www.pravokutnik.net

OPA POVIJEST PRAVA I DRAVEPRAVNE KOLE....................................................................................................... 2 BABILON.................................................................................................................9 ATENA................................................................................................................... 18 FRANAKA............................................................................................................ 28 ENGLESKA I.......................................................................................................... 39 ENGLESKA II..........................................................................................................50 TURSKA................................................................................................................ 61 AMERIKA...............................................................................................................70 FRANCUSKA..........................................................................................................80 RUSIJA...................................................................................................................93 CRKVENO PRAVO................................................................................................105

1

www.pravokutnik.net

PRAVNE KOLE1. Kada i gdje nalazimo zacetke glosatorske kole i tko slovi kao njen osnivac ? Ve u 11. st. u sjevernoj Italiji potreba za pravnicima je bila tako velika da je poetkom 12. st. u Bologni IRNERIUS osnovao pravnu kolu u kojoj se prouavalo rimsko pravo. 2. Zato se ova pravna kola naziva glosatorskom, te navedite najznacajnije glosatore ? Budui da su Irnerius i njegovi uenici prouavali Corpus tako to su izmeu redaka ili na rubu teksta pisali svoje biljeke (tumaenje rijei i sadraja) glosse, ova pravna kola se naziva glosatorska kola. Najznaajniji glosatori su: Irnerius, Martinus, Bulgarus, Jacobus i Hugo. 3. Objasnite odlike djelovanja glosatorske kole ? Glosatori su prouavali samo one dijelove Justinijanove kodifikacije koji su im trebali u svakodnevnoj praksi, a to je ponajvie podruje obveznog prava. Glosatori su rimsko pravo prouavali pragmatino, kazuistiki, fragmentarno, antihistorijski i dogmatski. Takvim nainom djelovanja, glosatori su uvelike izgradili dogmatsko-pozitivnu metodu koja e ostati svojstvena nainu miljenja europskog praktinog prava. 4. Objasnite nacin i metode rada postglosatorske kole, te navedite najznacajnije postglosatore ? Dok su glosatori prouavali rimsko pravo, postglosatori su prouavali glose glosatora, tj. rimsko pravo posredovano glosatorskim tumaenjem. Od 13. st. postglosatori postaju komentatori glosa svojih prethodnika, oni nastoje otkloniti razlike u tumaenju koje su postojale meu pojedinim glosatorima tj. oni ele pronai Zajedniko miljenje uitelja. Najznaajniji postglosatori su: Cinus de Pistoia, Bartolus de Sassoferrato i Baldus de Ubaldis. 5. Navedite tri najznacajnija predstavnika kole postglosatora? Tri najznaajnija postglosatora: Cinus de Pistoia, Bartolus de Sassoferrato i Baldus de Ubaldis. 6. Kada i gdje nastaje Elegantna ili francuska pravna kola, te koji su njeni najznacajniji predstavnici ? Elegantna pravna kola iznikla je iz klime francuskog dvora 16. st., a simbol ovoga je kraljica-majka Katarina Medicci. Najznaajniji predstavnici ove kole su Cujacius, Jacobus, Donnelus, Balduinus, Duarenus, Baro i Hotomanus. 7. Objasnite temeljne znacajke Francuske pravne kole ? Rimsko pravo vie nije samo norma, nego zbiljski ivot toga prava, zato se ne prouava samo historijski pristup slijedu norma, nego i odnos toga slijeda i slijeda u povijesnoj zbilji. Roena je historijska pravna metoda. Elegantna kola prouava promjene pravnih odredaba i uzroke tome nastoji nai u zbilji iz koje te norme nastaju. Elegantna kola pravu prilazi historijski na vie naina: povijesni razvoj pravnih instituta, ali i porijeklo i djelovanje pojedinih norma u pravnom ivotu. Elegantni pravnici smatraju odredbe rimskog prava izrazom dravno-politikih pa i ope-drutvenih prilika u kojima su nastale; te, zato oni prouavaju ne samo pravne institute nego dravno ureenje i drutvene prilike u kojima su pravni instituti nastali. 8. Kada i gdje nastaje kola prirodnog prava, te tko slovi kao njen osnivac ? Obino se smatra da je kola prirodnog prava poela (u Francuskoj) godine 1625. kada je Holananin Hugo Grotius objavio svoju knjigu ''De iure belli ac pacis'' ili ''O pravu rata i mira''. 9. Objasnite osnove ucenja kole prirodnog prava i navedite najznacajnije predstavnike ? Uenje ove kole privlai skore sve velike duhove 17. i 18. st., oni o velikim moralnim, politikim i pravnim pitanjima raspravljaju metodom i rijenikom te kole, te bismo pripadnike ove kole mogli prije nazvati politiki filozofi, nego pravni i politiki teoretiari. Njihovo poistovjeenje onoga to im se ini loginim, racionalnim s moguim, zbiljskim, pribavlja im atribut abstraktnog voluntarizma i intelektualnog dogmatizma. Predstavnici ove kole su Grotius, Hobbes, Locke, Voltaire, Rousseau, Montesquieu, Puffendorf, Wolf itd. 10. Objasnite Leibnizov utjecaj na razvoj povijesti prava ? 2

www.pravokutnik.net Leibniz je svoju filozofuju ponajprije gradio na pravno-politikom polju, ve kao 20-godinjak u raspravi Nova metoda kako treba prouavati i poduavati pravnu znanost on izlae svoju filozofiju u drutvu i pravu, on tu naglaava da je svijet povezan i iznutra jedinstven, odnosno istie misao o evoluciji: sadanjost u sebi nosi i prolost i budunost. Sve ovo je Leibniza uinilo osnivaem teorije o povijesti prava, posebno o opoj povijesti prava. On smatra da se pravna znanost, i pravna poduka moraju zasnivati ne samo na podjednakom prouavanju pravne povijesti i pozitivnog prava, nego i na prouavanju prirodnog prava. 11. Objasnite osnove Montesquieuova ucenja o povijesti prava ? Montesquieu pozitivno-historijskom metodom izlae politiku filozofiju, a kroz nju postavlja ne samo osnove nego uvelike izgrauje suvremeno politoloko i ustavno-pravno nazivlje . Kao pravnik i dobar poznavatelj rimske povijesti, on istie vanost prava i pravne drave kao jamca slobode, odnosno pravo stavlja iznad trenutnih nosilaca vlasti. U tom cilju on kao suprotnost dotadanjoj absolutistikoj teoriji o jedinstvu sve vlasti u rukama najvieg organa, izgrauje teoriju o podjeli ustanovljenih vlasti, te naglaava razliku izmeu naroda i drave kao ustanovljene organizacije. 12. Objasnite osnove ucenja Historijske pravne kole, te navedite tko slovi kao njen osnivac ? Historijska pravna kola naglaava nacionalnu posebnost prava, naglaava da je pravo nedjeljivi dio duha nacije, takoer naglaava samo-razvoj duha nacije, tj. da se ono razvija evolutivno pod utjecajem vlastitih unutarnjih i tiho-djelujuih snaga koje imaju izgled duhovnih tvorevina ali su one izraz i opih uvjeta ivota i sredine jednog naroda. Polazei kako od opefilozofskih spoznaja tako i od filozofije povijesti te dotadanje filozofije prava Savigny uspostavlja svoju filozofiju prava i njome postaje osniva Historijske kole prava. 13. U kojem je djelu sadrana Hegelova filozofija povijesti i prava i to je, po njemu, jedinka univerzalne ljudske povijesti? Hegelova filozofija povijetsi i prava sadrana je u njegovu djelu ''Fenomenologija duha'' iz 1807.g. Po Hegelu izmeu zakona svijeta i svijesti postoji duboka veza, pa i istost. Zato drutvene pojave nisu sluajnost, nego njima vladaju zakoni. A jedinka univerzalne ljudske povijesti po Hegelu je nacija. 14. Navedite i objasnite pet karakteristicnih aspekata proucavanja rimskog prava od strane glosatora. 1. Pragmatino radi uspjenog zadovoljenja svakodnevne prakse; 2. Kazuistiki praksa je niz pojedinanih sluajeva za koje trae rjeenje; 3. Fragmentarno prouavaju one dijelove Corpusa koji im trebaju u praksi; 4. Antihistorijski ne samo da oni Corpus ne dovode u vezu s prilikama vremena kad je nastao, nego njih ne zanimaju promjene i razvoj rimskog prava i 5. Dogmatski uporabu rimskog prava ne nalae im nikakva norma ve ga oni prihvaaju kao nepromjenjivi autoritativni sud bez ikakvog kritikog pristupa. 15. Koji predstavnici kole prirodnog prava zastupaju suprotne stavove u odnosima izmedu razlicitih vlasti i o kojim se teorijama radi, te kakvi se stavovi, unutar kole, formiraju u vezi odnosa prirodnih prava pojedinaca prema suverenitetu i legitimitetu vlasti? U okviru ove kole nastale su i posve opreene teorije o odnosu imeu raznih vlasti; tako je Montesquieu zastupao tzv. teoriju o podjeli vlasti dok je Rousseau zastupao tzv. teoriju o jedinstvu vlasti. U vezi odnosa prirodnih prava pojedinaca prema suvernitetu i legitimitetu vlasti legitimna je i suverena samo ona vlast koja poiva na pristanku onih nad kojima se vlada. Taj pristanak pobuuje pitanje: da li je jednom dati pristanak dovoljna osnova legitimitetu vlasti ili je legitimna samo ona vlast koja ima pristanak ive generacije(njene veine) kojom vlada. 16. Navedite predstavnike njemacke kole prirodnog prava i po cemu se ta kola istice? Dok je u katolikim zemljama svaki racionalizam imao izgled kole prirodnog prava, u njemakim protestantskim zemljama taj racionalizam nije bio naglaeno protuvjerski, odnosno njemaka kola prirodnog prava nije potisnula povijest, te u njenim okvirima nalazimo znatnu pomirbu razuma i povijesti. Predstavnici ove kole su Puffendorf, Tomassi, Wolf. 17. Koje spoznaje prema Leibnizu omogucuju cjelovitu drutvenu spoznaju? Cjelovita drutvena spoznaja prema Leibnizu mogua je samo kao historijska spoznaja i spoznaja o djelovima cjeline. 3

www.pravokutnik.net 18. Koje se politicke opcije mogu nazrijeti iz teorijskih razmatranja Georga Puchta? Georg Puchta je 1828. objavio Obiajno pravo. On uz razvoj prava razmatra i razvoj drave, tj. obiaje. Pri tome, Puchta pokazuje da njegova teorijska razmatranja imaju i politike opcije: monarhija je najbolji oblik vladavine, vlast je od boga, feudalne udruge su najbolji jamac slobode itd. 19. to Hegel i njegove pristae osobito osporavaju u teorijskim postavkama Historijske kole prava? Mnoge teorijske postavke historijske kole ve osporava Hegel, a jo vie e se sredinom stoljea Hegelove pristae, osobito Eduard Gans, oboriti na tu kolu i ubrzati njen kraj. Glavni predmet tog napada je naglaena posebnost nacionalnog duha i umanjena uloga drave u stvaranju prava. Smatraju da bi drava, kao izvor nacionalnog duha, trebala stvarati pravo. 20. Po emu se Bartolus de Sassoferato istice medu postglosatorima? Bartolus de Sassoferrato je najznaajniji postglosator, a istie se po tome to je nastojao ukloniti razlike u tumaenju rimskog prava kako su ga recipirali pojedini talijanski gradovi. Zato se moe rei da njime otpoinje Meunarodno privatno pravo. 21. to u ucenju elegantne pravne kole i kole prirodnog prava odbacuje predstavnik Gottingenske pravne kole Gustav Hugo - kada se radi o stvaraocima prava i to je po njemu ishodite prava? Gustav Hugo odbacuje tvrdnju da je drava, zakonodavac stvaralac prava. Hugo istie na temelju povijesti germanskog prava, da je pravo poput svih duhovnih tvorevina naroda, poput jezika, ishod stvaralakog samorazvoja, postupno i neprimjetno, rezultat narodnog obiaja, a nikako djelo trenutne racionalne volje bilo drave bilo naroda. 22. Tko je rodonaelnik njemake pravne povijesti i po kojem dijelu je poznat? Rodonaelnik njemake pravne povijesti je Herman Conring, koji je bio povjesniar i pravnik, i poznat je po djelu De origine iuris germanici(O podrijetlu njemakog prava) u kojem dokazuje da je rimsko pravo strano germanskom pa je na temelju toga on zaetnik njemake kole prirodnog prava. 23. to eli prouavati Elegantna pravna kola? Elegantna kola prouava promjene pravnih odredaba i uzroke tome nastoji nai u zbilji iz koje te norme nastaju. Elegantna kola pravu prilazi historijski na vie naina: povijesni razvoj pravnih instituta, ali i porijeklo i djelovanje pojedinih norma u pravnom ivotu. Elegantni pravnici smatraju odredbe rimskog prava izrazom dravno-politikih pa i ope-drutvenih prilika u kojima su nastale; te, zato oni prouavaju ne samo pravne institute nego dravno ureenje i drutvene prilike u kojima su pravni instituti nastali. 24. Navedite razliku izmedu shvaanja pravne povijesti Gustava Hugoa i Leibniza? Hugo kao i Leibniz razlikuje vanjsku i unutarnju pravnu povijest, ali Hugo njihov objekt mijenja i suava; njegova vanjska pravna povijest prouava pravna vrela i njihov razvoj, a unutarnja razvoj pojedinih pravnih instituta i grana. Dok kod Leibniza unutarnja pravna povijest prouava pravne institute, a vanjska pravna povijest prouava sve ostale drutvene pojave koje su u nekoj vezi s pravom. 25. Kojoj pravnoj koli je pripadao Baltazar Bogiic? Jedan od najveih pristaa Historijske kole je i Baltazar Bogoi. Skupljao je narodne pravne obiaje od Kavkaza do Crne Gore , te je na tim osnovama izradio Opi imovinski zakon za kneevinu Crnu Goru, 1888.g.

26. Koga znanost dri ocem povijesti pa i povijesti prava i drave, tko su njegova 2 nasljednika i po kojim su djelima oni poznati? Ocem povijest znanost dri Herodota koji je taj naziv stekao sa svojim najznaajnijim djelom Historija. Njegovi nastavljai su Tukidid i Ksenofont. Tukidid je poznat po djelu Peloponeki rat, a Ksenofont je poznat po sljedeim djelima : Helenika, Anabaza i Uspomene o Sokratu 4

www.pravokutnik.net 27. Kako u okviru Francuske ili elegantne pravne kole dijelimo pravnu povijest? Elegantni pravnici smatraju da su odredbe (rimskog) prava izrazom dravno-politikih pa donekle i ope-drutvenih prilika u kojima su nastale. Oni zbog toga smatraju da je to opsean predmet te zato razlikuju historiju zakona (historia legatum), historiju pravne zbilje (historia iuris) i historiju starine (antiquitates iuris). 28. Navedite imena postglosatora i po emu je jedan od njih najznacajniji? To su Cinus de Pistoia, Bartolus de Sassoferrato i Baldus de Ubaldis. Bartolus de Sassoferrato je najznaajniji po tome to je nastojao ukloniti razlike u tumaenju rimskog prava kako su ga recipirali pojedini talijanski gradovi. Moe se rei da njime otpoinje Meunarodno privatno pravo. 29. Kada u okviru Rima Kranstvo postaje priznatom, a kada dravnom religijom. Car Konstantin Veliki legalizira kranstvo Milanskim ediktom 313.g. i tada je kranstvo dozvoljeno, ali tek od Teodizeja (380.g.) kranstvo postaje slubena vjera Rimskog carstva. 30. Tko se smatra osnivaem, kojim njegovim djelom i kada zapocinje kola prirodnog prava? Obino se smatra da je kola prirodnog prava poela godine 1625. kada je Holananin Hugo Grotius objavio svoju knjigu ''De iure belli ac pacis'' ili ''O pravu rata i mira''. 31. Koju vlast kola prirodnog prava dri suverenom i legitimnom te, u svezi s time, to osnovom legitimiteta vlasti dri demokratska struja (Rousseau), a to struja sklona monarhizmu? Legitimna i suverena je samo ona vlast koja poiva na pristanku onih kojim se vlada. Prirodno pravo je bila filozofija racionalizma na podruju politike i prava. Sukob izmeu dvije struje. U demokratskoj (posebito Rousseau) prihvaen je legitimitet koji se zasniva na ivuoj generaciji, dok je struja sklona monarhizmu sklonija (pristae prosvjeenog etatizma) historijskom suverenitetu. No, jednom dati pristanak da se vlada, sve budue generacije liava prava da ga opozovu ili bitno mijenjaju. 32. Iz ega Leibniz izvodi kontinuitet prava? Leibniz ne osporava racionalnu pa ni mehaniku spoznaju, ali relativizira kako nju, tako uope spoznaju. On ostavlja mjesta ne samo za intuitivnu spoznaju, nego i za vjeru. Leibniz ne porie razum, niti vjeru posve suprostavlja razumu. Budui da je svijet continuum i harmonija, onda je to i drutvo; a to se pokazuje kao naglaeni kontinuitet na podruju prava. 33. to je potaklo razvoj nacionalne pravne povijesti i gdje su ti zahtjevi najizraeniji? Potreba za stvaranjem openacionalnih pravnih obiaja dovodi potie razvoj nacionalno-pravne povijesti, a dovelo je i do protivljenja rimskom pravu. Ovi se zahtjevi ponajvie javljaju u protestantskom dijelu Njemake. Tamo i zapoinje nacionalna pravna povijest. 34. Istiui zahtjev za ujedinjenjem Njemacke, cemu su Gottingenska kola morala suprotstaviti? Nacionalni romantizam bio je osobito prisutan u razjedinjenoj Njemakoj; tu se zahtjev za nacionalnim ujedinjenjem morao obraunati kako s racionalizmom i kozmopolitizmom kole prirodnog prava, tako isto s historicizmom provincijalizma i partikularizma. 35. Navedite pristae kole prirodnog prava, koju metodu prihvacaju, a to odbijaju? Ono to je zajedniko svim pristaama ove kole, Grotius, Hobbes, Locke, Voltaire, Rousseau, Montesquieu, Puffendorf, Wolf, jeste racionalistika metoda, a time odbijanje povijesti i iskustva, i usvajanje dogmatskog i abstraktnog racionalizma sve to bar teorijski, jer dakako da su oni ipak razmiljali pod odreenim utjecajem vlastite zbilje. 36. Kada i gdje dolazi se u Europi najranije javlja interes i dolazi do proucavanja nacionalne pravne povijesti? Do prouavanja nacionalne povijesti dolazi u 17. i pogotovo 18. st. u Francuskoj, panjolskoj, Njemakoj. Ovaj interes se osobito javlja u protestantskom dijelu Njemake, te tamo i zapoinje nacionalna pravna povijest. 5

www.pravokutnik.net 37. to odreuje duh zakona prema djelu O duhu zakona koji je napisao Montesquieu? Montesquieu u svom djelu O duhu zakona ukazuje na kontinuitet i evolutivnost svih pojava. Duh zakona, kao opu bit prava, ne odreuju samo meuutjecaji izmeu zakona kao dijelova, nego i utjecaji i veze koje postoje izmeu zakona i drutvene i prirodne sredine. 38. Koja pravna kola pocinje koristiti historijsku metodu i u cemu se ona sastoji? Historijsku metodu poinje koristiti Elegantna pravna kola, a koristi je tako to Elegantna kola prouava promjene pravnih odredaba i uzroke tome nastoji nai u zbilji iz koje te norme nastaju. Elegantna kola pravu prilazi historijski na vie naina: povijesni razvoj pravnih instituta, ali i porijeklo i djelovanje pojedinih norma u pravnom ivotu. Predstavnici ove kole smatraju da je historijska metoda bitan uvjet same pravne znanosti.Ova kola pokzuje dubinu i ozbiljnost pravnih studija te uope njihovu vanost za razvoj same historijske metode. 39. Elegantna pravna kola zagovarala je primjenu rimskih dravnopravnih nacela, prevedite slijedece izreke i navedite njihova autora? Quod principi placuit, legis habet vigorem to se vladaru svia, to ima snagu zakona; Princeps legibus solutus est Vladar je osloboen zakona; Principis officium te vetat esse pium Vladarska sluba ti zabranjuje da bude poten; Oboedientia est legis essentia Poslunost je bit zakona. Autor ovih izreka je Ulpianus. 40. Prevedite i objasnite nacela Elegantne pravne kole Sine historia caecam esse iurisprudentiam i Oboedientia est legis essentia! Sine historia caecam esse iurisprudentiam bez historije je pravna znanost slijepa; po predstavnicima ove kole historijska metoda je bitan uvjet same pravne znanosti. Oboedientia est legis essentia poslunost je bit zakona; Elegantna kola je zagovarala primjenu rimskog prava pa i njegovih pravnih naela. Rimska pravna i dravna misao poiva na dravnom zakonodavnom absolutizmu, a to je protivno svemu to bi dravu ograniavalo u njenoj svemoi i iskljuivosti. Stoga je i ovo naelo rimsko dravno-pravno naelo. 41. to po Montesquieu jamci gradanima slobodu? Montesquieu istie vanost prava i pravne drave kao jamca slobode, odnosno pravo stavlja iznad trenutnih nosilaca vlasti. 42. Tko, kada i kojim djelom nastoji udovoljiti potrebama prakse i stvoriti pretpostavke za otklanjanje razlika u tumacenju glossa? Glosatora je bilo puno, i pojavile su se razlike u tumaenju istovjetnih odredbi rimskog prava a to je uzrokovalo potekoe u svakodnevnom pravnom ivotu. Te potekoe pokuava otkloniti Franciscus Accursius sredinom 13. st. svojim znamenitim djelom ''Glossa marginalis seu ordinaria''. 43. Koju novinu u izucavanju pravne i dravne povijesti unosi Montesquieu? Kao pravnik i dobar poznavatelj rimske povijesti, on istie vanost prava i pravne drave kao jamca slobode, odnosno pravo stavlja iznad trenutnih nosilaca vlasti. U tom cilju on kao suprotnost dotadanjoj absolutistikoj teoriji o jedinstvu sve vlasti u rukama najvieg organa, izgrauje teoriju o podjeli ustanovljenih vlasti, te naglaava razliku izmeu naroda i drave kao ustanovljene organizacije. 44. Koja je uloga pravne povijesti po osnivacu Gttingenske pravne kole, Pitteru? Osniva Gttingenske pravne kole J.H. Pitter, istie posebno mjesto i samostalnost pravne povijesti, koja prouava kako promjene u pravnim institutima, tako promjene u ozbiljenju iste pravne norme te pravna povijest treba da te promjene dovede u vezu s prilikama vremena. Tako pravna povijest treba da proui pravne institute svih naroda i vremena, da utvrdi njihove veze i razlike, i da ovima potrai uzroke u uvjetima sredine. 45. Gustav Hugo razlikuje vanjsku i unutarnju pravnu povijest. to proucava vanjska, a to unutarnja povijest? Gustav Hugo razlikuje pravnu povijest na vanjsku koja prouava pravna vrela i njihov razvoj i unutarnju koja prouava razvoj pojedinih pravnih instituta i grana. 6

www.pravokutnik.net 46. Koja je svrha izucavanja opce povijesti? Svrha izuavanja ope povijesti je da prouava dravu i pravo kao zbiljske pojave, a to znai kao pojedinane, povijesne, vremenske i prostorno uvjetovane, kao pojave koje su injenice zbilje i sredstvo ljudske volje, kao pojave kojima je drutvo pokreta, sredstvo i cilj, ali gdje se drutvo pokazuje samo kao relativna cjelina, gdje se drava i pravo pojavljuju kao dva razliita ali povezana sredstva koja mogu poprimiti samostalnu prirodu i cilj, takva znanost treba kod studenata razviti smisao za zbiljsko, vremensko-prostorno i povijesno-instrumentalno odreenje. 47. Koje su znacajke drave i prava Antickoga doba i od kada do kada ono traje? Drava i pravo postaju predmet sustavnog miljenja srazmjerno kasno. S jedne strane, drava je bila ponajvie injenica vrlo promjenjive zbilje i pravno neuobliena; s druge strane, pravo je bilo ponajvie obiajno i ponajvie prethodi odreenoj dravi i nadivljava je(kao obiajno pravo); pored svega toga drava i pravo su bile suvie ishod nepredvidivih injenica zbilje, kao takve izmiu voljnom predvianju, te kao i sve ljudsko vidi ih se kao predmet volje bogova. Razdoblje Antikoga doba traje od 5.st. pr.n.e. do 5.st. 48. Kojoj pravnoj koli pripada Herman Conring; koje je njegovo glavno djelo i to on proklamira? Herman Conring je rodonaelnik njemake pravne povijesti , bio je povjesniar i pravnik, i poznat je po djelu De origine iuris germanici(O podrijetlu njemakog prava) u kojem dokazuje da je rimsko pravo strano germanskom pravu, da ono ne vai u njemakim zemljama na temelju nekakve tobonje odredbe cara Lotara s poetka 12. st. nego obiajnom recepcijom u kojoj su ponajvie sudjelovali talijanski uenici. Na temelju toga H. Conring je zaetnik i pripadnik njemake kole prirodnog prava. 49. Koju metodu povijesne spoznaje njeguju postglosatori i objasnite njene faze? Postglosatori njeguju metodu skolastike kazuistike dijalektike faze su: lectio, quaestio, disputatio te conclusio koji treba da prui smisao, sensus te zavrava u egzegezi koja otkriva sadraj znanja i misli, sententia. 50. Kako u okviru elegantne ili francuske pravne kole dijelimo pravnu povijest? Dijelimo je na historiju zakona (historia legatum), historiju pravne zbilje (historia iuris) i historiju starine (antiquitates iuris). 51. Koji zastupnici elegantne ili francuske pravne kole narocito naglaavaju historijsku metodu? Zastupnici Elegantne pravne kole koji naroto naglaavaju historijsku metodu su Cujacius, Hotomanus i Balduinus. 52. Objasnite kako su ucenja kole prirodnog prava imala direktan ucinak na politicka zbivanja u 18.st.? kola prirodnog prava je imala izvanrednu i naprednu ulogu u politikim zbivanjima 18. st. Dovoljno je rei da su amerika i francuska revolucija ne samo izvedene pod zastavom ove kole, nego su dravno pravni akti koji su nastali nakon tih revolucija proglasili osnovne zasade kole prirodnog prava temeljem svakog politikog sustava. Meutim upravo ti dogaaji,a pogotovo fr. revolucija, njen naelni prihvat tog uenja bila je zbiljska kritika ogranienosti politikog i intelektualnog voluntarizma, racionalizma, a time i dogmatizma. 53. Tko je napisao Egipatsku kroniku? Veliki sveenik iz Heliopolisa Maneto po elji Ptolomeja II. je napisao Egipatsku kroniku ili Aegyptiaca. 54. Koga nazivamo ocem povijesti? Ocem povijesti nazivamo Herodota. 55. Tko je i kad odgonetnuo klinasto pismo? Klinasto pismo je odgonetnuo poetkom 19. st. njemaki filolog i paleolog G. F. Grotefend. 56. to je to Mos docendi italicus? 7

www.pravokutnik.net Budui da se u Italiji obavljalo studiranje rimskog prava, stoga se glosatorski stil prouavanja rimskog prava naziva Mos docendi italicus. 57. Kako se zove metoda proucavanja prava Elegantne pravne kole? Metoda prouavanja prava Elegantne pravne kole, zbog toga to se ova kola uvelike razvija u Francuskoj, zove se mos docendi Gallicus (francicus).

8

www.pravokutnik.net

BABILON58. to je to teokracija? - je vladavina sveenika. Dravama upravlja bog zatitnik kao njegov vanzemaljski predstavnik, a prvosveenik kao njegovo zemaljsko svemono oruje. Taj prvosveenik se naziva ensi, patesi ili iaku. 59. Kojim se naelom koristi babilonska vlast u uspostavi vlasti u pokorenim dravicama? Babilonska vlast se za pokorene dravice temelji na naelu ratnog osvajanja (occupatio bellica), pa su svi dijelovi ogromne drave strogo ovisni od sredinje vlasti (naelo jedinstva vlasi u rukama vladara). 60. Objasnite tijek razvoja dravnosti u meurijeju Eufrata i Tigrisa ? - tokom 5. i 4. tisuljea pojedina plemena naseljavaju se na podruja Eufrata i Tigrisa zbog plodnog tla. Prva naselja u junoj Mezopotamiji su Eridu, Ur, Uruk, Laga, Larsa, Uma, Skurupak, Isin to podruje se naziva Sumer. Sjeverno podruje Mezopotamije naziva se Akad, a tijekom 3. tisuljea u Akadu javljaju se gradovi-drave: Nipur, Ki, Babilon, Sipar,... Ta dva podruja razlikuju se gospodarski, kulturno, a postoje i jezine razlike. Pojedinac ne moe opstati, a sistemi odvodnjavanja i navodnjavanja trae masovni rad tako da se oni povezuju i nastaju drave. 61. Zemlja se u Babilonu obrauje najvie kolektivnim radom. Tko rukovodi tim radovima? Radom rukovodi drava, gradovi i seoske opine, a zemlju obrauju slobodni ljudi i robovi. 62. Navedite koja se naselja javljaju u procesu nastanka dravnosti u Sumeru i kada ona nastaju? Tokom 5. i 4. tisuljea pojedina plemena se trajno naseljavaju na pogodnim mjestima (podruja Eufrata i Tigrisa) te podiu naselja pogodna za obradu susjednih podruja i obranu. U Sumeru su to: Eridu, Ur, Uruk, Laga, Larsa, Uma, Isin. 63. Navedite prva trajna naselja u procesu nastanka dravnosti u Akadu i kada ona nastaju? Nipur, Ki, Babilon, Sipar (tokom 3. tisuljea). 64. Navedite najvie dravne funkcionare i njihove funkcije u Babilonu. Vladar-lugal je nosilac sve vlasti a najvanija je vojna vlast. Vladar je za svoje grad-dravu patosi, a za pokorene drave samo lugal. Meu najviim inovnicima je vladarev pomonik zove se nubanda, upravitelj dvora i carskih imanja, upravljao je javnim radovima i dravnim financijama. Drugi najvii slubenik sredinje vlasti je iaku upravlja dravnom upravom na cijelom dravnom podruju (vojno i upravno-sudbeno podruje). Ova dva slubenika stoje na elu brojne sredinje birokracije, pisari (dub-sari), Babilonska uprava bila je monokratska jer je na elu svake upravne jedinice bio jedan slubenik (vojni zapovjednik) to je bio oblik vojne uprave. Sredinja vlast je nadzirala rad niih vlasti povremeno je slala svoje nadzornike koji su obilazili dravu. Na elu upravne pokrajine je upravitelj svih grana dravne uprave (akanaku), odnosno upravitelj kotara (rabinau). 65. Navedite na koje se klase dijeli babilonsko drutvo, te objasnite svaku od njih? Podjela drutva na slobodne i na neslobodne, tj. na robovlasnike i robove. Svi slobodni su u klasi robovima makar spali na prosjaki tap. Slobodni su esto radili na poslovima s robovima, ali su imali i obvezu kuluka, (radovi u korist drave). Slobodni ljudi su se dijelili na avile gospodu i na mukenu siromahe. Mjerilo razlikovanja je imovinska sposobnost. Na podruju prava bila je sankcija za zloin protiv ivota i tijela: za povredu avilua primjenjivan je lex talionis, a kad bi avilu povrijedio pripadnika nieg razreda onda bi svoju greku ispravljao novanom naknadom. 66. Objasnite ilku sustav? Ilku sustav je polustajaa vojna formacija. Nisu bili na okupu u kasarnama nego su rasute po irokom dravnom podruju, to su vojnici zemljoradnici, a spadaju u razred avila. Za plau su dobivali komad zemlje dovoljan za izdravanje obitelji. U zakup je moe dati samo kad je u ratu, ukoliko zemlju ne obrauje uzastopno 3 godine gubi i nju i slubu. Zemlju su obraivali pojedinano, bila je to dravna zemlja van pravnog prometa. Ilku zemlja je bila nasljedna i nisu plaali porez. 9

www.pravokutnik.net 67. Objasnite poloaj robova u babilonskom drutvu? Robovi su ljudi koji su u neijem vlasnitvu, nisu osobno slobodni. Robom se moglo postati zarobljenitvom u ratu, presudom, samoprodajom u ropstvo, glava obitelji je mogla prodati svoju djecu i enu u ropstvo, nasljeem ako su oba roditelja robovi. Vlasnici robova bili su drava, hramovi, gradske ili seoske opine i pojedinci. Radili su kao poljoprivredni radnici, obrtnici, trgovci, pisari, sluge,... Ropstvo je moglo biti trajno i privremeno (3 godine). Rob je imao odreenu pravnu i poslovnu sposobnost, zakljuivao je brak, kako sa ropkinjama tako i sa slobodnima, djeca nasljeuju status majke, vlasnik je svoje pokretne imovine, vlasnik nije smio ubiti roba, ali ga je mogao primjereno kanjavati. Da se sklone od kanjavanja imao je pravo samopomoi ili da trai od suda da bude prodan. U pravnom prometu je mogao biti zastupnik svoga gospodara, ivjeli su obiteljskim ivotom ali nisu mogli birati mjesto i vrstu zanimanja niti vrijeme rada. 68. Kako se u Babilonu kanjavalo ubojstvo ili povreda roba od strane treih? Povreda ili ubojstvo roba od strane treih kanjavana je imovinskom kaznom dvostruko niom od one za istu povredu slobodnog. 69. Kada je vladao Hamurabi i koje su njegova dostignua? Vladao je od 1792.-1750., vladao je prostorom koji daleko prelazi granice Mezopotamije, proglasi se kraljem Amorita. Izvrio izmjene u poljoprivredi uvidio prednosti u izradi orua i oruja. Plateno sredstvo postaje ito. Unaprijedio obrt, stoarstvo, podijelio slobodne ljude na avilu i na mukenu. Ograniio dugovinsko ropstvo na 3 godine, ukoliko bi rob umro od zlostavljanja ima se ubiti gospodarev sin,... 70. U kojem obliku je sauvan Hamurabijev zakonik, gdje je pronaen i od ega se sastoji? Kamena ploa, pronaen 1901. u iranskom gradu Suzi, sastoji se od 3 dijela: uvod, zakonski propisi i epilog. Ima odreenu sistematizaciju o sudu, o stvarima, o braku i obitelji, o zatiti ivota i tijela, o radu. 71. Navedite zakonike u Mezopotamiji prije Hamurabijeva? - Zakonski tekstovi drave Mezopotamije svoju volju poinju izraavati normativnim aktima. Te drave su se osnivale na teoriji da vlast pripada bogu zatitniku ali povremeno vlast moe postojea pravna shvaanja mijenjati i dopunjavati. Tako su se pojavili zakoni: Ur-Namu, vladar Ura izdaje zakon koji je sauvan u fragmentima, Lipiditar, vladar Isina izdao je znaajan dokument za razvoj kaznenog prava, u dravi Enun izdan je zakon koji nosi izme po vladaru Zakon vladara Bilalame, i Zakon vladara Babilonije Hamurabija poznat nam je u cjelini. - Vladarska pisma to su vladareve upute niim dravnim inovnicima iz njih saznajemo o ulozi drave i o mnogim podrujima ivota. - Isprave o pravnim poslovima najpotpuniji izvor, prava slika ivota u tom drutvu. Iz vremena tree dinastije Ura sauvalo se vie od 100 000 samoupravnih isprava, isprava vjerske knjievnosti (himne, tualjke, vjerski mitovi), kao i profana knjievnost, znanstveni tekstovi (astronomija, filologija, povijest). 72. Objasnite sudski sustav Babilona za vrijeme Hamurabija? Vlast ukida ulogu sveenstva u podruju sudstva. Iako je Hamurabi sudstvo vezao za upravu i odvojio od sveenstva, ipak je sveenstvo zadralo stanovitu ulogu. (Sveenstvo je imalo vezu sa kolovanjem, poznavanjem mjesnih pravnih obiaja, uloge arhivara, poznavanje pravnog prometa). Najvii sudac je vladar, a umjesto njega ponekad sude carski suci. Prvi put u povijesti za Hamurabija poinju suditi sudovi sa svjetovnim sucima. Od tad je redoviti mjesni sud sastavljen od upravitelja grada-rabinau kao predsjedatelja a ponekad sudi i uz 4 do 8 predsjednika gradski odlinici. Nezadovoljna je stranka mogla uloiti priziv na vii sud, sud pokrajine kojeg ini upravitelj pokrajine akanaku sa 6 ili 10 prisjednika. Nezadovoljna stranka mogla je uloiti i priziv samom lugalu. U svakoj pokrajini postoji i sudsko vijee. Svaki od tih sudova je imao svoje sudske vojnike, sudske pisare i arhivare. Nekad je spor poinjao pred mjesnim sudom, a nekad ve na prvoj instanci pred carskim sudom, zavisno od vanosti i vrsti spora. Vezao je sudstvo posve za upravu i odvojio ga od sveenstva, no zbog prisege nije posve sveenstvo iskljuio iz sudstva. Pred sveenicima se prisee, oni su posrednici u pozivanju na sud a esto su i izborni suci arbitraa, sudski biljenici, vjetaci, porota. 10

www.pravokutnik.net 73. Tko podie tubu u Babilonu? Oteeni, drava samo onda kad je povrijeen neposredni interes kralja. 74. Koju novinu u rad sudova uvodi Hamurabi i koji sudovi postoje? Od Hamurabija poinju sudovi sa svjetovnim sucima. Od tada je redoviti mjesni sud sastavljen od upravitelja grada (rabinau) kao predsjedatelja, a ponekad sudi i uz 4-8 prisjednika (gradski odlinici). Nezadovoljna stranka je mogla uloiti priziv na vii sud, sud pokrajine koji ine upravitelj pokrajine (akanaku) sa 6-10 prisjednika. Nezadovoljna stranka je mogla uloiti priziv i samom lugalu. Uz ove sudove, u svakoj pokrajini postoji sudsko vijee od 4-8 profesionalnih sudaca koji uz sudske vre i upravne poslove. Svaki od tih sudova je imao sudske vojnike (policija), pisare i arhivare. 75. Kakve oblike vlasnitva poznajemo u Babilonu? Postoji zajedniko i privatno vlasnitvo. Kao subjekt zajednikog vlasnitva javljaju se drava-vladar, hramovi, gradovi, sela. Objekt tog vlasnitva su najvie zemlja i druge nekretnine, ali i pokretnine: stoka, robovi, poljoprivredno orue, kao i sve druge pokretnine. Zemlja u zajednikom vlasnitvu je obraivana i davana u individualni zakup. Vjerojatno su periodino mijenjani zakupci parcela da se ne bi ustalili. Zakup ne moe biti predmet pravnog prometa, niti inter vivos niti mortis causa. 76. Objasnite institut dunikog ropstva prema Hamurabijevom zakoniku? Ropstvo je moglo biti trajno i privremeno. Ograniio ga je na 3 godine nakon ega rob mora biti osloboen bez obzira da li je svojim trogodinjim radom isplatio dug. Time je drava utjecala na visinu zajmova. Ukoliko bi duniki rob umro od posljedica zlostavljanja, odreuje da se ima ubiti gospodarev sin. No, esto je taj institut izigran pomou adopcije, nakon Hamurabija te osobe koje su bile u dunikom ropstvu su ostajali robovi dok ne odrade dug. 77. Objasnite institut osobnog najma prema Hamurabijevu zakoniku? To je podvrsta ugovora o najmu, odnosno o radu. Ima razliite vrste radnika koji ga zakljuuju, ciglari, kamenoresci, koari,... za neke od njih zakonik predvia najamninu za 1/3 imanja. Zakonom odreena najamnina bila je samo sudu mjera za sluaj spora i nesporazuma izmeu stranaka, u ove ugovore spadaju i naknade lijeniku, veterinaru, graevinaru, za njihove usluge. A veliina th naknada je ovisila od toga da li je usluga uinjena avilu-mu ili muken-u, ili robu. Za istu uslugu imuniji plaaju vie. Ova logika je gotovo svugdje provedena u Hamurabijevu zakoniku. 78. Kako se prema Hamurabijevom zakoniku zakljuuje brak? Zakljuuje se ugovorom, inae je nitav. A cilj tog ugovora je da se utvrde meusobne obveze. Zakljuuju ga mladoenja i djevojin staratelj. Mogu se njime osloboditi odgovornosti za imovinske odgovornosti svakog od njih, ali za obveze i imovinu steenu za vrijeme braka odgovaraju zajedniki, tj. slobodna ena udana za roba ima pravo na dio u pravilu na pola a drugi dio pripada gospodaru, nema razlike izmeu braka slobodnih i robova. I jedni i drugi se mogu meusobno eniti. Ali onaj tko je bio rob taj i ostaje rob bez obzira to mu drugi suprunik ima status slobodnog ovjeka. Robovi koji su supruzi slobodne osobe oteuju svog gospodara time to gospodar nema pravo na potomstvo, a ako je supruga slobodna, njena djeca s muem robom su slobodna, a ako je mu slobodan a ena robinja, djeca, ako ih otac prije nije uini slobodnima postaju slobodni u asu oeve smrti. 79. to je to tirhatu i objasnite taj institut? Mladoenja je esto davao mladoj enidbeni dar tirhatu no on nije bitan uvjet ugovora i imao je ponajvie svojstvo kapare, tj. jamstva za zakljuivanje braka. Veliina tirhatua je bila slika ozbiljnosti namjere obje strane da zakljue brak, enidbeni dar daje pravo na odustajanje ako mladoenja odustane gubi tirhatu, a ako mlada odustane vraa tirhatu u dvostrukom iznosu, dakle odustankom podjednako gube.

80. Objasnite instituciju miraza prema Hamurabijevom zakoniku? Mlada prilikom dolaska u muevu kuu donosi miraz (eriktu). Mirazom je ensko dijete odmah dobivalo svoj dio nasljea i zato nije nasljednik svojih roditelja. Miraz ima vie svrha: on je djevojino 11

www.pravokutnik.net nasljee, imovinska potpora novoj obitelji, jamstvo muu za enino ponaanje, enina sigurnost u sluaju mueve smrti. 81. Objasnite naine kanjavanja prema Hamurabijevu zakoniku? Kazna ima svojstvo odmazde, postie se bitna svrha kazne: generalna i specijalna prevencija. Ako u trenutku izvrenja delikta, poinitelj nije imao suosjeanja za patnje koje nanosi, onda neka kazna odmazda bude tjelesno-iskustveno sredstvo da se u svijesti poinitelja stvore predodbe o patnji koju je nanio (graditelj koji je loom gradnjom prouzroio smrt vlasnikova sina, bit e kanjen tako to e biti ubijen graditeljev sin). Poinje se primjenjivati sve vea zamjena tjelesne odmazde novanom najei nain imovinska kazna, no to nije uvijek isto naelo kompenzacije, jer su velike novane kazne imovinski i drutveno poinitelja posve unitavale. 82. Koje oblike kazni predvia Hamurabijev zakon za nestruno obavljen posao? Imovinska, tjelesna kazna i smrt. 83. Kako se po Hamurabijevu zakonu kanjava kraa, a kako razbojstvo? Vlasnitvo, naroito dravno i hramovno vrlo je strogo zatieno. Kraa se u nekim sluajevima nadoknauje trideseterostrukom vrijednosti ukradene stvari tj. ako je lopov nije u stanju nadoknaditi, bit e osuen na smrt. Razbojstvo, bez obzira tko je poinitelj, povlai smrtnu ili tjelesnu kaznu. Ukoliko poinitelj nije pronaen dunost je grada da plati tetu poinjenu razbojstvom (ostatak kolektivne kazne). 84. Objasnite poloaj roba u Babilonu u pravnom prometu svojom pokretnom imovinom i kao zastupnika gospodara? Bio je vlasnik svoje pokretne imovine i s njom je mogao upravljati u pravnom prometu kao slobodan ovjek. Mogao je zastupati svoga gospodara u pravnom prometu, a ugovori su morali biti napravljeni u pismenom obliku i pred dva svjedoka. 85. to se zbiva s imovinom roba nakon njegove smrti ukoliko je bio u braku s slobodnom enom, a to s imovinom slobodnog ovjeka ukoliko je imao djecu s slobodnom enom i priznatu djecu od robinje? Ukoliko je rob bio u braku sa slobodnom enom, gospodar stjee pola, a drugu polovicu ena. Ako ostavitelj ima djecu od slobodne ene i priznatu djecu od robinje, onda djeca od robinje sudjeluju u nasljeu samo pokretnina i to na jednake dijelove s ostalom djecom. 86. Kako Hamurabi kanjava lanu izjavu vezanu uz ostavu stvari? Morat e dati dvostruku vrijednost onoga za to lano tvrdi da je dao na uvanje. 87. Kakav oblik imaju sudske presude u Babilonu i to sve presuda sadri? Sudske presude su oblik ugovora, tj. dokaza za budue odnose, bile su napisane kao ugovori: na ploici je napisan bitan sadraj izjava stranaka, prisege stranaka, izjave i imena svjedoka, bit presude. Stranke su se morale obvezati da nee ponovno pokrenuti postupak po istoj stvari, a stranka koja je temeljem presude bila obvezna na odreenu inidbu, prisegla je da e ju izvriti. Neizvrenje presude povlailo je novo parnienje a sud je izricao globu zbog ne izvrenja (brijanje kose na elu znak neasnosti). 88. Kako Hamurabijev zakonik rjeava nasljedna prava supruge, mukih i enskih potomaka, te uz vlastitu djecu sa slobodnom enom, priznate djece s robinjom? Sinovi su nuni zakonski nasljednici, enska djeca dobivaju nasljedni dio pri udaji kao miraz, supruga svoj nasljedni dio dobiva za ivota mua u obliku dara (nudunu), a ako ga nije dobila onda sa sinovima dobiva jednak dio. Ako ostavitelj ima djecu od slobodne ene i priznatu djecu od robinje, djeca robinje sudjeluju samo u nasljeivanju pokretnina i to na jednake dijelove s ostalom djecom. 89. Kako se zove muev dar eni u Babilonu? Nudunu. 90. to je babilonski vladar za svoj grad - dravu, a to za pokorene drave? 12

www.pravokutnik.net Za svoj grad-dravu vladar je patosi a za pokorene drave samo lugal. Vladar lugal je nosilac svih vlasti, od kojih je najvanija vojna, moe svim organima vlasti izdavati obvezne naputke, mijenjati stvarnu i mjesnu, tj. sudsku nadlenost vladarevo pravo delegacije i devolucije. A patosi mada se vlast temelji na osvajanju, vladar ipak svije podrijetlo trai u uzvienijem ideolokom izvoritu, vladar je samo ostvarenje moi boga-zatitnika-amaa, i njegove premoi nad ostalim bogovimazatitnicima drugih gradova. 91. Kako Hamurabijev zakonik sankcionira samovoljnu pljenidbu dunikovih stvari od strane vjerovnika? Bit e lien svega. 92. Koja kazna se izricala lanom svjedoku u babilonskom pravnom sustavu? Izreena mu je ona kazna koju bi trebao biti izreena stranci protiv koje svjedoi kad bi to svjedoenje bilo istinito. Ovakva dokazna snaga svjedoenja je razlogom da su sinovi i robovi za svog gospodara mogli ugovore sklapati samo uz prisutnost svjedoka. Ista forma esto traena i za ugovore koje netko sklapa za sebe. 93. Tko u Babilonu i kojim redom nasljeuje imovinu ostavitelja ako ovaj nema sinova ili su mu umrli? Unuci, ako njih nema onda braa umrlog, zatim strievi. Dakle, samo muki potomci. 94. Kakvo svojstvo ima kazna u Babilonu i to je drutvena svrha kazne? Kazna ima svojstvo odmazde. Tim se postie drutvena svrha kazne, generalna i specijalna prevencija: treba postii i popravljanje kanjenika vri se logikom, tj. ako poinitelj nije imao suosjeanja za zlodjelo onda neka kazna bude tjelesno-iskustveno sredstvo da se u svijesti stvore predodbe o onome to je poinio i patnji koju je nanio. Vri se kroz naelo taliona, zub za zub, oko za oko. A duevna je kada zbog graditeljeve pogreke nastrada vlasnikov sin, ubija se graditeljev sin kako bi on patio zbog greke koju je poinio. 95. Kako se kanjava povreda ili ubojstvo roba od strane treih u Babilonu? Kanjavana je imovinskom kaznom dvostruko niom od one za istu povredu slobodnog, a osim toga odteta pripada gospodaru a ne robu ili njegovoj obitelji. 96. Koje vrste kazni predvia Hamurabi u cilju sprjeavanja nestrunosti ili nekvalitetno izvedenog rada? Imovinska, tjelesna kazna i smrt. 97. Kome u Babilonu pripada roditeljska vlast, dokle see, pod ijim je nadzorom i kada se roditelj moe odrei djeteta? Roditeljska vlast pripada samo ocu, a na majku prelazi samo smru oca. Otac je mogao djecu prodati u ropstvo ili ih dati u dugovinsko ropstvo ili pak da ih drugi usvoje, kao i ensku djecu dati u sveenice, ali ipak roditeljska vlast je pod sudskim nadzorom (roditelj se moe odrei svog djeteta samo ako to dopusti sud, i jedino iz razloga ponovljenog tekog zloina protiv oca. 98. Kada se i gdje odvijala pobuna pod vodstvom Urukaginu i koji su joj glavni dometi? U dravi Laga oko 2400. god. pr. n.e. je izbila pobuna pod vodstvom Urukaginu, protiv sveenstva i prvosveenika. Urukaginu je dokinuo novostvorene povlastice sveenstva i oblike izrabljivanja te postao novi vladar Lagaa. Tad je izvren pokuaj odvajanja slube prvosveenika (sangu-maha) od vladarske svjetovne slube u kojoj je najbitniji dio vojno zapovijedanje (lugal). Vlast e se sve vie vezati uz vojnu silu, koja e se odvajati od ostalog naroda.

99. Na koji nain je u Babilonu otkupljivan vojnik koji je pao u strano zarobljenitvo? Vojnika koji je pao u strano zarobljenitvo drava je otkupljivala iz sredstava njegove obiteljske imovine, a ako nije dostatna, onda sredstva daje hram njegovog grada, ako ni to nije dovoljno onda plaa drava. 13

www.pravokutnik.net 100. Navedite kako je nakon Hamurabijevih izmjena bio sastavljen mjesni, a kako pokrajinski sud? Mjesni je sastavljen od upravitelja grada (rabinau-a) kao predsjedatelja, a ponekad sudi i uz 4-8 prisjednika (gradski odlinici). Vii sud je bio sud pokrajine, kojeg ine upravitelj pokrajine (akanaku) sa 6 ili 10 prisjednika. Ovi sudovi vodili su rauna o kraljevim imanjima i njegovim materijalnim interesima u pokrajini. 101. Tko prema Hamurabijevom zakoniku moe biti subjekt zajednikog vlasnitva? Drava vladar, hramovi, gradovi, sela. 102. Objasnite na koji nain se u kupoprodajnim ugovorima babilonskog prava daje jamstvo za evikciju? U ugovorima o kupoprodaji esto je navedena pravna osnova vlasnitva prodavaoca pa u potvrdu tomu u ugovorima esto nalazimo itav niz ranijih vlasnika. S tim u svezi, u ugovorima je esto kauzula o jamstvu za evikcije (tj. sluaj da se pojavi netko trei tko tvrdi da je pravi vlasnik stvari a ne onaj koju ju je prodao), a kao oblik jamstva prodavalac obeaje imovinsko obeteenje ili osobno jamstvo (dugovinsko ropstvo). 103. to se, prema babilonskom pravu, zbiva s dunikom koji ne moe vratiti dug zbog propale ljetine (poplave, sue i sl.)? Dunik biva za tu godinu osloboen kamata, a otplati rok mu se za toliko produava. Takoer mu se pomae i tako to dug moe isplatiti bilo kakvim dobrom. 104. Objasnite kakav je bio cilj i kakve je uinke proizvodio ugovor o drutvu, prema Hamurabijevom zakoniku? Cilj tog ugovor je mogao biti zajedniko davanje ili uzimanje zajma, zajedniko voenje nekog posla (npr. kupoprodaja). Prema treima svi udrueni skupa i svaki udrueni posebno jame za obveze iz odnosnog posla. Gubitak i dobitak dijele na jednake dijelove to znai da su ulozi jednake vrijednosti, ali mogu biti razliite vrste. 105. Moe li se prema babilonskom pravu ena preudati u sluaju da joj mu padne u zarobljenitvo i kakve to pravne posljedice izaziva? ena se moe preudati samo ako nema sredstava za ivot, ali ako se mu vrati iz zarobljenitva ena mu se duna vratiti, dok djeca koju je izrodila drugom ostaju uz toga oca. 106. Koje ugovore zakljuuju stranke pri prodaji na kredit u Babilonu? Kupoprodajni ugovor i ugovor o zajmu. 107. Koje kazneno djelo prema Hamurabijevom zakoniku svojom sankcijom najbolje pokazuje razliku izmeu drutvenih klasa avilu i mukenu? Zloin protiv ivota i tijela. 108. Kako se zove i kako se dijeli srebrni novac u Babilonu? Talanat koji ima 60 mina, mina ima 60 ekela, a ekel je 180 zrna ita. 109. to je tirhata, to eriktu, a to nudunu? Tirhatu je enidbeni dar, eriktu miraz, a nudunu muev dar eni. 110. Kolike kamate Hamurabi predvia za ito,a kolike za srebro te koje su posljedice njihova prekoraenja? Za ito 33%, a za srebro 20%. 111. Kako je kanjavana povreda ili ubojstvo roba od strane treih u Babilonu? Kanjavana je imovinskom kaznom dvostruko niom od one za istu povredu slobodnog, a osim toga odteta pripada gospodaru a ne robu ili njegovoj obitelji. 112. Na to ima pravo usvojenik u Babilonu u sluaju prekida usvojenja od strane usvojitelja? 14

www.pravokutnik.net Ima pravo na 1/3 pokretne imovine. 113. Moe li Ilku-vojnik dati zemlju u zakup te moe li izgubiti zemlju i slubu? Ilku vojnik zemlju moe dati u zakup samo kad je u ratu; ukoliko zemlju ne obrauje uzastopno 3 godine gubi i nju i slubu. 114. Je li ilku nasljedan? Da. 115. Objasnite prodaju na kredit u Babilonu? U tom sluaju je postojao dogovor meu strankama kao da je kupac cijenu isplati, a zatim odmah prodavalac istu svotu (vrijednost) kupcu pozajmio, dakle, radilo se o istovremenom zakljuenju ugovora o kupoprodaji i ugovora o zajmu. 116. Zato u dravicama Mezopotamije prvosveenika nazivaju sangu, sangu-mah odnosno ensi, patesi ili iaku? Prve se drave javljaju kao teokracije, njima upravlja bog-zatitnik kao njihov vanzemljaski predstavnik i zatitnik u svijetu bogova, a prvosveenik je njegovo zemaljsko i smrtno ali nita manje svemono oruje. 117. Tko u Babilonu nasljeduje imovinu umrloga, ako ostavitelj nema sinova? Unuci, braa umrlog, strievi. Nasljednici su samo muki srodnici. 118. Ako se u Hamurabija naelo jedinstva vlasti manifestira kao dranje svih dijelova vlasti u rukama vladara, kako se to naelo manifestira na niim razinama vlasti? Vladar lugal je nosilac sve vlasti, od kojih je najvanija vojna vlast. Zato vladar moe svim organima vlasti izdavati obvezne naputke, mijenjati stvarnu i mjesnu nadlenost... Sredinja dravna vlast je u rukama vojnog i upravno-sudskog inovnitva. Najvii inovnici: nubanda, iaku, rabinau, akanaku. 119. Koliko iznosi zakupnina prema Hamurabiju? Zakupnina iznosi 1/2 ili 1/3 priroda, a kod zakupa vrtova 2/3. 120. Na kojem naelu se temelji babilonska uprava i kako sredinja vlast nadzire niu? Babilonska uprava je bila monokratska, jer je na elu svake upravne jedinice bio jedan slubenik i moglo bi se rei da je to bio oblik vojne uprave (upravitelj je bio vojni zapovjednik). Sredinja vlast je nadzirala rad niih vlasti na taj nain to je povremeno slala svoje nadzornike koji su obilazili dravu u pratnji brojnog vojnog odreda. 121. U kom stoljeu nakon Hamurabija Babilon pada pod vlast Hetita i kasita te kada konano prestaje njegova dravnost i u okvirima koje drave? Poetkom 16. st. (oko 1580. god. pr. n.e.) Babilon postaje plijen Hetita te se raspada, a sjeverni dio postaje plijen Kasita. U 6. st. novobabilonska drava je ukljuena u Perzijsku dravu iju sudbinu od tada dijeli. 122. Tko je na elu redovnog, a tko na elu prizivnog suda u Babilonu? Na elu redovnog je rabinau, a prizivnog akanaku. 123. Na koje se dvije skupine dijeli klasa slobodnih u Babilonu i u emu je bitna razlika medu njima? Avilu (gospodin) i mukenu (siromah). Mjerilo razlikovanja je imovinska sposobnost, a bitan posljedica te razlike na podruju prava je sankcija za zloin protiv ivota i tijela. Za povredu svilu primjenjivan je lex talionis, a kad bi avilu povrijedio pripadnika nieg razreda novana naknada. 124. Tko su bili avilu u Babilonu i tko spada u tu skupinu? Avilu je bio gornji sloj, birokracija i vojska, i uope gornji drutveni sloj. 15

www.pravokutnik.net 125. Na koje se sve naine moglo postati robom u Babilonu? Zarobljenitvom u ratu, sudskom presudom, samoprodajom u ropstvo, glava obitelji je mogla prodati svoju djecu i enu u ropstvo, nasljeem ropskog stanja roenjem od oba roditelja roba. 126. Tko se mogao javiti kao vlasnik robova u Babilonu? Drava, hramovi, gradske ili seoske opine i pojedinci. Prevladavalo je vlasnitvo pravnih osoba. 127. Pojasnite institut samopomoi roba u Babilonu u odnosu prema svom gospodaru? Da se zatiti od gospodara koji ga zlostavlja, rob je imao pravo ili samopomoi (azil, pribjeite u hram; i postaje hramovni rob) ili da od suda trai da bude prodan, a da gospodar bude obeteen postignutom prodajnom svotom. 128. to odreuje Hamurabi u sluaju ako bi dugovinski rob preminuo uslijed zlostavljanja? Ima se ubiti gospodarev sin. 129t. Koliko stupnjeva je imalo sudstvo u Babilonu. Navedi koji su to sudovi odnosno stupnjevi? Sudstvo u Babilon imalo je tri stupnja. Redovni mjesni sud (upravitelj grada rabinau + 4-8 prisjednika gradski odlinici), vii sud, pokrajinski (upravitelj pokrajine akanaku + 6-10 prisjednika) i sam lugal. 130. Hamurabi je odvojio sudstvo od sveenstva ali oni ipak zadravaju znaajnu ulogu, koju? Sveenstvo nije potpuno potisnuto iz sudstva. Pred sveenicima se prisee, oni su posrednici u pozivanju na sud, a esto su oni izborni suci (arbitraa), sudski biljenici, vjetaci, porota. 131. Objasni sistematizaciju Hamurabijeva zakonika? 1. o sudu, 2. o stvarima, 3. o braku i obitelji, 4. o zatiti ivota i tijela, 5. o radu. 132. Objasnite o emu, kod osobnog zajma u Babilonu, ovisi visina naknade za izvrene usluge? Visina naknade ovisi o tome jeli usluga uinjena avilu, mukenu ili robu. Za istu uslugu imuniji plaaju vie. 133. Koji cilj imaju kazne za nestruno obavljen posao u Babilonu i navedi primjer kazne? Cilj kazni nije samo da se nadoknadi teta, nego da se osigura strunost onih koji se prihvaaju izvoenja odreenih poslova odnosno da budu onemogueni da ubudue ine poslove za koje su se pokazali nestruni, npr. lijeniku koji je operacijom prouzroio smrt bolesnika odsjei e se ruka. 134. Koji oblik imaju sudske presude u Babilonu i to sve presuda sadri? Oblik ugovora, to jest dokaz za budue odnose, bile su isto tako napisane kao ugovori: na ploici je napisan bitan sadraj izjava stranaka, prisege stranaka, izjave i imena svjedoka, bit presude. 135. Koja ''kolektivna kazna'' postoji u Babilonu? Jedini ostatak kolektivne kazne je dunost grada da plati tetu poinjenu razbojstvom na prostoru grada ukoliko poinitelj nije pronaen. Time su graani prisiljavani da budu zainteresirani za zbivanja u gradu. 136. Koji su biljeg nosile/imale neasne osobe u Babilonu? Brijanje kose na elu (znak neasnosti). 137. Da li ena sudjeluje u oevom naslijeu u Babilonu? Ne, ona svoj dio dobiva kao miraz. 138. Kakav je status djeteta kojem je majka robinja u Babilonu? Rob. 139. Poloaj djeteta robinje iji je otac gospodar u Babilonu? Ako ga otac ve prije nije uinio slobodnim (vi ste moj djeca) postaje slobodan u asu oeve smrti. 140. Sistematizacija Hamurabijevog zakonika? 16

www.pravokutnik.net 1. o sudu, 2. o stvarima, 3. o braku i obitelji, 4. o zatiti ivota i tijela, 5. o radu. 141. Kada je nastao Hamurabijev zakonik? U razdoblju od 1750.-1712. 142. Da li postoje elementi narodnog sudovanja u Babilonu? Uz dravne slubenike kao suce, u sudski kolegij ulaze prisjednici, njih 4-10. U tome treba vidjeti ostatke narodnog sudovanja. 143. Kolika je bila zakupnina u Babilonu? Zakupnina iznosi 1/2 ili 1/3 priroda, a kod zakupa vrtova 2/3. 144. Da li je prisega bila dokaz u sudskom postupku u Babilonu? Prisega je nepobitan dokaz, tj. nema mogunosti pobijanja drugim dokazima odnosno stranka nema mogunsot da odbije tu prisegu ili da daje svoju prisegu suprotnog znaenja. 145. Kako se u Babilonu otac mogao odrei sina? Moe se odrei djeteta samo ako mu dopusti sud, i jedino iz razloga ponovljenog tekog zloina protiv oca. 146. Tko je obvezan sluiti vojsku u Babilonu? Opa vojna obveza za sve slobodne ljude. 147. Tko nasljeduje enin miraz u Babilonu? enin miraz nakon njene smrti pripada sinovima, ako je djeca nisu nadivjela (ili ih nije imala) miraz se vraa njezinoj obitelji, a njena obitelj vraa enidbeni dar muu ako je bila nerotkinja. U svakom sluaju ako mu nadivi enu, on ne stjee njezin miraz. 148. Kako se sudilo lanome svjedoku u Babilonu? Lanom svjedoku bila je izreena ona kazna koja bi bila izreena stranci protiv koje svjedoi kad bi to svjedoenje bilo istinito. 149. Tko su damgari (a tko amalu)? Damgari su trgovci koji se profesionalno bave prometom nekih dobara (nekretnine, robovi, ito, vuna, tkanine, kovine, orue itd.). amalu izvritelji koji vode poslove i koji su za poslodavca vezani posebnom vrstom ugovora. 150. to je to kuluk u Babilonu? Porez na osobu (porez u naturi), tj. radovi u korist drave, a obveza kuluka postojala je za sve slobodne ljude.

17

www.pravokutnik.net

ATENA151. Objasnite nain nastanka polisa? Trajno naseljena plemena. Takva naseljenost izaziva i borbe zbog zemljita, pa tako meu plemenima dolazi do sukoba tako i pribliavanja zbog zemljita. Ali, budui da sa izdvojenim plemenskim jedinicama istovremeno postoje izdvojene poljoprivredne cjeline dolazi do stvaranja izdvojenih gospodarsko-plemenskih jedinica, koje imaju svoju krv (pleme, stanovnitvo), svoje bogove (moral) i svoje obiaje, svoj prostor: polis. Polis je dakle, ne samo ukupnost suplemenika, ne samo prostor, ne samo odreeni obiaj polis je to sve istovremeno: polis je krvna, gospodarska, moralna cjelina, to je zajednika-kao-jedinka. 152. Objasnite nastanak dravnosti na Atici? Stranci (metoikoi) postaju tu brojni naseljenici. Oni potjeu iz zajednica u kojima je plemenska zatita posve nedovoljna da prui ivotne uvjete ili su izbjegli iz plemena (izgon kao kazna ili samopomo), ili su potjecali iz sredina (na istoku) gdje je ve pleme bilo davna prolost. Ti meteki trajnim naseljenjem postaju dio ivota Atike, pa i nezgoda. Naime, u svijetu plemena obiaj je povlastica koju se stjee krvlju, to jest plemenska pravda vrijedi samo za plemenske pripadnike. Ve meuplemenskim odnosi, sporovi, stvaraju nedae, ali pogotovo problem stvara odnos s nekim ije se plemensko (ili dravno ako potjeu iz ve dravno-pravno uoblienog drutva) pravo ne zna, tovie, ne zna ga ni odnosna osoba ukoliko ve due boravi u Ateni. Javlja se potreba za priznavanjem prostornosti obiaja, ili bar nekog njihovog dijela. 153. to u atenskom stvarnom pravu obuhvaa pojam kleros? Neija imovina je uvijek nazivan kleros, tj. od rijei kocka. Kleros uglavnom znai neiji zemljini posjed. 154. Navedite kronoloki tri osnovne podjele Atenjana? 1. narod (demos, plemenska aristokracija (eupatrides), 2. eupatridi, geomori, demiurgi, 3. pentakosiomedimni, hipeis, zeugiti, thetes. 155. Objasnite bit Tezejevih reformi? Bit tih promjena je synoikismos, tj. savez sva etiri plemena. Taj savez se oitovao u izboru zajednikog bazileja, koji poput bazileja svakog plemena doivotno vri te iste poslove kad se oni tiu sva etiri plemena, dakle, on je vojskovoa, prvosveenik i sudac za sve poslove koje izlaze iz okvira jednog plemena. Vjerojatno, izbor tog zajednikog bazileja je obavljan tako da su plemena birala kandidate (njih etiri) izmeu kojih je kockom biran zajedniki bazilej. 156. Zbog ega tezu da je Tezej podijelio pripadnike atikih plemena na eupatride, geomore i demurge drimo neutemeljenom? U svijetu plemena i obiaja kao stoljeima potivane volje bogova i predaka, izmiljanje drutvenih uredava je nepojmljivo. Zato se sa sigurnou moe rei da je ovakva podjela ve dugo postojala. 157. Tko je to bazilej, tko polemarh, a tko arhon eponymos? Bazilej stalni zajedniki slubenik sva etiri atika plemena, polemarh zajedniki vojni zapovjednik, arhon eponymos zajedniki slubenik za sudbene i upravne poslove.

158. to je to areopag, a tko su tezmoteti? 18

www.pravokutnik.net Areopag je skup na kojem se okupljaju na Aresovom brijegu za uzdizanje moi zbora bivih arhonata, a ija je sluba trajala svega godinu dana a bivi arhonti su slijedili rad onih kojih su u to vrijeme arhonti. Areopag u 7. st. postaje sva vlast, kako za arhonte mogu biti birani samo eupatridi, a kako aeropag ine bivi ahrhonti sve slube su u rukama eupatrida. Tezmoteti su poznavatelji zakona, bilo ih je 6, znai uz 3 stara uspostavlja Atena jo 6, ukupno 9 arhonata uvedeni su zbog toga da se otkloni sumnja u sadraj zakona, jer zabluda da je pravda isto to i pravo i da je pravo isto to i propis zakona, dovela je do zapisivanje zakona. 159. Objasnite bit Drakonovih promjena? Proirenje sudske nadlenosti, zamjena krvne osvete novim oblicima kanjavanja meu kojima je i smrt esta kazna, osniva se sud efeta. Sud efeta ine: bazilej, polemarh, eponim te 48 naukrara. 160. Objasnite Solonove gospodarske reforme? Gospodarske promjene imale su za cilj spasiti irinu politike osnove vlasti. Proveo je sisahtiju (stresanje tereta), izvrena je devalvacija: dotadanji eginski talanat zamijenio je eubejski talanat, ukinuta je hipoteka kao oblik osiguranja za vraanje duga. Najvjerojatnije odreen je zemljini maksimum. 161. Objasnite Solonove politike reforme? Politike promjene bitno poivaju na prirodu sa zemlje. Priroda postaje mjerilo neijeg zemljoposjeda, prema koliini plodina sa zemlje svi slobodni graani su podijeljeni na pentakosiomedimne, hipeis, zugiti, thetes. 162. to je to sisahtija? U prijevodu znai stresanje tereta, Atenjanin vie ne moe pasti u duniko ropstvo odnosno nema vie dugova uz zalaganje tjelesa, svi Atenjani koji su kao duniki robovi dospjeli izvan Atene otkupila je drava, a svi dugovi koji su prijetili slobodnom Atenjaninu ukinuti su. Izrabljivanom sloju slobodnih Atenjana zbacio teret zaduenosti i ropstva. 163. Objasnite podjelu slobodnih graana prema Solonovim promjenama? Prema koliini plodina sa zemlje svi slobodni graani su podijeljeni na pentakosiomedimni, hipeis, zugiti i thetes. 164. Kako je Solon po osnovi prihoda sa zemlje podijelio slobodne graane Atene i kako se zove, iz toga izvedena politika podjela vlasti? Pentakosiomedimni (one koji imaju vie od 500 medimna prirode sa zemlje, tj. 500 mjera ulja, vina ili ita; medimnos oko 50 litara), hipeis (konjanici: koji imaju izmeu 300-500 medimna), zeugiti (jarmai; koji imaju izmeu 200 do 300 medimna) i thetes (eteoci: koji imaju manje od 200 medimna ili nemaju uope priroda sa zemlje). Takva politika organizacija se zove timokracija. 165. Objasnite bit Pizistratove vladavine? Pizistrat je vodio tiraniju (znaila bi samovladar pa i gospodar). Pizistrat nema nikakvu slubu, ali snagom svog govora u skuptini i snagom politike spletke, igrom preko svojih ljudi, on postaje neto poput stranakog voe koji pomie poluge vlasti. Pizistrat demagog zna osnove voenja: narod je tajnovita sfinga, zato ju treba zauzdati; svoju imovinu koristi za davanje seljacima jeftinih zajmova, uvodi pokretne sudove koji odlaze na selo i tamo dijele pravdu, izgrauje Atenu i tako zapoljava gradsku sirotinju, obrtnike, podie atensku trgovinu te tako privlai trgovaki sloj. U Ateni oko Pizistrata i njegove uloge, rasprvlja se to je demokracija i tko je narod; otvara se problem demokracije kao vlasti svih i jednakih (tzv. anonimna demokracija), ili demokracije koja je povjerenje veine u jednoga koji je njen istinski predstavnik i voa (tzv. cezarska demokracija). Pizistratovi sinovi (Hiparh i Hipija) nakon njegove smrti (527.g. pr.n.e.) nisu ni dorasli ocu; oni nisu vlast izborili 19

www.pravokutnik.net kao njihov otac, oni su je vie naslijedili; zato se nisu izotrili, niti znali njenu prirodu kao Pizistrat. Eupatridske izbjeglice uz pomo Sparte, rue Pizistratide (510. g. pr.n.e.); ali, ojaala demokratska svijest, ne eli novog Pizistrata, nego demokraciju kao vlast samog naroda. Te demokratske tenje narod provodi pod vodstvom Klistena. Bit tih promjena je institucionalno uoblienje spoznaja koje su ishod Pizistratove tiranije; sam Klisten je bio arhont za Pizistatida i upoznao je prirodu te vlasti. 166. Objasnite bit Klistenovih promjena? Bit ovih izmjena je pobjeda gradskog dijela zajednice, njegove politike i interesa, bila je to pobjeda robovlasnike buroazije. Klistenove reforme su konano, nakon nekoliko stoljea, ukidanja plemena kao osnove atenske drave. Od tada plemena postaju samo podruje socijalne psihe. Prostor postaje bitna osnova drave. 167. to je to ostracizam? Ostracizam svake godine prilikom estog redovitog zasjedanja skuptine predsjedatelj je postavljao pitanja: Misli li narod da treba pripremiti ostrake?. Ako je veina glasala potvrdno, onda je sazivana nova skuptina, n kojoj je trebalo biti prisutno najmanje 6000 graana da bi skuptina mogla zasjedati (kvorum); svaki prisutni je na komadu glinene ploice (ostrakon) mogao ispisati ime onoga za koga misli da je stekao veliki politiki ugled i utjecaj. Onaj ije je ime na najmanje 3001 ploica morao je u roku od 10 dana napustiti Atenu i izvan nje boraviti 10 godina. 168. Koliki je kvorum za ostracizam? 6000 graana. 169. to je to Aticko-Delski savez (477. - 404. g. pr. Kr)? Atiko-Delski savez je bio obrambeni savez preko 200 polisa sa sreditem na otoku Delosu gdje je svehelensko Apolonovo svetite. 170. to je to Atiko-delski savez i od kada do kada traje? Atiko-Delski savez je bio obrambeni savez preko 200 polisa sa sreditem na otoku Delosu gdje je svehelensko Apolonovo svetite. (477.-404.g.pr.n.e.) 171. Objasnite institut grafe paranomon? To je javna tuba (svatko je moe podii) protiv zakonskog prijedloga, ili njegova predlagaa, ili ve donesenog zakona, a s obrazloenjem da je ta zakonska odredba protivna demokraciji. 172. to je to kleruhija? Usitnjavanje posjeda je dovodilo do propadanja sitnog seljaka, do dugovinskog ropstva o stvaranja gradske sirotinje. To je razlog da je Atena agrarnu prenapuenost rjeavala putem kleruhija, tj. stvaranjem naseobina svojih graana izvan Atene (naroito za Periklova doba). 173. to je to time, a to atimija? Graanska ast-time u nekim dijelovima je bila opa i jednaka, dok je u drugim bila razliita i zavisila je od imovinskih mogunosti. Mogla je biti oduzeta pa ta osoba postaje obeaena atimija. Atimija je mogla biti potpuna ili djelomina, a osnova atimije, tj. razlozi koji su nekoga inili nedostojnim, bili su: odreeni zloini, izbjegavanje vojne obveze, rasipnitvo, zanemarivanje roditelja, bogohuljenje, zloupotreba politikih prava i sl.Atenski graanin je, dakle, trebao imati odreene vrline i one ine njegovu ast.

174. to je to eklesia i objasnite taj institut? 20

www.pravokutnik.net Solonovim promjenama narodna skuptina eklesia je skup svih Atenjana, tj. oblik neposredne demokracije. U nju ulaze svi Atenjani stariji od 20 godina. Nadlenost je bila iroka, od donoenja zakona do odluka o ratu i miru, podizanje vojske i potvrivanja meunarodnih ugovora. 175. to su to bule i objasnite taj institut? Plemensko vijee koje ima 400 lanova koji su birani u svakom plemenu po 100 na vrijeme od godinu dana. Do Klistenovih reformi plemena su bile izborne jedinice, nakon njega vijenici se biraju po kotarima, i vijee od tada ima 500 lanova, po 50 iz svakog kotara drijebom. Bule je u osnovi imalo 2 vrste poslova: one koji su samo priprema za odluke skuptine i one u kojima vijee odluuje samo i konano 176. to je to areopag i objasnite taj institut? Areopag je skup na kojem se okupljaju na Aresovom brijegu za uzdizanje moi zbora bivih arhonata, a ija je sluba trajala svega godinu dana a bivi arhonti su slijedili rad onih kojih su u to vrijeme arhonti. Do Klistenovih promjena bio je zbiljski najvaniji oragan vlasti. Do Solona arhonti mogu biti eupatridi, a od tada moraju biti pentakosimdimni, a u 5. st. Arhont je otvoren i za hipeis i za zeguite. lanstvo u aeropagu je doivotno. Priroda aeropagove ocjene je bila sudsko-pravna. Nastupao je kao vrsta ustavnog suda, odluka mu je bila neopoziva i imala je svojstvo apsolutnog veta-zabrane. 177. to je to heliaja i objasnite taj institut? Najvii sud. Zasjeda pod vedrim nebom, da bi ga bogovi promatrali i osvjetljivali njezinu pravdu i da se suci-porotnici ne bi okuili od zloinaca boravei s njima u zatvorenom prostoru. Svake godine biralo se meu njima starijim mukarcima od 30 godina 5000 redovitih i 1000 dodatnih sudaca. Postoje vijea od 1501, 501, 201 lana. Imovinske predmete rjeava najmanje vijee dok vijee od 501 lana moe izrei smrtnu kaznu. Najvee je za predmete koje ugroavaju opi interes. 178. to je to hedna u atenskom branom pravu? enidbeni dar. 179. Kako se u Ateni razvodi brak na inicijativu mua, a kako na inicijativu ene? Mu je mogao razvesti brak na jednostavnim vraanjem ene njenoj obitelji. Ukoliko je to uinio bez ikakve enine krivnje, vraa miraz. I ena i njezin otac (brat) mogli su uvijek razvesti brak, ali su to morali uiniti preko arhonta eponima, kojemu moraju saopiti razloge za razvod. 180. Tko je epiklera? Ukoliko umrli nije sainio oporuku, a ima samo jednu ker, najblii oev srodnik (po mukoj liniji, npr. oev brat) imao je pravo a zatrai kerku jedinicu (epikleru) za enu, a tim i svu ostavinu umrlog. 181. Koje vrste sudskog postupka poznajete u atenskom pravu, tko pokree postupke, te tko snosi trokove u svakom od tih postupaka? Dike postupak privatni, pokree oteeni, trokove snosi tuitelj, a graphe postupak je bio javni postupak, pokree ga bilo tko, a trokove postupka ne plaa nitko. 182. Kako se u Ateni zove tuba za izvrenje? *****Dike exoules.***** 183. Koje vrste zakona poznajete u atenskom pravu? Zakon (nomos) je ope pravilo. Atena ne poznaje zakon u formalno-pravnom smislu rijei. A konkretna odredba (psefizma) ne moe biti zakon zato to je zakon openitost o openitosti; odredba koja se odnosi na svakoga. 184. to je to simahija i koja plemena u nju ulaze? 21

www.pravokutnik.net Nju ine 4 plemena koji ine trajni obrambeni vojni savez u koju ulaze Geleonti, Egikoreji, Argadi i Hopleti. 185. to je to isogonia, to isotimia, a to isegoria, i koji ih atenski dravnik osobito zloupotrebljava? Isogonia jednakost po podrijetlu, isegoria jednako pravo govora, isotimia jednakost u asti, vlasti. Pizistrat ih zloupotrebljava. 186. Koje su sudske nadlenosti bazileusa, polemarha, arhonta eponima, Areopaga, te kakav je sastav suda efeta i kako se on dijeli? Bazilej (kao sudac za vjerske delikte), polemarh (vojni sudac i sudac za strance), eponim (sudac za brane i obiteljske sporove i delikte), areopag (koji sudi delikte: poar, trovanje, naumljeno ubojstvo Atenjanina) te 48 naukrara. U nadlenosti suda je nehotino ubojstvo i pokuaj ubojstva Atenjanina, ubojstvo meteka ili roba, delikti teke tjelesne ozljede. Efeti sude u 3 vijea po 17 lanova. 187. Navedite prava i obveze meteka, te pod kojim su se uvjetima mogli stalno naseliti u Ateni? To su doseljenici, stranici stalno naseljeni u Ateni, oni su u Ateni bili slobodni, ali nisu imali politikih prava. Stranac se mogao doseliti u Atenu ukoliko je neki Atenjanin preuzeo brigu na sebe za njega, potom je polemarh odreivao opinu u koju se moe naseliti. Stranci su mogli imati nekretnine samo do odreene vrijednosti (kua+okunica). Oni su imali vojne obveze i plaali su posebni porez. 188. Moraju li meteki sluiti vojsku? *****Da. 190. Protiv kojeg drutvenog sloja je uperena Solonova reforma? Protiv trgovako-novarskog sloja. 191. to se zapreuje Demofantovim zakonom? 410. g. pr.n.e. Atena se vratila svojim tradicionalnim institucijama, a njihovu povredu zaprijeila je Demofantovim zakonima po kojem svatko moe ubiti onoga koji obara demokratski poredak. 192. Kako se nazivaju etiri jonska plemena koja su naseljavala Atiku, tko sklapa savez medu njima i u emu se taj savez oituje? Na atiki ive 4 plemena: Geleonti, Egikoreji, Argadi, Hopleti. Savez meu njima sklapa Tezej. Bit ih promjena je synoikismos, tj. savze svih plemena. Taj savez se oitovao u izboru zajednikog bazileja, koji poput bazileja svakog plemena doivotno vriti iste poslove kad se oni tiu sva 4 plemena. On je vojskovoa, prvosveenik i sudac za sve poslove koji izlaze iz okvira jednog plemena. 193. Objasnite pravni poloaj privatnog roba u Ateni? Privatni rob nije imao pravnu i djelatnu sposobnost, dakle ni pravo na brak bez gospodareva odobrenja. Gospodar ga je mogao primjereno kanjavati ali ne zlostavljati i ubiti. Ako ga gospodar zlostavlja, rob je imao pravo samopomoi i to tako da od drave trai da bude prodan ili da pobjegne u hram (pravo azila). Gospodar odgovara za postupke roba tj. nadoknauje tetu. Bolji je poloaj dravnih robova. 194. to je to misthoporia i tko je uvodi? Da bi privukao to iri sloj pa i siromane seljake i graane, Periklova promjena plaa za obavljanje i sudjelovanje u dravnim poslovima. Do tada je obavljanje dravnih poslova bilo besplatno. 195. Nakon zavrenog istranog postupka sud u Ateni glasa dva puta. O emu? 22

www.pravokutnik.net Prvo o osnovanosti tubenog zahtjeva (tj. da li je tueni odgovaran) i drugo glasovanje o obeteenju. Glasuje se putem crnih i bijelih kamenia, ako je jednak broj glasova, tueni je osloboen. 196. Koje godine arhontska sluba postaje pristupana razredu Hipeia, a koje razredu Zeugitai? Hipeia 487, a zeugitai 457.g.pr.n.e. 197. Od kada postoji i tko moe biti lan Heliaie, na koja se vijea dijeli taj sud, Kako se zovu i to sude? Heliaja postoji od Solonovih vremena. Svake godine, izmeu graana starijih od 30 godina koji su pripadnici prva 3 razreda bira se 5000 redovnih i 1000 dodatnih sudaca. Svi sporovi nisu jednake vanosti pa od toga zavisi i broj sudaca porotnika tj. sastav sudskog vijea (dikasteria). Postoje vijea od 1501 (za predmete koji ugroavaju opi interes), 501 (moe izrei smrtnu kaznu) i 201 lana (rjeava imovinske predmete). 198. Objasnite koje je osnovno dostignue tzv. Drakonovih zakona? Proirenje sudske nadlenosti 199. Objasnite bit Efijaltovih promjena? Efijaltove promjene su areopagu oduzele mnoge njegove nadlenosti, veinu njih prenijele na heliaju i bule tako da je areopag zadrao nadlenost vjerskom autoriteta: on brine o vjerskim sveanostima, o odravanju hramova i njihove imovine, o udoreu, kao i o prijestupima protiv toga, tj. sudi o tim predmetima.U sreditu izmjene je ocjena usklaenosti novih propisa s obiajima predaka, a to je povjereno heliaji. Naime, demokratska struja nije bila protiv same te nadlenosti, nego samo protiv naina na koju ju je vrio areopag, a taj nain je bio ocijenjen kao aristokratski. 200. Kako Periklove promjene reguliraju materiju atenskog graanstva? Periklovim reformama je odreeno da e ubudue atenski graani biti samo oni koji su roeni u braku u kome su oba roditelja Atenjani (tako je bilo i u Sparti). Time postaje vana i materina krv, dravljanstvo, a Atena se zatvara za brakove s ne-atenjankama. Na taj nain je krug dravljana znatno suen, a ponos Atenjana vei. Tako je plaanje kao sredstvo osiguranja sudjelovanja u vlasti postalo za mnoge i svrha sama po sebi. 201. Kakvi su to Peloponeki ratovi, tko ih vodi, kada i koje su njihove posljedice? Odnos Atena-Sparta. Sve se to pokazalo kao stvaranje Peloponekog saveza (vodi ga Sparta), kao perzijsko prisustvo u helenskoj politici (Perzija prima one koje Atena goni, Perzija daje zlato, potie Spartu pa i lanice Atenskog saveza). Sparta se pojavljuje ne samo u ime Peloponekog saveza, nego od Atene trai da lanicama svog saveza da slobodu, a ne da ih, na najmanje pokazivanje elje za samostalnosti, orujem kanjava. Tako je ishod Atensko-Delskog saveza tj. atenske premoi otpoinjanje peloponekih ratova koji e od 431. do 404. godine pr.n.e. trajati izmeu Atenskog i Peloponekog saveza, a uz neprestanu diplomatsku (i novanu) prisutnost Perzije. Atiko-Delski savez je rasputen. Atena je priznala odreenu krivnju nekih demokratskih institucija, bar u uvjetima rata, pa ih je ukinula (grafe paranomon, ostracizam, neke tube, itd.) i pristala da ustukne pred oblicima posredne demokracije koji su imali ak oligarhijsko-plutokratske oznake. Vratila se svojim ve tradicionalnim institucijama, a njihovu povredu zaprijeila Demofantovim zakonom. 202. Kakvi su to u Ateni bili dravni robovi? Dravni robovi su bili jedna vrsta prinudnih dravnih slubenika, tj. to su osobe kojima je drava odredila to e raditi i koji nisu mogli napustiti Atenu. Dravni robovi su ivjeli obiteljskim ivotom, tj. doviali su stan, hranu, odjeu i naknadu za svoj rad. Oni su se mogli eniti (pravo na brak), imati svoju djecu, svoju pokretnu imovinu pa i vlastite robove. Dakako da su imali pravnu i djelatnu sposobnost. Naime, na odreenim dravnim slubama radili su samo robovi, jer se je ne samo smatralo 23

www.pravokutnik.net da su neke slube nedostojne Atenjana (istai ulica, kanala i slino) nego da ih Atenjani ne mogu ni obavljati s obzirom na to da bi bili pristrani: policijske i redarstvene slube. Tako su robovi bili ne samo zidari, kovai, graditelji brodova, nego policijski slubenici, redari na skupovima, ulini pozornici, obavljali su zatvorske slube, ali isto tako su bili sudski pisari, arhivari, knjigovoe, blagajnici itd. 203. Koje vrste zasjedanja Narodne skuptine u staroj Ateni poznajete? Skuptina se sastajala u redovita i izvanredna zasjedanja. 204. Objasnite to je to dokimazija? Dokimazija je obavljana u obliku javnog sudskog ispitivanja, tj. ne samo da lanovi bule postavljaju pitanja nego je bilo koji graanin mogao doi i postavljati pitanja, tvrditi i osporavati navode kandidata. 205. Kako se u Ateni biraju vojni i financijski slubenici? Bez prethodne kandidature po filama. 206. Kako se naziva predsjedatelj trodijelne skuptine(agore) u kotaru(fili)? Epimelet. 207. Kako se u atenskom pravu osigurava izvrenje obveznopravnog ugovora? Hipotekom, kaparom, zalogom, jamstvom, a do Solona i osobnim jamstvom. 208. Tko pokree dike, a tko graphe postupak, te tko snosi trokove u svakom od tih postupaka? Dike postupak privatni, pokree oteeni, trokove snosi tuitelj, a graphe postupak je bio javni postupak, pokree ga bilo tko, a trokove postupka ne plaa nitko. 209. Postoje li u Ateni arbitrani sudovi te ako postoje kako su oni organizirani te kako sude? U Ateni postoje arbitrani sudovi, ne kao stalni nego kao izabrani arbitrani sudovi. Stranke u sporu su mogle svoj predmet iznijeti pred sud, sastavljen od osoba njihova obostranog povjerenja. Taj sud je nastojao da se stranke izmire, a ako do toga ne bi dolo izricao je presudu koja je bila konana i obvezna. 210. to je efebija i kada je kao obvezna uvedena u Ateni? Mladenatvo, dob izmeu djeatva i zrelosti, u Ateni posebno razdoblje izmeu 18 i 20 godina. Dvogodinji vojniki novicijat koji su prolazili efebi u Ateni i u mnogim drugim gradovima-dravama. Atenski su mladii obavljali efebiju nakon zavrene vie kole, oni se kao efebi (kadeti) izobraavaju za vojsku. Nakon efebije su mladii stjecali punoljetnost. Kasnije se efebija iz predvojnikog odgoja pretvorila u studij lijepih vjetina kojemu su pristupala bogataka djeca. To se dogodilo zato to je u helenistiko doba sve vee znaenje dobila plaenika vojska, te vojniki segment u efebiji odlazi sve vie u pozadinu u korist izobrazbe u filozofiji i knjievnosti. U 3. st. nestaje efebije kao ustanove. 501.g.pr.n.e je efebija uvedena kao obvezna u Ateni!!! 211. Kada je donesen i koje izmjene donosi tzv. Teramenov ustav, a koje i kada je donesen Demofantov ustav? Teramenov ustav je donesen 411. god.pr.n.e. i njime je skuptina priznala odreenu krivnju nekih demokratskih institucija pa ih je ukinula (grafe paranomon, ostracizam, neke tube,...). Po Demofantovom ustavu (410 g.pr.n.e.) svatko moe ubiti onoga koji obara demokratski poredak, Atena se vratila svojim tradicionalnim institucijama, a njihovu povredu zaprijeila je tim Demofantovim zakonom.

24

www.pravokutnik.net 212. Tko predlae, a tko drijebom bira i koje organe centralne vlasti po Klistenovim reformama? Svi sredinji organi su birani po filama. Svaka fila u svojoj agori drijebom izmeu kandidata koje predlau demi te file bira jednog arhonta, 50 buleuta, 500 redovnih i 100 dodatnih helijasta. 213. Od kada u Ateni, funkcije bazileja, polemarha i eponima postaju 10- godinje, a od kada 1godinje? Funkcije bazileja, polemarha i eponima postaju 10-godinje sredinom 8.st., a od 683. god.pr.n.e. traju samo 1 godinu. 214. Koji su najvaniji slubenici u Ateni do Klistenovih reformi 509.g.pr.Kr., a koji poslije njegovih reformi? Najvaniji slubenici su do Klistenovih reformi bili bazilej, polemarh, arhont eponim, 6 tesmoteta, kolakreti (financijski slubenici), a nakon Klistenovih izmjena to su bili 10 stratega (vojskovoa), 10 taksijarha (zapovjednici pjeadije), 2 hiparha (zapovjednici konjice) i 2 filarha (zapovjednici konjice file). 215. Ako Atena nema ustav u formalnom smislu rijei, to ini njen ustav? Obiaji i navike predaka su vrsta ivog ustava. 216. to je to u Ateni epicheirotonia, tko ga i kome podnosi i koje eventualne kazne mogu potom uslijediti? Epicheirotonia je izvjetaj koji su podnosili slubenici nakon zavrene slube (naroito financijski). Izvjetaje ispituje bule i heliaja. Imovinske tete je morao nadoknaditi (esto u deseterostrukom iznosu); katkada je odreivano da blagu boice Atene priloi zlatnu statuu odreene teine, a za ostalo je mogao biti osuen razliitim kaznama (atimija, progonstvo, smrt i sl). 217. Kada e tuitelj u graphe postupku biti kanjen za zloporabu toga procesnog ovlatenja, kako sve moe biti kanjen i o emu ovisi kazna? Odustajanje tuitelja u toku postupka kao i ukoliko je tuitelj izgubio parnicu povlai kaznu od tisuu drahma jer je nehatno pokrenuo postupak. Tuitelj za iji tubeni prijedlog ne bi glasovala ni 1/5 lanova sudskog vijea osuivan je za zloupotrebu ovog pravnog sredstva, njemu je mogla biti izreena razliita kazna ak i smrtna, ovisno o posljedicama i teti koju je zajednici ili pojedincima prouzroio svojom tubom. 218. Samostalni ivot Atene pratimo kroz dva razdoblja, koja i od kada do kada traju? Prvo razdoblje traje od poetka dravnosti do 595. god.pr.n.e. (doba aristokratske republike), a drugo razdoblje od 595. do nestanka Atene kao samostalne drave (razdoblje demokratske republike). 219. to je to foros, a to synedrion u Ateni? SYNEDRION je skuptina izaslanika svih polisa na kojoj se odluuje o poslovima saveza, a PHOROS je prilog vojnoj moi koji daju lanice ili kao brodovlje ili mornaricu ili novac. 220. Solon svojim reformama uvodi novo tijelo vlasti; narodna skuptina (eklezija). Tko je sve mogao biti njenim lanom? U Eklesiu ulaze svi Atenjani stariji od 20 godina (20 40 000 ljudi). U pravilu, skuptini je prisustvovalo nekoliko tisua Atenjana jer ve broj od 6000 prisutnih (kvorum za ostracizam) inio se izuzetno velikim. 221. U kojem razdoblju vlada Pizistrat i koje su znaajke njegove vladavine? Od oko 560.-510.g.pr.n.e., on je prvi atenski demagog, pokazao je snagu demokracije ali i mogunost da pojedinac kroz nju provodi svoju osobnu vlast. Svoju imovinu (rudnike srebra) koristi za davanje 25

www.pravokutnik.net seljacima jeftinih zajmova, uvodi pokretne sudove koji odlaze na selo i tamo dijele pravdu da seljaci ne idu u grad i da u njega ne unose svoj utjecaj, izgrauje Atenu, kanalizacija, javne graevine, zapoljava gradsku sirotinju i obrtnike, podie trgovinu... 222. Tko su to bili dravni robovi u Ateni? Dravni robovi su bili ne samo zidari, kovai, graditelji brodova, nego policijski slubenici, redari na skupovima, ulini pozornici, obavljali su zatvorske slube, ali isto tako su bili sudski pisari, arhivari, knjigovoe, blagajnici itd. 223. to su to bile ''pritanije'' u Ateni? Atenska politika godina dijelila se na 10 pritanija, tj. razdoblja od 35 dana, i svakog prvog dana u pritaniji sastajala se skuptina (redovna zasjedanja). 224. to je bitan dio ugovora o kupoprodaji u Ateni? Objasnite! Bitan dio kupoprodajnog ugovora je cijena, kupac stjee vlasnitvo tek isplatom pune cijene, do tada je prodavalac stvarni njezin vlasnik makar je kupac ve ima u svom posjedu. 225. Objasnite poloaj vanbranog djeteta u pogledu prava nasljedstva u Ateni? Vanbrana djeca (ukoliko nisu priznata, usvojena) nemaju nikakvo pravo na nasljee, jer uopene nisu dio obitelji. 226. Kada i kako se sastajala Narodna skuptina u Ateni? Skuptina je skup svih Atenjana. Sastajala se u redovita i izvanredna zasjedanja. Redovita je bila unaprijed odreena, tj. kad e biti i o emu e se na njima odluivati. Atenska politika godina je dijeljena na 10 pritanija i svakog prvog u pritaniji se sastajala skuptina. Dnevni red je odreen obiajem. Predsjednik skuptine je predsjedatelj bule. Odluka skuptine je ono to se glasovanjem pokazalo kao miljenje veine prisutnih, glasovalo se javno (osim ostracizma). 227. Kako se zvalo izvrno tijelo Atiko-Delskog saveza? -----------Synedrion-------------. 228. to su naukrarije? Tezeju se pripisuje podjela Atike na naukrarije (naus = laa) tj. 48 oblasti (navodno po 12 u svakom plemenu), i svaka je bila duna sagraditi ratni brod i opremiti njegovu posadu, te dati dva naoruana konjanika. Bila je to vrsta poreske obveze koja je, izgleda, teretila oblast tj. sve njene stanovnike bez obzira na plemensku pripadnost. O toj obvezi u svakoj naukrariji brinuo je naukrar. Tako je Atena imala 48 brodica i 96 konjanika, 48 naukrara i zajednikog bazileja. 229. Koliko je bilo lanica Atiko-Delskog saveza? --------200 polisa------. 230. Kad je Atena dobila potpunu prevlast u Atiko-Delskom savezu? Kada je prenijela blagajnu saveza s Delosa na Akropolu (451.god.pr.n.e.) 231. Tko je sazivao dnevni red Narodne skuptine nakon Klistenovih promjena? ------Bule----232. Koji je razred mogao ui u areopag u Solonovo vrijeme? **----/-/-/-Pentakosiomedimni.-/-/-/-/-/-/-** 233. Od kada postoji oporuka u Ateni i koje su bitne pretpostavke da bi se ona mogla sastaviti? 26

www.pravokutnik.net Oporuka u Ateni postoji od Solonovih promjena. Oporuku su mogli sastaviti samo mukarci bez zakonite muke djece, dakle sinovi su nuni zakonski nasljednici. 234. to je to ergolabeia? Ugovor o djelu kojim se jedna strana obvezuje da e neto uiniti (brod, kuu,...) za drugoga uz odreenu cijenu. 235. Da li je u Ateni postojala institucija usvojenja? Da. 236. to su Syngrapha i chirographa? Syngrapha je ugovor koji stvara obveze za obje stranke, pa ih one i potpisuju. Ti ugovori imaju jau dokazu mo, a ugovori koji raaju obveze za jednu stranku pa ih potpisuje samo ona nazivaju se chirographa. 237. Kako se zove posebna tuba protiv svjedoka za lano svjedoenje u Ateni? -------dDike pseudomartyrion------.

27

www.pravokutnik.net

FRANAKA238. to je to kolonat, emfiteuza, prekarij? Latifundisti na svoje posjede naseljavaju (koloniziraju) seljake, daju im dio latifundije u zakup, a kao zakupninu od zakupaca trae dio plodina. Pravni izraz za takav zemljini zakup odnos postaje kolonat. Katkad kolonat kao zakup zakljuuju na dugi i nasljedni rok (do 100 godina), taj odnos nazivaju emphyteusis (emfiteuza). Katkad je zakupni odnos ugovaran bez roka, tj. latifundisti zakupcu daje zemlju do (vijek mogueg) opoziva i taj odnos nazivaju precaria data (prekarij). 239. Kada se na podruju Galije odnosno Franake javlja vazalitet, u kojem stoljeu poinje njegovo vezanje uz beneficij, a od kada vie nema vazaliteta bez beneficija i obrnuto? Vazilitet se javlja na podruju Galije jo od keltskih vremena. U 8. st. poinje njegovo vezanje uz beneficij, a u 9. st. nema vazaliteta bez beneficija i obrnuto. 240. Kada nastaje Franaka drava? U Galiji najprije dolazi do razrauna meu voama germanskih plemena te iz tih sukoba se uzdie Klodvig, iz roda Merovinga. On se uspijeva nametnuti svim Francima kao voa kralj. Klodvig pobjeuje rimske ete kod Soissonsa 486. god. i tu godinu povijest uzima za poetak franake drave. 241. Navedite dvije poznate dinastije koje se smjenjuju na elu Franake? Merovinka loza i dinastija Arnulf, koja e kasnije, po Karlu Velikom biti nazvana dinastija Karlovia. 242. Koje novane jedinice postoje u Franakoj i u kojoj su one funkciji? Srebrni denar, a solid (1 solid = 12 denara) i libra (1 libra = 20 solida = 240 denara) su samo obraunske jedinice. Tako e ostati do 13. st. U stvari je novac u Franakoj prije obraunska jedinica nego prometna. 243. Kada Karlo postaje franaki kralj, a kada Imperator Romanorum? Karlo 774. god. upada u Italiju, pokorava Langobarde, uzima njihovu krunu i proglaava se kraljem. Svi dijelovi Franake priznaju Karla za kralja, a on je prvi franaki kralj koji svojoj tituli dodaje kralj po milosti Bojoj. Na Boi 800. god. papa u Rimu kruni Karla, on postaje Imperator Romanorum (car Rimljana). 244. Koji franaki majordom, kada i gdje poraava arapsku konjicu? Karlo Martel, 732. godine, bitak kod Poitiersa. 245. to je razlog da se u Franakoj uz strogo nasljedno naelo, javlja i naelo izbora kao osnove kraljeve vlasti? Zbog ega u Franakoj strogo nasljedno naelo poinje uzmicati pred izborom? Vojska je traila dostojnog vou pa je to razlog da je strogo nasljedno naelo moralo uzmicati pred izborom sposobnog, tako se ponovno javlja elevatio (od 7. st), tj. vojska na prijestolje uzdie jednog iz kraljevskog roda, bez obzir na jednakost ostalih lanova kraljevskog roda. Razlog je da naelo naslijea i izbornosti gotovo jedno stoljee ratuju, da bi se izborom Pipina Malog inilo da je s uzdizanjem nove dinastije pobijedilo naelo nasljea unutar novog vladarskog doma. 247. to je to kraljevski banus? Samo legitimni kralj ima vlast (imperium) bannus. Bannus je pravo narediti ili zabraniti pod prijetnjom kazne (novane globe, u pravilu 60 solida). Kraljeve zapovjedi ne mogu biti suprotne narodnom obiajnom pravu, one moraju biti na opu korist (utilitas publica), a kasnije (od 8. st.) i 28

www.pravokutnik.net kranska doktrina poprima znaenje ideolokog mjerila pojma ope koristi. Kralju banus slui kao sredstvo zatite mira (da se pojedinim osobama ili stvarima prui posebna zatita). 248. Objasnite pojam kraljevskog bannusa i to je uvjet mogunosti njegova koritenja? Bannus je pravo narediti ili zabraniti pod prijetnjom kazne (novane globe, u pravilu 60 solida). Postoji upravni i naredbodavni bannus. Kraljev bannus slui da se pojedinim osobama ili stvarima prui posebna zatita. Prema tome, ako postoji netko bez plemensko-rodovske i obiteljske zatite, njima je kralj zatitnik i opi jamac pravde (mundeburdium regis). 249. to sve ini kraljev dvor (curia regis) u Franakoj? Sveukupno osoblje koje je stalno kralju na raspolaganju ini dvor. Osoblje se zove palatini, domestici pa i comitatus. Najbitniji dio dvora je trustis regia (kraljeva garda). Oni su jezgra itave kraljevske vojske. Dvor kao domainstvo je organizirano na nain svakog plemikog dvora i u njemu je vojni element bitan, a nekoliko vojnih sluba preuzimaju klerici, dakle ne-vojnici te samo utoliko i tako dolazi do odvajanja inovnikog od vojnog plemstva. 250. Objasnite nadlenosti majordoma? Najvaniji dvorski slubenik je upravitelj cijelog dvorskog kuanstva senescalcus, koga u romaniziranim krajevima zovu maiordomus. On je ne samo upravitelj dvora, nego i kraljevske vojske te i predsjeda kraljevskom sudu (od 8. st.), odnosno on je stvarno bitan u izboru samog kralja. 251. Objasnite nadlenosti grofa dvora comes palatii? Uz majordoma je vaan slubenik comes palatii tj. grof dvora. Njegova bitna sluba je voenje kraljevsko suda, te s tim u vezi i svih kraljevskih naredbodavnih i normativnih poslova. 252. Objasnite instituciju Sabor velikaa (Placitum generale)? Ova skuptina odrava se u proljee, a ponajee kad i skuptina naroda (vojske). Na saboru velikaa sudjeluju velikai cijelog kraljevstva. Sabor velikaa raspravlja o svim pitanjima koja se tiu vlasti i drave i ve tada sve vie postaje oblik ogranienja kraljeve vlasti. Sa irenjem Franake smanjuje se mogunost dolaska velikaa iz udaljenih krajeva te skuptina velikaa biva uvelike suena na franako pleme iz Austrazcije i Neustrije. 253. Teritorijalna podjela Franake: vojvodine, grofije, centene ili vicarie. Najvee teritorijalne jedinice n