Pisanje, prezentiranje i odbrana radovaSeminarski, (do)diplomski, diplomski/magistarski rad i doktorska disertacija

Radovi u cilju stručne i znanstvene edukacije

Iako seminarski i (do)diplomski rad nisu znanstveni izvještaji, oni služe kao praktična vježba kod uvođenja u znanstveni rad, te imaju izuzetnu važnost u visokoškolskom obrazovanju, odnosno studiranju. Svaki od njih je specifičan po cilju, vrsti i načinu pisanja, pa ih tako treba i posmatrati.

Seminarski rad

Izradom seminarskog rada studenti se samostalno upoznaju sa novim nastavnim ili studijskim sadržajima, procjenjuju njegovu znanstvenu vrijednost, logički ga promišljaju i sređuju, te pismeno oblikuju. Uz sticanje novih znanja vježbaju se u mišljenju, preciznom pisanom iskazivanju tog mišljenja i usmenom iznošenju stavova pred drugima.

Odabir teme

Poželjno je da studenti samostalno biraju temu ili da to urade uz konsultaciju s nastavnikom sa kojim ostaju u kontaktu tokom izrade pojedinih verzija rada sve dok se ne sačini ona konačna, koja se usmeno prezentira pred ostalim kolegama.

Obim seminarskog rada

Po Pravilima studiranja Filozofskog fakulteta u Sarajevu student treba da pristupi izradi jednog individualnog seminarskog rada kraćeg obima (5-7, a najviše do 9 kartica teksta, ili do 2.500 riječi), ili kad grupa od 2-3 studenta sudjeluje na izradi većeg seminarskog rada, on može imati obim 10-12 kartica teksta, ili do 5.000 riječi.

Diskusija po izloženoj prezentaciji

Nakon usmenog izlaganja treba omogućiti diskusiju o sadržaju i načinu obrade teme seminarskog rada, jer različita mišljenja studenata mogu potaknuti ostale da izaberu teme za svoje seminarske radove, ili da ih obrade na drugačiji način.

Pisanje završnog (do)diplomskog rada

(Do)diplomski rad može dosegnuti razinu izvještaja o stručnom ili znanstvenom istraživanju ili neki drugim aktivnostima u određenoj znanstvenom disciplini ili području. On treba da pokaže određenu zrelost studenta za struku za koju se osposobljava.

Izbor teme i izrada idejnog projekta (do)diplomskog rada

Temu bi student morao sam izabrati iz više ponuđenih tema koje se nude u studiju, ili da je, čak, i samostalno definira i predloži. Potom slijedi izrada idejnog projekta rada (sinopsis) u kojem se obrazlaže tema rada, način obrade, osnovni izvori i literatura.

Prikupljanje i izučavanje građe

Po prihvatanju idejnog projekta od strane mentora, student prikuplja i izučava neophodnu građu za izabranu temu. Ponekad je potrebno da uradi i izvedbeni projekat, ako to tema zahtijeva, naročito tamo gdje je uključen terenski rad ili kakvo drugo istraživanje, koje predviđa prikupljanje, obradu i interpretaciju podataka.

Teorijsko utemeljenje rada koji se zasniva na istraživanju

Završni (do)diplomski rad koji se temelji na istraživanju opširniji je od izvještaja o istraživanju, jer sadrži teorijski dio na koji se u znanstvenom članku pisac teksta uglavnom samo poziva, navodeći autore na čijim je polazištima temeljio svoje istraživanje.

Konfrontiranje stavova

U (do)diplomskom radu teorijska polazišta se opširnije elaboriraju i ponekad konfrontiraju sa drugim polazištima, što može biti predmet detaljnije obrade u pojedinim dijelovima ili poglavljima rada.

Dodiplomski rad i broj sati za njegovu izradu

Završni dodiplomski rad (baccalaureat ili Bachelor degree thesis) je manjeg obima od tradicionalnog (dosadašnjeg) diplomskog rada ili ispita i ne bi trebalo da bude vremenski duži od 300 sati rada, odnosno 10 ECTS. On se, u našim uslovima, vrednuje između 6 i 9 ECTS, odnosno najčešće sa 8 ECTS.

Obim i tehnički izgled rada

Završni dodiplomski rad je obima do 15 kartica teksta na prihvaćenu temu, obrađenog na računaru s proredom 1,5 i fontom Times New Roman 12. U ovaj obim stranica ne ulaze naslovna strana, sadržaj, ilustracije, bibliografija i drugi eventualni dodaci.

Rok za izbor teme

Teme za završne radove treba ponuditi najkasnije nakon prvih osam sedmica nastave u V. semestru, odnosno do kraja mjeseca novembra tekuće akademske godine. Studenti mogu predložiti i neku drugu temu po svom izboru, ali i nju mora odobriti mentor najkasnije do kraja zimskog semestra, odnosno 15. sedmice nastave.

Rok za predaju konačne verzije

Prvu verziju rada treba predati najkasnije do kraja marta naredne godine, a definitivnu verziju u elektronskoj i isprintanoj verziji sa ugrađenim sugestijama i primjedbama mentora treba predati najkasnije do 30. aprila tekuće akademske godine.

Završni diplomski ili magistarski rad

Osim poznavanja solidnih teorijskih i praktičnih znanja iz odgovarajuće struke, student koji pristupa izradi završnog diplomskog ili magistarskog rada, mora posjedovati i osjetljivost za probleme struke, metode kojima će se služiti kod obrade teme, te dobro savladati tehniku naučnog rada.

Vrijednost procesa izrade diplomskog (magistarskog) rada

Student mora izabrati odgovarajući problem istraživanja, dobro ga obraditi objašnjavajući ga odabranim teorijskim postavkama, navodeći njihova ograničenja i prednosti, te obaviti istraživanje, verificirati njegove rezultate i povezati cjelokupnu aktivnost u misaonom, logičkom procesu sa dobijenim rezultatima

Vremenski raspon izrade diplomskog rada

Rad na pripremi magistarske teze trebalo bi da odgovara tradicionalnoj (dosadašnjoj) diplomskoj radnji. On bi trebalo da traje u vremenskom rasponu od najmanje pola do cijelog semestra, te da se na njega utroši između 15-30 ECTS, ili od 450 do 900 sati rada.

Strukovni ili akademski karakter magistarskog rada

Raspon se uspostavlja u odnosu na vrstu samog završnog rada – da li je u pitanju diplomski rad iz određene oblasti, odnosno vezan za buduću struku, ili mu je karakter više okrenut ka akademskom naučnom, uslovno rečeno 'slobodnom' istraživanju. Ovdje je predviđen minimum od 450 sati rada i 15 ECTS

Prijava rada

Student bira temu završnog rada najranije nakon završetka prvog (VII.) semestra II. ciklusa, a najkasnije do početka posljednjeg X. semestra. Izabranu temu student pismeno prijavljuje putem formulara kojeg propisuje Filozofski fakultet.

Završni diplomski rad je samostalan rad u kojem student obrađuje odabranu temu primjenom naučnih i stručnih metoda, te dokazuje da je savladao nastavni plan i program studija, stekao potrebno znanje i osposobio se za njegovu primjenu.

Uspješna primjena metoda

Student u završnom radu treba da pruži dokaze da se uspješno koristi određenim metodama u stručnom ili naučnom, odnosno umjetničkom radu, u izlaganju rezultata istraživanja, kao i da je osposobljen da izvodi jasne zaključke na osnovu tako realizovanih istraživačkih zadataka.

Rezultati izneseni u radu

Rezultati izneseni u završnom radu treba da predstavljaju doprinos: sistematizaciji naučnih ili stručnih, odnosno umjetničkih zadataka i postojećih

rješenja za određenu oblast;

rješavanju aktuelnog naučnog ili stručnog, odnosno umjetničkog zadatka koji je postavljen kao cilj rada;

primjeni postojećih naučnih ili stručnih, odnosno umjetničkih dostignuća u rješavanju kompleksnog stručnog zadatka.

Korektno oblikovanje rada

Završni rad se može predati tek nakon položenih svih ispita i izvršenih svih drugih obaveza predviđenih studijskim programom.

Završni rad treba, po pravilu, da bude korektno jezički, stilski i tehnički oblikovan u skladu sa savremenom metodologijom, tehnikom i tehnologijom izrade publikacija, što utvrđuje posebno svaki fakultet, odnosno akademija.

Komisija za odbranu

Na osnovu podnesene prijave, Nastavnonaučno, odnosno Nastavnoumjetničko vijeće imenuje Komisiju za ocjenu i odbranu završnog rada, koja ima, u pravilu, predsjednika i dva člana, odnosno njihove zamjenike. Jedan od članova komisije je i mentor.

Izvještaj o ocjeni rada

Komisija je dužna da sačini i dostavi Izvještaj o završnom radu (kratki prikaz rada: postavljeni cilj, primijenjene metode, dobiveni rezultati i zaključci o realizovanim istraživanjima), sa prijedlogom Nastavnonaučnom vijeću u roku od 20 dana od dana prijema završnog rada.

Odluka: da – ne – dorada?

Nastavnonaučno vijeće donosi odluku o izvještaju Komisije i prihvatanju ili neprihvatanju završnog rada, najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja izvještaja Komisije. Prilikom pregleda rada Komisija može studentu vratiti na doradu i dopunu i odrediti kratak rok u kojem tu obavezu treba da izvrši.

Moguće ispravke u datom roku

Ukoliko Komisija, odnosno Nastavnonaučno vijeće odbije završni rad, student može izvršiti ispravke završnog rada u skladu sa primjedbama ili podnijeti novu prijavu teme završnog rada, u roku od 30 dana od dana prijema odluke o odbijanju.

Datum odbrane rada

Student može pristupiti odbrani završnog rada po isteku najmanje sedam dana od dana kada je Nastavnonaučno vijeće Fakulteta donijelo odluku o usvajanju izvještaja Komisije, odnosno prihvatilo završni rad.

Obavijest o usvajanju izvještaja i datumu odbrane završnog rada dostavlja se studentu i objavljuje na oglasnoj tabli Fakulteta.

Rad u pet primjeraka

Nakon usvajanja Izvještaja završni rad se predaje u pet primjeraka, ukoričen u tvrde korice.

Studentu se izdaje potvrda o datumu prijema predanog završnog rada.

Odbrana završnog rada pred Komisijom ima sljedeći tok:

Predsjednik Komisije otvara postupak odbrane završnog rada, iznosi podatke o studentu, naslovu rada, vremenu izrade i mentoru

Student predstavlja svoj rad, uz obrazloženje cilja, zadataka, metoda izrade, dobivenih rezultata, diskusije rezultata i zaključaka

Članovi Komisije postavljaju pitanja i komentiraju rezultate rada Predsjednik Komisije dozvoljava prisutnim u publici da postavljaju pitanja ili

komentiraju rezultate završnog rada

Saopćavanje odluke

Ako je potrebno Komisija se povlači radi donošenja odluke Predsjednik Komisije, nakon provedenog postupka, saopćava studentu odluku

Komisije

Moguća odbrana u dva dijela

Završni rad i odbrana su javni. Odbrana završnog rada, koja se sastoji iz praktičnog i pisanog dijela se može

realizirati u dva dijela, ali u roku koji ne može biti duži od sedam dana nakon izvođenja praktičnog rada.

Ako se završni rad sastoji od dva dijela (praktični izvedbeni i pisani rad) student prvo izvede praktični dio, a zatim pristupi usmenoj odbrani pisanog rada.

Diploma o završenom II. ciklusu studija

Student koji je položio sve ispite predviđene za upisani studijski programa drugog ciklusa studija, odbranio završni rad i ispunio sve ostale obaveze propisane Statutom Univerziteta i ovim Pravilima, stiče odgovarajući stepen, odnosno diplomu završenog drugog ciklusa studijskog programa.

Uz diplomu obavezno se izdaje i dodatak diplomi radi detaljnog uvida u nivo, prirodu, sadržaj, sistem i pravila studiranja i postignute rezultate tokom studija.

Datum promocije

Student koji odbrani završni rad upisuju se u matičnu knjigu diplomiranih studenata ili magistara.

Senat Univerziteta utvrđuje datum svečane promocije dodjele diploma o završenog drugom ciklusu studija.

Do dodjeljivanja diplome, izdaje se uvjerenje o završenom drugom ciklusu studija u kojem se navodi da je privremenog karaktera.

Doktorska disertacija

Slična je magistarskom radu, ali u njoj kandidat mora samostalno doći do novih spoznaja koje će u odgovarajućem obliku biti uvrštene u već dosegnuti obim odgovarajuće discipline ili znanosti.

I tu je potrebno pokazati izvrsno poznavanje struke i umijeće istraživanja.

Doktorski studij u III. ciklusu

Bolonjski proces predviđa uvođenje doktorskog studija kao III. ciklus visokoškolskog obrazovanja.

On traje tri godine (šest semestara) i ima za cilj da na sistematski način upotpuni i dodatno razvije ranije stečena znanja i vještine postignuta u dotadašnjem studiranju.

Nakon završetka trećeg ciklusa studija student

pokazuje sposobnost samostalnog istraživačkog rada u oblasi studija te samostalnost primjene vještina i metoda istraživanja u svojoj oblasti;

pokazuje sposobnost sintetiziranja, eksplikacije, oblikovanja, primjenjivanja, dizajniranja, implementacije i prihvatanja procesa zasnovanih na nauci i umjetnosti;

Originalno istraživanje i kritička obrada kopleksnih ideja

doprinosi originalnim istraživanjem proširenju granica znanja naučnim/umjetničkim radom, čiji neki dijelovi zaslužuju objavu u domaćim i međunarodno referentnim publikacijama;

sposoban je za kritičku analizu, evaluaciju i sintezu novih i kompleksnih ideja promovira, u akademskom i profesionalnom kontekstu, tehnološki, društveni ili

kulturni napredak u društvu zasnovanom na znanju.

Nastava u prva tri a istraživanje u druga tri semestra studija

Nastava u I., II. i III. semestru se organizuje u rasponu od 12-20 kontakt-sati sedmično tokom 16 (15+1) sedmica nastave i konsultacija u skladu sa utvrđenim nastavnim planom i programom.

Naučno istraživački i umjetnički rad, te sama izrada doktorske disertacije organizuju se u vidu ukupnog individualnog opterećenja studenta u rasponu od 640-800 sati po semestru.

Predviđeno trajanje studija

Student počinje rad na inicijalnoj fazi istraživanju već na početku III. ciklusa, u XI. i XII. semestru; intenzivira ga u XII. i XIV., a privodi kraju u posljednja dva.

Doktorska disertacija bi trebalo da bude dovedena do kraja u posljednja dva semestra (XV. i XVI.) studiranja.

Za sve te aktivnosti će mu biti potrebno od 2.000 do 3.000 sati rada.

Vrijeme za samo pisanje disertacije

Samo pisanje i konačna odbrana disertacije predviđeno je u opterećenju od 1.800 sati, odnosno moglo bi da donese ukupno 60 ECTS. Ovakav pristup se zasniva na našem prethodnom iskustvu gdje se doktorska disertacija bazira na samostalnom istraživanju, a još uvijek ne i na ponuđenim satima nastave.

Rad iskazan u ECTS studijskim bodovima

Pretpostavljeni model dijeli ukupno vrijeme od 5,400 sati u ovom ciklusu u odnosu 2.400-3.000 sati u okviru nastave i konsultacija s mentorom, odnosno 80-100 ECTS, a preostalo vrijeme ponovo u odnosu 2.400-3.000, odnosno dovodi ga na mogući prosjek od 2.400 sati individualnog rada, to jest 80 ECTS na samo istraživanje i pisanje disertacije.

Izbor uže naučne/umjetničke oblasti i odbrana projekta

Student početkom II. semestra studija odabire oblast istraživačke/umjetničke teme i akademskog savjetnika iz reda izabranih nastavnika angažovanih na realizaciji studija, s kojim u toku semestra može definirati užu oblast doktorske teze i okvirni koncept teme, te bira odgovarajuću grupu izbornih modula/predmeta.

Prijava prijedloga teme (projekta)

U toku III. semestra studija student prijavljuje prijedlog teme doktorske disertacije (projekta) Vijeću studija u kojem će navesti pristup, metode i očekivane rezultate.

Vijeće studija obrazuje Komisiju koja razmatra prihvatljivost prijedloga teme i određuje nastavnika (supervizora) koji će usmjeravati studenta kod pripreme projekta doktorske disertacije. Student je dužan da do početka IV. semestra izradi i pristupi odbrani projekta.

Projekat se brani pred Komisijom od najmanje tri člana koju obrazuje Vijeće studija, a jedan od članova je eventualni mentor pri izradi doktorata.

Odbrana projekta

Projekat se brani pred Komisijom od najmanje tri člana koju obrazuje Vijeće studija, a jedan od članova je eventualni mentor pri izradi doktorata.

Na osnovu pozitivnog izvještaja komisije i odluke Vijeća studija, student može prijaviti temu doktorske disertacije.

Mentor

Mentor se određuje iz reda vanrednih i redovnih profesora, članova akademije nauka te osoba u zvanju profesor emeritus iz uže naučne/umjetničke oblasti doktorske disertacije.

Mentor za izradu doktorske disertacije dužan je da pomaže studentu pri izboru metoda naučnoistraživačkog /umjetničkoistraživačkog rada, literature, pripremi strukture rada, kao i da mu pruža drugu stručnu pomoć.

Prijava doktorske disertacije

Student stiče pravo da prijavi izrađenu radnu verziju projekta doktorske disertacije Vijeću organizacione jedinice, najkasnije do kraja V. Semestra, na osnovu pribavljenog pozitivnog mišljenja mentora i Vijeća studija..

Komisija za ocjenu podobnosti teme i kandidata

Senat Univerziteta utvrđuje sastav komisije za ocjenu podobnosti teme doktorske disertacije i kandidata.

Komisija ima, po pravilu, predsjednika i članove naučne, odnosno umjetničke komisije. Jedan od članova komisije je i mentor.

Prezentacija istraživanja

Kandidat je dužan dostaviti radnu verziju projekta doktorske disertacije na uvid članovima Komisije.

Radna verzija projekta doktorske disertacije sadrži sva poglavlja finalne verzije prema strukturu koju je prethodno definisalo Vijeće, studija

Mentor je dužan u periodu kraćem od mjesec dana zakazati prezentaciju radne verzije projekta doktorske disertacije.

Tok odbrane radne verzije projekta

Kandidat obrazlaže svoju radnu verziju projekta doktorske disertacije pred Koisijom i to tako da dovodi u vezu očekivane i dobijene rezultate a potom predstavlja zaključke.

Članovi Komisije imaju pravo prekidati kandidata i tražiti objašnjenja. Izlaganje kandidata, zapažanja i primjedbe članova komisije trebaju biti u formi dijaloga.

Opravdane primjedbe članova komisije kandidat je dužan ugraditi u korigovanu radnu verziju projekta doktorske disertacije, u roku od 60 dana od dana kada je obavljena prezentacija.

Izvještaj o odbrani prezentacije

Nakon provedenog postupka prezentacije rezultata rada i dostavljanja korigovane radne verzije doktorske disertacije, Komisija sačinjava izvještaj koji sadrži ocjenu prezentacije rezultata rada na doktorskoj disertaciji, i u roku od 45 dana, dostavlja ga Vijeću Fakulteta, koje ga usvaja ili odbacuje.

Prihvatanje prijedloga disertacije ili vraćanje na doradu

U slučaju da Vijeće Fakulteta prihvati prijedlog doktorske disertacije, kandidat je dužan da u roku od 30 dana od prijema odluke Vijeća pripremi finalnu verziju disertacije i dostavi je u potrebnom broju primjeraka.

U slučaju da Vijeće vrati prijedlog doktorske disertacije na dopunu, odnosno izmjenu, a kandidat u roku od šest mjeseci od dana prijema obavještenja o takvoj odluci ne postupi po primjedbama i sugestijama, i ne dostavi dopunjen prijedlog doktorske disertacije, Vijeće studija obavještava o tome Vijeće Fakulteta, koje donosi odluku da je kandidat odustao od studija.

Odbijanje prijedloga disertacije

U slučaju da Vijeće Fakulteta odbije prijedlog doktorske disertacije, kandidat gubi status studenta trećeg ciklusa studija, a prijavljena tema se registrira kao odbijena.

Odbijenu temu prijedloga doktorske disertacije kandidat ne može ponovo prijaviti

Broj primjeraka disertacije

Doktorska disertacija dostavlja se u deset primjeraka (najmanje pet u tvrdom uvezu i pet u elektronskom formatu), od kojih se tri primjerka (dva u tvrdom uvezu i jedan u elektronskom formatu) dostavljaju Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, a jedan primjerak (u elektronskom formatu) biblioteci Univerziteta.

Odbrana doktorske disertacije/rada

Senat Univerziteta donosi odluku o imenovanu Komisije za odbranu doktorske disertacije.

Organizaciona jedinica Univerziteta utvrđuje mjesto, dan i čas odbrane doktorske disertacije. Javna odbrana se organizuje najkasnije 30 dana od dana imenovanja komisije.

Tok odbrane doktorata

Predsjednik komisije iznosi podatke i informacije o doktorantu i daje kratki prikaz rada, nakon čega doktorant iznosi kraći rezime, rezultate i zaključke do kojih je došao, a zatim članovi komisije postavljaju pitanja

Pitanja kndidatu mogu postaviti i prisutni na odbrani . Komisija za odbranu doktorske disertacije, nakon provedenog postupka, donosi

odluku da li je doktorant odbranio ili nije odbranio doktorsku disertaciju. Predsjednik komisije saopštava odluku i javno proglašava odbranu završenom.

Okončanje pstupka sticanja stepena doktora nauka

Naučni stepen doktora nauka stiče se uspješnom javnom odbranom doktorske disertacije.

Doktorska disertacija je rezultat samostalnog naučnoistraživačkog rada kojim se daju novi naučni rezultati i originalni doprinosi razvoju naučne misli.

Uvjeti za sticanje zvanja

Naučni stepen doktora nauka može steći kandidat sa odgovarajućom visokom stručnom spremom u matičnoj naučnoj oblasti, koji ispunjava slijedeće uvjete: 

da ima naučni stepen magistra iz odgovarajuće oblasti, da ima  naučne radove iz odgovarajuće oblasti i da ima  uspješno javno odbranjenu doktorsku disertaciju.

Doktorski studij na UNSA

U aprilu 2009. su usvojeni dokumentia koji bliže regulirati doktorski studij na Univerzitetu u Sarajevu

Očekuje se da će se doktorski studij moći organizirati na Univerzitetu u Sarajevu najranije u akademskoj 2010/2011. godini. Doktorski studij su već pokrenuli Ekonomski i Arhitektonski fakultet u Sarajevu

Moguće oblasti za dotorski studij na FFSA

Očekuje se da će se doktorski studij na Filozofskom fakultetu pokrenuti iz: Lingvistike Književnosti Historije Filozofije Pedagogije Psihologije

Još neke moguće oblasti

Sociologija Historija umjetnosti Arheologija Bibliotekarstvo ili informatičke znanosti

Vrste ljestvica

Američki psiholog S. Stevens je napravio klasifikaciju različitih tipova ljestvica:• Nominalne ljestvice• Ordinalne ljestvice• Intervalne ljestvice• Ljestvice količnika

Nominalne ljestvice• Nominalne ljestvice se koriste za imenovanje ili označavanje objekata, ljudi ili

događaja• Oznake koje se koriste su brojevi ili slova• Kvalitativna klasifikacija

Ordinalne ljestvice• Ordinalne ljestvice se koriste da poredaju objekte, ljude ili događaje u nizu – utvrđuju

redosljed• Pokazuju uglavnom redosljed odnosno položaj o određenom redosljedu, a ne

apsolutne razlike između pojedinih članova kontinuuma

Intervalne ljestvice i ljestvice količnika• Intervalne ljestvice i ljestvice količnika utvrđuju redosljed pojava u određenom nizu

ali i apsolutnu veličinu razlika• Ove ljestvice imaju jednake odnosno ekvidistantne jedinice• Kvantitavne ljestvice• Razlika između intervalnih ljestvica i ljestvica količnika je u tome što ljestvice

količnika imaju i prirodnu nultu tačku

Vrste ljestvica u anketi

Bogardusova ljestvica socijalne distance(rastojanja)

• Pojam socijalne distance: prema socijalnoj grupi,prema vrijednosti,prema pojednicu

• Pouzdanost: test-restest postupak• Valjanost: primjena metode “poznate grupe”,

test teži da mjeri stavove, a ne stvarnu diskriminaciju• Primjena na vrijednosti: npr. atraktivnost naselja problem za populaciju?• Preokretanje ljestvice: skaliranje samih ocjenjivača u pogledu socijalne distance

između njih i neke grupe ili vrijednosti• Ograničenja primjene: 1. pretpostavka jednake distance, 2. pretpostavka da je svaka

tačka iznad prethodne, 3. nepodesna tehnika test-retesta