Piloti - Predavanje - 1

PILOTIPredmet: GEOTEHNIKO ININJERSTVOPripremio: Prof.dr.sc.Nenad Grubi dipl.ing.gra.

PILOT STUP U TLUPRIJENOS SILAH = horizontalna silaQ = vertikalna sila M = momentWp = teina tijela pilotaQs = otpor po plastuQb = otpor na bazi pilota

TIPOVI PILOTAa. Drveni pilotib. Armirano betonskib.1. zabijeni prefabricirani (obino armirani, prednapregnuti)b.2. nabijenib.3 buenic. elini (zabijeni)Postoji i niz drugih tehnika kao to su mikro-piloti (piloti malog promjera).

ZABIJENI I NABIJENI PILOTI- Danas se zabijeni piloti izvode u gotovo svim dimenzijama od profila 25 cm do vie od 2,0 m.

Tipini izgled ureaja za zabijanje pilota i manipulacija sa elementom

ZABIJENI PILOTIUREAJI ZA ZABIJANJE (1)

ZABIJENI PILOTIUREAJI ZA ZABIJANJE - utiskivanje(2)

Tipini presjeci i detalji prefabriciranih AB pilota

Tipina armatura prefabriciranog AB pilota

Detalji nastavaka armirano-betonskih zabijenih pilota

Stijenski iljak zabijenog pilota

SKRAIVANJE SJEENJE PREFABRICIRANOG AB PILOTA

-prvo se odbijaju uglovi, zatim se sijee armatura itd.-

Posljedice prejake energije zabijanja u tvrdo tlo

Nabijeni piloti (1)1.. Jaka elia kolona sa jakim nastavkom za zabijanje (cipela) se zabija u tlo do traene dubine2. Ulaganje armature i poetak zapunjavanja betonom

Nabijeni piloti (2)3..Kolona se izvlai uz primjenu vibracije. Beton uvijek mora bitina traenoj visini za vrijeme cijele operacije.4.. Tijelo pilota je ire od promjera kolone jer se pri izvlaenju vibriranjem popunjava betonom otvor u tlu.

Nabijeni klasini piloti

Vibracije uslijed zabijanja pilotaZbog velikih vibracija zabijanje pilota u gradu je u principu zabranjeno.Vibracije mogu ozbiljno otetiti graevine, naroito kada se radi s velikim dizel ekiima.Problem nesnoljive buke je naglaen.

BUENI PILOTI

Ureaji za buenje

Bueni piloti uvodna kolona Uvodna kolona se postavlja u sluaju primjene isplake kao zatite protiv uruavanja iskopnog okna. Ona titi protiv uruavanja gornjeg dijela iskopa.

Bueni piloti tehnike iskopa (1)

Berjaya Central Park Project u Kuala Lumpuru prvi Malezijski bueni piloti promjera 3.0 m

Redoslijed izvedbe pojedinanog pilota

Redoslijed izvedbe buenog pilota (1)-sluaj izvedbe uz zatitu kolonom i isplakom- Vibro-glavom (ekiem)utiskujemo uvodnu kolonu

Redoslijed izvedbe buenog pilota (2)-sluaj izvedbe uz zatitu kolonom i isplakom-Svrdlo kopa i izbacuje tlo iz zone kolone koja se utiskuje napredovanjem buotina uz lagano polurotiranjeU sluaju vee dubine iskop se titi od uruavanja isplakom

IsplakaIsplaka je mjeavina vode i bentonita (mineral gline montmorilonit sa kemijskim dodacima).Uobiajeno je koristiti 6% do 10% bentonita u suspenziji.

Redoslijed izvedbe buenog pilota (3)-sluaj izvedbe uz zatitu kolonom i isplakom-Izrada armaturnog koa.Primijeti da je tip koa bez unutranjih ukruta podoban za krae koeve

Sputanje armature u buotinu velikog promjeraPrimijeti jake unutranje ukrute, koje su neophodne kod velikih dimenzija armaturnog koa

Redoslijed izvedbe buenog pilota (4)-sluaj izvedbe uz zatitu kolonom i isplakom-Ulaganje armaturnog koa

Redoslijed izvedbe buenog pilota (5)-sluaj izvedbe uz zatitu kolonom i isplakom-Betoniranje sistemom podvodnog betoniranja (tremi postupak).

Redoslijed izvedbe buenog pilota (6)-sluaj izvedbe uz zatitu kolonom i isplakom-Izvlaenje eline kolone uz primjenu vibro glave

Izrada zida od pilota

IZGLED ZIDA OD PILOTA

Upornjak mosta izveden tehnikom Zid od pilota -1

Upornjak mosta izveden tehnikom Zid od pilota -2

Tipovi zidova od pilota

Zid od pilota koji se dotiu ili su razmaknuti

- redoslijed rada kao kod pojedinanih pilota

ZID OD NIZA PILOTA DOTIU SE ILI SU RAZMAKNUTIOsovinski razmak tipino D + 100 do 200 mm

SHEMATSKI PRIKAZ IZVEDBE ZIDA OD PILOTA- razmaknuti ili se dotiu -

Zid od zasjeenih pilota

ZID OD NIZA ZASJEENIH PILOTAPlavom bojom su oznaeni primarni piloti (obino nearmirani), dok su sekundarni armirani

SHEMATSKI PRIKAZ IZVEDBE ZIDA OD ZASJEENIH PILOTA

ZID OD ZASJEENIH PILOTA (1)Izrada vodilice

Izvoenje uvodnog kanala

ZID OD ZASJEENIH PILOTA (2)Primarni pilotPostavljanje uvodne kolone uz primjenu vibro-ekia

ZID OD ZASJEENIH PILOTA (3)Buenje primarnog pilota pod zatitom eline kolone odnosno bentonitne isplake u slueju vee dubine

ZID OD ZASJEENIH PILOTA (4)Betoniranje primarnog pilota metodom podvodnog (tremi) betoniranja uz sinhronizirano izvlaenje kolone uz pomo vibro-glave

ZID OD ZASJEENIH PILOTA (5)Zasjecanje sekundarnog pilota

ZID OD ZASJEENIH PILOTA (6)Ulaganje armature sekundarnog pilota

ZID OD ZASJEENIH PILOTA (7)Betoniranje sekundarnog pilota

ZID OD ZASJEENIH PILOTA (8)Ponavljanje procesa dok se ne dovri zid

RAZMAKNUTI PILOTI- meuprostori popunjeni injektiranjem (danas uobiajeno mlazno injektiranje)-

-ako nema podzemne vode mogue raditi konstrukciju koja je u stvari Berlinski zid-

ZID OD NIZA RAZMAKNUTIH PILOTA- meuprostori od zemnog betona izvedenog tehnikom mlaznog injektiranja -

Druge tehnologije za izvedbu vertikalnog stupa pilotaElementi dijafragme (barette)Utisnuti pilotiMikro-piloti

PILOTI OD ELEMENATA ARMIRANO BETONSKE DIJAFRAGMEKLCC temeljenje tornjeva

Piloti izvedeni tehnikom AB dijafragme

Utisnuti piloti od segmenata

Utisnuti elini cjevasti piloti- prednost u zonama gdje nisu dozvoljene vibracije-

Mikro - pilotiTipini presjeci:

Puna armaturna ipka

Cjevasta armatura

Od lijeva na desno: poetak buenja zatitna kolona, buenje do dubine, vaenje buaeg pribora, postavljanje armature i betoniranje tremi postupkom, izvlaenje kolone i inektiranje pod pritiskom, zavrni rad kolona moe biti ostavljena u kompresibilnom sloju.

Detalj naknadnog injektiranja

Pogled na tipine armature

CTS TITAN cjevasta armatura

Presjek izvaenog TITAN / IBO pilota

Uz primjenu cjevaste armature mogue je naknadno prednaprezanje armature ubacivanjem kablova za napinjanje u centralnu upljinu.

Primjena naknadno prednapregnutih pilota u svrhu ojaanja temelja mosta za sluaj potresa

Antikorozivna zatita- toplo galvaniziranje- epoksi premaz- dvostruka antikorozivna zatita (DCP) samo za punu armaturu

Iskustvena dubina u nosivi sloj kohezivna tla - Ostermayer iz prospekta za Dywidag GEWI pilot

Iskustvena dubina u nosivi sloj nekohezivna tla- Ostermayer - iz prospekta za Dywidag GEWI pilot

Mikro piloti-vrlo pogodno rjeenje u skuenom prostoru -

PRORAUN VERTIKALNE NOSIVOSTI PILOTA

Analiza nosivosti pilota bazirana na svojstvima tlaNajgrublja podjela tla:a) nekohezivno tlob) kohezivno tlo

Tipino nekohezivno tlo je isti pijesakTipino kohezivno tlo je saturirana glina

Dakle treba prvo odrediti vrstu tla a zatim odabrati odgovarajuu metodu.To je esto teko uiniti kao napr. u sluaju pjeskovite gline. Stoga su ove metode manje pouzdane u takvim tlima.

Granina nosivost pilota definirana je kao:

Qu = Qb + Qs

Qb = nosivost baze pilotaQs = nosivost po platu

A + BQPQSPomakNosivost QNosivost po platuNosivost po baziUkupna nosivostBCDAA + DB + C

Nosivost po bazi

Nekohezivna (granularna) tla

Nekohezivna (granularna) tlaNekohezivna tla - tipino je da porni pritisci koji nastaju uslijed instalacije pilota brzo disipiraju pa je mjerodavna drenirana analiza.U literaturi kao i u vaeem Pravilniku o tehnikim normativima za temeljenje graevinskih objekata (1990) nastoji se nosivost po bazi pilota odrediti koritenjem formula koje su u osnovi istog tipa kao i one za proraun nosivosti plitkih temelja. Pogledamo li Terzaghi-evu formulu za kruni temelj:qu = 1,3 c Nc + (Nq 1) D + 0,3 N

D= D D= dubina od povrine tla

Kako se radi o materijalu gdje je c = 0, otpada prvi lan.Drugi lan postaje dominantan, jer je D veliko a B relativno malo.Veliina Nq ovisi o pretpostavci oblika slomne plohe ispod baze (dna) pilota.Na iduem slajdu prikazan je sumarni dijagram raznih vrijednosti Nq. Primijeti da je raspon vrijednosti za = 400 od cca 20 do preko 1000.Dakle vrijednost granine nosivosti na bazu moe varirati do 50 puta ovisno o pretpostavci. Primijeti takoer da su vrijednosti po Meyerhofu na vioj strani. To je bitno uoiti jer su te (ili vrlo bliske) vrijednosti uvrtene u na pravilnik!

Sumarni dijagramNq za raznepretpostavke oblikaslomnih plohaispod baze pilota.

Drugi nedostaci formulaNajvaniji nedostatak ovog pristupa je da se uope ne moe uzeti u obzir utjecaj tehnologije izvoenja pilota na svojstva tla nakon poremeenja izazvanog izvoenjem.Tip i oblik sloma tla ispod baze pilota je vrlo kompleksan i ovisi o vie faktora - vrstoa i deformabilnost a ne samo o vrstoi.Kako se u sluaju napona ispod baze pilota radi o relativno visokim naponima za oekivati je da e efektivni biti manji do znatno manji nego onaj koga smo dobili istraivanjim za rang manjih napona ( sjeti se oblika Mohr-ove anvelope sloma).Brojna mjerenja na instrumentiranim probnim pilotima potvruju gore obrazloeno tj. formule su nepouzdane!

Empiriki pristupCoyle i Castello (1981) su na bazi ispitivanja instrumentiranih test pilota definirali graninu nosivost na bazi kao onu koja izaziva slijeganje od 10% dijametra baze.Stvarni pomaci baze time bi se drali u dopustivim granicanma, jer dopustivo optereenje na bazu iznosi obino jednu treinu ili manje od graninog optereenja (faktor sigurnosti).Metoda ne uzima u obzir utjezaj podzemne vode.Za praktine ocjene ne treba koristiti qe ( pazi isto to i qb) vee od 15 MPa.

Coyle i Castello dijagram za odreivanje granine nosivosti po bazi

Nosivost po platu

Nekohezivna (granularna) tla

Granino trenje po platu fs se javlja kada prekoraimo posminu vrstou tla u kontaktu tlo-pilot. Za aktiviranje fs potreban je relativan pomak izmeu tla i pilota od 5 do 10 mm.

fs = h tan s

h = horizontalni efektivni napon

s = kut trenja na granici izmeu pilota i tla

Obino se taj kut trenja odreuje kao s = gdje je kut unutranjeg trnja tla.

Tipine vrijednosti koeficijenta (na bazi rada Kulhawy i dr. 1983)

Odreivanje horizontalnog efektivnog napona(1)Po definiciji imamo da je h = k0 v , gdje je k0 koeficijent mirovanja.Uslijed tehnologije izvoenja je k = k0.Vrijednosti za mogu se ocijeniti prema Kulhawy i dr. 1983 (vidi donju tabelu)

Odreivanje horizontalnog efektivnog napona(2)Odreivanje faktora k0 je vrlo nepouzdano. Uobiajeni izraz prema Jaky-u k0 = 1 sin je nedovoljno toan za ove vrste analiza.Stoga je uobiajenije koritenje izraza prema Burland-u (1973)fs = v Uobiajeno je da se vrijednosti odreuju iz instrumentiranih pilota ili na osnovu literature.Bhushan (1982) predlae: = 0,18 + 0,65 Drgdje je Dr = relativna gustoa

-Metoda (Pijesak)Za pilota velikog promjera te N6015, ONeill & Reese (1999)

Najvea doputena vrijednost je 190 kPa.

-Metoda (ljunak)Rollins, Clayton i Mitchell (1997)Za 50% i vie estica ljunka

Za 25-50% estica ljunka

Empiriki pristupCoyle i Castello (1981) su na bazi ispitivanja instrumentiranih test pilota definirali granino trenje po platu

NETIPINA TLA Veina metoda prorauna nosivosti pilota bazirana je na testovima u tz. silicijskim pijescima.Stoga treba biti oprezan sa drugim vrstama tala, posebno onima nastalim u drugim klimatskim uvjetima.Napr. vapnenaki pijesak moe biti jak u laboratorijuali u prirodi daje puno manju nosivost po bazi i platu nego silicijski pijesak sa istim kutom unutranjeg trenja.Tz. cementirani pijesak treba analizirati s oprezom.

Nosivost u kohezivnom tlima

Nosivost baze pilota

Uobiajeno je koristiti nedreniranu vrstou.qb = Nc cu , uobiajeno je koristiti Nc= 9

Nosivost po platuUobiajeno je koristiti metodu:Fs = cuBrojni faktori utjeu na kao to su pregnjeenje i konsolidacija gline, tonost odreivanja cu, tip dijametar i duina pilota itd.Obino se koristi API, 1974 preporuka

-Metoda (fs= su)API FunkcijaZa cu

-Metoda (fs= su); Piloti malog promjeraKulhawy i Jackson 1989

-Metoda (fs= su); Bueni piloti

-Method (Silts and Clays)Fellenius, (1999)

For normally consolidated silts and clays

Nosivost po platu - alternativno- metoda predloena od Kraft i dr. 1981 je kombinirana drenirano nedrenirana analiza.

Gdje su: fs = prosjeno trenje po platu = bezdimenzionalno koeficijent trenja po platuv = prosjeni vertikalni efektivni naponcu = prosjena nedrenirana vrstoa du plata pilota

Eksperimentalne vrijednosti Kraft i dr. 1981

Analize vertikalne nosivosti pilota na bazi pokusa in-situ

SPT (standardni penetracioni test)Prijedlog Meyerhof-a (1976)

Nosivost po bazi Pijesak i ljunak qb = 400 N60

Neplastini prah qb = 300 N60

Nosivost po platu fs = ( 1 do 2 ) N60

LCPC metoda(Laboratoire Central des Ponts et Chaussees, Francuska)Osnova metode je koritenje rezultata CPT (cone penetration test) pokusa. Rezultati ovog testa smatraju se jednim od najboljih in-situ podataka o tlu.Metoda se osniva na radovima Bustamante i Gianeselli (1982) i Briaud i Miran (1991)Nosivost po bazi je definirana kao qb = qca kc gdje je: qca =ekvivalentan otpor iljku CPT-a u zoni baze pilota, kc = faktor

Vrijednosti kc

Postupak odreivanja mjerodavnog qca

LCPC odreivanje trenja po platu1. Na osnovi prve tabele treba odabrati jedan od 17 ponuenih naina (tipova ) izvedbe pilota.2. U drugoj tabeli mogu je izbor adekvtne krivulje (Curve 1 do 5) u relaciji prema tipu izvedbe i pilota (Tabela 1) i vrsti tla odnosno nainu rada

Dijagram za odreivanje trenja po platu za glinovita i prahovita tla.Tip krivulje od 1 do 5 odreuje se kako je gore reeno.

Dijagram za odreivanje trenja po platu za ljunkovita i prahovita tla.Tip krivulje od 1 do 5 odreuje se kako je gore reeno.

Hani H. Titi i Murad Y. Farsakh (1999)

DIN 4014 bueni pilotiDIN 4014 je detaljan propis i isto tako se kao i LCPC uglavnom oslanja na empiriki pristup.

Propis razmatra buene pilote u raznim varijantama izvoenja odnosno uvjeta i to: zacijevljena buotina, nezacijevljena buotina, piloti bueni svrdlom, dijafragma paneli, piloti sa proirenom bazom, piloti koji nose po platu, piloti koji nose po bazi.

Tabela 4 : Granini otpor plata za pilote u nekohezivnim tlima

Tabela 5 : Granini otpor plata za pilote u kohezivnim tlima

Odreivanje cu slijedi iz rezultata krilna sonde cks, koje treba korigirati uz primjenu donjeg dijagrama

Propis isto tako omoguava odreivanje krivulje odnosa pomaka i granine nosivosti pilota

Napominje se da iako DIN 4014 izgleda kao vrlo jednostavan standard za primjenu esto dolazi do ozbiljnih greaka kada ga primjenjuju oni koji nemaju dovoljno znanja iz mehanike tla.

Dinamike formule i analize zabijenih pilota

Tipini elementi pri zabijanju pilota

eki / malj

NakovanjUloak Kapa pilotaJastuk

Pilot

DINAMIKE FORMULEDinamike formule osnivaju se na izjednaenju rada padajueg malja sa radom reaktivne dinamike sile otpora pilota i gubitaka energije.

Primjeri dinamikih formula Hiley-eva formula

gdje je: Qh = masa ekia / malja Qp = masa pilota

Pomaci glave pilotaPomaci glave pilota za vrijeme jednog ciklusa zabijanjaKlasini postupak da se zalijepi papir za prefabricirani element te se horizontalno pomie pisaljka.

Postoji veliki broj dinamikih formula oko sto.U primjeni su dugi niz godina, jer ne zahtijevaju napor razumijevanja od ininjera ope prakse.Karakteristino je da su netone odnosno nepouzdane.Osnovni razlog za netonost je injenica da ne postoji jednostavni odnos izmeu statike i dinamike vrstoe i deformabilnosti tla. I danas su dosta popularne Hiley-eva i Janbu-ova jednadba.

Interpretacija primjenom valne jednadbe

Jednodimenzionalna propagacija naponskog vala je opisana tz. jednodimenzionalnom valnom jednadbom.

Smith-ov diskretni model za rjeavanje valne jednadbe pilotaa) oznaava fizikalnu stvarnost shematski prikazanu

b) prikazuje Smith-ov model (1951, 1960, 1962)

Smith je modelirao tlo kao opruge i viskozne priguivaeOpruge koje modelraju tlo su bilinearne. Otpor raste dok ne dostigne vrijednost q (engl. quake) gdje disie maksimalni otpor Ru nakon ega je potpuno plastina.Priguivai su linearno ovisni o brzini i nazivaju se Smith-ovo priguenje Js.Vrijednosti q, Ru i Js treba eksperimantalno kalibrirati jer se ne radi o fizikim svojstvima tla.

Prethodno iznesene injenice o pretpostavkama Smith-ovog modela su bitne da se razumije tvrdnja: rezultati interpretacije mjerenih podataka (PDA) koritenjem Smith-ovog modela nisu pouzdani sve dok ne postoji usporedba sa statikim testom to je u stvari kalibracija na lokalne uvjete u tlu.

PDA (Pile driving analyzer) postupak ispitivanjaIspitivanje se vri tijekom zabijanja pilotaOprema se sastoji od: para elektro-otpornih tenzometara kao i para akcelerometara, sve motirano na glavi pilota.PDA analizatora (raunalo koje prati i interpretira mjerene podatke)

Neki tipini zapisi prikazani su na iduim slajdovima.

Elektro/otporni tenzometar I akcelerometar

Zapis sile i brzine estica u relaciji prema vremenu- pilot koji nosi preko baze -

Zapis sile i brzine estica u relaciji prema vremenu- pilot koji nosi preko baze i dijelom preko plata-

Zapis sile i brzine estica u relaciji prema vremenu- pilot koji nosi preko plata-

STATNAMIC testiranjeNumeriki model

Osnova testa je odizanje tereta (kape), poloene na glavu pilota, krutim eksplozivom to izaziva reaktivnu silu prema dolje na pilot (Newton-ov trei zakon akcija = reakcija).Zato ga zovu testom brzog optereenja ili test impulsa dugog trajanja duina impulsa traje oko 5 do 20 puta due nego u sluaju optereenja padajuim teretom.Istaknute prednosti u odnosu na dinamiki PDA:Pouzdano mjerenje sile ( ne ovisi o presjeku i materijalu pilota)Ne ovisi o varijacijama presjeka du pilotaNema tenzije tijekom testa (stalan pritisak)Sila je centrina na glavu pilota (lako podeavanje)Odgovor sistema pilot-tlo puno je blii statikom testiranju

Tipini zapis Statnamic testa

Statnamic sistem zatite ljunkomTipini presjek ureaja

Statnamic sistem zatite ljunkomPostavljanje radnog platoa i instrumenata

Statnamic sistem zatite ljunkomPostavljanjecilindra

Statnamic sistem zatite ljunkomPostavljanjekontra tereta

Statnamic sistem zatite ljunkom Postavljanjekontra tereta (2)

Statnamic sistem zatite ljunkom Postavljanje zatitne obloge

Statnamic sistem zatite ljunkom Postavljanje zatitne obloge pogled prije zasipanja ljunkom

Statnamic sistem zatite ljunkom Fiksiranje zatitne obloge

Statnamic sistem zatite ljunkom Prostor izmeu zatitne obloge i tereta zasut ljunkom

Statnamic sistem zatite ljunkomAktiviranje eksplozivaOvaj sistem titi konstrukciju jer teret pri padu bude priguen i prihvaen ljunkom unutar oklopa

Statnamik hidrauliki prihvatni sistemPostavljanje prihvatnog mehanizma

Statnamik hidrauliki prihvatni sistemPostavljanje klipa

Statnamik hidrauliki prihvatni sistemPostavljanje cilindra

Statnamik hidrauliki prihvatni sistemPostavljanje kontra tereta

Statnamik hidrauliki prihvatni sistemPostavljanje siguronosnog prstena koji fiksira reaktivni teret

Statnamik hidrauliki prihvatni sistemAktiviranje hidraulikih nogu prije opaljenja

Statnamik hidrauliki prihvatni sistemOpaljenje eksploziva

Statnamik tipini zapis kompariran sa statikim testom

STATIKO TESTIRANJE PILOTA

Tipina shema statikog testiranja pilota tlana proba

Shema vlane probe

Izgled kontra tereta za vei bueni pilot

Detalj hidraulike pree i mikrometraTipini idealizirani dijagram sila -slijeganje

Utjecaj vremena na rezultate statikog optereenja, Axelsson (1998)- proces konsolidacije u ovom sluaju nije donio znaajno poveanje nosivosti-

Instrumentirani pilot - tenzometar (strain gauge) privren na armaturu

Instrumentirani test pilot tenzometri ugraeni na armaturu

Interpretacija rezultata statikog testaVelik je broj metoda interpretacije koje se dosta razlikuju po rezultatu, tj. za istu krivulju P s dobivamo razliite vrijednosti granine sile. Fellenius (1980) je koristio 9 metoda za interpretaciju istog testa optereenja. Kao rezultat dobio je raspon od 362 do 470 kN.Najei je jednostavan kriterij pri kome je slomna sila za slijeganje od 2,5 cm.

Davidson ova metodaPostupakB = promjer pilota,Br = referentni promjer = 30 cm,P = nanesena silaS = slijeganje glave pilota,D = dubina temeljenja,EA = krutost presjeka pilota,

a = 0,012 Br + 0,1 B/Br

OptereenjeSlijeganje sDavisson-ova metodaa1D / AEPgrPD / AEOva metoda daje najbolju ocjenu za tz. brzi MLT, dok je za spori MLT prekonzervativna.

Proraun unutranjih sila od horizontalnog i momentnog optereenja na glavu pilota

Slobodna glava pilota odnosno upeta u temeljnu konstrukciju

Broms-ovo rjeenjeslobodna glava - kohezivno tlo

Broms-ovo rjeenje upeta glava - kohezivno tlo

Broms-ovo rjeenje slobodna glava - nekohezivno tlo

Broms-ovo rjeenje upeta glava -nekohezivno tlo

Statiki postupak uz primjenu nelinearnih oprugaHtQtMtP-y metoda specificirana za horizontalne pomake

Statiki postupak uz primjenu nelinearnih opruga

Otpor tla horizontalnom pomaku uslijed kompresije i smicanjaObje komponente zajedno daju p u p-y krivulji.

Tipine p y krivuljeKrivulja A tipina je za manje zbijene granularne materijale i normalno konsolidirane gline.Krivulja B tipina je za krute gline i jako zbijene granularne materijale

Metoda Evans-a i Duncan-a (1982)Nomogrami izraeni na osnovi serije prorauna uz razne p-y krivulje.Pretpostavke : EI = konstantno du pilota, posmina vrstoa tla je konstantna po cijeloj dubini pilota, dno pilota se tretira kao nepomino ( sluaj kada je duina pilota preko 35 promjera pilota).Karakteristina horizontalna sila:

I karakteristini moment:

RI = 1,00 za kruni presjek dok je za kvadratni 1,70

Za nomalno konsolidirane gline i pijesak = 1,00Za krute gline (prekonsolidirane) = ( 0,14 )n

Pasivni otpor tla p = 4,2 cu (kohezivno tlo) p = 2 C p B tan2(45+/2) (nekohezivno tlo) C p= /10

Zapreminska teina je mjerodavna do dubine od 8 promjera pilota.Vrijednosti koeficijenata m i n

Evans i DuncanNomogram za horizontalna sila / pomak glava slobodnaKohezivno tlo

Evans i DuncanNomogram za horizontalna sila / pomak glavaupeta Kohezivno tlo

Evans i DuncanNomogram za moment / pomak glava slobodna Kohezivno tlo

Proraun unutranjih sila tijekom manipulacije prefabriciranog pilota

Grupa pilota

Nosivost grupe pilota

Efikasnost grupe Granina nosivost grupe pilota (Pag) = x N x Nosivost pojedinanog pilota(Pa) ovisi o:Tipu tla (pijesak ili glina)Promjer pilota / osovinski razmak pilotaMetoda izvoenjaVrijeme prolo od zavretka izvedbe pilotaTip sloma

Converse-Labarre Formulam = 4 n = 6

Individualni odnosno slom Bloka

Sluaj da je blok mjerodavanOve formule su u irokoj upotrebi bez da imaju bilo kakvu potvrdu u testiranjima.

Iskustva iz testiranja grupa u pijesku (ONeill, 1983)U rastresitim granularnim tlima, je uvijek vei od 1, a maksimum je oko s/B =2U zbijenim granularnim tlima sa 2

Iskustva iz testiranja grupa u glini (ONeill, 1983)Neposredno nakon izvedbe efikasnost je manja od 1.0. Neke od mjerenih vrijednosti su pale ak na 0.5Grupna efikasnost postepeno raste sa prolaskom vremena i dosie vrijednost 1.0 za velike grupe pilota treba due vremena da se postigne 1.0

Porast pornih pritisaka pri zabijanju grupe pilota u glini (ONeill, 1983)

Praktine sugestije za pilote u pijeskuInstaliraj pilote na osovinskom razmaku od najmanje 3 x promjer pilota,Izbjegni predbuenjeKada je S/B3 i nije koriteno predbuenje koristi =1,Kada je grupa pilota oslonjena na vrsti sloj ograniene debljine, ispod koga se nalazi meke tlo,kapacitet grupe je jednak ili manji od:Sume nosivosti pojedinanih pilota Grupnog kapaciteta blok-a

Praktine sugestije za pilote u gliniInstaliraj pilote na osovinskom razmaku od najmanje 3 x promjer pilota,Za gline sa cu < 95 kPa i kada naglavna kapa nije u kontaktu sa tlomKoristi =0.7 za S/B = 3 Koristi =1.0 kada je S/B 6Za meuvrijednosti interpoliraj

Praktine sugestije za pilote u glini(nastavak)Za gline sa cu < 95 kPa i kada je naglavna kapa u vrstom kontaktu sa tlom koristi =1.0Za gline sa cu > 95 kPa koristi =1.0

Nosivost grupe u glini

Koristi niu vrijednost kada koristi Pag=N Pa i gornju jednadbu.Ove vrijednosti vrijede samo za sluaj nakon disipacije pornih pritisaka itd..

Usporedba izmeu 11 sluajeva prognoze nosivosti grupe pilota i mjerenog kapaciteta Vesi (1980)

SLIJEGANJE GRUPE PILOTA

Pojedinani pilotU praksi nije uobiajeno proraunavati slijeganje pojedinanog pilota, jer se ocjenjuje da pilot pri slomu nee slegnuti vie od 2,5 cm. Dakle za dozvoljeno optereenje oekuju se vrijednosti ispod 1,2 cm, to je za veinu konstrukcija prihvatljivo.

Aproksimativni proraun slijeganja grupe pilotaUobiajena shema za pilote u glini imaginarni temelj.Obino se uzima zi na 2/3 dubine pilota.Dubina zf se mjeri od lokacije imaginarnog temelja do malo deformabilne podloge.

Prijedlog Hannigan (2005)

Raspodjela horizontalne sile grupa pilotaOriginalna krivuljaPyModificirana krivuljaPm * PPP-mnoitelj (Pm)DS

Razmak (S)Row 1Row 2Row 33D0.70.50.355D1.00.850.7

KRAJ Izdrali ste!

Slide controlBullets appear one at a time or other appropriate slide control.

This information is Arial 14 pt. font in text box on the notes view page.

Key MessageSummarize the point that you want everyone to remember from slide.

Background InformationExplain any background or related information to support the slide that may be used to answer questions or to elaborate, if necessary. This is in 12 pt Arial font

InteractivityIf there are special comments, or facilitation techniques, that are recommended for the instructors to use, they should be stated here. It is important, that the instructional methodology supports the Learning Outcomes (LOs).

NotesDescribe any factors that might make it difficult for learners to understand/accept a key message, identifying typical questions, regional, political or demographic issues and possible solutions.

This is a Power point slide inserted in the notes view. This description was placed in the file outside the printable area of the motes pagesSlide controlBullets appear one at a time or other appropriate slide control.






























This is a Power point slide inserted in the notes view. This description was placed in the file outside the printable area of the motes pages

Documents

Piloti - Predavanje - 1