PIS-LOT 3A-NOVO.doc

GLAVNI PROJEKAT IZMJENE NA TRASI AC BUTILE – VLAKOVO

PROJEKAT PROMETNO INFORMACIONOG SISTEMAstacionaža 7+420.00 do 8+340.00

INVESTITOR BH KONZORCIJ EUROASFALT SARAJEVO I ŽGP SARAJEVO

IPSA INSTITUT d.o.o. SarajevoOktobar 2013.

GLAVNI PROJEKAT IZMJENE NA TRASI AC BUTILE – VLAKOVOPROJEKAT PROMETNO INFORMACIONOG SISTEMA



INVESTITOR BH KONZORCIJ EUROASFALT SARAJEVO I ŽGP SARAJEVO

Tekstualni dio i nacrti

Generalni direktor:

Doc.dr Amir Fejzić

IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo

Sarajevo, oktobar 2013.

IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo 2


SADRŽAJ KNJIGE:

OPŠTI DOKUMENTI

Opšti podaciRješenje o registraciji firmeOvlaštenje Federalnog ministarstva prostornog uređenja za djelatnost projektovanjaRješenje o postavljanju projektanata i saradnikaUvjerenje o položenom stručnom ispitu za odgovornog projektantaPotvrda o izvršenoj unutrašnjoj kontroliUvjerenje o položenom stručnom ispitu za vršioca UTKPotvrda o zaštiti na radu

PROMETNO INFORMACIONI SISTEM 1. TEHNIČKI OPIS

1.1. Uvod1.2. Topologija sistema1.3. Opis opreme1.3.1. Cestovne prometne stanice i podstanice1.4. Oprema prometno informacionog Sistema u COKP 1.4.1. Nadogradnja Sistema promjenjive prometne signalizacije1.5. Komunikacijski kablovi i kablovska kanalizacija1.6. Elektro napajanje promjenjive prometne signalizacije i opreme1.6.1. Uvod1.6.2. Bilans snage1.6.3. Tehničko rješenje napajanja1.6.4. Zaštita1.6.5. Proračuni 1.6.6. Izbor presjeka kablova na trajno dopuštene struje sa provjerom zaštite od

preopterećanja1.7. Prikaz primjenjenih tehničkih rješenja I mjera zaštite1.7.1. Prikaz mjera zaštite na radu 1.7.2. Prikaz mjera zaštite od požara

2. PREDMJER OPREME I RADOVA

3. NACRTI

1. Situacija – prometno informacioni system 1:1000 (listova 3)2. Shema povezivanja loklanih uređaja na komunikacijsku mrežu3. Shema povezivanja krajnjih uređaja na lokalne uređaje (listova 4)4. Shema napajanja lokalnih uređaja5. Nacrt temelja za lokalni uređaj i uvlačenje kabla6. Nacrt temelja portal i uvoda kablova7. Nacrt temelja komunikacijskog ormarića - KS



BROJ UGOVORA: 13-7732

INVESTITOR: BH KONZORCIJ EUROASFALT SARAJEVO I ŽGP SARAJEVO

PROJEKTNA ORGANIZACIJA: IPSA INSTITUT d.o.o. SARAJEVO

PROJEKTNA DOKUMENTACIJA: GLAVNI PROJEKAT IZMJENE NA TRASI AC BUTILE - VLAKOVO OD KM 7+420 DO 8+340PROJEKAT PROMETNO INFORMACIONOG SISTEMA

VRIJEME IZRADE: SEPTEMBAR 2013.

RADNI TIM:

ODGOVORNI PROJEKTANT: Selma Prutina dipl.ing.el. UNUTRAŠNJA KONTROLA: Ranko Nišandžić dipl.ing.el.

Generalni direktor:

Doc.dr Amir Fejzić














Na osnovu Pravilnika o vrsti i sadržaju projekata za građenje i rekonstrukciju javnih cesta - član 8e“, br.08-02-2-1445-8-0/10, od 13.oktobra 2010 god, odnosno S.L. FBIH, br. 69, od 25.10.2010 god., izdaje se:

RJEŠENJE

O POSTAVLJANJU PROJEKTANATA I SARADNIKA

Za izradu investiciono – tehničke dokumentacije:


PROJEKAT PROMETNO INFPRMACIONOG SISTEMAstacionaža 7+420.00 do 8+340.00

Za projektante navedene investiciono – tehničke dokumentacije određuju se:

1. Odgovorni projektant: Selma Prutina dipl.ing.el.

2. Unutrašnja tehnička kontrola: Ranko Nišandžić dipl.ing.el.

Broj ugovora: 13- 7732

Generalni direktor:

Doc.dr Amir Fejzić






POTVRDA

O IZVRŠENOJ UNUTRAŠNJOJ KONTROLI

IPSA – INSTITUT DOO SARAJEVO IZDAJE POTVRDU

Kojom se potvrđuje da je izvršena kontrola ispravnosti tehničke dokumentacije u skladu sa Pravilnikom o vrsti i sadržaju projekata za građenje i rekonstrukciju javnih cesta - član 8e“, br.08-02-2-1445-8-0/10, od 13.oktobra 2010 god, odnosno S.L. FBIH, br. 69, od 25.10.2010.



Projekat je izrađen pod brojem: 13-7732

Kontrolu tehničke dokumentacije izvršio je: Ranko Nišandžić dipl.ing.el.

Generalni direktor:

Doc.dr Amir Fejzić






Na osnovu člana 10 stav 2 Zakona o zaštiti na radu (Sl. list SRBiH 22/90, koji je preuzet kao važeći Sl. list RBiH 13/94)

IPSA - Institut DOO Sarajevo izdaje slijedeću

POTVRDU

O ZAŠTITI NA RADU

kojom se potvrđuje da je projekat:



rađen prema važećoj Tehničkoj regulativi na snazi i Zakonima objavljenim u Sl. listu RBiH 13/94.

Zakon o zaštiti na radu Sl. list SRBiH 22/90Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu (Sl. novine F BiH broj 64/09)

Prema čl. 10 stav 1 Zakona o zaštiti na radu Sl. listu RBiH 22/90, organizacija, odnosno poslodavac koji izrađuje tehničku dokumentaciju za objekte namijenjene za radne i pomoćne prostorije i organizacije koje vrše projektovanje tehničko-tehnološkog procesa obavezni su pri projektovanju primjenjivati propisane mjere zaštite na radu sa naznakom svih opasnosti i predviđenim mjerama za njihovo otklanjanje.

Prema čl. 10 stav 2 Zakona o zaštiti na radu organizacija, izdaje ISPRAVU kojom se dokazuje da je projektovanje objekta, odnosno tehničko-tehnološkog procesa izvršeno u skladu sa Zakonom i propisima.

Projekat je izrađen pod brojem: 13- 7732

Generalni direktor:

Doc.dr Amir Fejzić




PROMETNO INFORMACIONI SISTEM



1. TEHNIČKI OPIS

1.1. Uvod

Glavni projekat Sarajevske obilaznice – LOT 3A izrađen je 2008. godine i sadržavao je grupu kniga B.4. RASVJETA I INSTALACIJE sa sljedećim sadržajem:

B.4.1. Glavni projekat rasvjete trase Obilaznice Sarajevo - LOT 3AB.4.2. Glavni projekat rasvjete tunela TreševineB.4.3. Anex projektima rasvjete – fotometrijski proračuniB.4.4. Glavni projekat SN napajanja i transformatorskih stanica 10(20)/0,4kVB.4.5 Glavni projekat telekomunikacije

A. Kablovska TK kanalizacijaB. Optički kablC. Telefonsko pozivni sistem

B.4.6. Glavni projekat promjenljive prometne signalizacije i video nadzora

U skladu sa Ugovorom br 13-7732 vrše se izmjene na građevinskom dijelu projekta u smislu da se odustaje od izgradnje tunela Treševine gdje se radi duboki usjek, odustaje se od vijadukta Treševine i skraćuje se dužina vijadukta Bojnik. Ove izmjene uzrokuju promjene na projektima rasvjete i instalacija na sljedeći način:

B.4.1. Glavni projekat rasvjete trase Obilaznice Sarajevo - LOT 3A – izrađuje se novi projekatB.4.2. Glavni projekat rasvjete tunela Treševine – odustaje se od projektaB.4.3. Anex projektima rasvjete – fotometrijski proračuni – odustaje se od anexaB.4.4. Glavni projekat SN napajanja i transformatorskih stanica 10(20)/0,4kV – izrađuje se novi projekatB.4.5 Glavni projekat telekomunikacije

A. Kablovska tk kanalizacija – izrađuje se novi projekatB. Optički kabl - izrađuje se novi projekatC. Telefonsko pozivni sistem - izrađuje se novi projekat

B.4.6. Glavni projekat promjenljive prometne signalizacije i video nadzora - izrađuje se novi projekat pod nazivom Prometno informacioni sistem

Navedeni projekti u skladu sa novim Ugovorom neće imatri ranije prefikse B. Izradom ovih projekata stavljaju se van snage projekti urađeni 2008. godine.

Predmet ovog projekta su radovi na postavljanju lokalnih uređaja – cestovnih prometnih stanica i podstanica za upravljenje promjenjivom prometnom signalizacijom, na cijelom potezu OBILAZNICE SARAJEVO, LOT 3A, petlja Butila – petlja Vlakovo, od km 5+500 do km 8+600. Petlja Butila je obuhvaćena projektnom dokumentacijom LOT-a 1 Sarajevske obilaznice a petlja Vlakovo projektnom dokumentacijom dionice autoceste koridora Vc Vlakovo – Lepenica.

Obilaznica Sarajevo čini dio Koridora Vc, tako da će se sva predviđena oprema za Prometno informacioni sistem projektovati u skladu sa istim propisima, direktivama i usvojenim standardima kao na Koridoru Vc.Ovim projektom potrebno je definirati opremanje dionice Butila – Vlakovo opremom prometno informacionog sistema.



Pri izradi projekta PIS-a korišteni su sljedeći pravilnici, norme, smjernice;Europske norme:- EN 12966-1,2,3 Vertikalna prometna signalizacija - Promjenljivi prometni

znakovi, 2005.- EN 60950-1 Oprema informacijske tehnologije - Sigurnost.- EN 50293:2000 Elektromagnetska kompatibilnost - Cestovni prometni signalni

sistemi.- HD 384.4 Električne instalacije – 4. dio: Sigurnosna zaštita- EN 12899-1 Stalni okomiti cestovni prometni znakovi - 1. dio: Stalni znakovi (EN

12899-1:2001)- EN 15518 Road weather information systems - Product description and

performance (Cestovni meteorološki informacijski sistemi - Proizvodnja i karakteristike)

- EN 61326:1997 Električka mjerna oprema - Elektromagnetska kompatibilnost - EN 55024:2003 Uređaji informatičke tehnike -- Značajke otpornosti -- Granice i

metode mjerenja

Europske smjernice i direktive:- Low Voltage Directive (LVD) 2006/95/EC - Directive of Electromagnetic Compatibility (EMC) 2004/108/EC- Technische Lieferbedingungen fuer Streckenstationen (TLS) - Tehnički

uvjeti za cestovne stanice - izdanje 2002.- Direktiva 2004/54/EC Europskog parlamenta i vijeća o minimalnim uvjetima

sigurnosti za tunele u trans-europskoj cestovnoj mreži, april 2004.g- RVS 9.282 SMJERNICE ZA PROJEKTOVANJE TUNELA - Pogonske i

sigurnosne instalacije; Oprema tunela, - Savezna uprava za ceste Republike Austrije, juli 2002.

- Smjernice za projektovanje, građenje, održavanje i nadzor na putevima; FBiH, 2005.god.

Uz autoceste se postavljaju informacijsko-komunikacijski sistemi (IKS) za razmjenu informacija koje mogu biti govorne ili iz nekog drugog izvora informacija. Općenito, informacijsko-komunikacijski sistemi autoceste dijele se u dvije osnovne cjeline:

informacijski sistemi (skr. IS) autoceste i komunikacijski sistemi (skr. KS) autoceste (telefonsko-pozivni

sistem (TPS), sistem ozvučenja tunela i sistem radiodifuzije u tunelu).

Na dionici Obilaznice Sarajevo, predviđaju se sljedeći informacijski sistemi:

- prometno - informacijski sistem (skr. PIS),- sistem daljinskog vođenja (skr. SDV obuhvaćen posebnim projektom «Daljinsko vođenje tunela»)- CCTV sistem – video nadzor i sistem automatske videodetekcije.

1.2. Topologija sistema



Prema standardu TLS prometno-informacijski sistem podijeljen je na hijerarhijske nivoe:

- glavna prometna centrala (skr. GPC),- područna prometna centrala (skr. PPC),- sekcijska prometne centrala (SPC),- cestovna prometna stanica (skr. CPS),- cestovna prometna podstanica (skr. CPPS) i- krajnji uređaj (skr. KU).

Najviši nivo PIS-a predstavlja glavna prometne centrala GPC, koja će biti izgrađena u Sarajevu, u središnjoj tački cijelog PIS-a autocesta Federacije BiH. Područne prometne centrale i sekcijska prometne centrale postavljaju se u COKP (centar za održavanje i kontrolu saobraćaja).

Sve PPC-i unutar jednog PIS-a će biti vezane s GPC-om u Sarajevu. Komunikacijska mreža koja međusobno povezuje glavnu, područne i sekcijske prometne centrale naziva se temeljna komunikacijska mreža autoceste i biti će realizirana tehnologijom Ethernet preko optičkog kabla autoceste. Komunikacijska mreža koja povezuje područnu prometnu centralu sa cestovnim prometnim stanicama na trasi i u tunelima naziva se lokalna komunikacijska mreža AC-a, koja se takođe realizira tehnologijom Ethernet preko optičkog kabla autoceste. Prometni podaci na relaciji SPC-CPS se također prenose Ethernet tehnologijom preko lokalnog optičkog kabla.

U cestovnoj prometnoj stanici je ugrađen komunikacijski modul (skr. KM) koji je povezan s ulazno-izlaznim modulima (skr. I/OM) i sa cestovnim prometnim podstanicama pomoću lokalne sabirnice. Ovisno o udaljenosti između CPS i CPPS lokalnu je sabirnicu moguće fizički realizirati pomoću multi mode (MM) ili single mode (SM) optike.

CPS-ovi i CPPS-ovi se postavljaju u ormare uz autocestu.

Krajnji uređaji prometnog sistema su povezani na pripadajuću CPS ili CPPS i postavljaju se neposredno uz autocestu su sljedeći:

- svjetlosno promjenljivi prometni znakovi

Predviđeno je da se na CPS ili CPPS priključuje cca 10 do 15 krajnjih uređaja. Raspored uređaja na trasi je prikazan na situacionim nacrtima i šemama povezivanja na nacrtima u prilogu.

Na ovoj dionici Obilaznice projektirana su 4 portala sa promjenjivom prometnom signalizacijom, dva na izlazu sa petlje Butila prema Vlakovu i dva na ulazu u petlju Vlakovo. Položaj ovih portala je diktirao povezivanje lokalnih uređaja koji upravljaju istim na dvije komunikacijske mreže. Tako je CPS4 povezana na komunikacijsku mrežu LOT-a 1 Obilaznice Sarajevo, a CPPS1/1 na komunikacijsku mrežu dionice autoceste Vlakovo – Lepenica.



1.3. Opis opreme

1.3.1. Cestovne prometne stanice i podstanice

Cestovne prometne stanice (CPS) i podstanice (CPPS) su namijenjene za lokalno upravljanje promjenjivim prometnim znakovima, te prikupljanje podataka o saobraćaju i meteorološkim uvjetima na saobraćajnici.CPS se koristi kao samostalna jedinica koja upravlja prometnom signalizacijom na osnovu lokalno prikupljenih podataka ili kao dio sistema za upravljanje prometom.Obzirom da je cestovna prometna stanica uključena u sistem, sve prikupljene podatke šalje u nadređeni centar COKP Drivuša. Naredbe koje šalje nadređeni centar, cestovna prometna stanica distribuira prema izvršnim elementima.

CPS / CSPS moraju biti izvedeni u potpunosti u skladu s TLS2002 preporukama.CPS/CSPS treba omogućiti da se preko korisničkog interfejsa prikupe podaci i upravlja s izvršnim elementima i lokalno.

CPS i CSPS osim komunikacije s promjenljivom prometnom signalizacijom (FG4 prema TLS 2002) dobiva podatke i od različitih senzora:

senzori za mjerenje prometnog toka (FG1 prema TLS2002) meteorološki senzori (FG3 prema TLS2002)

CPS / CSPS mora biti izvedena u kućištu s IP 54 zaštitom i predviđena za rad na temperaturi od -20oC do +60oC.

Za zaštitu od prenapona u CPS/CSPS ugrađuju se plinski odvodnici na mrežno napajanje a komunikacijske vodove potrebno je štititi grubom (plinski odvodnici) i finom (poluvodički supresori) zaštitom.

Dijelovi cestovne prometne stanice/podstaniceKućište za vanjsku montažu – plastični orman s jednim ili dvoja vrata opremljena ručicom za otvaranje i cilindar bravom. Zaštita od atmosferskih utjecaja IP 55. Kućište za unutarnju montažu sastoji se od montažnog okvira u koji su ugrađena sve komponente CPS/CPPS. Energetski dio ormana treba biti opremljen s priključnim stezaljkama, zaštitnim uređajima (FID sklopka, automatski osigurači, prenaponska zaštita) i servisnom utičnicom.Priključna ploča s priključnim stezaljkama za prihvat signalnih vodova. Svi vodovi su zaštićeni plinskim odvodnicima prenapona, nazivnog napona 90V.19" okvir za ugradnju elektroničnih modula

Programska podrškaOsnovna programska podrška treba obuhvatiti upravljanje uređajima priključenim na CPS preko korisničkog interfejsa, te programsku podršku za sve komunikacijske protokole potrebne za komunikaciju s detektorima vozila, komunikaciju s promjenjivim znakovima i komunikaciju prema nadređenom centru.Komunikacijski protokoli prema promjenjivim znakovima i prema nadređenom centru trebaju biti izvedeni u skladu s TLS-om. Nadogradnja osnovne programske podrške izvodi se prema zahtjevima konfiguracije samog uređaja te zahtjevima konfiguracije unutar prometnog sistema.

Načini radaCPS treba raditi u tri osnovna načina rada.



Lokalni način radaUređaj treba raditi u lokalnom modu rada za potrebe servisiranja, redovnog pregleda ili održavanja. Lokalni mod rada ima najviši prioritet i nije ga moguće isključiti preko daljinskog upravljanja. Prilikom zatvaranja vrata na ormanu CPS-a, kontrolni prekidač na vratima automatski prebacuju Cestovnu prometnu stanicu u daljinski mod rada.

Daljinski način radaKada je CPS u normalnom pogonu on treba raditi u daljinskom modu rada. Taj mod rada treba omogućiti komunikaciju između COKP i CPS-a. Komunikacijski protokol između CPS i COKP treba biti ostvaren prema TLS-u.

Automatski način radaU slučaju gubitka komunikacije s nadređenom centralom, CPS mora preći u automatski mod rada. U tom modu rada CPS sam donosi odluke o načinu rada uređaja, a na temelju lokalno sakupljenih podataka. Automatski mod rada primjenjuje se samo u specifičnim situacijama u ovisnosti o projektnom rješenju iz prometnog projekta, odnosno tek kada su jasno definirani algoritmi za taj mod. Programska podrška CPS-a mora omogućiti ugradnju unaprijed definiranih stacionarnih stanja uređaja iz FG4 i FG7u odnosu na status komunikacije prema centrali i trenutno dobivene podatke. U posebnom slučaju visokog prioriteta (npr. požar u tunelu - uvjeti moraju biti jasno definirani projektom), CPS može prijeći u automatski mod bez obzira na stanje komunikacije s nadređenom centralom. U takovom slučaju ako je komunikacija s centralom aktivna, CPS će poslati podatke o promjenama prema centrali.

CPS/CPPS moraju ispunjavati slijedeće:

Električku sigurnost prema: EN 60950-1 Oprema informacijske tehnologije - Sigurnost.

Elektromagnetsku kompatibilnost prema: EN 50293:2000 Elektromagnetska kompatibilnost - Cestovni saobraćajni signalni sistemi.

U skladu sa preporukama TLS2002 - komunikacijski protokol za FG1; FG3; FG4; FG6; FG254.

1.4. Oprema prometno-informacijskog sistema u COKP

Osnovni zadatak programske i sklopovske podrške u COKP-i je da omogući operaterima jednostavno i učinkovito upravljanje prometom na dionici autoceste i u tunelima. Da bi se to ostvarilo potrebno je zadovoljiti slijedeće funkcionalne zahtjeve:

Informacija koju dobiva operater mora biti precizna, ažurna i tačna; Izvršenje komandi koje izdaje operater prema sistemu mora biti osigurano

automatskim kontrolnim mehanizmom koji će u slučaju neizvršenja naredbe upozoriti operatera zvučnim i vizuelnim alarmom;

Svi događaji detektirani u prometno informacijskom sistemu moraju biti memorirani u relacijsku bazu podataka na način koji omogućava kasniju reprodukciju događaja, analizu i statističku obradu podataka;

Svi razgovori obavljeni preko SOS pozivnog sistema moraju biti snimljeni na način da je kod preslušavanja moguće pretraživanje po vremenu i datumu;



Video zapisi sa svih CCTV kamera moraju se snimati najmanje 24 sata a svi alarmni događaji moraju biti snimljeni u najkvalitetnijem formatu uz mogućnost pohranjivanja na vanjski medij

Kompletna sklopovska podrška (računari, centralne procesorske jedinice, komunikacijska oprema) mora biti podržana rezervnim baterijskim napajanjem koje omogućava autonomnost rada sistema od trenutka nestanka napajanja minimalno 30 min.

Kompletna programska podrška mora biti izvedena tako da omogućava proširenje, i prilagodbu novim i dodatnim podsistema PIS-a

Programska podrška za pojedine sisteme mora omogućiti razmjenu podataka s centralnom programskom podrškom PIS-a

Programska i sklopovska podrška u COKP-i mora biti izvedena tako da je postupak pokretanja sistema potpuno automatiziran i ne zahtjeva nikakvu aktivnost operatera.

Rad sa sistemom i upravljanje PIS-om mora biti kontroliran kroz prijavu operatera s različitim nivoima pristupa, a kroz primjenu kriptiranih lozinki za svakog operatera posebno.

Kod pregleda istorije događaja i stanja sistema mora biti jasno određeno koji je operater bio prijavljen na sistem u vrijeme pojedinih događaja.

Automatske reakcije sistema inicirane programskom podrškom u COKP-i moraju se odvijati na temelju algoritama definisanih u centralnoj programskoj podršci (SCADA sistem PIS-a). Potrebno je osigurati da se za realizaciju automatskih algoritama mogu koristiti svi relevantni podaci o trenutnom stanju i događajima bez obzira na to koji ih je podsistem generisao.

COKP koji kontroliše i tunele mora biti dodatno opremljen programskom i sklopovskom podrškom za funkcionalnu i ergonomsku integraciju svih podsistema. Glavni funkcionalni zahtjevi za taj sistem su:

Relevantni podaci iz svih podsistema moraju biti prihvaćeni, obrađeni i memorisani u okviru programske podrške za funkcionalnu i ergonomsku integraciju

Prikaz stanja i upravljanje radom svih podsistema mora biti omogućeno kroz integracijski sistem

Na temelju ulaznih podataka i ugrađenih automatskih algoritama rada integracijski sistem mora omogućiti interakciju operatera, kroz grafički korisnički interfejs, na tok izvođenja automatske procedure kada je to projektom predviđeno

Integracijski sistem mora na grafičkom korisničkom interfejsu omogućiti prikazivanje interaktivnog uputstva za krizne situacije.

Konfiguracija sistemaPrometno informacijski sistem instaliran u COKP treba da bude sastavljen iz slijedećih komponenti:

SCADA sistem prometno informacijskog sistema – objedinjuje rad svih ostalih podsistema

Sistem promjenljive prometne signalizacije Sistem video nadzora Sistem automatske video detekcije SOS pozivni sistem Sistem kratkoročne vremenske prognoze Vatrodojavni sistem u tunelu Sistem daljinskog vođenja tunela



1.4.1. Nadogradnja sistema promjenljive prometne signalizacije

Prometna centralaOsnovna funkcionalnost:Glavni zadatak prometne centrale je razmjena podataka s Cestovnim Prometnim Stanicama (CPS). Komunikacija sa CPS mora biti realizirana prema TCP/IP protokolu.

Operativni sistem prometne centrale mora omogućiti pouzdan rad i realizaciju komunikacije između CPS i PIS u realnom vremenu.

Sklopovske komponente:U svojoj osnovi prometna centrala je standardan računar dovoljnih performansi da u realnom vremenu realizira komunikaciju s CPS, lokalno pamti razmijenjene telegrame te komunicira s jezgrom ili komunikacijskim interfejsom prometno informacijskog sistema. SCADA sistem za upravljanje PIS-omUpravljanje prometno informacijskim sistemom realizira se pomoću specijaliziranog SCADA programskog sistema. Njegova osnovna zadaća je:

prikupljanje svih relevantnih podataka o: trenutnom stanju svih pod sistema, trenutnom stanju gustoće i toka prometa, trenutnim meteorološkim uvjetima na prometnici alarmnim događajima

prikaz trenutnog stanja na grafičkom korisničkom interfejsu omogućiti ručno i automatsko upravljanje izvršnim elementima svih

podsistema omogućiti interakciju između PIS-a i operatera prilikom donošenja odluka o

daljnjem izvođenju automatskog programa omogućiti prikaz uputstava za rješavanje kriznih situacija osigurati dvosmjerni protok svih relevantnih podataka prema podsistemima i

bazi podataka

SCADA programski sistem mora biti modularno koncipiran, čime se postiže funkcionalna razdvojenost i zamjenjivost komponenti. Interna komunikacija između modula mora biti zasnovana na standardnom TCP/IP protokolu kako bi se komponente sistema mogle nalaziti na fizički odijeljenim lokacijama, u lokalnoj mreži ili WAN-u.

Osnovne komponente sistema su podijeljene u tri skupine: jezgra sistema – upravlja tokom informacija između različitih komponenti.

Sve ostale komponente se spajaju na jezgru; "driveri" – apstrahiraju komunikaciju prema vanjskim sistemima, kao što su

baze podataka, PLC sistemi i prometni sistem. Njihova glavna zadaća je konverzija u neki drugi protokol.

korisničke komponente ("klijenti") – npr. grafičko interfejs, generatori izvještaja, grafova i sl.

Ova koncepcija omogućava spajanje više istovrsnih "klijenata", npr. grafičkih prikaza na istu jezgru. Prema tome, moguć je udaljeni nadzor i upravljanje sistemom.



Komunikacijska jezgraGlavnina toka informacija je zasnovana na tri vida prijenosa:

prijenos trenutnog stanja; prijenos svih promjena; naredbe i zahtjevi.

Osnovni funkcionalni zahtjevi: Komunikacijska jezgra mora osigurati siguran protok informacija među

kontrolno upravljačkim dijelovima PIS-a i njegovih podsistema; Komunikacijski kapacitet jezgre mora biti dovoljan za nesmetani protok

informacija i u najnepovoljnijem slučaju (podizanje sistema, prijava klijenata, slanje grupnih naredbi i sl.).;

Komunikacijska jezgra mora osigurati kontrolu ispravnosti formata podataka; Komunikacijska jezgra mora omogućiti da se kod prijave novog klijenta

trenutna stanja svih pretplaćenih objekata dobiju bez povećanja komunikacijskog prometa između jezgre i „driver“-a podsistema;

Grafički korisnički interfejsSam grafički prikaz mora se sastojati od jednog ili više slojeva, koji predstavljaju različite pod-sisteme. U jednom trenutku je vidljiv samo jedan sloj. Na taj način se izbjegava "natrpanost" ekrana različitim objektima. S lijeve strane grafičkog prikaza mora se nalaziti "traka" na kojoj su prikazani različiti slojevi. Klikom miša, tipkama na tastaturi i sl. prikaz se prebacuje sa sistema na sistem.

Iz grafičkog prikaza se pokreću ostale aplikacije, kao što su generatori različitih izvještaja, grafikona, programi za administraciju i sl. Takve aplikacije se moraju moći po potrebama korisnika (npr. neki specifični izvještaji) dodati i naknadno.

Interakcija korisnika s objektima se vrši preko miša: klik desnom tipkom daje "menu objekta".

Osnovni funkcionalni zahtjevi za grafički korisnički interfejs su: U određenim situacijama se signaliziraju alarmi. To su npr. kritične

vrijednosti na senzorima, dojave vatre, kvarovi na opremi, gubitak komunikacije s dijelovima sistema i sl.

Grafički korisnički interfejs signalizira alarm operateru zvučno i vizualno. Operater mora alarm "poništiti" da bi ga deaktivirao. Osim obavještavanja operatera o alarmu, sistem može automatski poduzeti i sljedeće korake:

pokrenuti interaktivni dijalog s operaterom koji daje mogućnost operateru da utiče na dalji tok odvijanja automatskog programa

pokrenuti slanje niza automatskih grupnih naredbi bilo kojem podsistemu

pokrenuti ispis interaktivnog uputstva Grafički korisnički interfejs mora omogućiti izdavanje, kreiranje i

podešavanje grupnih naredbi.

Baza podataka PIS-a Svi podaci koji prolaze kroz sistem (prometni podaci, meteorološki podaci , alarmi itd.) spremaju se u bazu podataka. Minimalni zahtjevi koje baza podataka i hardver na kojoj ona radi trebaju udovoljiti su:

Baza podataka mora biti relacijska.



Mora biti podržana troslojna (Internet) arhitektura i višekorisnički rad. Baza podataka mora imati mogućnost preslikavanja dijela podataka u neku

drugu bazu (na drugoj lokaciji) u svrhu pružanja uvida dijela informacija koje su drugima potrebne.

Svi podaci moraju biti na raspolaganju minimalno 1. godinu „online“ ili unedogled preko vanjskih medija pohrane.

Relacijska struktura baze podataka treba biti takva da omogućuje brzo dodavanje novih elemenata u sistem (znači modularna), a dodavanje elemenata ne smije utjecati na postojeće elemente

Proces arhiviranja (spremanja dijela starih podatka) mora biti u mogućnosti vratiti podatke i nakon promjene strukture baze podataka

Baza mora omogućiti stvaranje pomoćnih sintetičkih i analitičkih podataka na osnovu kojih je moguće dobiti razne tablične i grafičke prikaze.

Baza mora biti u mogućnosti da na poseban način označi nelogične i neispravne podatke koji se spremaju. Mora postojati mogućnost da se utvrdi da podaci nedostaju (izbrisani su)

Podaci moraju biti spremljeni na polja diskova (minimalno RAID 1) Diskovni prostor mora omogućiti sadržavanje podataka minimalno 2.godine

uz jedan kompletni backup (ovisno o broju elemenata na trasi oko 100GB) Mora postojati tračni uređaj za pohranu podataka na duži rok.

1.4.2. Automatski rad iz COKP

Sistem automatskog djelovanja u sistemu upravljanja prometom treba obezbijediti slijedeće:

Automatsko upravljanje ovisno o meteorološki uslovima Automatsko upravljanje ovisno u gustoći saobraćaja Automatsko upravljanje ovisno o intenzitetu svijetla Scenariji

S korisničke strane gledišta razlika između prve tri klase automatike i scenarija je u interakciji operatera i sistema. Prve tri klase automatike ne zahtijevaju interakciju sistem – operater dok scenariji to zahtijevaju.

- Automatsko upravljanje u ovisnosti o meteorološkim uslovima i gustoći -saobraćaja

Automatsko upravljanje u ovisnosti o meteorološkim uslovima dio je prometno informacionog sistema zadužena za upravljanje prometnim djelom sistema ovisno o vremenskim uslovima očitanima na meteorološkim stanicama uz autocestu.

Kada trenutni meteorološki uslovi zadovoljavaju kriterije situacije za reakciju sistema sistem će odrediti klasu situacije i postaviti predefinirani prometni program na komponente prometnog sistema, tj. mijenjat će slike na znakovima upozoravajući sudionike saobraćaja na prilagođavanje brzine vremenskim uslovima.

Prema kriterijima ograničenja brzine tipove stanja možemo podijeliti u četiri stepena težine koji su dani u tablici.

Meteorološko stanje

Nazivstepena

Kriterij uključivanja

Kriterij isključivanja

Ograničenje brzine [km/h]



POLEDICA POLEDICAVodeni sloj >

0,1mm i °C kolnika <= °C ledišta

Nema oborina i °C kolnika > °C

ledišta40

MAGLA

MAGLA 1 Vidljivost 190 – 250 m

Vidljivost ≥ 290 m 100

MAGLA 2 Vidljivost 120 – 190 m


MAGLA 3 Vidljivost 70 –120 m


MAGLA 4 Vidljivost < 70 m Vidljivost ≥ 70 m 40

SKLIZAK KOLOVOZ

MAKRO 1 Debljina vodenog sloja 0,2 – 0,5 mm

Debljina vodenog sloja ≤ 0,2 mm 100

MOKRO 2 Debljina vodenog sloja 0,5 – 1,5 mm


MOKRO 3 Debljina vodenog sloja 1,5 – 3,0 mm


MOKRO 4 Debljina vodenog sloja ≥ 3,0


VJETAR

VJETAR 1 Brzina vjetra 12 – 14 m/s

Brzina vjetra ≤ 12 m/s 100





VJETAR 4 Brzina vjetra ≥ 22 m/s


Slično automatskom upravljanju u ovisnosti o meteorološkim uslovima biti će izvedeno i automatsko upravljanje sistemom u ovisnosti o gustoći saobraćaja. Sistem će prikupljati kratkoročne podatke o gustoći saobraćaja sa brojača saobraćaja te nakon obrade podataka postavljati jednu od četiri klase gustoće saobraćaja dane u tablici. U ovisnosti o određenoj klasi na prometni dio prometno informacionog sistema postavljat će se predefinirane slike obavještavajuću sudionike u prometu na prilagođavanje brzine.

Meteorološko stanje

Nazivstupanja

Kriterij uključivanja

Kriterij isključivanja

Ograničenje brzine [km/h]

ZASTOJ ZASTOJ 1

Gustoća prometnog toka 19 – 23 vozila / km. / prometnom traku i brzina toka 80 –

100 km/hnakon tri

uzastopna

Gustoća prometnog toka

< 19 vozila / km. / prometnom traku

nakon tri uzastopna

intervala od 1 min.

100



intervala od 1 min.

ZASTOJ 2

Gustoća prometnog toka 23 – 29 vozila / km. / prometnom traku i brzina toka 60 - 80

km/hnakon tri

uzastopna intervala od 1 min.



nakon tri uzastopna

intervala od 1 min.

80

ZASTOJ 3

Gustoća prometnog toka 29 – 43 vozila / km. / prometnom traku i brzina toka 40 – 60

km/hnakon tri




nakon tri uzastopna

intervala od 1 min.

60

ZASTOJ 4

Gustoća prometnog toka ≥ 43 vozila / km. /

prometnom traku i brzina toka ≤ 40

km/hnakon tri



< 43 vozila / km. / prometnom traku,

nakon tri uzastopna

intervala od 1 min.

40

Za sve uslove automatskog djelovanja u ovisnosti o meteorološkim uslovima i gustoći saobraćaja određivat će se histereza, tj. različiti ulazni i izlazni uslovi u ovisnosti o prošloj situacija u zoni djelovanja. Histereza se uvodi da u slučaju malih oscilacija oko područja uslova (granice sigurnosti) ne dolazi do stalnog prebacivanja znakova iz jedne slike u drugu.

Algoritam određivanja stepena tj. stanja meteorološke situacije ili zastoja dat je blok dijagramom:



Nakon određenih stepeni za sva stanja (zastoj, magla, vjetar, mokro) određuje se izlazno stanje najvećeg stepena. Ukoliko dva ili više stanja imaju isti stepen izlazno stanje određuje se prioritetom koji je slijedeći:

1. Poledica2. Magla3. Mokro4. Vjetar5. Zastoj

gdje najveći prioritet ima stanje poledica a najmanji stanje zastoj. Ovisno o određenom izlaznom stanju automatski će se postavljati predefinirani prometni program na prometni dio prometno informacionog sistema.Automatsko upravljanje u ovisnosti o meteorološkim uslovima i gustoći saobraćaja ne zahtjeva stalnu interakciju s operaterima te je aktivna samo ukoliko su cestovne prometne stanice u automatskom načinu postavljanja slika na znakovima.



- Automatsko upravljanje u ovisnosti o intenzitetu svijetla

Automatsko upravljanje u ovisnosti o intenzitetu svjetla dio je sistema koji će biti zadužen za mijenjanje intenziteta prometnih znakova prema količini svijetla mjerenog na znakovima. Svaki znak treba da ima ugrađen mjerač svjetlosti koji šalje podatak o količini svjetla u prometno informacioni sistem. Sve vrijednosti količine svjetlosti na znakovima na jednom portalu se usrednjuju te se proračunata informacija o intenzitetu šalje natrag na znakove tako da su slike prikazane optimalnim intenzitetom.Automatsko upravljanje intenzitetom biti će aktivno samo ukoliko su cestovne prometne stanice u automatskom načinu postavljanja intenziteta.

- Scenariji

Scenariji predstavljaju tip automatike u prometno informacionom sistemu koji zahtijevaju interakciju sistema sa operaterom kroz grafički korisnički interfejs. Operater će odlučivati o krajnjem ishodu inicirane naredbe poslane prema prometnom sistemu. Informacije iz drugih sistema (sistem video detekcije incidenata, TPS sistem,…) prosljeđivat će se se glavnom sistemu upravljanja alarmirajući operatera, ukazujući mu na detektiranu incidentnu situaciju te navodeći ga kroz propisanu proceduru omogućavaju mu i brzo i ispravno donošenje odluka i utjecanja na svjetlosnu signalizaciju prometno informacionog sistema.

Glavni korisnički interfejs za rad sa scenarijima biti će videozid na kojem će se u grafičkom korisničkom interfejsu nalaziti integrirani svi sistemi upravljanja autocestom (sistem videonadzorana, prometno informacioni sistem, itd.). Panel za upravljanje scenarijima sadržat će kontrole za prikaz informacija o statusu obrade alarma te izbornike za unos parametara i navigaciju kroz algoritme.

Scenariji možemo podijeliti po prioritetima ovisno o tipovima incidenata tj. događaja koji ih pokreću. Događaje možemo podijeliti u dvije vrste:

događaji u kojima odgovarajuća vrijednost nekog signala u sistemu potiče reakciju definiranu algoritmima

događaji u kojima je scenarij iniciran od strane operatera odnosno ručno pokrenut iz izbornika sistema prometno informacionog sistema

Za neke scenarije postojat će skup dodatnih radnji koje operater mora izvršiti u sklopu obrade alarma. Izvršavanje tih radnji potvrđivat će se kroz panel za proceduru na grafičkom korisničkom interfesju u kojem će se operatera navoditi kroz propisane procedure koje mora napraviti bilježeći njegove reakcije.

Izvođenje jednog scenarija tipično počinje iniciranjem alarma će uključivati sljedeće radnje:

iniciranje zvučnog alarma privlačeći pažnju operatera prebacivanje prikaza na grafičkom interfejsu na onaj dio prikaza na

kojem se nalazi inicirani alarmni događaj automatsko postavljanje slika s kamera na kojima je incident uočen ili

koje se nalaze u okolini incidenta na predefinirane monitore za alarmnu situaciju na videozidu

interakcija s operaterom (prikaz informacije o događaju, opcije za potvrdu ili odbacivanje alarma, navođenje kroz opcije algoritama..)

interakcija s ostalim podsistemima



postavljanje odgovarajuće prometne signalizacije s obzirom na događaj i pokretanje akcije od strane ostalih podsistema

popunjavanje odgovarajućeg postupnika upis svih relevantnih podataka o događaju i postupku obrade događaja

u bazu podataka

Gdje bude potrebno implementacija scenarija treba omogućiti postupke odbacivanje alarma, povratka koraka unazad u obradi alarma ili reset alarma.

Scenariji koji će postojati u sistemu su: detekcija zaustavljenog vozila pomoću video sistema detekcije

incidenata detekcija kolone/ zastoja vozila pomoću video sistema detekcije

incidenata detekcija vozila u krivom smjeru pomoću video sistema detekcije

incidenata dolazni poziv s TPS-a scenariji održavanja (radovi na cesti, opremi prometno informacionog

sistema)

1.5.Komunikacijski kablovi i kablovska kanalizacija

Za funkcionalno povezivanje i prenos podataka između CPS, CPPS i komunikacionih ormarića koriste se monomodni i multi modni optički kablovi. Kablovi se uvlače u PEHD cijevi (min 6 bara), koje su položene u zajednički rov sa energetskim kablovima. Na mjestima montaže prometnih stanica i komunikacijskih ormarića predviđena je ugradnja kablovskih okana.

CPS i CPPS se povezuju monomodnim optičkim kablom u redundantnu prstenastu konfiguraciju kako je prikazano na situaciji i na šemama.

Sve optičke kablove potrebno je završiti u optičkim kasetama koje se nalaze u ormarima svakog uređaja, na čije niti se vare pigtajlovi. Optičke kasete služe za smještaj spojeva i njihovu mehaničku zaštitu.

Za komunikaciju između CPS/CPPS/KS i promjenjivih znakova koriste se FTP CAT6 kablovi. Na drugu stranu autoceste kablovi za portal na suprotnoj strani, multimodni optički kabl se provlači kroz konstrukciju portala i razdjelni pojas do komunikacijskog ormarića preko kojeg se uvezuju promjenjivi prometni znakovi sa druge strane autoceste.

Na šemama u grafičkim prilozima date su vrste i kapaciteti svih komunikacijskih kablova. Na situacijama su prikazane trase kablova kao i načini polaganja kablova preko objekata.



1.6.ELEKTRONAPAJANJE PROMETNE SIGNALIZACIJE I OPREME

1.6.1. Uvod

Predmet ovog dijela projekta je elektronapajanje prometne signalizacije i opreme, a kao podloge za projektovanje korišteni su:

Situacija tretiranog obuhvata Podaci dobiveni od projektanta PIS-a Postojeće stanje elektroinstalacija Važeći propisi i preporuke za ovakvu vrstu instalacija

Elektronapajanjem je obuhvaćen prometni informacioni sistem na dionici Obilaznice Sarajevo LOT 3A.

Elektronapajanje uređaja na pomenutim lokacijama vršiće se sa postojeće infrastrukture i u obuhvatu autoceste, tako da za izvođenje radova nije potrebno tražiti saglasnost nadležne elektrodistribucije. U instalacije napajanja spadaju razvodni ormari napajanja rasvjete sa pripadajućom opremom i kablovi koji povezuju pomenute ormare sa napojnim tačkama sa jedne strane i uređajima prometne signalizacije i opreme sa druge strane.

1.6.2. Bilans snage

Instalisana snaga pojedinih uređaja promjenljivog informacionog sistema (PIS) je:

Vrsta uređaja Instalisana snaga

Cestovna prometna stanica sa meteo stanicom

300W

Promjenljivi znakovi na portalu 700W

Prema dispoziciji uređaja na pojedinim lokacijama dobivenoj od projektanta saobraćajne signalizacije, ukupna instalisana snaga po lokacijama će biti:

Lokacija Instalisana snaga

Petlja Vlakovo - ulaz 1900WPetlja Butila 1900WSveukupno 3800W

1.6.3. Tehničko rješenje napajanja

Napojne tačke po pojedinim lokacijama su sljedeće:

Lokacija Napojna tačkaPetlja Vlakovo - ulaz

Razvodni ormar napajanja rasvjete ROR5

Petlja Butila Razvodni ormar napajanja rasvjete ROR4



Napojni i instalacioni kablovi za pojedine potrošače se polažu zajedno sa optičkim kablovima ili u zajedničkom raovu sa napojnim kablovima rasvjete, najvećim dijelom direktno u kablovskom kanalu, dimenzija 0,4mx0,8m, čija je trasa prikazana na priloženoj situaciji. Na mostovima se kablovi polažu u PEHD cijevima Ø50mm, koje su obujmicama pričvršćene na konstrukciju mosta. Za prelazak kablova ispod saobraćajnice koristiće se pneumoprobojnici.

Po iskopu rova dimenzija prema priloženim nacrtima, potrebno je obezbijediti pijesak i štit za mehaničku zaštitu kabla. Po završetku iskopa i ostalih pripremnih radova pristupa se polaganju kabla. Polaganju kabla treba prići sa naročitom pažnjom vodeći računa o osjetljivosti kabla, jer svako oštećenje, prije ili kasnije, dovodi do proboja izolacije. Prema dužini kabla potrebno je obezbijediti toliko radnika, da na svaka tri metra kabla dođe po jedan radnik. Pri razvlačenju kabla radnici moraju da nose kabl opuštenim rukama, a ne na ramenima, čime se izbjegava njegovo opasno ugibanje. Savijanje kabla u krivinama dozvoljeno je sa radijusom krivine koji je jednak 15-ostrukom promjeru kabla (15D). Pri provlačenju kabla kroz cijevi treba obratiti pažnju da se ošrim ivicama cijevi ne ošteti izolacija. U slučaju da je kabl potrebno polagati pri temparaturi nižoj od +50C, tada se polaganje ne smije vršiti bez prethodnog zagrijavanja, jer pri niskim temperaturama izolacija žila postaje tvrda i kod malog savijanja biva oštećena. Zagrijavanje kabla se može vršiti na taj način da se bubanj sa kablom drži najmanje 24 sata u dobro zagrijanoj prostoriji ili grijanje kabla ostvariti sa dvije korpe gorućeg koksa smještenih na udaljenosti 1 m sa jedne i druge strane bubnja pri čemu bubanj treba lagano i ravnomjerno okretati. Dužine kabla, određene prema dužini trase, treba povećati za 3% radi vijugavog polaganja i to je već uračunato u ovom elaboratu. Nakon polaganja kabla u kanal na podlogu od 10 cm pijeska, na njega se pospe još jedan sloj od 10 cm pijeska i štit za mehaničku zaštitu kabla. Po završetku polaganja kabla i pri zatrpavanju kablovskog kanala izvrši se nabijanje zemlje u slojevima po 25 cm kako bi se spriječilo naknadno slijeganje. Naročito treba solidno izvršiti nabijanje zemlje na mjestima križanja kabla sa cestama kako bi se izbjeglo nepotebno stvaranje prepreka na cesti.

Kod paralelnog vođenja kabla sa vodovodnim instacijama, horizontalne udaljenosti jedne trase od druge treba da iznosi 0,5 m. Naročito treba izbjegavati približavanje vodovodnim ventilima, jer je iskustvo pokazalo, da česti radovi usljed kvarova kod ventila dovode do oštećenja ili proboja izolacije kabla. Kod križanja kabla sa vodovodnim instalacijama, nastojati da kabl prolazi ispod ovih, ukoliko se ne nalaze na velikoj dubini, uz vertikalno odstojanje najmanje 0,3 m.

Za ispitivanje kabla poslije polaganja postojeći važeći standardi ništa ne određuju. Iz tog razloga se za ispitivanje kabla poslije polaganja, primjenjuje propis VDE 0271/63.U fabrici kabla svaka proizvedena duljina podvrgava se ispitivanju sa monofaznim izmjeničnim naponom vrijednosti 2,5Uo + 15 (kV), odnosno sa trostrukim naponom jednosmjerne struje (Uo = nazivni napon između provodnika i zemlje). Da bi se provjerilo da li su kablovi oštećeni prilikom transporta i polaganja, potrebno je ponoviti ispitivanja i to na bubnju prije polaganja, nakon polaganja u kablovski kanal i poslije završetka montažnih radova. Ispitivanje kabla na bubnju vrši se sa visokim naponom jednosmjerne struje. Napon koji se tom prilikom upotrijebi, ne treba da bude manji od 70 % i veći od 100 % od onog napona jednosmjerne struje sa kojom je kabl ispitan u fabrici. (Ovaj napon ne smije da prekorači 90 % amplitude izmjeničnog napona kablovskih glava). Prilikom ispitivanja izmjenično se uzemljuje jedna žila kabla, dok se ostale dvije (tri) podvrgavaju naponu u trajanju od 15 min. Na taj način



se praktički svaka žila podvrgava ispitivanju od 30 min.

Ispitivanje nakon polaganja u kablovski kanal svodi se samo na uzimanje oscilografskog snimka i ispitivanje izolacije sa induktorom. Po završetku montažnih radova ponovo treba izvršiti sva ispitivanja kao i kada je kabl na bubnju. Potrebno je takođe izvršiti mjerenje omskog otpora žila i kapaciteta kabla, kao i kontrolirati da li je izvršeno usklađivanje redosljeda veza položenog kabla.

1.6.4. Zaštita

Priključivanje svih uređaja i znakova na električnu mrežu mora biti izvedeno pomoću vijaka na regleti. Regleta se mora nalaziti unutar kućišta znaka odnosno uređaja. Svi metalni dijelovi uređaja koji nisu pod naponom, moraju biti uzemljeni. Vodiči za uzemljenje moraju imati oznake i bojom biti različiti od faznih vodiča. Svi uređaji prometne signalizacije koji se napajaju iz razdjelnika cestovne rasvjete trebaju se povezati na zajednički uzemljivač.Otpor izolacije između električnog vodiča, kao i između električnog vodiča spojenih zajedno i spoja za uzemljenje, ne smije biti manji od:

20MΩ u hladnom (isključenom) stanju kod normalne relativne vlažnosti, 2MΩ poslije provedena 72 sata u uvjetima s relativnom vlažnosti zraka od

95%, pri temperaturi od 313K (40°C).

Izolacija električnih vodiča, kao i između električnih vodiča spojenih zajedno i spoja za uzemljenje, mora izdržati u toku 1 minute bez probijanja ili prekoračenja ispitni napon od 1500V, frekvencije 50Hz. Krajeve kablova koji ostaju u rovu, obavezno zatvoriti vodonepropusnim kapama.

Na građevini je predviđena zaštita TN sisitemom. U cestovnoj prometnoj stanici i komunikacijskim ormarićima interno se razdvajaju nul-vod i zaštitni vod zbog zaštite na dijelu „CPS – znak“. Primjenjuje se sistem združenog uzemljenja gdje se sva uzemljenja vodljivo spajaju. Gdje je to moguće, obavezno se sistem uzemljenja spaja s uzemljivačima cestovne rasvjete.Zaštitu od atmosferskih pražnjenja treba izvesti uzemljivačkom FeZn trakom 30x4mm, koja se polaže u zajedničkom rovu iznad kablova, tako da se naprave dva kraka, dužine po 25m, kod svakog portala sa promjenljivom signalizacijom, kod KS-ova. Sa tako izvedenog uzemljivača, prave se izvodi na koji se spajaju dijelovi opreme koje treba uzemljiti.

Konstrukcija znakova mora biti takva da prilikom upotrebe znaka ne može doći do slučajnog dodira s djelovima pod naponom. Svi metalni dijelovi znaka, konzolni stup i stubovi portala koji se ne upotrebljavaju kao vodiči, moraju biti uzemljeni (spojeni sa željeznom pocinčanom trakom). Vodiči za uzemljenje moraju imati oznake i bojom biti različiti od faznih vodiča.

1.6.5. Proračuni

Vrste proračuna i ulazni parametriProračuni provedeni u ovom poglavlju odnose se na najkritičnije strujne krugove, prema dužini napojnih kablova i snazi potrošača.



Provjera vodiča na pad napona Provjera vodiča na pad napona se računa po slijedećim obrascima:

(%) , za monofazno opterećenje

, za trofazno opterećenje, ggje je:

u - pad napona (%) l - dužina voda (m) - vodljivost (za Cu 58,8 Sm/mm2 za Al 37 Sm/mm2) S - presjek vodiča (mm2) P - snaga opterećenja (W) U - nazivni napon (V)

Podaci proračuna pada napona za najkritičnije (najduže) strujne krugove dati su u priloženoj tabeli posebno za svaku petlju:

1.6.6. Izbor presjeka kablova na trajno dopuštene struje sa provjerom zaštite od preopterećenja

Izbor napojnih kablova za razvodne ormare, kao i sve strujne krugove vršen je na osnovu maksimalnog opterećenja koje se može pojaviti na pomenutom kablu, kao i maksimalnog dozvoljenog pada napona. Prilikom odabira presjeka kablova i nominalne struje osigurača, u obzir su uzeti korekcioni faktor temperature okoline kθ = 1 i korekcioni faktor paralelnog polaganja više vodiča kn = 0,75. Tip razvoda C. Korišten je prospektni materijal proizvođača kablova “ELKA” Zagreb.

1.7. PRIKAZ PRIMJENJENIH TEHNIČKIH RJEŠENJA I MJERA ZAŠTITE



1.7.1. PRIKAZ MJERA ZAŠTITE NA RADU

Općenito

Zakon o zaštiti na radu, određuje da se u posebnom dijelu glavnog projekta prikaže skup svih tehničkih rješenja za primjenu pravila zaštite na radu prilikom:

- izgradnje objekata,- eksploatacije objekata.

Prvenstveno se primjenjuju osnovna pravila zaštite, a u slučaju potrebe i posebna pravila.

U osnovna pravila zaštite na radu spada:

- opskrbljenost sredstava rada zaštitnim napravama (pod sredstvima rada smatraju se objekti namijenjeni za rad ili kretanje osoba na radu i pomoćne prostorije s pripadajućom instalacijom),

- osiguranje od udara električne energije,- osiguranje potrebnih puteva za prolaz, transport i evakuaciju radnika,- osiguranje čistoće, potrebne temperature i vlažnosti zraka,- osiguranje potrebnog osvjetljenja radne okoline,- ograničenje buke i vibracija u radnoj okolini,- osiguranje od nastanka požara i eksplozije,- osiguranje od štetnih atmosferskih i klimatskih uticaja,- osigranje od djelovanja opasnih tvari i zračenja,- osiguranje prostorija i uređaja za osobnu higijenu,- ograničenje brzine kretanja zraka.

U posebna pravila zaštite na radu spada:

- određivanje uvjeta u pogledu stručne osposobljenosti, zdravstvenog, tjelesnog i psihičkog stanja, psihofizičkih sposobnosti i spola radnika,

- određivanje načina na koji se moraju izvoditi određeni poslovi i radne operacije,

- određivanje trajanja posla, korištenje osobnih zaštitnih sredstava, zaštitnih naprava i napitaka pri obavljanju određenih poslova,

- obavezno postavljanje znakova upozorenja od određenih opasnosti.

Posebna pravila zaštite sadrže i postupak s povrijeđenim ili oboljelim osobama na radu do njihove predaje na liječenje organizaciji zdravstva.Dok se ne donesu propisi o pravilima zaštite na radu primjenjuju se priznata pravila zaštite na radu u skladu s odredbama predmetnog Zakona.

Upotreba sredstava za rad i osobnih zaštitnih sredstava

Sredstva za rad i osobna zaštitna sredstva moraju biti u potpunosti ispravna i izrađena u skladu s pravilima zaštite na radu da bi bila dozvoljena njihova upotreba.



a) Posebno je važno da se provjeri ispravnost rada sredstava za rad s povećanim opasnostima, kao što su: oruđa koja pokreće elektromotor, motor s unutrašnjim sagorjevanjem ili neka druga energija, te oruđa s posudom pod tlakom, koja prema pravilima zaštite na radu moraju imati ventil sigurnosti, te oruđa čijim korištenjem nastaju opasne tvari.Provjera ispravnosti se mora izvršiti: prije njihovog stavljanja u upotrebu, najmanje jedanput svake dvije godine, poslije rekonstrukcije a prije ponovnog početka korištenja, ako posebnim propisima nisu određeni drugi rokovi ispitivanja.

b) Kao osobna zaštitna sredstva koriste se: rukavice od izolacijskog materijala, alati s izoliranim drškama, kacige od izolacijskog materijala, obuće od izolacijskog materijala, odijela od izolacijskog materijala, pribor za uzemljenje i spajanje, indikatori napona, izolacijske podloge i dr.

Osiguranje od udara električne energije

Zbog induktivnog utjecaja elektroenergetskih postrojenja ili zbog atmosferskog pražnjenja na podzemnim kablovima može se pojaviti opasni povišeni potencijal.

Za vrijeme rada izolirati cijelo tijelo prema zemlji ili barem na opasnim dijelovima pri čemu treba paziti na slijedeće:

- stajati na neprovodljivim materijalima,- upotreba izolacijskih rukavica i izolacijskog alata,- pri radu u zdencu ili kanalu, vlažne zidove prekriti neprovodljivim

materijalom,- držati radno odijelo suho,- kod rada na kablovima, uzemljiti vodiče na obje strane na mjestu gdje

su vodiči prekinuti

Osiguranje potrebne radne površine i radnog prostora

Tipske konstrukcije kablskih zdenaca prilagođene su potrebama radnog prostora. Otvor zdenda je potrebno ograditi zaštitnom tipskom ogradom, a alat držati udaljen najmanje 20 cm od ruba otvora.

Osiguranje potrebnih puteva za transport i evakuaciju radnika

Za radove za uvlačenje kablova osigurati odgovarajući pristup ljudstva, prikolici za polaganje odnosno struju za uvlačenje kablova.

Osiguranje čistoće, temperature i vlažnosti zraka

Šahtove za izradu nastavaka treba prije početka rada očistiti od vode, uz pomoć priručnih sredstava ili pumpi.

Polaganje kablova i radova na kablu trebaju se obavljati u određenim temperaturnim uvjetima, a u slučaju potrebe koristiti prikladnu zaštitu nepromočivu odjeću i tipske šatore.

Osiguranje osvjetljenja



Rad na kablovima odvija se većinom danju, no u slučaju potrebe rada noću neophodno je osigurati električnu rasvjetu iz priručnog prenosnog agregata.

Na prometnim mjestima postaviti noćnu rasvjetu na otvorenim šahtovima.

Sprečavanje buke i vibracije

Buka i vibracija javlja se kod kopanja rovova radi upotrebe pneumatskih čekića i agregata.Prevelika buka može se smanjiti upotrebom zvučnoprigušnih kompresora.

Primjena posebnih pravila zaštite na radu

Izvođenje pojedinih radnih operacija treba biti u skladu s važečim uputstvima i preporukama proizvođača opreme ili posebnih uputstava.

Materijal, uređaji i oprema trebaju biti prije ugradnje pravilno uskladišteni i zaštićeni.

Izgrađeni kablski objekti ne predstavljaju opasnost po osoblje i ostale objekte.Po njihovoj eksploataciji također ne postoji opasnost od njih samih.

Kod rada sa optičkim kablovima potrebno je izbjegavati usmjeravanje niti prema očima, budući da se radi o koncentriranim izvorima svjetlosti velike snage koje mogu oštetiti oko.

1.7.2. PRIKAZ MJERA ZAŠTITE OD POŽARA

Prema Zakonu o zaštiti od požara potrebno je u projektu predvidjeti mjere zaštite od požara, koje će se primjeniti prilikom izvođenja radova.

Zaštitu od požara čini skup svih mjera i radnji normativne, upravne, organizacijske, tehničke, obrazovne i propagandne naravi.

Budući da izgrađena kablska mreža nije potencijalni izvor požara, to se na njoj ni ne projektiraju posebne mjere zaštite, već se one predviđaju samo u fazi izgradnje iste.

Mogućnost požara javlja se pri transportu, uskladištenju i manipulaciji sa zapaljivim materijalom koji se koristi kod izrade nastavka i kod još nekih kabl-monterskih radova (benzin ili plin), te stoga te faze rada trebaju biti organizirane po posebnim pravilima.

Da ne bi došlo do požara u toku rada, benzinske lampe ne smiju biti napunjene preko ¾ njihova volumena, a ostatak benzina mora se uskladištiti na propisanoj udaljenosti od mogućih mjesta iskrenja ili vatre i to u propisanoj posudi koja je dobro zatvorena.

Posebnu pažnju treba posvetiti radovima u kablskoj kanalizaciji radi mogućnosti prisustva plina u kablskim zdencima. Zbog toga poklopac treba podizati s odgovarajućim alatom i pri tome treba paziti da se ne izazove iskra koja bi mogla izazvati eksploziju. U slučaju da je poklopac zaleđen treba ga odlediti toplom vodom, a niti u kojem slučaju plinskom ili benzinskom lampom s otvorenim plamenom.



Također nije dozvoljeno ulaziti u kablovske zdence s otvorenim plamenom ukoliko nije prethodno izvršena provjera prisutnosti i koncentracija plina u njima. Stoga je potrebno koristiti ispitivače plina – detektore.

U prostorijama gdje su instalirani kablovi ne smiju se koristiti građevinski materijali koji su lako zapaljivi i koji brzo sagorijevaju.

Također treba biti omogućen pristup vatrogasnoj tehnici do objekta, u slučaju eventualne potrebne evakuacije.

2. PREDMJER OPREME I RADOVA



Red.broj

O p i s r a d o v a Jed.mjere

Količina radova

Jedinična cijena

Ukupna cijena (KM)

1 2 3 4 5 6 1. OPREMA PROMETNO INFORMACIONOG SISTEMA

1.A. UPRAVLJAČKI, SIGNALNI I MJERNI UREĐAJI PROMETNO INFORMACIONOG SISTEMA

1. Nabavka, isporuka i montaža glavnog lokalnog

uređaja CPS u PVC ormaru (IP 55) na trasi, za prikupljanje podataka, upravljanje i nadzor znakova promjenjive signalizacije, zajedno sa ormarom i temeljem. Zadatak lokalnih uređaja je da prikupljaju podatke o prometu na određenoj dionici, prikupljaju podatke o okolini i stanju kolovoza iz senzora, i/ili upravljaju radom izvršnih elemenata (prometni promjenljivi znakovi) obrađuju ih, te dobivene podatke putem digitalne komunikacije šalje do COKP. U slučaju "pucanja" veze s COKP, izvršni element mora biti postavljen u "zadnje stanje".Programska i sklopovska podrška mora podržavati rad sa slijedećim funkcijskim grupama definisanim prema TLS:

FG1 (prikupljanje podataka o prometu)FG3 (prikupljanje meteoroloških podataka)FG4 (promjenjiva prometna signalizacija)FG6 (status lokalnog uređaja)FG7 (daljinsko upravljanje uređajima)FG254 (upravljanje sistemskim postavkama LU-a)Lokalni uređaj mora biti opremljen tipkovnicom i alfanumeričkim prikazom (LCD) za ručni rad. Programska podrška mora podržavati tri načina rada:- 1) autonomni (lokalno i daljinski ) , - 2) ručni (lokalno i daljinski ) . - 3) testni rad1. Podrazumjeva rad prema definiranom upravljačkom algoritmu - instaliranom programu.2. Podrazumjeva rad putem operatera koji iz COKP -a ručno vrši podešavanje parametara definiranog programa ili direktno upravlja sistemom signalizacije.Ručni rad podrazumjeva i lokalno upravljanje signalizacijom sa same lokacije .3. Testni rad je rad u kojem lokalni uređaj lokalno ispituje komunikaciju unutar hardvera lokalnog uređaja te između vanjskih jedinica - svjetlosnih znakova i pomoćnih lokalnih uređaja. U testnom modu rada na izvršnim uređajima (svjetlosnim promjenljivim znakovima) se ne prikazuju slike već su oni stalno ugašeni.Izvedba prema TLS-u 2002. Električka sigurnost prema: EN 60950-1 Oprema informacijske tehnologije - Sigurnost. Elektromagnetska kompatibilnost LU sukladno EN50293:2000 Elektromagnetska kompatibilnost - Cestovni prometni signalni sistemi.

Lokalni uređaj treba da ima ugrađen UPS modul za

lokalnu autonomiju od 20 minuta kom 1



Red.broj


Količina radova

Jedinična cijena

Ukupna cijena (KM)

1 2 3 4 5 6 2. Nabavka, isporuka i ugradnja lokalnog uređaja

cestovne prometne podstanice (CPPS) sa temeljom. Zadatak CPPS je da prikupljaju podatke o prometu na određenoj dionici, prikupljaju podatke o okolini i stanju kolovoza iz senzora, i/ili upravljaju radom izvršnih elemenata (prometni promjenljivi znakovi) obrađuju ih, te dobivene podatke šalje do CPS. U slučaju "pucanja" veze s CPS, izvršni element mora biti postavljen u "zadnje stanje".

FG1 (prikupljanje podataka o prometu)FG3 (prikupljanje meteoroloških podataka)FG4 (promjenjiva prometna signalizacija)FG6 (status lokalnog uređaja)FG7 (daljinsko upravljanje uređajima)FG254 (upravljanje sistemskim postavkama LU-a)

Uređaj mora imati energetski razvod za napajanje opreme kojom upravlja. Osim osigurača za napajanje opreme u energetskom dijelu se treba nalaziti: -diferencijalni zaštitni uređaj 40/0,3 A sa uređajem za ponovni uklop -servisna priključnica 230 V, 10 A sa zaštitnim kontaktom -grijač ormarića s ugrađenim termostatom -rasvjeta ormarića s ugrađenom sklopkom na vratima ormarića -redne stezaljke -kablovske uvodnice za uvode kabla u ormarić

Uređaj mora imati ugrađenu prenaponsku zaštitu na

ulazu kabla za napajanje i ulazu signalnih kablova. Pouzdano funkcioniranje na radnoj temperaturi -40° do +70°C. Ormar CPS treba imati stepen zaštite IP 55.

U testnom modu rada na izvršnim uređajima (svjetlosnim promjenljivim znakovima) se ne prikazuju slike već su oni stalno ugašeni.Izvedba prema TLS-u 2002. Električka sigurnost prema: EN 60950-1 Oprema informacijske tehnologije - Sigurnost. Elektromagnetska kompatibilnost LU u skladu sa EN61000-2 i EN61000-6,te EN55022 class B. kom 1

3. Nabavka, isporuka i ugradnja komunikacijskog

ormarića (KS) sa temeljem i revizionim oknom prema detalju u prilogu, na trasi, minimalne zaštite IP55 za napajanje i komunikaciju sa elementima prometno informacijskog sistema (PIS) i video sistema, sve sa ugrađenom opremom: automatski osigurač 2A C, Fi sklopka, prenaponske zaštite 280V, predviđeno mjesto za Ethernet preklopnik, MM optički kabl i napajanje preklopnika te kazetu za optiku.

kom 2



Red.broj


Količina radova

Jedinična cijena

Ukupna cijena (KM)

1 2 3 4 5 6 4. Nabavka, isporuka i ugradnja Industrijskog Ethernet

preklopnika (switch) sa podrškom prstenaste konfiguracije uz vrijeme oporavka manje od 300ms.

-podrška za slijedeće standarde: IEEE802.3, 802.3u, 802.3x, 802.1D, 802.1W, 802.1p-podrška za slijedeće protokole: SNMPV1/V2c/V3, VLANMinimalni zahtjevi po pitanju portova:-Combo portovi: 3x100/1000Base SFP/T(X)-RJ45 portovi: 6x 10/100BAseT(X)-optički portovi:2x 100BaseFX SM ili MM-digitalni ulazi: 1x-DIN montaža-temperaturno područje od -40°do 75° C-uključeni SFP moduli-ugradnja u ormar TS, CPS, CPPS, KS-dodatno napajanje 230VAC/24VDC kom 2

5. Nabavka, isporuka i ugradnja industrijskog Ethernet

preklopnika (switch) Minimalni zahtjevi po pitanju portova:-RJ45 portovi: 6x 10/100BAseT(X)-optički portovi:2x 100BaseFX SM ili MM -DIN montaža-temperaturno područje od -40°do 75° C-ugradnja u ormar KS-dodatno napajanje 230VAC/24VDC kom 2

6. Set rezervnih dijelova (10%)

1.A. UPRAVLJAČKI, SIGNALNI I MJERNI UREĐAJI PROMETNO INFORMACIONOG SISTEMA UKUPNO:

1.B. KABLOVSKA KANALIZACIJA ENERGETSKIH I SIGNALNIH KABLOVA 1. Iskolčenje trase energetskih i signalnih kablova,

spojnih mjesta, lokalnih uređaja, te svih ostalih elemenata prikazanih situacijom u projektu. m 1400

2. Mašinski i ručni iskop rova 40x80 cm u zemlji III/IV

kategorije za polaganje energetskih kablova i instalacijskih PEHD cijevi. Komplet sa završnim radovima na zasipanju zemlje i planiranju rova sa odvozom viška materijala m 1400

3. Nabavka, dostava i nasipavanje pijeska za izradu

posteljice debljine 10 cm u iskopane rovove za polaganje energetskih kablova i instalacijskih PEHD cijevi za provlačenje signalnih kablova i naknadno zasipavanje dodatnim slojem od 10 cm. m3 56



Red.broj


Količina radova

Jedinična cijena

Ukupna cijena (KM)

1 2 3 4 5 6 4. Nabavka, isporuka i polaganje PVC štitnika za zaštitu

napojnih kablova uzduž zemljanog rova, komplet. m 1400 5. Nabavka, isporuka i polaganje crvene PVC trake za

upozorenje. Traka se polaže iznad PVC štitnika energetskog kabla. kg 53

6. Izrada platoa za temelj CPS, CPPS, MS, BP, KS kom 4 7. Nabavka, isporuka i ugradnja kulir ploča 50x50x4 cm

za popločenje platoa za CPS, CPPS, MS, BP kom 40 8. Nabavka i polaganje FeZn 30x4 mm2 trake za izradu

uzemljivača portala i razvodnih ormara. (Prosječno 50m po objektu) m 400

9. Nabavka, isporuka i ugradnja betona u postojeći rov

za zaštitu cijevi m3 30

10. Nabavka,isporuka i ugradnja čeličnih obujmicama sa hilti vijcima 3kom/m, za ugradnju PEHD cijevi na betonsku ogradu mosta kom 375

11. Iskop jame za bušenje (dimenzija 3x2x1m) kom 4

12. Razbijanje i planiranje viška iskopa te odvoz na najbližu deponiju m3 100

13. Sitni montažni materijal i nepredviđeni radovi (10%)

1.B. KABLOVSKA KANALIZACIJA ENERGETSKIH I SIGNALNIH KABLOVA UKUPNO

1.C. MONTAŽNI RADOVI I MATERIJAL NA ELEKTROINSTALACIJAMA Rad i oprema se plaćaju po jediničnoj cijeni svake od

ugrađenih stavki. 1. Nabavka, isporuka, uvlačenje i polaganje kabla tipa

PP00-A 4x16 mm2 m 1375 2. Nabavka, isporuka, uvlačenje i polaganje kabla tipa

PP00-Y 3x2,5 mm2 m 200 3. Nabavka, isporuka, uvlačenje i polaganje kabla tipa

PP00-Y 3x1,5 mm2 m 200 4. Nabavka, isporuka i ugradnja P/F vodiča 16mm2 žuto-

zelenog za uzemljenje opreme, uređaja i kablova m 200 5. Nabavka, isporuka i ugradnja razvodnih kutija zaštite

IP 65 za napajanjelokalnih uređaja na trasi napojnog kabla (princip ulaz-izlaz PP00-A 4x16mm²). kom 4



Red.broj


Količina radova

Jedinična cijena

Ukupna cijena (KM)

1 2 3 4 5 6 6. Nabavka, isporuka i ugradnja razvodnih kutija zaštite

IP 65 za signalne i napojne kablove na portalima s promjenjivom signalizacijom kom 4

7. Izrada spojeva za izjednačenje potencijala svih

metalnih dijelova opreme koji u normalnom radu nisu pod naponom.uzemljenje plašteva oklopljenih kablova,uzemljenje plašteva TK kabla,uzemljenje razdjelnika s prenaponskim zaštitama,uzemljenje svih nosivih konstrukcija promjenljivih znakovauzemljenje svih cestovnih stanica i podstanicai sve ostale opreme, komplet sa svim spojnim priborom. kompl 1

8. Nabavka, isporuka i ugradnja kablovske spojnice za

vanjsku montažu za EE kabl kom 4 9. Mjerenje otpora izolacije napojnih kablova i

ispitivanje efikasnosti zaštite, te izrada atesta o izvršenom mjerenju, komplet kompl. 1

10. Ugradnja dodatne opreme (osigurača) za zaštitu

napojnih kablova u postojeće razvodne ormare i NN ormare TS. Komplet sa izradom spojeva. kom 4

12. Izrada kablovskih završetaka na napojnim kablovima i

spajanje kablova na napojnim točkama na sabirnice NN razdjelnika ili UPS-a i lokalnim uređajima s ispitivanjem nakon spajanja kom 4

13. Sitni montažni materijal i nepredviđeni radovi (10%)

1.C. MONTAŽNI RADOVI I MATERIJAL NA ELEKTROINSTALACIJAMA UKUPNO

1.D. MONTAŽNI RADOVI I MATERIJAL NA SIGNALNIM INSTALACIJAMA Rad i oprema se plaćaju po jediničnoj cijeni svake od

ugrađenih stavki.

1. Nabavka, isporuka i polaganje multimodnog optičkog kabla MM 6 nitni, prema situaciji i šemi.

m 800

1. Nabavka, isporuka i ugradnja FTP CAT6

komunikaciong kabla skupa sa konektorima m 800 2. Završavanje FTP kablova u CPS i CPPS, kutijama i

ormarićima kom 4

3. Ručno provlačenje napojnih i signalnih kablova kroz

portal zbog prelaska kablova u rov u zelenom pojasu autoceste m 350

4. Ožičenje portala i spajanje znakova na portalu kom 4



Red.broj


Količina radova

Jedinična cijena

Ukupna cijena (KM)

1 2 3 4 5 6 5. Dobava i isporuka prefabriciranih optičkih prespojnih

SM (singl mode) kablova dužine 2m za spajanje ethernet switch-eva na optičke kazete kom 2

6. Dobava i isporuka prefabriciranih optičkih prespojnih

MM (multimode mode) kablova dužine 2m za spajanje ethernet switch-eva na optičke kazete kom 4

7. Nabavka, isporuka i ugradnja kasete i seta

“pigtailova” za prihvat optičkih kablova u vanjskim uređajima komplet sa SC konektorima (CPS/CPPS/KS/BP) kom 4

8. Isporuka i montaža čelične pocinčane fleksibilne cijevi

Ǿ18 mm, sa svim spojnim i montažnim priborom. Cijevi se koriste za uvlačenje signalnig i napojnih kablova na portalima na trasi autoceste m 80

9. Završavanje SV kablova u CPS i CPPS, kutijama i

ormarićima kompl. 4

10. Sitni materijal (10%)

1.D. MONTAŽNI RADOVI I MATERIJAL NA SIGNALNIM INSTALACIJAMA UKUPNO

1.E. DOKUMENTACIJA I ISPITIVANJA 1. Izrada izvedbenog projekta prometno informacionog

sistema i video sistema u 6 kopija. kpl 1 2. Knjige dokaza o kvaliteti (atesti o ugrađenoj opremi)

Prometno informacionog sistema kpl 1 3. Izrada dokumentacije za katastar vodova električnih

instalacija i signalnog kablova u 6 primjeraka, komplet sa upisom u Katastar podzemnih instalacija kpl 1

4. Mjerenje otpora uzemljenja i izrada revizione knjige

pojedinih segmenata instalacije uzemljenja zbog potrebnih godišnjih pregleda u skladu s pravilnicima o korištenju i održavanju korisnika instalacija. kpl 1

5. Izrada protokola ispitivanja promjenjive prometne

signalizacije, mjernih i signalnih uređaja na dionici i u tunelu, s izradom dokumentacije o ispitivanju. kpl 1

6. Funkcijsko ispitivanje implementiranog prometno-

informacijskog sistema i ispitivanje funkcijske povezanosti s ostalim podsistemima na dionici. kpl 1

7. Projektantski nadzor i stručna pomoć prilikom

izvođenja. usklađenost izvedenog stanja sa kpl 1



Red.broj


Količina radova

Jedinična cijena

Ukupna cijena (KM)

1 2 3 4 5 6 projektnom dokumentacijom.

8. Ovlašteni stručni nadzor Investitora kpl 1 9. Troškovi tehničkog pregleda kpl 1

1.E. DOKUMENTACIJA I ISPITIVANJA UKUPNO:

1.F. COKP - NADOGRADNJA POSTOJEĆEM SISTEMU 1. Server za Traffic Management System sa

funkcionalnostima :- Automatic Incident Detection (AID)- Network Video Recorder (NVR)- Live Streaming Server (LIVE s.s.)- Weather Station Servers (WS)- Fire Detection Server (FD)- Supervisory/Data (SCADA)- TelePhone Server System (TPS) Licenca po instaliranom uređaju na trasi. kom. 16

1.F. COKP - NADOGRADNJA POSTOJEĆEM SISTEMU UKUPNO

REKAPITULACIJA

1. OPREMA PROMETNO INFORMACIONOG SISTEMA 1.A. UPRAVLJAČKI, SIGNALNI I MJERNI UREĐAJI PROMETNO INFORMACIONOG SISTEMA 1.B. KABLOVSKA KANALIZACIJA ENERGETSKIH I SIGNALNIH KABLOVA 1.C. MONTAŽNI RADOVI I MATERIJAL NA ELEKTROINSTALACIJAMA 1.D. MONTAŽNI RADOVI I MATERIJAL NA SIGNALNIM INSTALACIJAMA 1.E. DOKUMENTACIJA I ISPITIVANJA 1.F. COKP - NADOGRADNJA POSTOJEĆEM SISTEMU

UKUPNO

3. NACRTI

1. Situacija – prometno informacioni system 1:1000 (listova 3)2. Shema povezivanja loklanih uređaja na komunikacijsku

mrežu3. Shema povezivanja krajnjih uređaja na lokalne uređaje

(listova 4)4. Shema napajanja lokalnih uređaja5. Nacrt temelja za lokalni uređaj i uvlačenje kabla



6. Nacrt temelja portal i uvoda kablova7. Nacrt temelja komunikacijskog ormarića - KS


Documents

PIS-LOT 3A-NOVO.doc