje usmenosti u suvremenom (virtualnom) svijetu.

2. GRAFITI

Sumirajući neke definicije grafita svjetskih i hrvatskih enciklopedija i rječnika, ali i teoretičara (Lalić, Leburić, Bulat 1991; Botica 2001; Šakić 2010; Užarević 2012; Alonso 1998; Peteet 1996; Ten Eyck i Fischer 2012), zaključujemo da se grafiti u društvenim i humanističkim znanostima promatrani kao slikovna, tekstualna ili slikovno-tekstualna poruka koju autor(i) ostavlja(ju) nekoj užoj ili široj skupini građana, a smjerovi u kojima se da istraživati tema grafita raznoliki su: likovno-umjetnički, antropološki, sociološki, filološki i sl. Klasifikacijsku podjelu grafita ponudili su Lalić, Leburić i Bulat (1991: 64) u knjizi Grafiti i subkultura, u kojoj je uz klasičnu podjelu na simboličke, slikovne i tekstualne te njihove kombinacije, ponuđena i njihova tematska podjela u 15 različitih skupina od kojih bi narodnomudronosnima kojima ćemo se mi baviti odgovarali tzv. svjetonazorski, odnosno oni koji su vezani uz odnos prema životu te humoristični grafiti.

O grafitima kao dijelom književne umjetnosti pisali su već mnogi autori, a u nas prednjači Stipe Botica (2001: 80) koji ih je i opisao kao „urezan, utisnut natpis ili crtež na zidu ili nekoj drugoj površini. Riječima i slikama, s pomoću pisaljke/boje/spreja, stvaraju se rečenice, parole i figure, najčešće duhovita i zajedljiva sadržaja.“ Krešimir Bagić (2012: 162) govori o njihovim stilskim osobitostima, a posebice se osvrće na ironiziranje stvarnosti koje su njima često pojavljuje. Nadalje, Stipe Botica (2013: 508) napominje kako ih valja vezivati uz usmenoknjiževnu poetiku, a Josip Užarević (2012) govori o njihovim minimalističkim osobitostima na razini sadržaja, forme i izričaja.

U literaturi se tekstualni grafiti često vežu uz trenutnu sociopolitičku situaciju te se o njima često govori kao o političkom diskursu (Gröndahl 2009; Hanauer 2011; Waldner and Dobratz 2013; Fikfak 2009), no nas zanimaju oni tekstualni grafiti koji korespondiraju s usmenoknjiževnim žanrom poslovice i poslovičnih izričaja te koje možemo okarakterizirati kao grafite narodnomudronosnoga karaktera.

internetskih mema s njegovom idejom o njima, no naziv za ovaj virtualni medij sada je već ustaljen. Etimološki riječ dolazi od grčke riječi mímēsis: oponašanje, a u hrvatskim radovima koji se bave teorijom mema ili memetikom (Pušić 2008; Borš 2011) ustalio se termin mem.

182

3. GRAFITI POSLOVIČNOG IZRIČAJA

Ovim radom naglasak stavljamo na tekstualne grafite koji prenose kakvu poruku koja je narodnomudronosonoga karaktera, a koji su postavljeni na internet4 u obliku mema i u virtualnoj komunikaciji na društvenim mrežama služe kao komentar na kakvu realnu situaciju. Ta poruka narodnomudronosonoga karaktera odgovara usmenoknjiževnoj poetici i na tim natpisima se pojavljuje u obliku poslovice, izreke, uzrečice, pozdravne fraze i sl. – a najčešće u obliku poslovičnog izričaja.

Dakle, u tim analiziranim grafitima valja naglasiti trojstvo postojanja narodne mudrosti, odnosno usmene poruke koja je prvo nastala u samom poslovičnom izričaju, zatim je u obliku grafita napisana na zid – a na koncu se internetom širi kao mem. Takve grafite povezujemo s usmenoknjiževnim žanrom poslovice i sličnih joj poslovičnih izričaja jer su svojim oblikom, sadržajem i funkcijom slični samoj poslovici. Naime, Stipe Botica (2013: 489) definirao je poslovicu kao „sretno sročenu opću istinu utemeljenju na iskustvu koju formulira pojedinac, a ne kolektiv, a čije je funkcioniranje povezano s vrijednosnim sustavom cijele zajednice.“ Također ističe njezino „izvedbeno trojstvo – kratkoća, istinitost i iskustvena činjenica“. Takvu opću istinu s ovim izvedbenim trojstvom lako možemo povezati s porukama koje prenose i tekstualni grafiti – primjerice Najbolje stvari u životu nisu stvari ili nekom humorističnijom inačicom poput grafita Tko je zreliji, brže truli.

O uporabi poslovice i njezinom raščlanjivanju kao oblika retoričke strategije pisali su, između ostalih, Vilko Endstrasser i Danica Škara. Endstrasser (1990) govori kako poslovica funkcionira kao gradbeni element novinskoga teksta, a Danica Škara (1994: 41) zaključuje da se one često upotrebljavaju u „politici, novinarstvu, suvremenoj glazbi, oglasima i sloganima te također da nose snagu provjerene narodne mudrosti pa se govornik može osloniti na autoritet tradicije kako bi izbjegao odgovornost za svoj izričaj“ – upravo je isti slučaj i s grafitima koji ili prenose cijelu sretno sročenu opću istinu, ili njezin dio, a drugi nadopunjuju nekakvim novim dijelom koji je često ili sociopolitički aktualan ili humoristične prirode, ili pak samo imitiraju formu ili retoriku te kratke književne vrste. Upravo ovdje vidimo i moguću klasifikaciju tematiziranih grafita.

4 Korpus koji nam je poslužio za ovaj rad jesu grafiti postavljeni na Instagram i Facebook profile, a posebice Instagram profili Teški grafiti i Ulice grada.

183

3.1 Klasifikacija poslovičnih grafita

Dakle ukoliko želimo klasificirati tekstualne grafite poslovičnoga karaktera uviđamo da se javljaju tri skupine:1. grafiti koji u potpunosti prenose poslovicu ili poslovični izričaj,2. grafiti koji prenose dio poslovice ili poslovičnog izričaja i3. grafiti koji oponašaju poslovice ili poslovični izričaj.

3.1.1 Grafiti koji u potpunosti prenose poslovicu ili poslovični izričaj

Prva skupina grafita koji u potpunosti prenose poslovični izričaj nisu ništa drugo negoli sama poslovica ili uzrečica napisan na kakvom zidu, a u našem slučaju i fotografirana te postavljena na internet.

Primjeri:Ne ponovilo se.Pusti selo neka priča..Puno judi, nigdi čovika.Zlo i naopako.Što ti na nos uđe na nos će ti zaći.Ne laje pas radi sela nego radi sebeNi ora ni kopa.

Kako je u grafita izrazito važna i vizualna komponenta, ali ne i presuđujuća, oni se često stilistički i igraju sa samim značenjem izrečenoga što je i vidljivo u dolje navedenim primjerima.

Slika 1. Primjeri vizualne komunikacije s recipijentimaIzvor: Instagram profil Ulice grada

184

3.1.2 Grafiti koji prenose dio poslovice ili poslovičnog izričaja

Druga skupina poslovičnih grafita jesu oni koji prenose dio narodne mudrosti, a završavaju ga nekom drugom misli od očekivane, tj. oni koji prenose neizmijenjeni dio narodne mudrosti ili su inspirirani kakvim poslovičnim izrekom te ga parafraziraju. U ovim slučajevima primjećujemo namjerno interveniranje u narodni tekst. Recipijenti poznaju ustaljenu narodnu mudrost u jednom obliku, a njezinim djelomičnim razaranjem5 povećava se ekspresivnost i slikovitost novonastalih poruka. Naime, kada se u svima poznati, ustaljeni narodni tekst unese nekakva modifikacija postiže se i na psihološkom efektu, odnosno grafit postaje prepoznatljiv i s njime se može poistovjetiti više recipijenata.

Primjeri:Loši krojači sudbinu kroje, zašiven za tebe jedino moje.Ono što te ne ubije, ostavlja posljedice.Život ide dalje, samo ja zaostajem.Samo ja i ti, bez brige i pameti.

U navedenim primjerima vidimo da se na poznatu strukturu nadovezuje neki novi dio koji značenjski modificira poznatu narodnu mudrost. Primjerice izvorna poruka Ono što te ne ubije, ojača te, modificirana je u potpuno drugačijem smjeru od onoga što je narodu poznato, a upravo tim elementom iznenađenja grafit dobiva i na svojoj prepoznatljivosti.

Zanimljive su i parafraze ostalih kratkih govornih retoričkih oblika u gra-fitima – primjerice pozdravne fraze Bog ti pomogao koji je na zvučnoj razini parafraziran u grafitu Vogue ti pomogao u čemu je vidljivo i koketiranje sa simbolima pop kulture.6

5 Slično zapažaju i srpske jezikoslovke Vesna Đorđević i Marina Nikolić (2016: 423 – 431), ali na primjeru frazema koji se razaraju u suvremenoj srpskoj rap glazbi.

6 U ovom slučaju misli se na poznati modni časopis Vogue.

Slika 2. Grafit Vogue ti pomogaoIzvor: Instagram profil Teški grafiti

185

3.1.3 Grafiti koji oponašaju poslovice ili poslovični izričaj

Treća skupina poslovičnih grafita je ona koja je u proučavanju usmenoknji-ževne riječi najinteresantnija i najbrojnija. Naime, riječ je o novotvorenim tekstualnim porukama koje svojom formom i oblikom, ali i smislenošću slijede narodnomudronosno poslovični izričaj (kratkoća, istinitost i iskustvenost) i to su uglavnom oni grafiti koji u internetskoj komunikaciji preuzimaju ulogu koju poslovica ima u usmenoj komunikaciji.

Primjeri:Tko je zreliji, brže truli.Više tvoja nego svoja.Gladan sam ostvarenih želja.Da li možeš ono što hoćeš?Želiš biti sretan? Budi.Ja je volim, a ona je zločesta.Pretpostavka je majka zajeba.Život je mekan ako si tvrd.Najbolje stvari u životu nisu stvari.A što se tiče morala, morala sam.Dobro je.

Uglavnom su komunikacijsko sredstvo mlađih naraštaja te ih u jezično-stilskom pogledu obilježava razgovorni stil humoristične prirode ili tematsko-motivske odrednice koje su karakteristične za mlađe naraštaje, nerijetki su i vulgarizmi. Promotrivši ih stilski uviđamo da se i ovdje imitira poslovični izričaj – odnosno da su ove poruke ispisane nekim novim jezikom ulice, kao što su i sami poslovični izričaji pisani narodskim govorom. Iako je ono što ih razlikuje od poslovice to da su ove nove poruke više namijenjene mlađoj populaciji dok su poslovice univerzalne vrijednosti – moramo se vratiti samoj virtualnoj komunikaciji na društvenim mrežama čiji su najfrekventniji korisnici zasigurno mlađi naraštaji7 te se nekakve modifikacije moraju dogoditi.

7 Prema istraživanju Facebooka „dobna struktura Facebook korisnika u Hrvatskoj odgovara trendu koji se bilježi i u svijetu – najviše aktivnih korisnika u svijetu je u dobnoj skupini od 13 do 34 godine.“ https://www.vecernji.hr/techsci/u-hrvatskoj-je-vise-od-19-milijuna-ljudi-aktivno-na-facebooku-1132516 (pristupljeno 12. 1. 2018. 14, 33)

186

4. PITANJE USMENOSTI I VIRTUALNE KOMUNIKACIJE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA

Povezivati takve grafite s poslovičnim izričajima je uistinu još uvijek upitno jer sama poslovica podrazumijeva i ustaljenost, prepoznatljivost, iskustvenost i repetitivnost. O nekoj dužoj vremenskoj ustaljenosti za komuniciranje putem društvenih mreža je teško govoriti – no, ono što nas je potaklo ovako razmišljati jest sam način nastanka ovakve komunikacije i njihovo izvedbeno trojstvo – kratkoća, istinitost i iskustvena činjenica koji su uzor stvaranju novih poruka, ali i činjenica njihove repetitivnosti i prepoznatljivosti na društvenim mrežama koje tematiziraju grafite – odnosno veliki je broj profila koji prenose iste grafite poslovičnog karaktera – dakle oni postaju ustaljenim načinom komunikacije na društvenim mrežama.

Naravno, mentalitet ljudi se također izmijenio, a i sama virtualna komunikacija je prvenstveno ona kojom komuniciraju mlađi korisnici pa je ona i prilagođena njihovom diskursu koji je uglavnom humoristične prirode. Osim toga, osnovna poveznica tih virtualnih grafita i poslovičnih izričaja jest i tvoritelj te poruke univerzalnog značenja – kreativni anonimni pojedinac iz naroda te način njezina prenošenja – odnosno poruka opstaje u virtualnoj komunikaciji jer ju ljudi prenose razgovorom, a na koncu i već spomenuta forma, ali i iskustvena činjenica.

Naime, takvi novi mudronosni grafiti poslovičnoga karaktera značenjski nisu ništa drugo nego usmenost prenesena u virtualni svijet. Sama usmenoknjiževna retorika u suvremenom svijetu i virtualnoj komunikaciji dakle i dalje postoji, samo se morala prilagoditi novom načinu komuniciranja – u obliku komentara na Facebooku korisnici često na nekakvu životnu situaciju odgovaraju fotografijom koja prenosi poslovicu napisanu na zidu.

Njihov nevirtualni, uistinu usmeni, oblik je također postojan. Naime, suvre-mena tehnologija omogućila nam je virtualni svijet na dlanu pa ta usmenost upravo ovdje živi – recipijent prenositelj poruke sada ne govori samo i/ili komentira izvornu poruku, već ju i pokazuje drugom recipijentu u obliku slike.

5. ZAKLJUČNO

Zaključno možemo reći da poruka koju grafiti poslovičnog karaktera prenose nije novost, ona je dio narodne mudrosti ili svakodnevice oduvijek. Novost je ruho u kojem je ta poruka odaslana i načinu njezina prenošenja koji ide u korak s razvojem tehnologije i suvremenim načinima komunikacije. Nekadašnje usmeno prenošenje zamijenili su današnji messengeri, društvene mreže i ostali brzi načini komunikacije, ali ono što čuva usmenost u ovom obliku upravo je

187

komunikacija – razgovor, komentiranje, prenošenje te poruke u onom trenutku kada bi inače rekli kakvu poslovicu ili izreku, samo negdje tamo u virtualnom svijetu.

LITERATURA

ALONSO, A.: Urban Graffiti on the City Landscape. In: Western Geography Graduate Conference, 1998, 1 – 25.

BAGIĆ, K.: Rječnik stilskih figura. Zagreb: Školska knjiga, 2012.BLANK, T. J.: Folklore and the Internet: Vernacular Expression in a Digital World.

Logan-Utah: Utah State University Press, 2009.MARESIĆ, J.: O jednom kajkavskom frazemu. In: Suvremena lingvistika. Zagreb:

Hrvatsko filološko društvo – Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta, 1993, 19, 1 – 2: 155 – 158.

BORŠ, V.: Memska epidemiologija – integralni (holonski) pristup. In: Socijalna ekologija: časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline. Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo – Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011, 20, 3: 287 – 314.

BOTICA, S.: Grafti i njihova struktura. In: Umjetnost riječi XLV (1), 2001, 79 – 88.BOTICA, S.: Povijest hrvatske usmene književnosti. Zagreb: Školska knjiga, 2013.ENDSTRASSER, V.: Poslovice u novinskom tekstu. In: Narodna umjetnost: hrvatski

časopis za etnologiju i folkloristiku 1990, 27, 1: 141 – 150.FIKFAK, J.: Simboli in ritualne prakse spora in sožitja. Nekateri italijansko-slovenski

diskurzi. In: Studia Ethnologica Croatica. Zagreb: Etnološki zavod – Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2009, 21, 1: 355 – 387.

GRÖNDAHL, M.: Gaza Graffiti: Messages of Love and Politics. Cairo: American University in Cairo Press, 2009.

HANAUER, D. I.: The Discursive Construction of the Separation Wall at Abu Dis: Graffiti as Political Discourse. In: Journal of Language and Politics, 2011, 10, 3: 301 – 321.

LALIĆ, D. – LEBURIĆ, A. – BULAT, N.: Grafiti i subkultura. Zagreb: Alinea. 1991.NIKOLIĆ, M. – ĐORĐEVIĆ, V.: Modifikacije frazeologizama u srpskoj rep muzici. In:

Srpski jezik, književnost, umetnost I.: Jezik, književnost, umetnosti. Ed. M. Kovačević, J. Petković. Kragujevac: Filološko-umetnički fakultet, 2016, s. 423 – 431.

PETEET, J.: The Writing on the Walls: The Graffiti of the Intifada. In: Cultural Anthropology, 1996, 11, 2: 139 – 159.

PUŠIĆ, B.: Susan Blackmore, Stroj za mem. In: Prolegomena: časopis za filozofiju. Zagreb: Udruga za promicanje filozofije, 2008, 7, 2: 246 – 252.

ŠAKIĆ, T.: “Grafiti.” Hrvatska književna enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2010.

188

ŠKARA, D.: Uporaba pučke frazeologije u suvremenom jeziku (Strategija prizivanja autoriteta tradicije). In: Govor, 1994, 11, 1: 41 – 50.

TEN EYCK, T. A – FISCHER, B. E.: Is Graffiti Risky? Insights from the Internet and Newspapers. In: Media, Culture & Society, 2012, 34, 7: 832 – 846.

UŽAREVIĆ, J.: Književni minimalizam. Zagreb: Disput. 2012.WALDNER, L. K. – DOBRATZ, B. A.: Graffiti as a Form of Contentious Political

Participation. In: Sociology Compass, 2013, 7, 5: 377 – 389. Instagram. Ulice grada. https://www.instagram.com/ulicegrada/?hl=en Pristup: 13. 8.

2017.Instagram. Teški grafiti. https://www.instagram.com/teskigrafiti/?hl=en Pristup 25. 8.

2017.

“HARD GRAFFITI”: ORALITY IN SOCIAL MEDIA COMMUNICATION USING

THE EXAMPLE OF TEXTUAL GRAFFITI CORRESPONDING WITH PROVERBS AND SAYINGS

This essay is a part of a broader piece of research which deals with the question of orality in modern communication using the examples of internet memes. In this short essay, the accent is on textual graffiti which corresponds with proverbs or sayings and its role in social media communication.