PLAN POSLOVANJA ZA 2021. GODINU

siječanj, 2021.

HŽ Infrastruktura d.o.o.

PLAN POSLOVANJA ZA

2021. GODINU

HŽ Infrastruktura - Plan poslovanja 2021.

1

Sadržaj

1. UVOD ..................................................................................................................................................4

1.1. Osnovni podaci ....................................................................................................................................4

1.2. Upravljačka struktura ..........................................................................................................................6

1.3. Organizacijska struktura ......................................................................................................................6

1.4. Vizija i misija ......................................................................................................................................7

1.5. Strategija i kontekst organizacije .........................................................................................................7

Strateški ciljevi ..............................................................................................................................7

Strategija.......................................................................................................................................8

Kontekst organizacije .....................................................................................................................9

1.6. Politika kvalitete i zaštite okoliša ........................................................................................................ 10

1.7. Politika sigurnosti HŽ Infrastrukture ................................................................................................... 11

1.8. Društveno odgovorno poslovanje ........................................................................................................ 11

1.9. Kodeks korporativnog upravljanja ...................................................................................................... 13

2. PROMETNI POLOŽAJ RH ...................................................................................................................... 14

2.1. Paneuropska prometna mreža (PE mreža) .......................................................................................... 14

2.2. Transeuropska prometna mreža (TEN-T mreža) .................................................................................. 15

2.3. Koridori za željeznički teretni prijevoz (RFCs) ...................................................................................... 16

3. ŽELJEZNIČKA MREŽA RH ..................................................................................................................... 18

4. STRATEŠKO OKRUŽENJE I MAKROEKEONOMSKA KRETANJA ................................................................... 20

4.1. Željeznički vs. cestovni promet ........................................................................................................... 21

4.2. Željeznički promet zemalja u okruženju .............................................................................................. 23

4.3. Makroekonomska kretanja u RH ......................................................................................................... 25

5. RESTRUKTURIRANJE .......................................................................................................................... 26

6. SAŽETAK PLANA POSLOVANJA ............................................................................................................. 27

7. POKAZATELJI RADA ............................................................................................................................ 29

8. NATURALNA PRODUKTIVNOST ............................................................................................................. 30

9. FINANCIJSKE PROJEKCIJE ................................................................................................................... 31

9.1. Račun dobiti i gubitka ........................................................................................................................ 32

9.2. Bilanca .............................................................................................................................................. 38

9.3. Izvještaj o novčanim tokovima ........................................................................................................... 39

9.4. Kreditna zaduženja ............................................................................................................................ 40

9.5. Pokazatelji poslovanja ........................................................................................................................ 40

9.6. Sredstva Državnog proračuna ............................................................................................................ 41

10. INVESTICIJE ...................................................................................................................................... 42

10.1. Planirani izvori financiranja investicija................................................................................................ 43

10.2. Plan investicija po programima .......................................................................................................... 44

10.3. EU fondovi ........................................................................................................................................ 46


2

10.4. Provedba projekata ........................................................................................................................... 51

10.5. Aktivnosti u 2021. godini ................................................................................................................... 53

10.6. Opis značajnih projekata .................................................................................................................... 54

PROJEKTI NA KORIDORU RH1 - projektiranje .................................................................................. 54

PROJEKTI NA KORIDORU RH2 - radovi ........................................................................................... 56

PROJEKTI NA KORIDORU RH2 – projektiranje ................................................................................. 60

OSTALE PRUGE – radovi ................................................................................................................ 63

OSTALE PRUGE – studije ............................................................................................................... 65

NOVI EU PROJEKTI - radovi ........................................................................................................... 66

BUDUĆI EU PROJEKT - projektiranje .............................................................................................. 67

11. ŽELJEZNIČKE USLUGE I ORGANIZACIJA I REGULACIJA PROMETA ........................................................... 68

11.1. Željezničke usluge HŽI ....................................................................................................................... 68

11.2. Organizacija i regulacija prometa ....................................................................................................... 68

11.3. Plan putničkog i teretnog prometa ..................................................................................................... 70

12. ODRŽAVANJE ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE ...................................................................................... 73

12.1. Građevinski infrastrukturni podsustav i planirane aktivnosti održavanja ............................................... 73

Plan aktivnosti održavanja u građevinskom infrastrukturnom podsustavu ....................................... 77

Gornji ustroj pruge ....................................................................................................................... 78

Građevine, konstrukcije i oprema donjeg ustroja pruge .................................................................. 79

Dopuštene brzine na prugama ...................................................................................................... 83

12.2. Elektroenergetski infrastrukturni podsustav i planirane aktivnosti održavanja ....................................... 84

12.3. Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav .................................................. 86

Signalno-sigurnosni uređaji .......................................................................................................... 87

Telekomunikacijski uređaji ............................................................................................................ 88

13. LJUDSKI POTENCIJALI ........................................................................................................................ 91

14. NABAVA............................................................................................................................................. 93

15. OSTALA POSLOVNA PODRUČJA ............................................................................................................ 95

15.1. Sigurnost, obrambeno planiranje i zaštita ........................................................................................... 95

15.2. Upravljanje kvalitetom ....................................................................................................................... 96

15.3. Zaštita okoliša i zaštita od požara ...................................................................................................... 98

15.4. Sustav upravljanja sigurnošću .......................................................................................................... 101

15.5. Informatika ..................................................................................................................................... 103

15.6. Nekretnine ...................................................................................................................................... 106

15.7. Mehanizacija ................................................................................................................................... 108

Pružna i cestovna mehanizacija .................................................................................................. 108

Zamjenski prijevoz putnika ......................................................................................................... 108

15.8. Pravni poslovi .................................................................................................................................. 109

16. PREGLED TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA ............................................................................................. 111

17. PRILOG - PREGLED PLANA INVESTICIJA ZA 2021. GODINE ................................................................... 112


3

Pojmovnik i tumač kratica

APB automatski pružni blok CEF Instrument za povezivanje Europe, prema eng. Connecting Europe Facility

CER Udruženje europskih željeznica i upravitelja infrastrukture (Community of European Railway and Infrastructure Companies)

d.d. dioničko društvo d.o.o. društvo s ograničenom odgovornošću DP državni proračun

EBRD Europska banka za obnovu i razvoj, prema eng. European Bank for Reconstruction and Development

EK Europska komisija EU Europska unija EUR euro GA Grant Agreement - Ugovor/Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava HNB Hrvatska narodna banka Hz herc

HŽ PP HŽ Putnički prijevoz d.o.o.

HŽI / Društvo HŽ Infrastruktura d.o.o.

IBRD Međunarodna banka za obnovu i razvoj, prema eng. International Bank for Reconstruction and Development

IPA Instrument predpristupne pomoći, prema eng. Instrument for Pre-Accession Assistance ISPA Instrument for Structural Policies for Pre-Accession IST Informacijski sustav transporta IT informacijska tehnologija km kilometar km/h kilometara na sat kV kilovolt LMD laka motorna drezina MRS Međunarodni računovodstveni standardi Mil.kn U milijunima kuna NoBo Notified Body – Tijelo za ocjenu sukladnosti OPEX poslovni ili operativni rashodi ili troškovi OPKK Operativni program Konkurentnost i kohezija OPP Operativni program Promet PHARE Program za pomoć u restrukturiranju gospodarstva Mađarske i Poljske RDG račun dobiti i gubitka SAP multinacionalna tvrtka za softverska rješenja SAPARD Pristupni program za poljoprivredu i ruralni razvoj SGE sustavno gospodarenje energijom SS signalno-sigurnosni (uređaj) TEN-T Transeuropska prometna mreža, prema eng. Trans-European Transport Network tis.kn U tisućama kuna TMD teška motorna drezina TSI tehničke specifikacije interoperabilnosti t/o dopušteno osovinsko opterećenje vozila u tonama po osovini UIC Međunarodna željeznička organizacija (Union Internationale des Chemins de fer) USD američki dolar vlakkm vlak kilometar (kretanje vlaka na udaljenosti od jednog kilometra)

brtkm brutotonski kilometar (kretanje tone vlaka, tj. vozila u vlaku zajedno sa sadržajem, na udaljenosti od jednog kilometra)

ŽCP Željezničko cestovni prijelaz


4

1. UVOD

Sukladno Zakonu o željeznici i Ugovoru o upravljanju željezničkom infrastrukturom, HŽ Infrastruktura kao upravitelj željezničke infrastrukture obvezna je izraditi srednjoročni i godišnji plan poslovanja. Sadržaj planskih dokumenata definiran je Ugovorom o upravljanju željezničkom infrastrukturom.

Sukladno Nacionalnom programu, a uzimajući u obzir raspoloživost financijskih sredstava HŽ Infrastruktura donosi poslovni plan koji uključuje planirana ulaganja i programe financiranja. Poslovni plan mora osiguravati optimalno i učinkovito korištenje, raspoloživost i razvoj željezničke infrastrukture uzimajući u obzir financijsku ravnotežu i osiguravajući sredstva za ostvarenje planiranih ciljeva.

Isto tako, na temelju usvojenog Nacionalnog programa, a uz suglasnost Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Ministarstva financija, HŽ Infrastruktura donosi „Srednjoročni plan građenja, modernizacije, obnove i održavanja željezničke infrastrukture“, a temeljem spomenutog plana i „Godišnji plan građenja, modernizacije, obnove i održavanja željezničke infrastrukture“.

1.1. Osnovni podaci

HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje, održavanje i izgradnju željezničke infrastrukture (HŽ Infrastruktura d.o.o.).

HŽ Infrastruktura d.o.o. (HŽ Infrastruktura; Društvo; HŽI) organizacijski se temelji na odredbama Zakona o željeznici, Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava i Zakona o trgovačkim društvima, kao i na Izjavi o osnivanju društva HŽ Infrastruktura d.o.o.

SJEDIŠTE DRUŠTVA: Zagreb, Mihanovićeva 12

OSNIVAČ I JEDINI ČLAN: Republika Hrvatska

TEMELJNI KAPITAL: 224.188.000,00 kuna

POREZNI BROJ: 2163837

OIB: 39901919995

IBAN: HR44 2340009 1110252804

DJELATNOST DRUŠTVA:

▪ upravljanje željezničkom infrastrukturom ▪ organiziranje i reguliranje željezničkog prometa ▪ održavanje i osuvremenjivanje željezničke infrastrukture, njezina zaštita te poslovi izgradnje

željezničke infrastrukture ▪ tehnički pregled vagona ▪ manevriranje željezničkim vozilima i njihovo ranžiranje ▪ popravak i održavanje željezničkih tračničkih i drugih vozila ▪ željeznički promet za vlastite potrebe ▪ usluge skladištenja


5

▪ davanje u najam željezničkih vozila za izgradnju i održavanje željezničke infrastrukture ▪ ispitivanje elektroinstalacija i instalacija za zaštitu od munje ▪ ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima, ispitivanja u radnom okolišu ▪ poslovi zaštite na radu, zaštite okoliša i zaštite od požara ▪ kupnja i prodaje robe ▪ obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu ▪ računalne i srodne djelatnosti ▪ iznajmljivanje vlastitih nekretnina

Željezničkoj infrastrukturi prema Pravilniku o željezničkoj infrastrukturi (NN127/05, 16/08) pripadaju sljedeći željeznički infrastrukturni podsustavi:

▪ građevinski infrastrukturni podsustav ▪ elektroenergetski infrastrukturni podsustav ▪ prometni upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav ▪ ostali funkcionalni dijelovi i oprema željezničke infrastrukture

DRUŠTVA U VLASNIŠTVU HŽ INFRASTRUKTURE:

▪ Pružne građevine d.o.o. (100%) ▪ Croatia express putnička agencija d.o.o. u stečaju (100%) ▪ Proizvodnja-regeneracija d.o.o. u stečaju (23%)

Grafikon 1: Društva u vlasništvu HŽ Infrastrukture

HŽ Infrastruktura d.o.o.

Pružne građevine d.o.o. (100%)

- projektiranje, građenje i nadzor nad građenjem, stručni poslovi prostornog uređenja

- piljenje i blanjanje drva i izrada proizvoda od drva

- proizvodnja proizvoda od cementa i gipsa - proizvodnja, oblikovanje, profiliranje,

obrada željeza, čelika ferolegura i izrada proizvoda od metala

- proizvodnja različitih uređaja i strojeva - proizvodnja i popravak željezničkih i

drugih tračničkih vozila, - proizvodnja električne opreme, računalne

i periferne opreme, računalne i srodne djelatnosti, te djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga

- usluge u željezničkom prijevozu

Croatia express d.o.o. u stečaju (100%)

- ugostiteljske usluge, - djelatnost trgovine na malo, - djelatnosti putničkih agencija i

turoperatora, - prijevoz putnika u cestovnom

prometu, - zastupanje stranih tvrtki, - turističke usluge (nautičke, sportsko

rekreativne i druge), - računovodstveni poslovi, - Istraživanje tržišta i ispitivanje javnog

mnijenja, - savjetovanje u poslovanju i upravljanju

U stečaju od 27.11.2019.

Proizvodnja-regeneracija d.o.o. u stečaju (23%)

- proizvodnja beskonačnog šinskog traka elektrootpornim zavarivanjem na novim i polovnim tračnicama,

- proizvodnja i regeneracija skretnica, - proizvodnja materijala za

aluminotehničko zavarivanje, - proizvodnja izoliranih lijepljenih

sastava, - proizvodnja znakova, signala i ostalog

pribora specifičnog za željeznice

Tvrtka u zajedničkom vlasništvu s HŽ Putničkim prijevozom d.o.o.

U stečaju od 7.2.2014.


6

1.2. Upravljačka struktura

▪ Skupština društva

Oleg Butković, Ministar mora, prometa i infrastrukture, od 22. siječnja 2016.

▪ Nadzorni odbor: Ivan Miloš, predsjednik, od 06.06.2016. Tomislav Jukić, član, od 31.05.2016. Anto Iličić, član, od 30.12.2019., zamjenik predsjednika od 19.06.2020.

▪ Uprava:

Ivan Kršić, predsjednik, od 02.10.2017. Darko Barišić, član, od 02.10.2017. Nikola Ljuban, član, od 02.10.2017. Marko Zdravko Žubrinić, član, od 02.10.2017. Krunoslav Papić, član, od 14.06.2018.

1.3. Organizacijska struktura

Slika 1: Organizacijska struktura HŽ Infrastrukture


7

1.4. Vizija i misija

Vizija

Implementacija Europskih standarda infrastrukturnih podsustava, uz uvažavanje potreba korisnika željezničkih usluga, sigurnosnih zahtjeva odvijanja i upravljanja prometom i održavanja infrastrukturnih podsustava, visokih ekoloških standarda i specifičnosti koje proizlaze iz geografskih obilježja zemlje s ciljem konkurentnosti na području EU, posebno jugoistočne Europe u kojoj želimo imati poziciju vodećeg upravitelja željezničke infrastrukture.

Modernizacija, razvoj i uključivanje željezničkih prometnih pravaca koji prolaze kroz Republiku Hrvatsku u sveeuropsku prometnu mrežu te usmjerenost na tržište, neizostavni je preduvjet za povećanje konkurentnosti željezničkog prijevoza kao i polazna osnova za kreiranje poslovne politike i strategije HŽ Infrastrukture.

Misija

Djelovanje u općem, prometnom i ekonomskom interesu Republike Hrvatske u funkciji upravitelja željezničke infrastrukture.

Upravljanje javnom željezničkom infrastrukturom, osiguravanje pristupa i dodjela infrastrukturnih kapaciteta željezničkim prijevoznicima koji ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o željeznici, odvijanje i upravljanje prometom, te izgradnja, modernizacija i održavanje željezničke infrastrukture sukladno Zakonu o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava.

1.5. Strategija i kontekst organizacije

Strateški ciljevi

▪ povećanje kapaciteta pruge, a na najiskorištenijim dijelovima i izgradnja drugog kolosijeka, ▪ povećanje brzine (na prugama od međunarodnog značaja do 160 km/h, na regionalnim prugama

do 120 km/h, a na lokalnim prugama do 80 km/h) i skraćivanje voznog vremena čime se, pored ostalog, stvaraju uvjeti za unapređenje prijevoznih usluga

▪ povećanje razine sigurnosti te smanjenje broja nepredviđenih smetnji u prometu, što rezultira višom razinom redovitosti prometa i smanjenjem vjerojatnosti nastanka šteta i veličina šteta

▪ suradnja s fondovima EU-a, odnosno financiranje investicijskih ulaganja iz fondova na temelju osmišljavanja i izrade kvalitetnih projekata i programa

▪ osobito je važno ulaganje u dionice paneuropskih koridora RH1, RH2 i RH3 na kojima se prevozi najveći broj putnika i tereta, kako bi se prijevoz s europskih koridora preselio na hrvatske krakove paneuropskih koridora, pri čemu je važno uskladiti investicije sa susjednim zemljama koje se nalaze na istome koridoru

▪ racionalizacija poslovanja kroz smanjenje broja radnika i smanjenje troškova održavanja stabilnih kapaciteta, što bi kroz povećani opseg prijevoza rezultiralo povećanjem prihoda od pristupa i korištenja željezničke infrastrukture

▪ daljnji razvoj pozitivnih ekoloških učinaka ▪ implementacija integriranoga informacijskog sustava, kako bi unaprijedili pravodobno donošenje

poslovnih i operativnih odluka, te povećali razinu učinkovitosti i kvalitetu usluge


8

▪ stvaranje preduvjeta za razvoj i povećanje lučkih kapaciteta ▪ strateškom suradnjom s lokalnim samoupravama i ostalim HŽ društvima potaknuti zajedničke

projekte kojima HŽ Infrastruktura može doprinijeti svojim sudjelovanjem

Strategija

Strategije kojima će se postići planirani ciljevi su:

▪ spoznavanje tržišne potražnje i zahtjeva za kvalitetom prometne usluge ▪ osiguranje infrastrukturnih kapaciteta za zadovoljenje potražnje za prometnom uslugom ▪ realizacija planiranih investicija i održavanje željezničke infrastrukture

S obzirom da je prodaja prometne usluge prijevoznicima u prijevozu putnika i tereta, temeljna djelatnost HŽ Infrastrukture, obujam prodaje i razina prihoda izravno ovisi o razini funkcionalnosti i raspoloživosti željezničkih infrastrukturnih kapaciteta. S druge strane obujam održavanja, obnove, modernizacije i izgradnje infrastrukture, određeni su:

▪ stupnjem iskorištenost raspoloživih kapaciteta ▪ budućom potražnjom za prometnom uslugom te ▪ zahtjevima vlasnika i korisnika za kakvoćom i stanjem kapaciteta

U tom smislu, u skladu s ugovorom s vlasnikom, HŽ Infrastruktura je kao upravitelj željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj obvezna ispunjavati zahtjeve vlasnika za kakvoćom i kapacitetom te podnositi godišnje izvješće o ispunjavanju tih zahtjeva. Kao preduvjet za početak ostvarivanja dugoročnih ciljeva iznimno je važno stabiliziranje stanja postojeće željezničke infrastrukture i postupno dovođenje njezine tehničko-funkcionalne sposobnosti na primjerenu razinu. Istodobno, neophodno je pokrenuti i ciklus nadogradnje i modernizacije postojeće i izgradnje nove željezničke infrastrukture.

Provedba ovih ciljeva provodi se kroz programe:

▪ obnove i modernizacije postojeće željezničke infrastrukture ▪ nadogradnje postojeće i izgradnje nove željezničke infrastrukture

Europska unija posvećuje veliku pozornost izgradnji učinkovite i tehnološki vrlo razvijene željezničke infrastrukture, koja će se sastojati od transeuropske mreže željezničkih pruga za velike brzine i transeuropske mreže konvencionalnih željezničkih pruga. Glavni cilj transformacije željezničkog sustava u Europskoj uniji je osposobljavanje željeznice za ravnopravno i konkurentno sudjelovanje na cjelovitom europskom transportnom tržištu. Politika Europske unije nastoji usmjeriti što veću količinu prometnih potreba prema željeznici, kako bi se rasteretile ceste i postigli što veći učinci vezani uz uštedu energije i zaštitu okoliša. Transeuropska mreža i paneuropski koridori postavljeni su tako da postoji više usporednih prometnih pravaca koji mogu udovoljiti istim prometnim zahtjevima. Prema tome, željeznički prometni pravci u Hrvatskoj, uz cestovni i druge vrste prometa, imaju konkurenciju u željezničkim koridorima susjednih zemalja, pa i šire. Zbog toga je od velike važnosti pravodobno ulaganje u izgradnju, nadogradnju, modernizaciju i obnovu glavnih (koridorskih) željezničkih pruga na teritoriju Republike Hrvatske i to usklađeno sa susjednim zemljama koje se nalaze na istom koridoru; uz istodobnu modernizaciju i


9

povećanje kapaciteta hrvatskih luka, jer u suprotnom može doći do usmjeravanja prometnih tijekova na alternativne pravce. Razvitak željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj mora biti u funkciji politika Vlade RH koji je usmjeren na održivi i uravnoteženi razvoj zemlje te njeno djelotvorno uključivanje u zajedničko tržište Europske unije, uz uvažavanje specifičnosti koje proizlaze iz geografskih obilježja zemlje. Dinamika i postizanje ovih općih ciljeva u ovisnosti je o osiguranju sredstava za njihovu provedbu od strane Republike Hrvatske kao vlasnika javnog dobra – željezničke infrastrukture.

Kontekst organizacije

HŽ Infrastruktura posluje u složenom unutarnjem i vanjskom okruženju. S ciljem ostvarenja zacrtanih ciljeva HŽ Infrastruktura ostvaruje zahtjeve domaćeg i međunarodnog tržišta, a sve u svrhu osiguravanja konvencionalnog i multimodalnog prijevoza. To su okolnosti u kojima HŽ Infrastruktura kao sustav upravljanja djeluje i koje na pozitivan ili negativan način utječu na njezino poslovanje.

Sagledavanje unutarnjeg konteksta uključuje:

▪ upravljanje i donošenje odluka, organizacijsku strukturu, ovlasti i odgovornost utvrđeno Pravilnikom o organizaciji HŽ Infrastrukture d.o.o.

▪ implementaciju strategija, politika, smjernica, standarda, kulture organizacije u srednjoročne i godišnje poslovne planove

▪ uspostavljenost informacijskog sustava i suvremenih komunikacijskih kanala ▪ ugovaranje partnerskih odnosa sa željezničkim prijevoznicima kao glavnim kupcima i ▪ ugovaranje partnerskih odnosa s ključnim dobavljačima uz poštivanje Zakona o javnoj nabavi te

Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava ▪ njegovanje partnerskih odnosa u području socijalnog dijaloga gdje se tradicionalno sklapaju

kolektivni ugovori s dodatnim radničkim pravima ▪ ugovaranje partnerskih odnosa s obrazovnim institucijama u cilju tražanja najboljih poslovnih

rješenja ▪ provođenje organizacijskih i tehničko–tehnoloških mjera u cilju održanja nesmetanog poslovanja

u uvjetima globalne pandemije Covid-19 virusa u 2021. godini te nastavak normalnog procesa u nastavnim godinama srednjoročnog plana

Sagledavanje vanjskog konteksta uključuje:

▪ na lokalnoj i regionalnoj razini HŽ Infrastruktura prepoznaje svoju ulogu za zajednicu te suradnju s lokalnom upravom, privredom i obrazovnim institucijama kako bi se što bolje utvrdili njihovi zahtjevi i potrebe te na taj način ostvarila društvena odgovornost

▪ na nacionalnoj razini HŽ Infrastruktura provodi zahtjeve nacionalnih strategija i programa nadležnih ministarstva, a prvenstveno Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva financija, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, te Agencija za sigurnost željezničkog prometa i Agencije za regulaciju tržišta željezničkih usluga. Isto tako kao društveno odgovorno poduzeće HŽ Infrastruktura aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj.


10

▪ na globalnoj razini HŽ Infrastruktura vodi proaktivnu politiku djeluje u međunarodnim udruženjima (UIC, CER, ERA…) kako bi se osigurala sredstva iz europskih fondova te konkurentnost i stabilnost na globalnom tržištu. Pri tome se posebna pozornost posvećuje unaprjeđenju sigurnosti i zaštite okoliša kao važnog područja u prijevoznim politikama Europske unije.

1.6. Politika kvalitete i zaštite okoliša

Svaka isporučena usluga HŽ Infrastrukture mora biti na razini kvalitete koju zahtijeva prijevoznik ili druga zainteresirana strana i rezultat je upravljanih i kontroliranih poslovnih procesa.

Svjesnost da pouzdanost i kvaliteta željezničke infrastrukture, sigurnost prometa, zaštita okoliša i kvaliteta željezničkih usluga HŽ Infrastrukture izravno utječu na kvalitetu usluga željezničkih prijevoznika i u konačnici zadovoljstvo krajnjih korisnika – putnika i prijevoznika robe, Uprava HŽ Infrastrukture odlučna je provoditi sljedeću politiku kvalitete i zaštite okoliša:

▪ prioritet radnika HŽ Infrastrukture je kontinuirano podizanje kvalitete sluga ▪ korištenje informacija, komentara i zadovoljstva prijevoznika i zainteresiranih strana ključan je

segment pri donošenju poslovnih odluka i provođenju radnih zadataka ▪ kontinuirano djelovanje na poboljšanju svih poslovnih procesa HŽ Infrastrukture ▪ sustavnim nadziranjem upravljanja sigurnošću nadzirati primjenu zakonske i podzakonske

regulative te podizati sigurnost i pouzdanost željezničkih infrastrukturnih podsustava ▪ kontinuirano educiranje radnika s ciljem postizanja visoke motiviranosti i ostvarivanja poslovnih

ciljeva ▪ poticanje na suradnju i razmjenu znanja, informacija i iskustava kao jednog od osnovnih načela

za sve radnike ▪ prilagođavati, osuvremenjivati i pohranjivati dokumentirane informacije (tehnička dokumentacija,

opći akti, zapisi) ▪ pribavljanje najsuvremenije opreme u svrhu izgradnje, modernizacije i osuvremenjivanja

željezničke infrastrukture ▪ održavati željezničku mrežu RH i njeno okruženje, za sigurnu uporabu svih prijevoznika i krajnjih

korisnika, sa zakonskog i sigurnosnog aspekata ▪ preventivnim djelovanjem kroz procjenu rizika sprječavati greške i incidente ▪ preventivnim pristupom kontinuirano sprječavati pojave onečišćenja okoliša i smanjivati negativni

utjecaja na okoliš ▪ njegovati i razvijati partnerski odnos s prijevoznicima i profesionalne odnose s dobavljačima ▪ postavljati ambiciozne, mjerljive i ostvarive ciljeve kvalitete ▪ primjenjivati i poboljšavati djelotvornost sustava upravljanja kvalitetom i zaštitom okoliša

temeljene na zahtjevima međunarodne norme HRN EN ISO 9001:2015 i HRN EN ISO 14001:2015, a u skladu sa zakonskom regulativom Republike Hrvatske

Svi radnici HŽ Infrastrukture se obavezuju da će svojim postupcima i odlukama, kako unutar HŽ Infrastrukture tako i prema van, uvijek imati u vidu povezanost sustava kvalitete, sustava sigurnosti, zaštite okoliša, zaštite na radu, troškova i pravovremenosti kao nedjeljivih faktora uspjeha.

Politika upravljanja kvalitetom i zaštite okoliša priopćena je svim našim radnicima i organizacijama koje rade za ili u ime HŽ Infrastrukture. Od radnika i drugih organizacija se očekuje suradnja i pomoć u


11

provedbi ove politike, istovremeno osiguravajući da se njihov rad provodi bez opasnosti za njih same i/ili druge radnike/sudionike i/ili okoliš.

1.7. Politika sigurnosti HŽ Infrastrukture

Ovom politikom određuju se: ▪ opredijeljenost HŽ Infrastrukture u vezi sa sigurnošću željezničkog sustava ▪ strateški cilj HŽ Infrastrukture u vezi sa sigurnošću željezničkog sustava ▪ vrijednosti i načela HŽ Infrastrukture na kojima se temelji visoka razina sigurnosti i njezin

kontinuirani razvoj ▪ nositelji ove politike

Opredijeljenost HŽ Infrastrukture, a vezano za sigurnost željezničkog sustava koja čini jedan od najvažnijih korporativnih ciljeva, jest trajna posvećenost ispunjenju općeg cilja, tj. zadržavanju visoke razine sigurnosti i njenom kontinuiranom razvoju i unapređenju kroz sustav upravljanja sigurnošću primjenjujući pritom suvremena rješenja u skladu s tehničkim i znanstvenim napretkom i u suradnji sa željezničkim prijevoznicima.

Strateški cilj HŽ Infrastrukture vezano za sigurnost željezničkog sustava jest postati liderom upravitelja infrastrukture u ovome dijelu Europe i priključiti se vodećim upraviteljima infrastrukture u Europskoj uniji, na temelju kontinuiranog razvoja i unapređenja sustava sigurnosti uz korištenje svih dostupnih izvora financiranja s ciljem modernizacije postojećih strukturnih podsustava, a sve za dobrobit komitenata i zaposlenika HŽ Infrastrukture.

1.8. Društveno odgovorno poslovanje

Prema usvojenoj Politici upravljanja društveno odgovornim poslovanjem HŽ Infrastruktura trajno je opredijeljena za provođenje društveno odgovornog poslovanja kao preduvjeta poslovnog uspjeha i zadovoljenja potreba svojih dionika. Opredijeljenost za društveno odgovorno poslovanje očituje se:

▪ uspostavom i primjenom društveno odgovornog poslovanja na svim razinama poduzeća ▪ podizanjem svijesti o društveno odgovornom poslovanju i sustavnim obrazovanjem svojih radnika ▪ spremnošću da ugradi društvena i okolišna razmatranja u svoje odlučivanje i da odgovara za

utjecaje svojih odluka na društvo i okoliš ▪ suradnjom i odgovornim odnosom prema svojim dionicima zadovoljavajući njihove potrebe i

očekivanja ▪ integracijom društveno odgovornog ponašanja u strategije i politike Društva ▪ realizacijom postavljenih ciljeva društveno odgovornog poslovanja i ispunjavanjem zakonskih

obveza ▪ odgovornim odnosom prema zaštiti okoliša, energetskoj učinkovitosti i upravljanju energijom ▪ pristupom upravljanju sigurnošću i zaštiti zdravlja radnika kroz upravljanje rizicima ▪ borbom protiv korupcije ▪ uključenosti u razvoj zajednice kroz podršku zajednici i izgradnju odnosa s njom s ciljem doprinosa

njenom razvoju


12

▪ edukativno-preventivnim djelovanjem na području sigurnosti

HŽ Infrastruktura potpisala je 2017. godine Povelju o raznolikosti Hrvatska, čiji je nositelj Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HŽ Infrastruktura je član od 2015. godine). Potpisnici Povelje obvezuju se razviti politiku raznolikosti, donijeti akcijski plan s mjerljivim pokazateljima primjene politike raznolikosti te izvještavati o provedbi te politike (barem jednom godišnje).

Dana 10. listopada 2019. godine Odlukom Uprave usvojena je Politika raznolikosti i nediskriminacije, kao i Akcijski plan koji definira aktivnosti kojima se želi osigurati provođenje usvojene Politike, kao i omogućiti praćenje napretka. Akcijski plan je usvojen na rok od godine dana od dana usvajanja, te će se istekom toga roka moći vrednovati postignuća i predložiti poboljšanja. Istekom vrijednosti svakog Akcijskog plana treba biti definiran i usvojen novi.

Cilj Politike raznolikosti i nediskriminacije HŽ Infrastrukture jest osigurati jednake mogućnosti svim radnicima od samog zapošljavanja putem mogućnosti profesionalnog razvoja i rasta te onemogućiti svaki oblik diskriminacije temeljem spola, dobi, spolne orijentacije, invalidnosti, etničke pripadnosti ili vjerske opredijeljenosti. Svrha Politike raznolikosti i nediskriminacije HŽ Infrastrukture jest njegovati i promicati ravnopravnost, raznolikost i korporativnu kulturu koja ozbiljno vrednuje i prihvaća ljude različitih osobnosti i iskustava te jednako cijeni njihov doprinos u poslovanju nudeći im i priliku za aktivno djelovanje u cilju poboljšanja radne okoline i poslovanja.

Radi ostvarenja tih ciljeva HŽ Infrastruktura obvezuje se:

▪ razvijati korporativnu kulturu koja ravnopravno valorizira i priznaje individualne doprinose svakog radnika

▪ razvijati raznoliko radno okruženje poticanjem integracije zaposlenika svih profila, neovisno o spolu i spolnoj orijentaciji, rasnom ili etničkom podrijetlu, vjeri ili uvjerenju, invaliditetu, dobi i drugome

▪ razvijati vještine i kompetencije menadžmenta i zaposlenika odgovornih za zapošljavanje trening i razvoj karijera o primjeni Politike raznolikosti i nediskriminacije

▪ razvijati radno okruženje koje će omogućiti inovativno razmišljanje i kreativni razvoj svakog radnika

▪ njegovati stvaranje radne atmosfere bez nasilničkog ponašanja, uznemiravanja i diskriminacije te jačati mehanizme za sprečavanje takvih ponašanja

▪ razvijati svijest zaposlenika o Politici raznolikosti i nediskriminacije

Za narednom razdoblju predviđene su sljedeće aktivnosti:

▪ provođenje mjera zaštite okoliša, gospodarenja otpadom, upravljanja energijom i povećanja energetske učinkovitosti prema Planu poslovanja

▪ izvještavanje o održivosti, odnosno društveno odgovornom poslovanju HŽ Infrastrukture ▪ širenje spektra aktivnosti vezanih za društveno odgovorno poslovanje i na organizacije civilnog

društva koje aktivno djeluju na očuvanju okoliša, kulturnih i povijesnih znamenitosti, očuvanja starih obrta ili su na neki poseban način povezani sa željeznicom

▪ širenje akcija „Vlak je uvijek brži“ i „Stvaraj, ne uništavaj“ uključivanjem sve više učenika odnosno sudionika u prometu i obogaćivanjem sadržaja i načina provođenja akcija


13

▪ snažnije korištenje medija kako bi se povećala vidljivost edukativno-preventivnih akcija „Vlak je uvijek brži“ i „Stvaraj, ne uništavaj“ te na taj način podupro njihov edukativni karakter

▪ provođenje aktivnosti Hrvatskog željezničkog muzeja ▪ povećanje fonda i informatičke podrške Knjižnici ▪ dodjeljivanje donacija i sponzorstava sukladno Pravilniku o donacijama i sponzorstvima društva

HŽ Infrastruktura d.o.o. (HŽI 567) ▪ aktivno korištenje društvenih mreža kao kanala komunikacije koji brzo i efikasno može pružati

informacije zainteresiranoj javnosti ▪ praćenje razvoja društvenih mreža i mogućnosti njihovog korištenja za potrebe informiranja

javnosti o projektima, akcijama ili aktivnostima radi njihovog komuniciranja široj javnosti

Dodjeljivanje donacija i sponzorstava se provodi sukladno Pravilniku o donacijama i sponzorstvima društva HŽ Infrastruktura d.o.o. i nastavit će se i u narednim planskim godinama.

1.9. Kodeks korporativnog upravljanja

Početkom 2018. godine Uprava HŽ Infrastrukture donijela je Odluku o primjeni smjernica i preporuka Kodeksa korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele.

Budući da Kodeks obuhvaća niz načela poslovnog i profesionalnog ponašanja i dobrih običaja kojima se jača korporativna i vlasnička odgovornost provođenjem standarda ponašanja u svrhu postizanja dobrobiti za sve sudionike, HŽ Infrastruktura opredijelila se da kroz primjenu standarda korporativnog upravljanja i transparentnosti poslovanja, učinkovito i odgovorno upravljanja državnom imovinom, promiče profesionalno upravljanje, strateški i operativni nadzor kako bi se postizale dobrobiti za društvo kroz povećanje vjerodostojnosti, profesionalizma i konkurentnosti, ali i dobrobiti za zajednicu.


14

2. PROMETNI POLOŽAJ RH

Republika Hrvatska uključena je, prije pristupanja u EU, u Paneuropsku prometnu mrežu (PE mreža), a nakon pristupanja, u Transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T).

2.1. Paneuropska prometna mreža (PE mreža)

Paneuropska prometna mreža uključuje 10 Paneuropskih prometnih koridora koji predstavljaju mrežu cestovnih i željezničkih prometnih pravaca i jedan plovni put. Mreža PE koridora se kod zemalja koje se priključuju EU uklapa u EU TEN-T mrežu.

Republikom Hrvatskom prolaze X. koridor, grana X.a. i VII. koridor – Dunavski plovni put kao i dvije grane V. koridora i to V.b. (Budimpešta – Rijeka) i V.c. (Budimpešta – Ploče).

Slika 2. Paneuropska prometna mreža Izvor: http://www.ddseuro.org/portal/images/slike/promet.jpg

Koridor I. (sjever – jug): Helsinki – Tallinn – Riga – Varšava Koridor II. (istok – zapad): Berlin – Varšava – Minsk – Moskva – Nižnji Novgorod Koridor III.: Dresden – Wroclaw – Lavov (Lviv) – Kijev Koridor IV.: Dresden – Prag – Beč – Bratislava – Budimpešta – Arad – Sofija – Istanbul Koridor V.: Venecija – Trst – Kopar – Ljubljana – Budimpešta – Užgorod – Lavov (Lviv)

a) Bratislava – Košice – Užgorod b) Rijeka – Zagreb – Budimpešta c) Ploče – Sarajevo – Osijek – Budimpešta

Koridor VI.:Gdanjsk – Grudziądz – Zębrzydowice – Žilina Koridor VII.: Dunavski plovni put Njemačka – Austrija – Slovačka – Mađarska – Hrvatska – Srbija – Bugarska – Rumunjska Koridor VIII.: Drač – Tirana – Skopje – Sofija – Burgas – Varna Koridor IX.:Helsinki – Sankt-Peterburg – Kijev – Kišnjev – Bukurešt – Ruse – Dimitrovgrad – Aleksandropolis Koridor X.: Salzburg – Ljubljana – Zagreb – Beograd – Niš – Skopje – Veles – Solun (Thessaloniki)

a) Graz – Maribor – Zagreb b) Budimpešta – Novi Sad – Beograd c) Niš – Sofija – Istanbul d) Veles – Prilep – Bitola – Frolina –

Igoumenitsa – Florina


15

2.2. Transeuropska prometna mreža (TEN-T mreža)

S ciljem oblikovanja europske prometne mreže kojom bi se uklonila uska grla i povezale udaljenije regije u zajednički sustav prometnica, poboljšanja infrastrukture i povezivanja različitih vrsta prijevoza u intermodalni promet u cijelom području EU, definirana je prometna politika EU kojom se postojeća prometna mreža europskih prometnica integrirala u jedinstvenu Transeuropsku mrežu prometnica (Trans-European Network-Transport, TEN-T). Definirano je 9 osnovnih koridora od kojih svaki od njih mora uključivati tri vrste prometne infrastrukture, prolaziti kroz tri države članice i dva granična prijelaza.

Slika 3. Transeuropska prometna mreža (TEN-T) Izvor: https://ec.europa.eu/transport/sites/transport/files/themes/infrastructure/ten-t-guidelines/corridors/doc/ten-t-corridor-map-2013.pdf

Republika Hrvatska se nalazi na dva koridora Osnovne prometne mreže, na Mediteranskom koridoru i na Rajna-Dunav koridoru.

Mediteranski koridor je cestovni i željeznički koridor čiji je sastavni dio i pravac Rijeka-Zagreb-Budimpešta (željeznički i cestovni pravac koji se kod nas uvriježio pod nazivom Vb koridor). Na Mediteranski koridor nastavlja se cestovni i željeznički pravac Zagreb-Zidani Most (Slovenija), za koji se kod nas uvriježio naziv X koridor.


16

Preko toga koridora Hrvatska će biti spojena i na Baltičko-jadranski koridor, koji ide od Baltičkog mora kroz Poljsku, preko Beča i Bratislave do sjeverne Italije.

Koridor Rajna-Dunav je riječni pravac koji povezuje Strasbourg, Frankfurt, Beč, Bratislavu, Budimpeštu, odakle se jedan dio račva prema Rumunjskoj, a drugi ide Dunavom između Hrvatske i Srbije i dalje na Crno more, a kod nas se uvriježio pod nazivom VII koridor.

2.3. Koridori za željeznički teretni prijevoz (RFCs)

Europski parlament i Vijeće su u 2010. godini odredili pravila za osnivanje europske željezničke mreže za konkurentni teretni prijevoz koja se sastoji od međunarodnih teretnih koridora (Rail Freight Corridor, RFC). Pravila o osnivanju RFCs od država članica zahtjeva da uspostave međunarodno, tržišno orijentirane željezničke teretne koridore kako bi se ispunili sljedeći ciljevi:

▪ jačanje suradnje između upravitelja infrastrukture u pogledu ključnih aspekata kao što su dodjela trasa, razvoj interoperabilnih sustava i razvoj infrastrukture

▪ pronalaženje ravnoteže između putničkog i teretnog prijevoza na željezničkim teretnim koridorima, uz davanje odgovarajućeg kapaciteta teretnom prijevozu u skladu s tržišnim potrebama i osiguravanjem ispunjavanja zajedničkih ciljeva točnosti teretnih vlakova

▪ promicanje intermodalnosti između željezničkog prijevoza i drugih vrsta prijevoza i to integriranjem terminala u postupak upravljanja koridorom

RFC koridori uspostavljeni su radi učinkovitije suradnje država članica odnosno upravitelja željezničke infrastrukture u pogledu korištenja infrastrukturnih kapaciteta i drugih aktivnosti vezanih za što kvalitetnije pružanje usluga teretnog prijevoza na TEN-T koridorima. Europska unija je odredila 9 međunarodnih željezničkih teretnih koridora (RFC) na željezničkoj mreži Europske unije. Ti koridori poklapaju se s koridorima Osnovne mreže TEN-T . Koridori RFC 10 Alpe – zapadni Balkan i RFC 11 Amber definirani su kao planirani novi međunarodni teretni koridori.

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

.

17

Sl

ika

4. K

orid

ori z

a že

ljezn

ički

ter

etni

pri

jevo

z (R

FC)

Izvo

r: ht

tp:/

/ww

w.r

ne.e

u/ra

il-fr

eigh

t-co

rrid

ors/

rail-

frei

ght-

corr

idor

s-ge

nera

l-inf

orm

atio

n/


18

Republika Hrvatska uključena je u dva koridora, Mediteranski koridor za željeznički teretni prijevoz RFC 6 i koridor Alpe–zapadni Balkan (RFC 10).

Slika 5. Koridori za željeznički teretni prijevoz Mediteranski (RFC6) i Alpe-zapadni Balkan u RH Izvor: Izvješće o stanju mreže 2021; HŽ Infrastruktura

3. ŽELJEZNIČKA MREŽA RH

Pruge u hrvatskom željezničkom sustavu, ukupne duljine 2.617 km razvrstane su na:

▪ međunarodne željezničke pruge (duljine 1.460 km) ▪ regionalne pruge (duljine 626 km) ▪ pruge lokalne važnosti (duljine 531 km)

Odlukom Vlade RH međunarodne željezničke pruge u RH razvrstane su na:

I. Glavne (koridorske) željezničke pruge svrstane su u tri skupine: ▪ koridor RH1 (bivši X. Paneuropski koridor) ▪ koridor RH2 (Mediteranski željeznički TEN-T koridor odnosno bivši ogranak V.b.

Paneuropskog koridora) ▪ RH3 (bivši ogranak V.c. Paneuropskog koridora)


19

II. Ostale željezničke pruge za međunarodni promet

Slika 6. Željeznička mreža RH - podjela pruga

HŽ Infrastruktura upravlja s:

545 kolodvora i stajališta

2.617 kilometara pruge 109 tunela

1.505 željezničko-cestovnih prijelaza

544 mostova 3.891 propusta

MEĐUNARODNE GLAVNE PRUGE

MEĐUNARODNE OSTALE PRUGE

REGIONALNE PRUGE LOKALNE PRUGE

IZVAN PROMETA


20

4. STRATEŠKO OKRUŽENJE I MAKROEKEONOMSKA KRETANJA

U okviru analize poslovanja i budućeg razvoja HŽ Infrastrukture, SWOT analizom dajemo pregled i ocjenu prednosti i slabosti željezničke infrastrukture kao i prilike i prijetnje vanjskog okruženja s ciljem prosudbe je li HŽ Infrastruktura sposobna opstati u uvjetima i okruženju u kojima vrši svoju djelatnost.

PREDNOSTI

▪ Zemljopisni položaj koji pogoduje razvoju međunarodnog prometa

▪ Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017.-2030.) i Nacionalna razvojne strategije do 2030. godine pretpostavljaju poboljšanje financijske i operativne učinkovitosti željezničkih društava u državnom vlasništvu, kao i značajna javna ulaganja u održavanje i modernizaciju ključne željezničke infrastrukture

▪ Siguran, energetski učinkovit i ekološki prihvatljiv oblik prijevoza

▪ Manja ovisnost o vremenskim uvjetima u odnosu na druge oblike prijevoza

SLABOSTI

▪ Zastarjeli i nestandardizirani tehnički parametri (manjak dvostrukih kolosijeka, elektrificiranih pruga itd.)

▪ Mnogo brzinskih ograničenja na mreži zbog tehničkih parametara i dosadašnjih ograničenih ulaganja te ograničenog održavanja

▪ Loše do prosječne željezničko-prometne veze s morskim i riječnim lukama, u kombinaciji s manjkom koordinacije s komplementarnim infrastrukturnim uslugama npr. lučkim uslugama

▪ Zaostajanje Luke Rijeka za konkurentima (Tršćanskom lukom i Lukom Koper)

▪ Manjkavost, u određenoj mjeri, koordinacije među pravnim sljedbenicima HŽ-a

PRILIKE

▪ Ponuditi atraktivnu, brzu i ekonomski konkurentsku alternativu cestovnom prijevozu, tj. podići kvalitetu usluga radi ponovnog osvajanja udjela na tržištu putničkog i teretnog prijevoza

▪ Iskoristiti prednosti potražnje putnika za gradskim, prigradskim i međugradskim prijevozom

▪ Poboljšanje raznih referentnih pokazatelja efikasnosti u HŽ infrastrukturi

▪ Oporavak hrvatske ekonomije kroz rast izvoza

▪ Implementacijom plana restrukturiranja postati efikasan i produktivan sustav

PRIJETNJE

▪ Nedostatak financijskih sredstava za kapitalna ulaganja i potencijalno kašnjenje u financiranju Nacionalnog programa željezničke infrastrukture

▪ Upitna dugoročna opstojnost HŽ Carga u postojećem obliku

▪ Smanjenje broja linija u HŽ Putničkom prijevozu i posljedično ostvarenih manje vlak-kilometara i prihoda

▪ Kašnjenje u realizaciji investicijskih projekata zbog dugotrajnih postupaka nabave i žalbenih postupaka


21

4.1. Željeznički vs. cestovni promet

Ulaganja u željezničku infrastrukturu u razdoblju od 1995. do 2018. godine bila su značajno manja od ulaganja u cestovnu infrastrukturu, posebno u periodu od 2002. do 2009. godine kada je investicijski ciklus izgradnje autocesta RH bio na vrhuncu. U tom periodu godišnja ulaganja u cestovnu infrastrukturu iznosila su između 600 milijuna EUR u 2002. godini i 1,1 milijarde eura u 2008. godini. Duljina autocesta povećala se za više od 3 puta (u 2001. 429 km; u 2018. 1.310 km).

U razdoblju od 1995. do 2018. godine najveća ulaganja u željezničku infrastrukturu bila su 2013. godine i iznosila su oko 180 milijuna EUR, a od 2004. do 2012. godine ulaganja su se kretala između 60 i 120 milijuna EUR. Za razliku od višestrukog povećanja duljina autocesta, u periodu od 2001. do 2009. godine, duljina pruga u hrvatskoj željezničkoj mreži uglavnom je ostala nepromijenjena.

Grafikon 2: Ulaganja u hrvatske željeznice i ceste u razdoblju 1995.-2018. godine Izvor: International Transport Forum

Prijevoz tereta u željezničkom i cestovnom prometu

Podaci za cestovni teretni prijevoz prije 2001. nisu usporedivi s novijim podacima zbog drugačije metodologije prikupljanja od strane Državnog zavoda za statistiku. Od 2001. obuhvaćen je, osim javnog prijevoza, i prijevoz za vlastite potrebe pojedinih poduzeća. Promatrano od 2001. do 2008. netotonski kilometri (ntkm) cestovnog i željezničkog prometa imali su stalni rast, s tim da su netotonski kilometri cestovnog prometa bili oko 3,5 puta veći u odnosu na željeznički promet.

U 2009. zbog opće recesije dolazi do velikog pada cestovnog i željezničkog teretnog prometa. Međutim, dok u cestovnom dolazi do oporavka u 2013., željeznički nastavlja padati sve do 2015. godine kada dolazi do blagog rasta u odnosu na prethodnu godinu. U razdoblju od 2016. do 2018. bilježi se povećanje netotonskih kilometara željezničkog prometa za 27%. Trend rasta u željezničkom prometu nastavljen je i u 2019. godini kada je ostvareno 2.911 milijuna ntkm, što je povećanje od 6,1% u odnosu na 2018. Unatoč tome, netotonski kilometri željezničkog prometa bili su u 2019. oko 4,3 puta manji u odnosu na cestovni

-

200

400

600

800

1.000

1.200

1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

mil.

EU

R

Željeznica Cesta


22

promet. U prvih devet mjeseci 2020. godine ostvareno je 2.372 milijuna netotonskih kilometara što je povećanje od 11,5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Grafikon 3: Željeznički i cestovni prijevoz u RH u razdoblju 2001.-2019. godine Izvor: Državni zavod za statistiku RH

Prijevoz putnika u željezničkom i cestovnom prometu

Podaci za putničke kilometre u razdoblju od 1991. do 2019. godine također ukazuju na dominantnost cestovnog prijevoza u odnosu na željeznički. Od 2008. do 2011. putnički kilometri cestovnog bili su oko 2 puta veći od istih u željezničkom prometu. Međutim, u 2011. i 2012. dolazi do velikog pada putničkih kilometara željezničkog prometa, dok cestovni promet bilježi rast. Uz ekonomsku krizu, glavni uzrok je prestanak subvencioniranja karata (ZET/HŽ) za radnike i đake u Gradu Zagrebu, zbog čega su se mnogi od njih odlučili samo na korištenje prijevoza ZET-a. U 2019. godini putnički kilometri željezničkog prometa bili su u padu za 3,2% u odnosu na 2018. te su oko 5,5 puta manji u odnosu na cestovni promet. Uslijed pandemije COVID-19 te potpune obustave putničkog prometa u travnju i dijelu ožujka i svibnja, u prvih devet mjeseci 2020. ostvareno je 333 milijuna putničkih kilometara što je pad od 38% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Grafikon 4: Željeznički i cestovni putnički prijevoz u RH u razdoblju 2000.-2019. godine Izvor: Državni zavod za statistiku RH

-

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

mil.

ntk

m

Željeznica Cesta

-

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

mil.

pkm

Željeznica Cesta

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

.

23

4.2.

Že

ljezn

ički

pro

met

zem

alja

u o

kruž

enju

U na

stav

ku s

lijed

i pre

gled

ost

vare

nih

put

ničk

ih (p

km) i

net

oton

skih

kilo

met

ara

(ntk

m) p

ojed

inih

eur

opsk

ih ž

elje

znič

kih

prije

vozn

ika

te o

stva

reni

vla

k ki

lom

etri

poj

edin

ih

upra

vite

lja ž

elje

znič

ke in

fras

truk

ture

.

Zem

lja

Prije

vozn

ik

pkm

u m

iliju

nim

a

ntkm

u m

iliju

nim

a

2018

. 20

19.

1-9

2019

. 1-

9 20

20.

1-9

2020

./

1-9

2019

.

2018

. 20

19.

1-9

2019

. 1-

9 20

20.

1-9

2020

./

1-9

2019

.

BiH

Ž

FBH

30,4

40

,3

31,2

…

…

80

7 85

6 65

6 …

…

Ž

RS

9,4

15,6

11

,2

3,3

29,5

%

370

402

304

254

83,6

%

Bug

arsk

a

BD

Ž Ca

rgo

- -

- -

- 1.

830

2.23

1 1.

657

…

…

BD

Ž PP

14

77

1524

1.

166

…

…

- -

- -

-

BRC

-

- -

- -

898

405

301

…

…

Češ

ka

ČD

8.22

5 8.

685

6.51

4 4.

193

64,4

%

11.6

17

10.5

36

8.00

8 …

…

Hrv

atsk

a H

Ž Ca

rgo

- -

- -

- 1.

809

1.80

6 1.

309

1287

98

,3%

H

Ž PP

75

6 73

4 53

7 33

3 62

,0%

-

- -

- -

Mađ

arsk

a

GyS

EV

311

318

237

152

64,1

%

- -

- -

- G

ySEV

Ca

rgo

- -

- -

- 1.

296

1.27

7 94

4 97

2 10

3,0%

MAV

5.

515

5.47

9 4.

070

2.65

5 65

,2%

-

- -

- -

Nje

mač

ka

DB

AG

84.7

08

85.7

85

63.5

66

37.5

52

59,1

%

88.2

37

85.0

05

64.8

78

57.3

49

88,4

%

Rum

unjs

ka

CFR

Ca

lato

ri

4.93

2 5.

233

3.97

3 …

…

-

- -

- -

CFR

Mar

fa

- -

- -

-

4.60

1 3.

762

2.86

7 2.

058

71,8

%

Slo

vačk

a Ž

SSK

3.81

5 4.

004

3.00

6 …

…

-

- -

- -

ŽSS

K Ca

rgo

- -

- -

-

6.73

0 6.

070

4.68

3 3.

810

81,4

%

Slo

veni

ja

SŽ

656

698

524

315

60,1

%

4.39

0 4.

414

3.38

4 2.

906

85,9

%

Napo

men

a: n

tkm

ne

uklju

čuje

mas

e pr

evož

enih

str

anih

pra

znih

vag

ona;

pkm

i nt

km z

a D

B AG

obu

hvać

aju

prom

et u

nuta

r i i

zvan

Nje

mač

ke

Tabl

ica

1: O

stva

reni

put

ničk

i i n

etot

onsk

i kilo

met

ri e

urop

skih

žel

jezn

ički

h pr

ijevo

znik

a za

raz

dobl

je 2

017.

- 20

20. g

odin

e;

Izvo

r: U

IC

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

.

24

Zem

lja

Upr

avite

lj in

fras

truk

ture

putn

ički

vla

k km

u t

isuć

ama

te

reti

vlak

km

u t

isuć

ama

2018

. 20

19.

1-9

2019

. 1-

9 20

20.

1-9

2020

./

1-9

2019

.

2018

. 20

19.

1-9

2019

. 1-

9 20

20.

1-9

2020

./

1-9

2019

.

BiH

Ž

FBH

1.31

7 1.

230

909

…

…

1.99

0 1.

543

1.17

7 …

…

ŽRS

68

9 68

3 51

2 35

5 69

,3%

68

4 75

4 55

9 46

8 83

,7%

Bug

arsk

a N

RIC

21.0

87

21.1

10

15.8

20

…

…

8.02

6 8.

470

6.22

0 …

…

Češ

ka

SŽD

C 13

4.15

1 13

5.90

0 10

1.60

0 99

.650

98

,1%

38

.821

38

.900

29

.400

26

.376

89

,7%

Hrv

atsk

a H

Ž In

fra

15.2

48

15.3

40

11.4

93

9.09

8 79

,2%

6.

053

6.50

2 4.

717

5.19

9 11

0,2%

Mađ

arsk

a G

ySEV

6.

000

6.00

0 4.

500

4.50

0 10

0,0%

96

0 96

0 72

0 72

0 10

0,0%

MAV

77

.600

78

.280

58

.590

58

.460

99

,8%

22

.860

22

.010

16

.360

15

.550

95

,0%

Nje

mač

ka

DB

AG

827.

775

825.

062

617.

813

605.

311

98,0

%

257.

695

265.

393

200.

602

182.

618

91,0

%

Rum

unjs

ka

CFR

63

.181

63

.514

47

.927

…

…

22

.896

22

.951

17

.032

…

…

Slo

vačk

a Ž

SR

36.2

54

37.1

45

27.8

27

…

…

15.4

82

15.1

68

11.5

21

…

…

Slo

veni

ja

SŽ

9.98

5 9.

942

7.40

8 5.

946

80,3

%

9.64

0 9.

570

7.22

6 6.

579

91,0

%

Napo

men

a: v

lak

kilo

met

ri o

buhv

aćaj

u vl

akov

e sv

ih p

rije

vozn

ika

na m

reži

upr

avite

lja in

fras

truk

ture

Ta

blic

a 2:

Ost

vare

ni p

utni

čki v

lak

km i

tere

tni v

lak

km u

prav

itelja

infr

astr

uktu

re u

zem

ljam

a ok

ruže

nja

za r

azdo

blje

201

7.-2

020.

god

ine

Izvo

r: U

IC


25

4.3. Makroekonomska kretanja u RH

Pandemija COVID-19 tijekom 2020. dovela je do značajnih negativnih socijalno-gospodarskih posljedica u RH i cijelome svijetu. Vlada RH iskoristila je stvoreni fiskalni prostor iz prethodnih godina za snažnu financijsku potporu za održavanje zaposlenosti i cjelokupne gospodarske aktivnosti, te se u 2021. očekuje gospodarski oporavak koji će se odraziti i na prihodnu stranu proračuna.

Nakon snažnog pada BDP-a u 2020. godini od 8,0%, u srednjoročnom razdoblju predviđa se postupni oporavak ekonomske aktivnosti u RH. Tako se u 2021. očekuje realni rast BDP-a od 5,0% te će ga pratiti rast od 3,4% u 2022. i 3,1% u 2023. godini. U ovoj godini očekuje se izražen negativan doprinos gospodarskom rastu kako od strane domaće potražnje, tako i od neto inozemne potražnje.

U narednom razdoblju očekuje se spori oporavak potrošačkog optimizma te kontinuirano smanjenje udjela osobne potrošnje u BDP-u.

Predviđa se i snažna dinamika bruto investicija u fiksni kapital kao rezultat izdašnih priljeva iz EU fondova, za koje se očekuje da će većinom biti usmjeravani u javne investicije, ali i zadržavanja povoljnih uvjeta financiranja.

Rast izvoza roba i usluga u srednjem roku očekuje se na nižim razinama, nego što je to bio slučaj u godinama nakon pristupanja EU, uslijed slabijeg kretanja inozemne potražnje za robama i uslugama.

U 2021. godini očekuje se ubrzanje inflacije na 0,8% kao posljedica povećanja cijene energije u uvjetima oporavka cijena nafte na svjetskim tržištima. U ostatku projekcijskog razdoblja inflacija će se zadržati na relativno niskim razinama.

Na razini čitave 2020. godine očekuje se pad broja zaposlenih od 1,4%, a administrativna stopa nezaposlenosti bilježit će povećanje od 9,3%. U iduće tri godine očekuje se oporavak zaposlenosti po stopi od 0,7% u 2021. te 1,4% u 2022. i 2023. godini. Istovremeno, očekuje se smanjenje stope nezaposlenosti na 7,2% u 2023., te da će bruto plaće zaposlenih u pravnim osobama, nakon znatnog usporavanja u 2020. blago ubrzavati prema kraju promatranog razdoblja.

Pokazatelji za RH u % 2019. Projekcija

2020. 2021. 2022. 2023.

Bruto domaći proizvod, realni rast 2,9 (8,0) 5,0 3,4 3,1

Osobna potrošnja 3,5 (6,3) 4,5 3,0 2,7

Državna potrošnja 3,3 2,4 2,2 2,1 2,2

Bruto investicije u fiksni kapital 7,1 (6,1) 3,9 5,3 5,2

Izvoz roba i usluga 4,6 (24,7) 24,0 5,9 5,0

Uvoz roba i usluga 4,8 (17,6) 19,3 5,6 5,1

Indeks potrošačkih cijena, rast 0,8 0,2 0,8 1,2 1,3

Stopa nezaposlenosti (admin.) 7,6 9,3 9,0 7,6 7,2

Broj zaposlenih 2,3 (1,4) 0,7 1,4 1,4

Tablica 3: Makroekonomski okvir u razdoblju 2019.-2023. Izvor: Ministarstvo financija RH, Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2021.-2023.


26

5. RESTRUKTURIRANJE

HŽ Infrastruktura od lipnja 2012. prolazi kroz proces restrukturiranja u kojem su implementirane određene mjere koje se uglavnom odnose na statusne promjene u društvu. Provedena su pripajanja i izdvajanja s ciljem povećanja efikasnosti i učinkovitosti HŽ Infrastrukture i tvrtki kćeri.

Osim statusnih promjena, u Grupi HŽ Infrastruktura značajno je smanjen broj zaposlenika, no smanjenje se provodilo isključivo na dobrovoljnoj bazi putem instrumenta poticajnih otpremnina.

Djelomično je provedeno i financijsko restrukturiranje u kojem su glavne mjere bile povećanje financiranja investicija bespovratnim sredstvima iz EU fondova te smanjenje troškova zaduženja kroz kreditiranje kod razvojnih banaka.

Kroz prethodno opisane mjere postignuta su djelomična poboljšanja, no dubinska promjena i transformacija Društva planira se postići u narednim godinama. Unutar Projekta održivog razvoja hrvatskog željezničkog sektora u Europi, financiranog sredstvima Svjetske banke, pokrenuta je izrada dokumenta procjene potencijala restrukturiranja HŽ Infrastrukture čijom bi se implementacijom unaprijedila operativna učinkovitost i financijska održivost HŽ Infrastrukture, kao najvećeg pojedinačnog subjekta unutar javnog željezničkog sektora u Hrvatskoj. Početkom 2017. godine predmetni dokument prezentiran je resornom Ministarstvu i ostalim relevantnim dionicima.

Daljnje aktivnosti vezane za restrukturiranje HŽ Infrastrukture bit će definirane Pismom sektorske politike, koje je u završnoj fazi izrade. Pismo sektorske politike oslanja se na javne politike Vlade RH i preduvjet je za reforme i modernizaciju željezničkog sektora. U cijelosti je usklađen s ciljevima definiranima u Strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017.-2030.) i Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine koji pretpostavljaju sljedeće aktivnosti za postizanje ciljeva:

▪ poboljšanje financijske i operativne učinkovitosti željezničkih društava u državnom vlasništvu ▪ značajna javna ulaganja u održavanje i modernizaciju ključne željezničke infrastrukture ▪ redefiniranje opsega usluga u svrhu bolje učinkovitosti željezničkog sustava ▪ unapređenje funkcija koordinacije i planiranja u cijelom prometnom sektoru.

U 2021. godini HŽ Infrastruktura će aktivno nastaviti proces restrukturiranja sukladno provedbenom planu mjera i aktivnosti reforme željezničkog sektora definiranim u Pismu sektorske politike.


27

6. SAŽETAK PLANA POSLOVANJA

HŽ Infrastruktura je jedini upravitelj željezničkom infrastrukturom u Hrvatskoj sa zadaćom izgradnje, održavanja i upravljanja željezničkom mrežom u Republici Hrvatskoj, te pruža usluge dodjele trase vlakova, kao i sve druge željezničke usluge koje su potrebne za obavljanje prijevoza robe i putnika. Usluge pristupa željezničkoj mreži izvedene su iz potražnje prijevoznika kao korisnika željezničke mreže.

Planirane aktivnosti na održavanju, obnovi, modernizaciji i izgradnji željezničke infrastrukture usklađene su s trenutno poznatim i realnim izvorima financiranja tih aktivnosti.

Najznačajniji elementi financijskih projekcija plana poslovanja za 2021. godinu su:

UKUPNI PRIHODI za 2021. godinu planirani su u iznosu od 1.204,45 milijuna kuna od kojih se 853,00 milijuna kuna odnosno 70,8% odnosi na prihode iz sredstava Državnog proračuna, 185,58 milijuna kuna ili 15,4% na prihode koje HŽ Infrastruktura ostvaruje na tržištu, te 13,5% ili 162,37 milijuna kuna na ostale poslovne prihode i 0,3% odnosno 3,50 milijuna kuna na financijske prihode.

UKUPNI RASHODI za 2021. godinu planirani su u iznosu od 1.204,04 milijuna kuna od kojih operativni rashodi iznose 1.137,24 milijuna kuna ili 94,5%, a 5,5% ili 66,80 milijuna kuna su ostali rashodi od kojih su obračunski rashodi (amortizacija, vrijednosno usklađenje, rezerviranje troškova i rizika) planirani u iznosu od 63,00 milijuna kuna i 3,80 milijuna kuna iznose planirani financijski rashodi.

FINANCIJSKI REZULTAT - U 2021. godini planirana je dobit poslovanja u iznosu od 0,41 milijun kuna.

BROJ ZAPOSLENIH - Na kraju 2021. godine HŽ Infrastruktura planira zapošljavati 4.832 radnika što je u odnosu na stanje radnika na dan 31.10.2020. godine manje za 109 radnika. INVESTICIJE – Investicijske aktivnosti u 2021. godini planirane su u ukupnom iznosu od 2.160,74 milijuna kuna, od čega se 51,5% odnosno 1.112,73 milijuna kuna odnosi na projekte obnove i modernizacije postojeće željezničke infrastrukture, a 48,5% ili 1.048,01 milijun kuna na projekte izgradnje novih pruga i kolosijeka. Od ukupno planiranih investicija, na projekte sufinancirane iz sredstava EU fondova odnosi se 64,0%.

EU projekti u 2021. godini su:

▪ rekonstrukcija postojećeg (38,2) i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci (38,2 km), pruga DG - Botovo - Dugo Selo

▪ nadogradnja i elektrifikacija pruge Vinkovci - Vukovar (18,7 km) ▪ modernizacija i elektrifikacija dionice Zaprešić - Zabok (23,9 km), pruga Zaprešić – Čakovec ▪ rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci - Koprivnica – DG (42,6

km), pruga DG - Botovo - Dugo Selo ▪ rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka odnosno nove dvokolosiječne pruge na

dijelovima dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac (44 km), pruga Zagreb GK - Rijeka ▪ izgradnja drugog kolosijeka, modernizacija i obnova na pružnoj dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani

(27,5 km), pruge Zagreb GK – Rijeka


28

▪ modernizacija i obnova željezničke pruge M202 Zagreb Glavni kolodvor - Rijeka, dionica Oštarije – Škrljevo

▪ izrada studijske i projektne dokumentacije za modernizaciju željezničke pruge M202 Zagreb GK - Rijeka, dionica Karlovac – Oštarije

▪ rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka odnosno nove dvokolosiječne pruge na dijelovima željezničke pruge Dugo Selo - Novska (82 km)

▪ povezivanja željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske - Lepoglavska spojnica ▪ izrada projektne dokumentacije za modernizaciju željezničke dionice Okučani – Vinkovci ▪ modernizacija željezničke pruge na dionici Zagreb Gl. Kolodvor – Hrvatski Leskovac – izrada

dokumentacije ▪ unapređenje infrastrukture u luci Rijeka – kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište ▪ osiguravanje i modernizacija uređaja osiguranja na 95 ŽCP-a ▪ poboljšanje željezničke infrastrukture - uspostava sustava praćenja za sigurnost, osiguranje i

tehničke kontrole

KREDITNA ZADUŽENJA – Namjena kreditnih zaduženja najvećim dijelom je financiranje investicija u željezničku infrastrukturu odnosno opreme u funkciji održavanja željezničke infrastrukture. Sukladno Planu investicija za razdoblje 2021. godinu planirano je korištenje postojećih kreditnih zaduženja: kredita Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) u iznosu od 179,07 milijuna kuna, kredita OTP banke u iznosu od 70,00 milijuna kuna i kredita HBOR u iznosu od 90,8 milijuna kuna, te novih kreditnih zaduženja koja su planirana u iznosu od 400,00 milijuna kuna za cjelokupno planirano razdoblje. Također, financiranje otpremnina planirano je iz sredstava IBRD kredita


29

7. POKAZATELJI RADA

Opis Jedinica mjere 2019.

2020. Plan

2021.

Ostvarenje 1-10

Rebalans plana

Broj kilometara obnove, modernizacije i novoizgrađenih željezničkih pruga

- km obnove i modernizacije km 26,99 3,76 20,74 75,98 - km novoizgrađenih pruga (kolosijeka otvor.

pruga) km 33,47 0,00 - -

Zakašnjenje na 100 vlak km

- putničkih vlakova min 4 4 4 4

- teretnih vlakova min 140 135 132 132 Prosječna dopuštena infrastrukturna brzina pruga

- na prugama u uporabi km/h 79,05 79,05 78,50 77,5

- na ukupnoj duljini mreže km/h 74,52 74,52 74,00 73,5

Broj osiguranih željezničko cestovnih prijelaza broj 3 0 10 30

Puknuće varova i tračnica

- broj broj 82 60 79 75

- vrijeme otklanjanja sati 164 120 158 150

Kvarovi na signalno sigurnosnim uređajima

- broj broj 14.567 11.000 16.500 17.500

- vrijeme otklanjanja sati 23.637 17.343

22.000 22.000

Kvarovi na telekomunikacijskim uređajima

- broj broj 843 680 1.100 1.050

- vrijeme otklanjanja sati 9.534 3.653 6.000 5.500

Kvarovi na stabilnim postrojenjima elektrovuče

- broj broj 483 329 450 500

- vrijeme bez naponskog stanja KM sati 308 156 350 400

Tablica 4: Naturalni pokazatelji rada HŽ infrastrukture

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

.

30

8. N

ATU

RALN

A PR

OD

UKT

IVN

OST

Ra

cion

aliz

acijo

m p

oslo

vanj

a te

uvo

đenj

em n

ovih

teh

nolo

gija

rad

a pr

edvi

đaju

se

pozi

tivni

rez

ulta

ti ko

ji se

mog

u is

kaza

ti br

ojem

rad

nika

po

km p

ruge

, ka

o i

broj

em

radn

ika

po v

lak

kilo

met

rim

a.

Broj

rad

nika

po

km p

ruge

U ra

zdob

lju o

d 20

07.

godi

ne,

kada

je H

Ž In

fras

truk

tura

osn

ovan

a, d

o da

nas

broj

ra

dnik

a po

km

pru

ge s

man

jen

je z

a ok

o 30

%. U

pla

nira

nom

raz

dobl

ju p

rojic

iran

o je

dod

atno

sm

anje

nje

broj

a za

posl

enik

a št

o će

rez

ultir

ati s

man

jenj

em p

okaz

atel

ja

od o

ko 2

% u

202

1. g

odin

i u o

dnos

u na

202

0. g

odin

u, p

a će

u 2

021.

god

ini br

oj

radn

ika

po k

ilom

etru

pru

ge iz

nosi

ti 1,

846.

*Reb

alan

s pl

ana

Gra

fikon

5. B

roj r

adni

ka p

o km

pru

ge

Vlak

km

po

radn

iku

Vlak

km

po

radn

iku

u pl

anir

anoj

202

1. g

odin

i već

i su

za o

ko 1

7% u

odn

osu

na R

ebal

ans

2020

. go

dine

, št

o je

rez

ulta

t pl

anir

anog

pov

ećan

ja v

lak

kilo

met

ara

u 20

21. g

odin

i za

oko

14%

uz

isto

vrem

eno

sman

jenj

e uk

upno

g br

oja

radn

ika

za 3

%.

*Reb

alan

s pl

ana

Gra

fikon

6. V

lak

km p

o ra

dnik

u

3.98

94.

053

4.23

04.

362

4.40

54.

330

4.04

9

4.73

4

2014

.20

15.

2016

.20

17.

2018

.20

19.

2020

.*Pl

an 2

021.

Vlak

km

po

radn

iku

1,95

71,

931

1,88

81,

850

1,85

61,

927

1,88

41,

846

2014

.20

15.

2016

.20

17.

2018

.20

19.

2020

.*Pl

an 2

021.

Broj

rad

nika

po

km p

ruge


31

9. FINANCIJSKE PROJEKCIJE

Financijske projekcije HŽ Infrastrukture za 2021. godinu temelje se na usvojenim Financijskim planom za 2021. godinu i projekcijama za 2022. i 2023. godinu, te na operativnim planovima organizacijskih jedinica, kako operativnih tako i sektora podrške i ureda.

Financiranje investicija EU sredstvima i kreditima razvojnih banaka otvara problem statusa povezanog društava u vlasništvu HŽ Infrastrukture odnosno prihvatljivosti troškova koje na tim projektima ostvaruju povezana društva. Naime, povezana društva, zbog sukoba interesa, ne mogu izvoditi radove na projektima željezničke infrastrukture koji su sufinanciranim EU sredstvima odnosno financirani sredstvima međunarodnih razvojnih banaka. Budući da je ključni izvođač radova na održavanju i obnovi željezničke infrastrukture povezano društvo Pružne građevine, a s obzirom na planirane izvore financiranja i temeljna načela koja proizlaze iz načina financiranja, HŽ Infrastruktura ima potrebu i obvezu riješiti status povezanog društva. S ciljem rješavanja statusa, HŽ Infrastruktura sagledala je prednosti postojećeg modela poslovanja, te razmotrila različite modele rješavanja statusa, te je na posljetku odlučeno da je najprihvatljivije rješenje da se dio organizacijske cjeline – poslovno područje Održavanje pripoji HŽ Infrastrukturi. U prilog tom rješenju je i činjenica da je održavanje željezničke infrastrukture dio osnovne djelatnosti HŽ Infrastrukture i iznimno je važno zadržati kontrolu nad ovim procesom jer bi u slučaju eksternalizacije djelatnosti održavanja, moglo doći do ugrožavanja neometanog odvijanja prometa i sigurnosti na pruzi. Poslovno područje Održavanje i dio Mehanizacije je do 2013. bilo sastavni dio HŽ Infrastrukture, kada je uslijed organizacijskih promjena pripojeno Pružnim građevinama u cilju objedinjavanja poslova izvođenja radova u jednoj tvrtki.

Budući da je HŽ Infrastruktura tijekom 2018. godine zatražila suglasnost Skupštine HŽ Infrastrukture za predmetno pripajanje, a da do dana sastavljanja ovog dokumenta nije dobivena suglasnost, financijske projekcije Računa dobiti i gubitka za planirano razdoblje izrađene su bez projekcije pripajanja dijela društva Pružne građevine.

Također, Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2021. godinu i projekcije za 2022. i 2023. godinu za koji je na prijedlog Vlade RH, Sabor RH dao suglasnost na sjednici održanoj dana 25. studenog 2020. godine, izrađen je bez projekcije pripajanja dijela Pružnih građevina. Stoga je i Plan poslovanja za 2021. godinu izrađen je bez pripajanja Pružnih građevina.


32

9.1. Račun dobiti i gubitka

Naziv pozicije 2019.

2020. Plan 2021. Iznosi u milijunima kuna

Rebalans plana

Ostvarenje 1-10

Ostvarenje/ Plan

Prihodi od prodaje 190,39 176,93 142,21 80,4% 185,58

Prihodi iz proračuna RH 913,01 907,50 738,30 81,4% 853,00

Ostali poslovni prihodi 215,01 146,50 112,57 76,8% 162,37

POSLOVNI PRIHODI 1.318,41 1.230,93 993,07 80,7% 1.200,95

Materijalni troškovi 350,42 351,00 247,63 70,5% 350,56

Troškovi radnika 711,72 712,83 577,86 81,1% 702,84

Otpremnine 15,37 8,00 6,44 80,5% 6,00

Nematerijalni troškovi 57,85 63,90 43,65 68,3% 61,85

Nabavna vrijednost prodanog materijala 8,00 6,00 3,74 62,3% 6,00

Ostali poslovni rashodi 20,27 11,00 7,59 69,0% 10,00

Rezerviranje troškova i rizika 40,52 10,00 0,00 0,0% 10,00

Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine

65,55 30,00 0,04 0,1% 13,00

POSLOVNI RASHODI 1.269,70 1.192,73 886,95 74,4% 1.160,24

EBITDA 48,71 38,20 106,12 277,8% 40,71

Amortizacija 41,13 40,00 29,51 73,8% 40,00

Rezultat poslovnih aktivnosti (EBIT) 7,58 (1,80) 76,61 - 0,71

Financijski prihodi 3,91 8,00 13,03 162,9% 3,50

Financijski rashodi 11,03 6,00 6,03 100,5% 3,80

Rezultat financijskih aktivnosti (7,12) 2,00 7,00 350,0% (0,30)

Dobit/gubitak razdoblja 0,47 0,20 83,61 0,41

Tablica 5. Račun dobiti i gubitka

Za 2021. godinu planirano je ostvarenje dobiti poslovne godine u iznosu od 0,41 milijuna kuna što je rezultat poslovanja planiranih uravnoteženih prihoda i rashoda, skladno čl. 21. Zakona o željeznici.


33

Plan prihoda



Rebalans plana

Ostvarenje 1-10

Ostvarenje/ Plan

UKUPNI PRIHODI 1.223,07 1.238,93 1.006,10 81,2% 1.204,45

POSLOVNI PRIHODI 1.212,81 1.230,93 993,07 80,7% 1.200,95

PRIHODI OD PRODAJE 182,72 176,93 142,21 80,4% 185,58

Prihodi od pružanja željezničkih usluga 146,93 137,70 111,94 81,3% 147,68

Minimalni pristupni paket 114,90 111,33 91,49 84,9% 119,22

Naknade za rezerviranje kapaciteta 0,79 0,69 0,68 98,4% 0,75

Garažiranje i korištenje vaga 2,20 3,00 2,11 70,4% 2,60

Manevriranje 18,04 13,99 11,57 82,7% 16,60

Prodaja putničkih karata 1,05 0,21 0,21 100,7% -

Pratnja teretnih pošiljaka 0,24 0,12 0,25 212,0% 0,30

Korištenje putničkih kolodvora 9,71 8,36 5,63 67,3% 8,20

Prihodi od nekretnina 21,42 20,53 17,84 86,9% 21,00

Ostali prihodi od prodaje 8,89 11,70 8,68 74,2% 8,90

Prihod od najma optičkog kabela 1,27 2,00 0,57 28,4% 1,50

Prihodi od usluga Informatike 5,61 3,80 3,91 103,0% 1,80

Prihodi od TK usluga 0,96 0,90 0,74 81,8% 0,60

Prihodi od zakupa mehanizacije i opreme 0,12 4,30 2,87 66,7% 4,30

Prihodi od sporedne djelatnosti 0,93 0,70 0,58 83,0% 0,70

Prihodi od prodaje robe i materijala 5,48 7,00 3,75 53,6% 8,00

PRIHODI IZ PRORAČUNA RH 898,91 907,50 738,30 81,4% 853,00

Sredstva DP za upravljanje željezničkom infrastrukturom., organizaciju i regulaciju željezničkog prometa

442,90 445,00 371,75 83,5% 446,00

Sredstva DP od trošarina (20 lipa) 456,01 462,50 366,55 79,3% 407,00

OSTALI POSLOVNI PRIHODI 131,18 146,50 112,57 76,8% 162,37

Prihodi od alikvotnog dijela amortizacije 34,43 34,00 25,82 75,9% 34,00

Prihodi od vlastitog rada na investicijama-CEF

2,52 4,50 0,0% 7,00

Ostali prihodi od vlastitog rada na investicija. 1,28 2,30 5,20 226,2% 2,30

Ostali prihodi 92,95 105,70 81,55 77,2% 119,07

FINANCIJSKI PRIHODI 10,26 8,00 13,03 162,9% 3,50

Tablica 6: Analitički pregled ukupnih prihoda


34

Grafikon 7. Struktura poslovnih prihoda

Plan ukupnih prihoda za 2021. godinu iznosi 1.204,45 milijuna kuna od čega se na poslovne prihode odnosi 99,7% ukupno planiranih prihoda.

Planirani poslovni prihodi za 2021. godinu iznose 1.200,95 milijuna kuna i najvećim dijelom odnose se na prihode iz državnog proračuna koji su planirani u iznosu od 853,00 milijuna kuna i čine 71,0% ukupnih poslovnih prihoda.

Prihodi od prodaje obuhvaćaju prihode koje HŽ Infrastruktura ostvaruje na tržištu i planirani su u ukupnom iznosu od 185,58 milijuna kuna od kojih:

▪ prihodi od pružanja željezničkih usluga iznose 147,68 milijuna kuna odnosno 79,6% ▪ prihodi od nekretnina iznose 21,00 milijun kuna ili 11,3% ▪ ostali prihodi od prodaje iznose 8,90 milijuna kuna ili 4,8% ▪ prihodi od prodaje materijala i robe iznose 8,0 milijuna kuna ili 4,3%

Prihodi iz sredstava Državnog proračuna planirani su sukladno Financijskom planu HŽ Infrastrukture za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu temeljem odobrenih limitima po pozicijama Državnog proračuna. Od ukupno planiranih prihoda iz sredstava Državnog proračuna, 52,3% odnosno 446,00 milijuna kuna odnosi se na sredstva za upravljanje željezničkom infrastrukturom, organizaciju i regulaciju željezničkog prometa i 47,7% ili 407,00 milijuna kuna na sredstva od trošarina (naknada u cijeni goriva) iz kojih se financiraju troškovi održavanja željezničke infrastrukture.

Ostali poslovni prihodi, osim prihoda od alikvotnog dijela amortizacije za sredstva financirana iz Državnog proračuna i prihoda od vlastitog rada na investicijskim projektima, obuhvaćaju i prihode od kasacije i demontaže, prodaje imovine, prihode od naknade šteta, viškova, kašnjenja, kasa-skonta te prihode od ukidanja rezerviranja za troškove i rizike i prihode od ukidanja vrijednosno usklađenih potraživanja od kupaca i zaliha. Ostali poslovni prihodi za 2021. godinu planirani su u ukupnom iznosu od 162,37 milijuna kuna.

Planirani financijski prihodi za 2021. godinu iznose 3,50 milijuna kuna i odnose se na prihode od zateznih kamata i ne uključuju prihode od pozitivnih tečajnih razlika.

898,9 907,5738,3

853,0

182,7 176,9

142,2

185,6

131,2 146,5

112,6

162,4

2019. Rebalans plana 2020.

Ostvarenje 1-10/2020.

Plan 2021.

Struktura poslovnih prihodaIznosi u milijunima kuna

Ostali poslovniprihodiPrihodi odprodajePrihodi izproračuna


35

Plan rashoda

Ukupni rashodi za 2021. godinu planirani su 1.204,04 milijuna kuna od koji se na poslovne rashode odnosi 99,7% odnosno 0,3% na financijske rashode.

Poslovni rashodi za 2021. godinu planirani su u ukupnom iznosu od 1.200,24 milijuna kuna od čega se 93,9% ili 1.127,25 milijuna kuna odnosi na operativne poslovne rashode, te 6,1% ili 73,00 milijuna kuna na obračunske poslovne rashode.

Planirani poslovni rashodi prema pozicijama su kako slijedi:

▪ materijalni troškovi i usluge u iznosu od 350,56 milijuna kuna ili 29,2% ▪ troškovi radnika (uključujući i otpremnine) u iznosu od 708,84 milijuna kuna ili 59,1% ▪ nematerijalni troškovi u iznosu od 61,85 milijuna kuna ili 5,1% ▪ nabavna vrijednost prodanog materijala i robe u iznosu od 6,00 milijuna kuna ili 0,5% ▪ ostali rashodi (ostali troškovi, amortizacija, rezerviranja, vrijednosna usklađenja) u iznosu od 73,00

milijuna kuna ili 6,1%

Planirani financijski rashodi obuhvaćaju troškove po osnovi kamata i naknada, a obračunski rashodi temeljem negativnih tečajnih razlika nisu uključeni u planirane pozicije.



Rebalans plana

Ostvarenje 1-10

Ostvarenje/ Plan

UKUPNI RASHODI 1.321,86 1.238,73 922,49 74,5% 1.204,04

POSLOVNI RASHODI 1.310,83 1.232,73 916,46 74,3% 1.200,24

Materijalni troškovi i usluge 350,42 351,00 247,63 70,5% 350,56

Troškovi materijala i rezervnih dijelova 59,40 75,00 57,12 76,2% 67,50

Troškovi energije 31,85 36,00 22,30 61,9% 35,00

Troškovi usluga 259,17 240,00 168,21 70,1% 248,06


Plaće s porezima i doprinosima 664,87 665,80 549,75 82,6% 660,00

Isplata plaća po sudskim sporovima 1,00 0,0%

Naknade radnicima 46,85 46,03 28,11 61,1% 42,84

Otpremnine 15,37 8,00 6,44 80,5% 6,00

Nematerijalni troškovi 57,85 63,90 43,65 68,3% 61,85

Porezi, doprinosi i naknade koji ne ovise o rezultatu

49,69 45,00 33,03 73,4% 53,13

Ostali nematerijalni troškovi 8,16 18,90 10,62 56,2% 8,72

Amortizacija 41,13 40,00 29,51 73,8% 40,00

Nabavna vrijednost prodanog materijala

8,00 6,00 3,74 62,3% 6,00


Manjkovi, štete, penali 10,15 6,00 3,76 62,7% 5,01

Sudski i administrativni troškovi 6,03 3,00 2,46 82,0% 2,98

Naknadno utvrđeni rashodi iz prethodnih godina

0,78 0,50 0,35 70,0% 0,39


36



Rebalans plana

Ostvarenje 1-10

Ostvarenje/ Plan


Rezerviranje troškova i rizika 40,52 10,00 0,00 0,0% 10,00

Rezerviranja za sudske sporove 8,58 9,00 0,0% 8,23

Rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore

24,75

Rezerviranja za otpremnine 5,78 1,00 0,0% 1,77

Ostala rezerviranja 1,41

Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine

65,55 30,00 0,04 0,1% 13,00

Potraživanja od kupaca 65,55 30,00 0,04 0,1% 13,00

FINANCIJSKI RASHODI 11,03 6,00 6,03 100,4% 3,80

Ugovorene kamate i naknade 3,42 2,50 1,97 78,6% 1,80

Zatezne kamate 7,10 2,00 2,15 107,5% 2,00

Negativne tečajne razlike 0,51 1,50 1,91 127,3%

Grafikon 8. Analitički prikaz poslovnih rashoda

Grafikon 9: Struktura poslovnih rashoda

Ukupni rashodi za 2021. godinu planirani su u iznosu od 1.204,04 milijuna kuna od koji se na poslovne rashode odnosi 99,7% odnosno 0,3% na financijske rashode.

711,7 712,8577,9

702,8

350,4 351,0

247,6

350,6

259,7168,9

91,0

146,8

0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

2019. Rebalans plana 2020. Ostvarenje1-10/2020.

Plan 2021.

Struktura poslovnih rashoda

Ostali troškovi

Troškovi materijalai usluga

Troškovi radnika

Iznosi u milijunima kuna


37

Poslovni rashodi za 2021. godinu planirani su u ukupnom iznosu od 1.200,24 milijuna kuna od čega se 93,9% ili 1.127,25 milijuna kuna odnosi na operativne poslovne rashode, te 6,1% ili 73,00 milijuna kuna na ostale (obračunske) rashode.

Planirani poslovni rashodi prema pozicijama su kako slijedi:

▪ materijalni troškovi i usluge u iznosu od 350,56 milijuna kuna ili 29,2% ▪ troškovi radnika (uključujući i otpremnine) u iznosu od 708,84 milijuna kuna ili 59,1% ▪ nematerijalni troškovi u iznosu od 61,85 milijuna kuna ili 5,1% ▪ nabavna vrijednost prodanog materijala i robe u iznosu od 6,00 milijuna kuna ili 0,5% ▪ ostali rashodi (ostali troškovi, amortizacija, rezerviranja, vrijednosna usklađenja) u iznosu od 73,00

milijuna kuna ili 6,1%

Planirani financijski rashodi obuhvaćaju troškove po osnovi kamata i naknada, a obračunski rashodi temeljem negativnih tečajnih razlika nisu uključeni u planirane pozicije.


38

9.2. Bilanca

U strukturi planirane Bilance za 2021. godinu nema značajnih promjena u odnosu na prethodne godine. Ukupna planirana imovina HŽ Infrastrukture na dan 31.12.2021. godine iznosi 15.586,60 milijuna kuna, od čega je 94,9% dugotrajna imovina koja je ujedno gotovo u cijelosti imovina Javnog dobra. Planirane ukupne obveze iznose 3.872,00 milijuna kuna i najvećim dijelom odnose na obveze prema Ministarstvu financija za plaćene dospjele obveze po kreditima namijenjenih za financiranje investicija u željezničku infrastrukturu i novih kreditnih zaduženja za financiranje investicija. Pozicija odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja planirana je u iznosu od 2.320,00 milijuna kuna, a uglavnom se odnosi na državne i EU potpore vezane za modernizaciju željeznica, obračunate obveze za prodane stanove te bespovratna sredstva za projekte financirane iz Instrumenata za povezivanje Europe (CEF).

Naziv pozicije Stanje na dan

31.12.2019.

2020. Plan 2021. Iznosi u milijunima kuna Rebalans

plana Ostvarenje

1-10 Ostvarenje

/Plan

DUGOTRAJNA IMOVINA 12.482,95 13.435,00 13.161,79 98,0% 14.784,40

Nematerijalna imovina 30,82 40,00 29,51 73,8% 32,00

Materijalna imovina 12.373,43 13.253,00 13.052,39 98,5% 14.654,40

Financijska imovina 61,83 125,00 61,83 49,5% 80,00

Potraživanja 16,87 17,00 18,06 106,3% 18,00

KRATKOTRAJNA IMOVINA 880,07 692,20 745,16 107,7% 793,20

Zalihe 128,96 134,50 145,46 108,1% 132,00

Potraživanja 253,22 324,30 311,66 96,1% 325,00

Financijska imovina 8,22 8,20 8,44 102,9% 8,20

Novac u banci i blagajni 489,67 225,20 279,60 124,2% 328,00

PLAĆENI TROŠKOVI BUD. RAZD. I OBRAČ. PRIHODI 9,00 9,00 10,80 120,0% 9,00

UKUPNO AKTIVA 13.372,02 14.136,20 13.917,75 98,5% 15.586,60

KAPITAL I REZERVE 8.128,53 8.271,10 7.921,91 95,8% 9.244,60

Temeljni (upisani) kapital 224,19 224,19 224,19 100,0% 224,19

Kapitalne rezerve 7.903,87 8.042,71 7.615,85 94,7% 9.020,00

Zadržana dobit ili preneseni gubitak 4,00 -1,74 -

Dobit ili gubitak poslovne godine 0,47 0,20 83,61 41.806,9% 0,41

REZERVIRANJA 155,66 190,00 155,66 81,9% 150,00

DUGOROČNE OBVEZE 867,00 1.592,40 1.415,96 88,9% 1.874,80

KRATKOROČNE OBVEZE 1.872,61 1.958,20 1.807,47 92,3% 1.997,20

ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠK. I PRIHOD BUD. RAZ. 2.348,22 2.287,90 2.616,74 114,4% 2.320,00

UKUPNO PASIVA 13.372,02 14.299,60 13.917,75 97,3% 15.586,60

Tablica 7: Bilanca


39

9.3. Izvještaj o novčanim tokovima


2020. Plan 2021. Iznosi u milijunima kuna Rebalans

plana Ostvarenje

1-10 DOBIT/(GUBITAK) RAZDOBLJA 0,47 0,20 83,30 0,41

Ukupno povećanje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti 819,90 170,79 29,51 82,68

Amortizacija 41,13 40,00 29,51 40,00

Povećanje kratkoročnih obveza 662,94 85,59 39,00

Smanjenje kratkotrajnih potraživanja

Smanjenje zaliha 2,50

Ostalo povećanje novčanog tijeka 115,83 45,20 1,18

Ukupno smanjenje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti (236,15) (131,31) (211,34) (0,70)

Smanjenje kratkoročnih obveza (65,15)

Povećanje kratkoročnih potraživanja (96,67) (71,08) (58,44) (0,70)

Povećanje zaliha (8,71) (5,54) (16,50)

Ostalo smanjenje novčanog tijeka (130,77) (54,69) (71,26)

NETO NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 583,75 39,48 (181,83) 81,98

Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti 1,37 361,67 427,81 1.420,90

Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine

Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti 1,37 361,67 427,81 1.420,90

Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti (852,86) (1.075,82) (970,98) (2.010,74)

Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine (852,86) (1.075,82) (731,74)

(2.010,74)

Ostali novčani izdaci od investicijskih aktivnosti (239,24)

NETO NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI (851,49) (714,15) (543,17) (589,84)

Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti 275,66 550,00 543,17 739,84

Novčani primici od glavnice kredita, zadužnica, pozajmica 275,10 550,00 543,17 739,84

Ostali primici od financijskih aktivnosti 0,56

Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti (46,39) (140,00) (111,54) (129,59)

Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita i obveznica (45,45) (128,00) (101,04) (117,59)

Novčani izdaci za operativni najam (0,93) (12,0) (10,50) (12,00)

Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnosti

NETO NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 229,27 410,00 431,63 610,25

UKUPNO NETO NOVČANI TIJEK (38,01) (264,47) (210,07) 102,80

Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja 527,66 489,67 489,67 225,20

Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja 489,67 225,20 279,60 328,00

Povećanje/smanjenje novca i novčanih ekvivalenata (37,99) (264,47) (210,07) 102,80

Tablica 8: Izvještaj o novčanim tokovima


40

9.4. Kreditna zaduženja

Namjena kreditnih zaduženja najvećim dijelom je financiranje investicija u željezničku infrastrukturu odnosno opreme u funkciji održavanja željezničke infrastrukture. Sukladno Planu investicija za razdoblje 2021. godinu planirano je korištenje postojećih kreditnih zaduženja: kredita Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) u iznosu od 179,07 milijuna kuna, kredita OTP banke u iznosu od 70,00 milijuna kuna i kredita HBOR u iznosu od 90,8 milijuna kuna, te novih kreditnih zaduženja koja su planirana u iznosu od 400,00 milijuna kuna za cjelokupno planirano razdoblje. Također, financiranje otpremnina planirano je iz sredstava IBRD kredita.

9.5. Pokazatelji poslovanja

Radni omjer jednak je omjeru operativnih troškova i operativnih prihoda. Sukladno planiranim operativnim troškovima i operativnim prihodima, radni omjer za planirano razdoblje iznosi 0,97.

OPIS 2019.


Rebalans plana

Ostvarenje 1-10

Ostvarenje/ Plan

OPERATIVNI TROŠKOVI 1.269,70 1.192,73 886,95 74,4% 1.160,24

Troškovi materijala i usluga 350,42 351,00 247,63 70,5% 350,56


Ostali troškovi * 207,56 128,90 61,46 47,7% 106,84

OPERATIVNI PRIHODI 1.318,41 1.230,93 993,07 80,7% 1.200,95

Prihodi iz Državnog proračuna 913,01 907,50 738,30 81,4% 853,00

Prihodi od pružanja usluga 405,40 323,43 254,77 78,8% 347,95

RADNI OMJER 0,96 0,97 0,89 92,2% 0,97

*bez troškova amortizacije i financijskih rashoda

Tablica 9: Radni omjer

Temeljem projekcije Bilance i Računa dobiti i gubitka izračunati su temeljni financijski pokazatelji kojima se mjeri kvaliteta poslovanja gdje su uspješnost i sigurnost kriteriji dobrog poslovanja. Obzirom na djelatnost i činjenicu da je HŽ Infrastruktura društvo s velikim ulaganjima u dugotrajnu imovinu, te da obveze po kreditima komercijalnih banaka kojima se financiraju ulaganja u željezničku infrastrukturu otplaćuje Republika Hrvatska, prikazani pokazatelji upućuju da su projiciranim Planom poslovanja za 2021. godinu stvoreni uvjeti za sigurno i uspješno poslovanje HŽ Infrastrukture.


41

Pokazatelji poslovanja 2019. 2020.

Plan 2021.

Rebalans plana

Ostvarenje 1-10

Ostvarenje/ Plan

Koeficijent tekuće likvidnosti 0,5 0,4 0,4 100,0% 0,4

Koeficijent financijske stabilnosti 1,4 1,4 1,4 100,0% 1,3

Stupanj zaduženosti 0,2 0,2 0,2 100,0% 0,2

Ostvarena produktivnost (u 000 kuna) 268 248 200 80,6% 249

Koeficijent obrtaja ukupne imovine 0,1 0,1 0,1 100,0% 0,1

Tablica 10: Pokazatelji poslovanja

9.6. Sredstva Državnog proračuna

Elementi Proračuna RH 2019.


Rebalans plana

Ostvarenje 1-10

Ostvarenje/ Plan

Sredstva Proračuna RH za redovno poslovanje 913,01

911,50 758,29 83,2% 857,87

Sredstva DP za upravljanje, organizaciju i regulaciju prometa

445,00 445,00 372,04 83,6% 446,00

Sredstva DP iz trošarine na gorivo u iznosu 20 lipa 468,01 462,50 386,25 83,5% 407,00

Unapređenje strukturnih reformi željeznice - 4,0 - - 4,87

Sredstva Proračuna RH za investicije 496,15 454,42 249,37 54,9% 758,63

Sredstva RH za pripremu EU projekata i udjeli RH u EU fondovima (izvor 11 i 12) 109,80 187,10 101,96 54,5% 312,81

Fondovi EU* 386,35 236,32 147,41 62,4% 413,82

Potpora za otplatu zajma IBRD - 31,00 - - 32,00

Ukupno sredstva iz Državnog proračuna RH pozicije u MPPI

1.409,16 1.365,92 1.007,66 73,8% 1.616,50

*Povlačenje sredstava iz fondova EU iznad iznosa utvrđenih u Financijskom planu (Državnom proračunu) moguće je uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija (temeljem dopisa MMPI 303- 3/13-01/356 od 28.11.2014.). U ove iznose nisu uključena sredstva CEF-a.

Tablica 11: Plan sredstva Državnog proračuna


42

10. INVESTICIJE

Plan investicijskih aktivnosti za 2021. godinu godine izrađen je akceptirajući promijenjene gospodarske okolnosti uslijed pandemije COVID19. Naime, tijekom 2020. godine uslijed prvog vala pandemije radovi na svim investicijskim projektima koji su bili u tijeku značajno su usporili, a na novo ugovorenim projektima došlo je do odgode početka radova što je rezultiralo promjenom planirane dinamike realizacije investicijskih projekata na način da je dio planiranih aktivnosti odgođen za sljedeće poslovno razdoblje. Slijedom navedenoga, plan investicija za 2021. godinu izrađen je sukladno promijenjenoj dinamici realizacije investicijskih projekata.

Financiranje investicijskih ulaganja gotovo u cijelosti definirano je odobrenim limitima sredstava Državnog proračuna i odobrenim novim kreditnim zaduženjem kroz Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2021. godinu i projekcijama za 2022. i 2023. godinu.

Prema Financijskom planu HŽ Infrastrukture za 2021. godinu, za financiranje EU projekata odobreno je ukupno 1.426,63 milijuna kuna i to: za financiranje projekata iz OPKK programa odnosi se 526,62 milijuna kuna, za provedbu projekata iz CEF programa 890,00 milijuna kuna i za prilagodbu željezničkih graničnih prijelaza za provedbu schengenske pravne stečevine 10,00 milijuna kuna. Predmetni iznosi uključuju sredstva za pripremu EU fondova i nacionalnu komponentu za provedbu EU projekata kao i sredstva CEF-a koja se direktno uplaćuju na poslovni račun HŽ Infrastrukture.

Iz prethodno navedenih limita financiraju se i avansi izvođačima radova. Slijedom toga, nakon provedenih postupaka javne nabave i ugovaranja radova, u 2021. godini planirana je isplata avansa izvođačima radova u ukupnom iznosu od 272,20 milijuna kuna avansa i to na sljedećim projektima:

▪ Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka odnosno nove dvokolosiječne pruge na dijelovima dionice Hrvatski Leskovac - Karlovac, pruga Zagreb GK - Rijeka

▪ Projekt osiguranja i modernizacije željezničko-cestovnih prijelaza ▪ Unaprjeđenje željezničke infrastrukture kroz uspostavu mjernih stanica za sigurnosne i tehničke

kontrole Planirane investicijske aktivnosti u 2021. godini iznose 2.160,74 milijuna kuna, od kojih se na projekte obnove i modernizacije postojeće željezničke infrastrukture odnosi 1.085,16 milijuna kuna ili 50,2%, na projekte izgradnje novih pruga 1.048,01 milijuna kuna ili 48,5% i na vlastite investicije 27,57 milijuna kuna ili 1,3% ukupno planiranih investicija.

Od ukupno planiranih investicija, 64,0% odnosi na projekte sufinancirane sredstvima EU fondova.

Dio investicija koji se ne odnosi na EU projekte uključuje projekte kojima se osigurava sigurnost i neometano odvijanje željezničkog prometa, te obnova kritičnih točaka i dionica na kojima se odvija velika količina prometa. Dio takvih investicija financirat će se već odobrenim kreditima u prethodnim godinama, odobrenim zaduženjima u planskom razdoblju i iz vlastitih izvora financiranja.

Zakon o željeznici (NN32/19) definira upravljanje željezničkom infrastrukturom kao djelatnosti od javnog interesa. Obveze HŽ Infrastrukture kao Upravitelja željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj regulirane su Ugovorom o upravljanju željezničkom infrastrukturom, klasa 003-01/07-01/8, ur. br. 530-08-08-16, od 12. lipnja 2008. između Vlade Republike Hrvatske i HŽ Infrastrukture. Sukladno članku 7. Ugovora izrađena je projekcija plana ulaganja na osuvremenjivanju (i obnovi) te izgradnji nove (i dogradnji postojeće) željezničke infrastrukture za 2021. godinu.


43

Plan obnove i modernizacije postojeće i izgradnja nove te dogradnje postojeće željezničke infrastrukture dijeli se na sljedeće programe:

▪ Program obnove i modernizacije pruga za međunarodni promet ▪ Program obnove i modernizacije pruga za regionalni promet ▪ Program obnove i modernizacije pruga za lokalni promet ▪ Program obnove i modernizacije željezničkog čvorišta Zagreb ▪ Program aktivnosti u funkciji infrastrukture i prometa na mreži kao cjelini ▪ Izgradnja novih pruga i kolosijeka.

U okviru svakoga od navedenih programa, ulaganja su strukturirana po cjelovitim infrastrukturnim projektima ili po projektima koji se odnose na infrastrukturne podsustave (građevinski, elektroenergetski, prometno-upravljački i signalno-sigurnosni, te ostali funkcionalni dijelovi i oprema željezničke infrastrukture).

10.1. Planirani izvori financiranja investicija

Izvori financiranja investicija 2019.

2020. Plan 2021. Iznosi u tisućama kuna Plan

Ostvarenje 1-10

1. Proračun (izvori 11 i 12) 124.520 146.573 82.650 308.758

izvor 11 22.919 77.783 25.656 111.400 izvor 12 101.601 68.790 56.994 197.358

2. EU fondovi 575.767 390.897 317.216 1.019.213

OPKK (izvor 562) 480.287 206.254 181.073 356.702 CEF 95.480 184.643 136.143 662.511

3. Krediti (ugovoreni) 218.895 417.391 302.867 339.835

kredit EBRD 9.660

kredit WB 6.767 106.235 65.460 179.065 kredit OTP 212.128 92.066 62.032 70.000 kredit HBOR 209.430 175.375 90.770

4. Ostalo 31.718 46.250 26.437 32.328

interni rad 1.663 1.740 1.418 2.380 zalihe 12.529 25.529 18.984 2.380 vlastita sredstva 17.526 18.981 6.035 27.568

Ukupno osigurani izvori financiranja 950.900 1.001.111 729.170 1.700.134

5. Nova zaduženja 400.000

ne EU projekti 400.000 EU projekti

6. Neosigurana sredstva za EU projekte 60.609

izvor 11 - neprihvatljivi trošak

izvor 12 - prihvatljivi trošak 3.000 EU fondovi 17.609 IPA ugovori 40.000

Ukupno neosigurani izvori financiranja 460.609

SVEUKUPNO IZVORI FINANCIRANJA: 950.900 1.001.111 729.170 2.160.743

Tablica 12: Planirani izvori investicija


44

10.2. Plan investicija po programima

Programi i projekti za željeznički infrastrukturu Plan 2021. Iznosi u tisućama kuna

1. Program obnove i modernizacije pruga za međunarodni promet 668.357

1.1. Obnova pruga na koridoru RH2 (Mediteranski koridor - bivši ogranak V.b.) 103.440

1.2. Obnova pruga na prometnom pravcu Oštarije/Ogulin - Knin - Split/Zadar/Šibenik 70.180

1.3. Modernizacija pruga na koridoru RH3 (bivši ogranak V.c) 3.317

1.4. Obnova pruga na koridoru RH1 (bivši X. koridor) 251.356

1.5. Obnova ostalih pruga za međunarodni promet 240.064

2. Program obnove i modernizacije pruga za regionalni promet 134.500

3. Program obnove i modernizacije pruga za lokalni promet 8.540

4. Program obnove i modernizacije željezničkog čvorišta Zagreb 20.000

5. Program aktivnosti u funkciji infrastrukture i prometa na mreži kao cjeline 281.337

5.1. Informatika 18.130

5.2. Željezničko-cestovni prijelazi i pješački prijelazi preko pruge 83.878

5.3. Zaštita okoliša 2.700

5.4. Unapređenje tehnologije i poboljšanje uvjeta rada 106.819

5.7. Zgrade i strojarski objekti 45.820

5.8. Mehanizacija, sredstva i oprema za održavanje, obnovu i izgradnju željezničke infrastrukture 1.020

5.9. Studijska, investicijska i tehnička dokumentacija 22.970

UKUPNO PROGRAMI OBNOVE I MODERNIZACIJE 1.112.734

6. IZGRADNJA NOVIH PRUGA I KOLOSIJEKA 1.048.009

6.2. Izgradnja pruge Gradec - Sveti Ivan Žabno

6.4. Rekonstrukcija i Izgradnja drugog kolosijeka Dugo Selo - Botovo te rekonstrukcija i izgradnja drugog kolosijeka, odnosno izgradnja nove dvokolosiječne pruge na dijelovima dionice Hrvatski Leskovac - Krasica

199.708

6.4.1. Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo - Križevci, pruga DG - Botovo - Dugo Selo

199.708

6.5. Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka odnosno nove dvokolosiječne pruge na dijelovima dionice Hrvatski Leskovac - Karlovac, pruga Zagreb GK - Rijeka

25.567

6.7. Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka odnosno nove dvokolosiječne pruge na dijelovima željezničke pruge Dugo Selo - Novska (82 km)

52.500

6.8. Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci - Koprivnica - DG, pruga DG - Botovo - Dugo Selo

703.837

6.10. Izgradnja drugog kolosijeka, modernizacija i obnova na pružnoj dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani, pruge Zagreb GK - Rijeka

39.980

6.11. Modernizacija i obnova željezničke pruge M202 Zagreb Glavni kolodvor - Rijeka, dionica Oštarije - Škrljevo

14.720

6.12. Povezivanja željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske - Lepoglavska spojnica 5.500

6.13. Izrada studijske i projektne dokumentacije za modernizaciju željezničke pruge M202 Zagreb GK-Rijeka, dionica Karlovac - Oštarije

3.947

6.14. Modernizacija željezničke pruge na dionici Zagreb Gl. Kolodvor – Hrvatski Leskovac – izrada dokumentacije

2.250

SVEUKUPNO OBNOVA, MODERNIZACIJA I IZGRADNJA NOVIH PRUGA I KOLOSIJEKA 2.160.743

Tablica 13: Plan investicija po programima


45

U 2021. godini u obnovu i modernizaciju postojeće željezničke infrastrukture (bez vlastitih investicija) planirano je ulaganje u iznosu od 1.081,80 milijuna kuna.

Najznačajnija ulaganja u obnovi i modernizaciji željezničke infrastrukture su:

▪ Ulaganja u modernizaciju i elektrifikaciju pruga i pružnih dionica i rekonstrukciju kolodvora koja se financiraju iz sredstava EU fondova, a planirana su u ukupnom iznosu 303,6 milijuna kuna za projekte:

- unapređenje infrastrukture u luci Rijeka - kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište

- nadogradnja i elektrifikacija pruge Vinkovci - Vukovar (18,7 km) - modernizacija i elektrifikacija dionice Zaprešić - Zabok (23,9 km) - osiguravanje i modernizacija uređaja osiguranja na 95 ŽCP-a - poboljšanje željezničke infrastrukture - uspostava sustava praćenja za sigurnost,

osiguranje i tehničke kontrole

▪ Ulaganja u osiguravanje željezničko-cestovnih prijelaza uređajima – planirano ulaganje iznosi 70,1 milijuna kuna iz kredita IBRD i iz kredita HBOR-a

▪ Ulaganja u obnove dionica pruga – planirano ukupno 403,2 milijuna kuna u obnovu dionica od kojih su najznačajnije:

- Ogulin - (Moravice) (29,4 km), pruga Zagreb GK – Rijeka - Savski Marof - (Zagreb ZK) dk i lk (2x17,8 km), pruga DG-Savski Marof-Zagreb GK - (Greda) - Sunja (30,8 km), pruga Zagreb GK - Sisak – Novska - (Sunja) - (Novska), (43,3 km), pruga Zagreb GK - Sisak - Novska - projekt obnove željezničke infrastrukture na pruzi R201 Zaprešić - Čakovec (dionica

Varaždin - Čakovec) i pruzi R202 Varaždin - Dalj (dionica Varaždin - Koprivnica - Virovitica) -dionica Virovitica- Pitomača (21,1 km)

- pruge u čvoru Zagreb ▪ Ulaganja u obnovu i modernizaciju pruga na prometnom pravcu Oštarije/Ogulin-Knin-Split

(Projekt Lika) - planirano ukupno 53,4 milijuna kuna za nastavak radova na aktivnostima:

- obnova dionice pruge – usjeci, kolosijeci, ishođenje uporabnih dozvola, puštanje u rad ŽCP-a

- obnova i rekonstrukciju kolodvora koji će omogućit ugradnju SS opreme i redovno odvijanje prometa bez ograničenja

- ugradnja SS uređaja koja će omogućiti značajno sigurnije i brže odvijanje prometa

▪ Ulaganja neophodna za sigurnost željezničkog prometa u ukupnom iznosu od 251,5 milijuna kuna – sanacija usjeka, zamjena i obnova mostova i tunela, izgradnja propusta, zamjena skretnica, zamjena signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja i dr.

EU projekti u 2021. godini su:

▪ rekonstrukcija postojećeg (38,2) i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci (38,2 km), pruga DG - Botovo - Dugo Selo

▪ nadogradnja i elektrifikacija pruge Vinkovci - Vukovar (18,7 km) ▪ modernizacija i elektrifikacija dionice Zaprešić - Zabok (23,9 km), pruga Zaprešić – Čakovec


46

▪ rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci - Koprivnica – DG (42,6 km), pruga DG - Botovo - Dugo Selo

▪ rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka odnosno nove dvokolosiječne pruge na dijelovima dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac (44 km), pruga Zagreb GK - Rijeka

▪ izgradnja drugog kolosijeka, modernizacija i obnova na pružnoj dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani (27,5 km), pruge Zagreb GK – Rijeka

▪ modernizacija i obnova željezničke pruge M202 Zagreb Glavni kolodvor - Rijeka, dionica Oštarije – Škrljevo

▪ izrada studijske i projektne dokumentacije za modernizaciju željezničke pruge M202 Zagreb GK - Rijeka, dionica Karlovac – Oštarije

▪ rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka odnosno nove dvokolosiječne pruge na dijelovima željezničke pruge Dugo Selo - Novska (82 km)

▪ povezivanja željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske - Lepoglavska spojnica ▪ izrada projektne dokumentacije za modernizaciju željezničke dionice Okučani – Vinkovci ▪ modernizacija željezničke pruge na dionici Zagreb Gl. Kolodvor – Hrvatski Leskovac – izrada

dokumentacije ▪ unapređenje infrastrukture u luci Rijeka – kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište ▪ osiguravanje i modernizacija uređaja osiguranja na 95 ŽCP-a ▪ poboljšanje željezničke infrastrukture - uspostava sustava praćenja za sigurnost, osiguranje i

tehničke kontrole

10.3. EU fondovi

Najveći dio ulaganja u željezničku infrastrukturu čine projekti sufinancirani sredstvima fondova Europske unije. HŽ Infrastruktura nositelj je najvećih infrastrukturnih projekata u Republici Hrvatskoj te je i najveći korisnik EU fondova u prometnom sektoru. Projekti financirani iz EU fondova moraju biti usklađeni s nacionalnim politikama i strategijama, kao i politikama i strategijama Europske unije te se pripremaju i provode u skladu s nacionalnim regulatornim okvirom odnosno regulatornim okvirom Europske unije.

Za svaku sedmogodišnju financijsku perspektivu, pripremaju se operativni programi koji predstavljaju strateške dokumente kojima je određen okvir za korištenje dodijeljenih sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), odnosno detaljnije se opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za učinkovito korištenje alociranih sredstva. Tako je u financijskoj perspektivi 2007. - 2013. kojom je obuhvaćeno pretpristupno razdoblje te razdoblje članstva, a projekti su financirani putem Operativnog programa Promet i primjenom pravila N+3 omogućeno je financiranje projekata do 31.12.2016. godine (Tablica 15). Izvor financiranja za završno plaćanje za IPA projekt (OPP 2007. – 2013.) je Državni proračun Republike Hrvatske1.

1 Smjernice za zatvaranje OP Promet 2007. – 2013.


47

Projekt u provedbi Ukupna

vrijednost ugovora u EUR

Napomena

Priprema projekata i druge projektne dokumentacije za dogradnju, obnovu i izgradnju drugog kolosijeka te izgradnju nove dvokolosiječne pruge Dugo Selo - Novska, faze 2 i 3

11.406.233 u provedbi; planirani rok završetka 2022.

Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova

Tablica 14: Projekti u provedbi; ugovoreni prema PRAG proceduri (OPP 2007.-2013.)

Za financijsku perspektivu 2014. - 2020. projekti se financiraju putem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OPKK) gdje su pod tematskim ciljem 7. - Povezanost i mobilnost predviđena ulaganja i razvoj sektora prometa, a ulaganja za željeznicu predviđena su u okviru investicijskog prioriteta „Razvoj i obnova sveobuhvatnih, visokokvalitetnih i interoperabilnih željezničkih sustava te promicanje mjera za smanjenje buke“. Svrha ovog prioriteta je poboljšati i nadograditi željezničku infrastrukturu u Hrvatskoj, čime bi se potaknulo da željeznica preuzme značajno veći udio prometa, kao održivija/niskougljična opcija, povećanjem kapaciteta i usluga regionalne željezničke infrastrukture i TEN-T željezničke infrastrukture. Za OPKK projekte primjenjuje se pravilo N+3 i time je omogućeno financiranje projekata do 31.12.2023. godine (Tablica 16. - 29.).

Projekti u provedbi - radovi Ugovor Ugovorena vrijednost u

kunama

Potpis ugovora po JN

Planirani rok

završetka

Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci*

radovi 1.239.949.638 29.04.2016. 2023.

nadzor 17.313.800 29.04.2016.

Modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge Zaprešić –Zabok

radovi 530.655.163 12.06.2018. 2021.

nadzor 13.475.812 28.06.2018.

Nadogradnja i elektrifikacija željezničke pruge Vinkovci - Vukovar

radovi 376.340.359 20.12.2019. 2022.

nadzor 10.260.000 14.03.2019.

*„Fazirani projekt“ - postupak razdiobe provedbe projekta kroz dva programska razdoblja („faziranje“) koji obuhvaća podjelu projekta i u financijskom i tehničkom dijelu za svako programsko razdoblje – OPP i OPKK Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova

Tablica 15: Projekti u provedbi – radovi; sufinanciranje putem OPKK 2014. - 2020.

Projekti u provedbi - studije/projektiranje Ugovor Ugovorena vrijednost u

kunama


Planirani rok završetka

Povezivanje željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske – Lepoglavska spojnica

studijska dokumentacija

6.195.000 10.02.2020. 2021.

Izrada studijske i projektne dokumentacije željezničke pruge M202 Zagreb GK - Rijeka, dionica Karlovac – Oštarije


4.150.000 08.12.2020.

2023. projektna

dokumentacija definirati će se naknadno -


Tablica 16: Projekti u provedbi – studije/projektiranje; sufinanciranje putem OPKK 2014. - 2020.


48

Projekt za koji je postupak javne nabave u tijeku – radovi

Ugovor Procijenjena vrijednost nabave

Planirani potpis ugovora po JN

Planirani rok

završetka

Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac na željezničkog pruzi M202 Zagreb GK – Rijeka

radovi (građevinski i elektroenergetski infrastrukturni podsustav)

2.042.900.000 2021.

30 mjeseci od datuma

početka radova

radovi (prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav)

266.490.000 2021.

nadzor 72.400.000 2021.

Tijelo za ocjenu sukladnosti (NoBo) 21.000.000 2021.


Tablica 17: Projekt za koji je postupak javne nabave u tijeku – radovi; sufinanciranje putem OPKK 2014. - 2020.

Novi OPKK projekt - radovi Ugovor

Ukupni procijenjeni prihvatljivi

troškovi Projekta u kunama

Planirani potpis

Ugovora o dodjeli

bespovratnih sredstava

Planirani potpis

ugovora po JN

Planirani rok završetka

Projekt osiguranja i modernizacije željezničko-cestovnih prijelaza

radovi

167.712.450* 2020. 2021. 2023.

*prihvatljivi troškovi prema Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova

Tablica 18: Novi OPKK projekt - radovi; sufinanciranje putem OPKK 2014. - 2020.

U 2021. godini započinje novi EU proračunski ciklus u trajanju od 7 godina, a odnosi se na razdoblje 2021. – 2027. godina. Za novu financijsku perspektivu planira se izrada i usvajanje novih strateških i programskih dokumenata među kojima je i novi Operativni program kojim će biti obuhvaćena ulaganja u željezničku infrastrukturu za sufinanciranje iz Kohezijskog fonda. U višegodišnjem financijskom okviru za željezničke projekte planirana će biti sredstva u okviru tematskog područja „Promet i mobilnost“. Jedan od razvojnih smjerova Hrvatske je i „Povezana Hrvatska“, a koja se odnosi na promicanje održivog prometa i poboljšanje mrežnih infrastruktura i pametnih prometnih sustava, promicanje intermodalnog prijevoza, poboljšanje dostupnosti, povezivanje i mobilnost građana i tvrtki te pristupa informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, integraciju fizičkih i digitalnih sustava te promicanja učinkovite, sigurne i održive prometne politike2.

Drugi značajni očekivani izvor financiranja željezničkih infrastrukturnih projekata u novom programskom razdoblju predstavlja Mehanizam za oporavak i otpornost (Recovery and Resilience Facility - RRF).

Cilj Mehanizma za oporavak i otpornost bit će poboljšanje otpornosti gospodarstva država članica, ublažavanje gospodarskog i socijalnog učinka krize i podupiranje oporavka, uz istodobno poticanje zelene i digitalne tranzicije, čime će se izbjeći da kriza (uzrokovana bolešću COVID-19) ugrozi konvergenciju među državama članicama. Next Generation EU pomoći će u ponovnoj izgradnji EU-a nakon pandemije COVID-

2 NRS – RH – 2030 – Nacionalna razvojna strategija – Hrvatska – 2030


49

19 te će poduprijeti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, a Uniji će pružiti potrebna sredstva za suočavanje sa izazovima koje postavlja pandemija COVID-19 te se sastoji od 7 pojedinačnih programa.

Mehanizam će biti ključni program u okviru instrumenta Next Generation EU koji je dio dugoročnog proračuna EU-a za razdoblja 2021. – 2027. Sredstva će se dodjeljivati u skladu s ciljevima instrumenta: olakšavanje trajnog oporavka, poboljšanje otpornosti gospodarstva EU-a i smanjenje gospodarskih razlika među državama članicama te neće biti potrebno nacionalno sufinanciranje. Financijska omotnica mehanizma za oporavak i otpornost mobilizirana iz instrumenta Next Generation EU (EU sljedeće generacije) iznositi će 560 milijardi eura, od čega 310 milijardi eura za bespovratna sredstva i 250 milijardi eura za zajmove.

Osim sredstava predviđenih putem operativnih programa, određeni projekti željezničke infrastrukture mogu se financirati i iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) koji je osnovan za dodatna ulaganja i izgradnju nove te unaprjeđenje postojeće prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture na koridorima Transeuropske prometne mreže. Cilj Europske komisije je stvaranje snažne europske prometne mreže koja će povezati Istok i Zapad te otkloniti prometnu rascjepkanost u Europi odnosno ukloniti uska grla na europskim prometnim pravcima, poboljšati infrastrukturu i povezati različite vrste prijevoza u multimodalni promet diljem EU.

Budući da područjem Hrvatske prolaze dva koridora osnovne prometne mreže: Mediteranski koridor i Koridor Rajna – Dunav, glavne (koridorske) željezničke pruge Republike Hrvatske odgovaraju Osnovnoj mreži putničkog i teretnog prometa, a druge međunarodne linije pripadaju Sveobuhvatnoj mreži. U Prilogu I. Uredbe dat je popis prethodno identificiranih projekata na osnovnoj mreži u sektoru prometa, te je kod Mediteranskog koridora između ostaloga za željeznicu prethodno identificirana dionica Rijeka – Zagreb – Budimpešta gdje je navedena mogućnost izrada studija i radova (uključujući izgradnju novog kolosijeka i pruge za drugi smjer između Rijeke i granice s Mađarskom).

CEF Promet je instrument financiranja za ostvarivanje jedinstvene transeuropske prometne mreže, a cilj mu je potpora ulaganjima u izgradnji nove ili obnovi i nadogradnji postojeće prometne infrastrukture. EK je uspostavila TEN-T program kako bi se podržala izgradnja i nadogradnja prometne infrastrukture diljem EU. TEN-T program osigurava financijsku potporu za ostvarenje važnih prometnih infrastrukturnih projekata, u skladu s ciljem poticanja europske konkurentnosti, stvaranja novih radnih mjesta i postizanja kohezije. Ciljevi politike transeuropske prometne mreže su uspostava sveobuhvatne mreže do 31.12.2050. godine, odnosno uspostava Osnovne mreže, koja uključuje samo one dijelove sveobuhvatne mreže koji su strateški najznačajniji, do 31.12.2030. godine.

HŽ Infrastruktura provodi 6 projekata koji se sufinanciraju iz CEF-a, od kojih 5 projekata HŽ Infrastruktura provodi samostalno, a jedan projekt je u partnerstvu sa Lučkom upravom Rijeka (Tablica 20., 21. i 22.).

Također, uslijed posljedica pandemije COVID-19 za projekte sufinancirane iz CEF-a produžena je mogućnost sufinanciranja do 31.12.2023. godine uz detaljno obrazloženje razloga produljenja i putem sklapanja dodatka Sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava, dok je za projekte koji su odabrani iz poziva „CEF Promet 2019“ mogući krajnji rok završetka 31.12.2024. godine uz uvjete koje određuje INEA.


50

Projekti u provedbi – radovi/projektiranje Ugovor Ugovorena

vrijednost po JN u kunama


Planirani rok

završetka Izrada projektne i ostale dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani

projektiranje 33.777.000 14.12.2016. 2021.

Izrada projektne dokumentacije za modernizaciju željezničke dionice Okučani - Vinkovci

studijska dokumentacija 10.700.000 17.05.2019.

2023. projektna

dokumentacija 61.600.000 2021.*

Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica

radovi 2.418.073.115 12.03.2020. 2024.

nadzor 37.839.150 23.03.2020.

Izrada tehničke dokumentacije za modernizaciju željezničke pruge M202 Zagreb GK – Rijeka, na dionici Oštarije – Škrljevo


17.919.300 15.05.2020. 2022.

projektna dokumentacija

definirati će se naknadno -

*planirani potpis ugovora po JN Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova

Tablica 19: Projekti u provedbi – radovi/projektiranje; sufinanciranje iz CEF-a

Novi CEF projekt - radovi Ugovor

Ukupni procijenjeni prihvatljivi troškovi

Projekta u kunama

Potpis Sporazuma o

dodjeli bespovratnih

sredstava

Planirani potpis ugovora po JN

Planirani rok

završetka

Poboljšanje željezničke infrastrukture - uspostava sustava praćenja za sigurnost, osiguranje i tehničke kontrole

radovi 128.002.441* 11.11.2020. 2021. 2023.

*prihvatljivi troškovi prema Sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova

Tablica 20: Novi CEF projekt – radovi; sufinanciranje iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF)

Projekt u provedbi – radovi Ugovor Ugovorena vrijednost u

kunama (HŽI dio)*


Planirani rok završetak

Unapređenje infrastrukture u luci Rijeka – kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište

upravljanje projektom

1.139.701 02.02.2018.

2021. radovi 104.540.539 04.07.2019.

nadzor 3.191.428 15.04.2019.

*iskazana vrijednost ugovora po JN se odnosi na HŽI dio, partnerstvo Lučke uprave Rijeka (koordinator) i HŽI (korisnik) Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova

Tablica 21: Projekt u provedbi – radovi; sufinanciranje iz CEF-a

Nastavak Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) planiran je i za razdoblje 2021. – 2027. godina kojim će se i dalje nastaviti podržavanje razvoja transeuropske mreže i infrastrukture u sektorima prometa, telekomunikacija i energije s planiranim proračunom od 3 milijarde eura.

CEF 2021. – 2027. nastavit će se daljnje promicanje sinergije između prometnog, energetskog i digitalnog sektora u cilju poboljšanja učinkovitosti djelovanja EU-a i optimizacije provedbenih troškova.


51

U području prometa CEF 2021. – 2027. promicat će interoperabilne i multimodalne mreže za razvoj i modernizaciju željezničke, cestovne i pomorske infrastrukture, kao i infrastrukture unutarnjih plovnih putova, te doprinijeti sigurnoj mobilnosti. Prioritetnu će važnost imati daljnji razvoj transeuropskih prometnih mreža (TEN-T), uključujući i koridore na kojima se nalazi Hrvatska, s posebnim naglaskom na prekograničnim projektima koji imaju dodanu vrijednost za EU. Programom CEF 2.0 također će se osigurati da u slučaju prilagodbe infrastrukture radi poboljšanja vojne mobilnosti unutar Unije ta infrastruktura bude prikladna za dvojnu namjenu, odnosno da ispunjava i civilne i vojne potrebe.

10.4. Provedba projekata

Projekte željezničke infrastrukture karakterizira složenost i kompleksnost te duže vremensko razdoblje provedbe, a što se odnosi i na projekte za izvođenje radova, ali i projektiranja kojima se osigurava izrada studijske i tehničke dokumentacije uz ishođenje potrebnih dozvola kao preduvjeta za buduće izvođenje radova.

Sredstvima EU fondova namijenjena je za modernizaciju dva koridora (Mediteranski koridor i Koridor Rajna – Dunav) na kojima se odvija preko 65% ukupnog željezničkog prometa u RH te su obzirom na aktivnosti i provedbu projekata na nižoj karti prikazani završeni, trenutno aktivni i budući projekti.

Na teritoriju Republike Hrvatske međunarodni koridori u smislu željezničke mreže definirani su Odlukom Vlade Republike Hrvatske o razvrstavanju željezničkih pruga (NN br. 03/14, 72/17):

▪ RH1. TEN-T osnovna mreža Salzburg – Solun, ▪ RH2. TEN-T Mediteranski koridor Budimpešta – Rijeka te ▪ RH3. TEN-T sveobuhvatna mreža Budimpešta – Ploče.

Daljnjim ulaganjem u željezničku infrastrukturu nastavlja se razvoj i nadogradnja hrvatske TEN-T željezničke mreže na Mediteranskom koridoru i koridoru Rajna - Dunav s ciljem sveobuhvatnijeg i učinkovitijeg povezivanja RH s europskim prometnim mrežama te istovremeno usklađivanje tehničkih standarda i standarda interoperabilnosti s EU standardima. Stoga su glavni investicijski prioriteti usmjereni na modernizaciju preostalih dijelova linija TEN-T mreže u skladu s njihovom funkcionalnošću i povećanje održivosti mreže željezničkih pruga reorganizacijom sektora, unapređenje učinkovitosti održavanja, smanjenje utjecaja na okoliš i uvođenje mjera za povećanje sigurnosti i interoperabilnosti željezničkih pruga.

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

.

52

Sl

ika

7: P

regl

ed p

roje

kata

fina

ncir

anih

iz E

SI fo

ndov

a i C

EF-a

(rad

ovi,

proj

ektir

anje

, stu

dije

)


53

10.5. Aktivnosti u 2021. godini

Planom investicija za 2021. godinu sredstva za projekte koji se sufinanciraju iz EU fondova iznose 1.382,50 milijuna kuna.

Zbog utjecaja pandemije COVID-19 radovi na svim investicijskim projektima koji su u tijeku pa tako i na projektima koji se financiraju iz EU fondova su usporeni, a na novo ugovorenim projektima došlo je do odgode početka radova, što je rezultiralo promjenom planirane dinamike realizacije investicijskih projekata na način da je dio planiranih aktivnosti iz 2020. godine odgođen za sljedeće poslovno i financijsko razdoblje.

Aktivnosti u 2021. godini bit će usmjerene na:

▪ nastavak provedbe ugovorenih projekata (radovi, projektiranje, studije)

▪ provedbu postupaka javne nabave (završetak i/ili novi postupci) za projekte za koje je odobreno financiranje putem OPKK i/ili CEF-a te njihova provedba

▪ prijavu novih projekata u sektoru željezničkog prometa i njihovo financiranje bilo putem OPKK i/ili CEF-a i/ili nove financijske perspektive (uključuje postupke izrade prijava na pozive, sklapanja ugovora/sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava)

▪ otklanjanje nedostataka u garantnom roku za završene projekte (Defect Notification Period - DNP).


54

10.6. Opis značajnih projekata

PROJEKTI NA KORIDORU RH1 - projektiranje

Naziv projekta: Priprema projekata i ostale projektne dokumentacije za rekonstrukciju i obnovu željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Novska, faza 1, 2 i 3

Vrijednost projektiranja faza 1: 5,4 milijuna eura

Vrijednost projektiranja faza 2 i 3: 11,4 milijuna eura

Financiranje: Operativni program Promet (OPP)

Opis projekta:

U sklopu projektiranja za fazu 1 izrađena/ishođena je sljedeća dokumentacija/dozvole: Idejni projekt s lokacijskom dozvolom, Glavni projekt s 11 građevinskih dozvola, Studija izvodljivosti, Analiza troškova i koristi, Studija utjecaja na okoliš, nacrt projektne aplikacije, dokumentacija o nabavi. U sklopu projektiranja za fazu 2 i 3 izrađena/ishođena je sljedeća dokumentacija/dozvole: Idejni projekt s lokacijskom dozvolom, Studija izvodljivosti, Analiza troškova i koristi, Studija utjecaja na okoliš te je u tijeku izrada/ishođenje sljedeće dokumentacije: ažuriranje projektne aplikacije, završetak izrade Glavnih projekata, ishođenje građevinskih dozvola (1/32), izrada/dorada tehničkog dijela dokumentacije o nabavi kojom se obuhvaćaju radovi na 1, 2 i 3 fazi.

Projekt radova će obuhvaćati: rekonstrukciju i obnovu cijele jednokolosiječne pružne dionice te izgradnju drugog kolosijeka na dionicama Dugo Selo – Kutina i Lipovljani – Novska (ukupno 73,0 km), izgradnju potpuno nove dvokolosiječne elektrificirane željezničke pruge na dionici Kutina – Lipovljani (ukupno 10,0 km), rekonstrukciju kolodvora/stajališta/otpremništva, ukidanje većine željezničko-cestovnih prijelaza te izgradnju istih kao križanja s drugim prometnicama u dvije razine. Izgradnjom potpuno nove elektrificirane željezničke pruge omogućiti će se nazivna projektirana brzina od 160 km/h.

Cilj projekta: završetkom projektiranja izradit će se projektna dokumentacija čime će se osigurati preduvjeti za prijavu projekta radova za daljnje sufinanciranje iz EU fondova.

Planirani rok završetka: 2022. godina

Status projekta i planirane aktivnosti do kraja 2020. godine: izrada projektne dokumentacije u tijeku – glavnih projekata, rješavanje imovinskopravnih odnosa, ishođenje građevinskih dozvola.

Planirane aktivnosti u 2021. godini: završetak izrade projektne dokumentacije – glavnih projekata, rješavanje imovinsko pravnih odnosa, ishođenje građevinskih dozvola, postupak javne nabave za radove/ nadzor.


55

Naziv projekta: Izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju željezničke pruge Okučani – Vinkovci

Vrijednost projekta iz GA3: 11,2 milijuna eura

Studijska dokumentacija: 1,4 milijuna eura

Financiranje: Instrument za povezivanje Europe (CEF)

Opis projekta:

Dokumentacija koja će u okviru projektiranja biti izrađena/ishođena je sljedeća: Idejna rješenja i višekriterijska analiza, Studija izvodljivosti, Analiza troškova i koristi (prethodna i konačna), Studija utjecaja na okoliš, Idejni projekt s ishođenjem lokacijske dozvole, Glavni projekt s ishođenjem građevinske dozvole te tehnički dio dokumentacije o nabavi.

Projekt radova će uključivati rekonstrukciju i modernizaciju pružne dionice Okučani – Vinkovci u duljini 131,0 km. Predmetna dionica je sastavni dio Osnovne transeuropske prometne mreže (TEN-T) i bit će modernizirana u skladu sa zahtjevima za Osnovnu mrežu (TEN-T) odnosno u skladu s tehničkim specifikacijama za interoperabilnost (ITS).

Cilj projekta: provedbom projektiranja izradit će se projektna dokumentacija i osigurati preduvjeti za prijavu projekta radova za daljnje sufinanciranje iz EU fondova.


Status projekta i planirane aktivnosti do kraja 2020. godine: završetak izrade studijske dokumentacije, postupak javne nabave za projektnu dokumentaciju u tijeku.

Planirane aktivnosti u 2021. godini: završetak izrade studijske dokumentacije, potpisivanje Ugovora za izradu projektne dokumentacije, izrada projektne dokumentacije.

3 GA – Grand Agreement – Ugovor/Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava


56

PROJEKTI NA KORIDORU RH2 - radovi

Naziv projekta: Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci –

Koprivnica – državna granica

Vrijednost projekta iz GA: 297,1 milijun eura

Ugovorena vrijednost projekta: 350,0 milijuna eura


Opis projekta:

Projekt uključuje radove na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka čime će se ukupna duljina dionice pruge smanjiti s 43,2 km na 42,6 km.

Projekt obuhvaća: rekonstrukciju/izgradnju kolodvora i stajališta, prenamjenu postojećega kolodvora u stajalište, izgradnju mostova/galerija/vijadukata te cestovnih nadvožnjaka/podvožnjaka, pothodnika, izgradnju svodnih i paralelnih cesta uz trasu željezničke pruge, kao i izgradnju i rekonstrukciju kontaktne mreže, vanjsku rasvjetu u stajalištima i kolodvorima, dogradnju novih elemenata i uređaja te obnovu postojećih na signalno-sigurnosnom, prometno-upravljačkom i telekomunikacijskom sustavu. Omogućit će se nazivna projektirana brzina od 160 km/h, s ograničenjima u određenim gradskim područjima. Izgradnjom i rekonstrukcijom dionice postići će se: osovinsko opterećenje 250 kN, sustav elektrifikacije 25kV, izmjenična struja, prijam interoperabilnih vlakova duljine 750 m.

Cilj projekta: pružna dionica pretvorit će se u dvokolosiječnu, s puno povoljnijim uporabnim svojstvima, čime će se zadovoljiti budući zahtjevi za koridorski promet te će se omogućiti dostatno povećanje kapaciteta kao i značajno smanjenje vremena putovanja između Zagreba, Koprivnice, Varaždina i Čakovca.


Status projekta i planirane aktivnosti do kraja 2020. godine: radovi/nadzor u tijeku, kontinuirano rješavanje imovinskopravnih odnosa.

Planirane aktivnosti u 2021. godini: izvođenje radova, provedba nadzora.


57

Naziv projekta: Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci

Vrijednost projekta iz GA: 196,9 milijuna eura

Financiranje: Operativni program Promet (OPP) Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ 2014. – 2020. (OPKK)

Opis projekta:

Projekt uključuje radove na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugoga kolosijeka na cijeloj pružnoj dionici duljine 36,4 km (uz uključenje rekonstrukcije kolodvora Dugog Sela 38,2 km).

Projekt obuhvaća: rekonstrukciju/izgradnju kolodvora i stajališta, izgradnju/rekonstrukciju mostova, izgradnju cestovnih nadvožnjaka/podvožnjaka, izgradnju pothodnika, izgradnju/obnovu sustava kontaktne mreže kao i nadogradnju stabilnih postrojenja električne vuče te modernizaciju signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja. Omogućit će se nazivna projektirana brzina od 160 km/h na cijeloj dužini pružne dionice, kolodvori će se rekonstruirati za prijam interoperabilnih teretnih vlakova duljine 750 m i prijam interoperabilnih vlakova za prijevoz putnika duljine 400 m najveće dopuštene mase 25 t/o dok će se stajališta osposobiti u skladu sa zahtjevima za lokalni prijevoz putnika.

Cilj projekta: značajno (2,5 puta) povećanje kapaciteta; smanjenje (30%) vremena i povećanje kvalitete putovanja uz mogućnost uključivanja Bjelovara, Križevaca i Koprivnice u prigradski željeznički promet grada Zagreba; povećanje kvalitete života ljudi uz prugu uz značajno ulaganje u zaštitu od buke kroz gradnju oko 20 km zidova za zaštitu od buke i gradnja novih spojnih i obilaznih cesta u duljini od 25 km (servisne ceste).


Status projekta i planirane aktivnosti do kraja 2020. godine: radovi/nadzor u tijeku.



58

Naziv projekta: Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac na željezničkoj pruzi M202 Zagreb GK–Rijeka


Financiranje: Operativni program Konkurentnost i kohezija“ 2014. – 2020. (OPKK) Opis projekta:

Projekt uključuje radove na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka uz postojeći ukupne duljine 44,02 km.

Projekt obuhvaća: rekonstrukciju kolodvora i stajališta, prenamjenu kolodvora, rekonstrukciju postojećih mostova/vijadukata, rekonstrukciju željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza s izgradnjom podvožnjaka/nadvožnjaka, izgradnju novih svodnih cesta, izgradnju novog elektroničkog signalno–sigurnosnog uređaja ETCS razine 1 te novog prometno–upravljačkog infrastrukturnog podsustava s daljinskom kontrolom vanjskih elemenata, elektrifikaciju sustavom 25 kV/50 Hz, rekonstrukciju elektrovučne podstanice Mrzlo Polje i Zdenčina. Omogućit će se nazivna projektirana brzina od 160 km/h s ograničenjima u određenim područjima radi prostornih ograničenja. Najveća dopuštena masa vlakova bit će 22,5 t/o, a kolodvori će se rekonstruirati za prijam interoperabilnih teretnih vlakova duljine 750 m.

Cilj projekta: unaprjeđenje prigradskog prometa između grada Zagreba i Karlovca; povećanje konkurentnosti luke Rijeka putem poboljšanja njezine prometne povezanosti s tržištima Srednje Europe; povećanje kvalitete života ljudi uz prugu izgradnjom zidova za zaštitu od buke.

Očekivani završetak radova: 30 mjeseci od datuma početka radova

Status projekta i planirane aktivnosti do kraja 2020. godine: u tijeku je postupak javne nabave za radove/nadzor, priprema dokumentacije o nabavi za NoBo (Notified Body) - Tijelo za ocjenu sukladnosti.

Planirane aktivnosti u 2021. godini: nastavak postupka javne nabave za radove/nadzor, pokretanje postupka javne nabave za NoBo, početak izvođenja radova/provedbe nadzora/NoBo.


59

Naziv projekta: Unapređenje infrastrukture u luci Rijeka – kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište




Zajednički projekt Lučke uprave Rijeka i HŽI

Opis projekta:

Projekt uključuje rekonstrukciju teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnju terminala za željeznički intermodalni prijevoz na kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište.

Projekt obuhvaća:

- rekonstrukciju teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka koja uključuje rekonstrukciju i produljenje 12 kolosijeka i izvlačnjaka, izradu kabelske kanalizacije te ugradnju telekomunikacijskih kabela, kabela napajanja i rasvjete kao i radove na kontaktnoj mreži te radove na donjem ustroju u cilju poboljšanja nosivosti i odvodnje

- izradu priključka kolosiječnih postrojenja i izgradnju kabelske kanalizacije u području spoja rekonstruiranih kolosijeka teretnog kolodvora Rijeka i terminala na postojeće stanje

- izgradnju 4 kolosijeka duljine 400 m na novom dijelu kontejnerskog terminala na Zagrebačkom pristaništu te 2 kolosijeka za portalne dizalice.

Cilj projekta: prilagodba željezničke infrastrukture kako bi se ona mogla nositi s razvojem kapaciteta, financijskih rezultata i kvalitete usluga u Luci Rijeka radi zadovoljavanja sve veće prometne potražnje, s istovremenim poticanjem urbane revitalizacije omogućivanjem premještanja lučkih djelatnosti; omogućiti daljnji razvoj Luke Rijeka kroz osiguranje učinkovitosti, održivosti i multimodalnosti teretnog prometa; eliminacija postojećeg „uskog grla“ i prilagodba željezničke infrastrukture luke Rijeka za prihvat i otpremu kontejnera.



Planirane aktivnosti u 2021. godini: završetak izvođenja radova, održavanje Internog i državnih tehničkih pregleda, ishođenje uporabnih dozvola i Rješenja Agencije za sigurnost željezničkog prometa, izrada završnog izvješća i završetak projekta.


60

PROJEKTI NA KORIDORU RH2 – projektiranje

Naziv projekta: Izrada studijske i projektne dokumentacije za modernizaciju željezničke pruge M202 Zagreb GK - Rijeka, dionica Karlovac – Oštarije



Financiranje: Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ 2014. – 2020. (OPKK)

Opis projekta:

Projekt uključuje izradu studijske i projektne dokumentacije za modernizaciju i izgradnju prometnog pravca Zagreb – Rijeka na povezivanju šireg područja Karlovca i Oštarija, uz zadovoljavanje tehničko-tehnoloških uvjeta kojima moraju udovoljavati glavne koridorske željezničke pruge za međunarodni promet.

Dokumentacija koja će u okviru projektiranja biti izrađena/ishođena je sljedeća: Studija izvodljivosti, Analiza troškova i koristi, Studija utjecaja na okoliš, izradu dokumenta za prijavu velikog projekta za sufinanciranje radova EU sredstvima, Idejni projekt s ishođenjem lokacijske dozvole, Glavni projekt s ishođenjem građevinskih dozvola, dokumentacija potrebna za rješavanje imovinskopravnih odnosa i osiguranje dokaza pravnog interesa i tehnički dio dokumentacija o nabavi za radove i nadzor.

Projekt radova će uključivati modernizaciju i izgradnju dionice Karlovac – Oštarije u duljini 40,0 km a čija provedba će doprinijeti: osiguranju veće brzine prometovanja vlakova, skraćenju vremena putovanja, povećanju kapaciteta pružne dionice, povećanju sigurnosti odvijanja željezničkog prometa te zadovoljenju uvjeta interoperabilnosti na čitavom Mediteranskom transeuropskom željezničkom koridoru.



Status projekta i planirane aktivnosti do kraja 2020. godine: Ugovor za studijsku dokumentaciju potpisan 08.12.2020. godine, izrada studijske dokumentacije u tijeku.

Planirane aktivnosti u 2021. godini: izrada studijske dokumentacije, priprema i pokretanje postupka javne nabave za izradu projektne dokumentacije.


61

Naziv projekta: Izrada tehničke dokumentacije za modernizaciju željezničke pruge M202 Zagreb GK – Rijeka, na dionici Oštarije – Škrljevo




Opis projekta:

Projekt uključuje izradu studijske i projektne dokumentacije zaključno s ishođenjem lokacijske dozvole kao preduvjeta za izradu Glavnog projekta s ishođenjem građevinskih dozvola kao preduvjet za fazu izvođenje radova uz zadovoljavanje tehničko-tehnoloških uvjeta kojima moraju udovoljavati glavne koridorske željezničke pruge za međunarodni promet.

Dokumentacija koja će u okviru projektiranja biti izrađena/ishođena je sljedeća: Studija izvodljivosti, Analiza troškova i koristi, Studija utjecaja na okoliš, Idejna rješenja, Idejni projekt s ishođenjem lokacijske dozvole.

Cilj projekta: provedbom projektiranja izraditi će se studijska i projektna dokumentacija zaključno s ishođenjem lokacijske dozvole kao preduvjet za nastavak projektiranja odnosno fazu izrade Glavnog projekta s ishođenjem građevinskih dozvola te za prijavu projekta radova za daljnje sufinanciranje iz EU fondova.


Status projekta i planirane aktivnosti do kraja 2020. godine: izrada studijske dokumentacije u tijeku.

Planirane aktivnosti u 2021. godini: završetak izrade studijske dokumentacije, priprema i pokretanje postupka javne nabave za izradu projektne dokumentacije do lokacijske dozvole.


62

Naziv projekta: Izrada projektne i ostale dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici željezničke pruge Škrljevo-Rijeka-Jurdani




Opis projekta:

Projekt uključuje izradu studijske i projektne dokumentacije kao preduvjet za fazu izvođenja radova.

U sklopu projekta do sada je izrađena/ishođena sljedeća dokumentacija/dozvole: Studija izvodljivosti, Analiza troškova i koristi, Studija utjecaja na okoliš, Idejni projekt s lokacijskom dozvolom, Glavni projekti za nekoliko etapa te se još planira izrada/ishođenje sljedeće dokumentacije/dozvola: izmjena lokacijske dozvole, Glavni projekt s građevinskom dozvolom, rješavanje imovinskopravnih odnosa i tehnički dio dokumentacije o nabavi za radove.

Projekt radova će uključivati radove na izgradnji drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici željezničke pruge Škrljevo – Rijeka - Jurdani u duljini 27,5 km a čija provedba će doprinijeti: otklanjanju „uskog grla“ na području riječkog čvora čime bi se omogućio daljnji razvoj postojećih kapaciteta luke Rijeka kao i stvaranje učinkovitog gradskog i prigradskog željezničkog prijevoza, rasterećenju cestovnog (uličnog) prometa u preopterećenim osnovnim prometnicama grada Rijeke, omogućavanju bržeg premještanja prijevozne potražnje sa cestovnog na željeznički promet i time smanjenje eksternih troškova.



Status projekta i planirane aktivnosti do kraja 2020. godine: izrada projektne dokumentacije u tijeku – glavni projekti.

Planirane aktivnosti u 2021. godini: ishođenje građevinskih dozvola, rješavanje imovinskopravnih odnosa, postupak javne nabave za radove/nadzor.


63

OSTALE PRUGE – radovi

Naziv projekta: Modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge Zaprešić – Zabok

Vrijednost projekta iz GA: 80,1 milijun eura

Ugovorena vrijednost projekta: 81,1 milijun eura

Financiranje: Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ 2014. - 2020. (OPKK)

Opis projekta:

Projekt uključuje modernizaciju željezničke pruge na dionici Zaprešić – Zabok u duljini 23,9 km.

Projekt obuhvaća: rekonstrukciju kolodvora/stajališta, rekonstrukciju pojedinih lukova, ugradnju novih signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja, uređaja daljinskog upravljanja, uređenje/rekonstrukciju i izgradnju potpuno novih pružnih građevina (mostovi, propusti, kanali, uporno/potporni zidovi), osiguranje/uređenje željezničko-cestovnih prijelaza ili njihovo ukidanje i svođenje na prethodni ili slijedeći, elektrifikaciju pruge i kolodvora. Omogućit će se nazivna projektirana brzina od 120 km/h.

Cilj projekta: mogućnost cjelovitog uključivanja u sustav prigradskoga željezničkog prometa na širem području grada Zagreba; skraćenje vremena putovanja; povećanje nosivosti pruge i time ukidanje trenutnih ograničenja u teretnom prijevozu; izgradnjom parkirališta za automobile i držača za bicikle na stajalištima omogućit će se bolja povezanost, jednostavnije i brže putovanje.


Status projekta i planske aktivnosti do kraja 2020. godine: radovi/nadzor u tijeku.

Planirane aktivnosti u 2021. godini: završetak izvođenja radova, održavanje internih i državnih tehničkih pregleda, ishođenje Uporabne dozvole i Rješenja Agencije za sigurnost željezničkog prometa, izrada završnog izvješća i završetak projekta.


64

Naziv projekta: Nadogradnja i elektrifikacija željezničke pruge Vinkovci – Vukovar



Financiranje: Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ 2014. – 2020. (OPKK) Opis projekta:

Projekt uključuje nadogradnju, elektrifikaciju, rekonstrukciju i obnovu postojeće jednokolosiječne željezničke dionice pruge Vinkovci – Vukovar u duljini 18,7 km. Predmetna dionica povezuje željezničku prugu koridora RH1 (bivši X. paneuropski koridor) sa VII. paneuropskim koridorom, riječnim plovnim putem na Dunavu na teritoriju Republike Hrvatske.

Projekt obuhvaća: rekonstrukciju kolodvora/stajališta, elektrifikaciju, osiguranje i svođenje željezničko-cestovnih prijelaza, cjelovita obnova gornjeg pružnog ustroja i pružnih građevina, ugradnja modernih signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja u skladu sa zahtjevima za koridorske pruge. Omogućit će se nazivna projektirana brzina od 120 km/h na većem dijelu pruge uz iznimku dijela pruga na izlazu iz Vinkovaca te na području grada Vukovara. Najveća dopuštena masa vlakova bit će 25 t/o, kolodvori će se rekonstruirati za potrebe teretnog i putničkog prometa, a stajališta u skladu sa zahtjevima za lokalni prijevoz putnika.

Cilj projekta: poboljšanje pristupa luci Vukovar, energetske učinkovitosti, utjecaja na okoliš, operativne pouzdanosti, sigurnosti te povećanje kapaciteta pruge; izgradnjom parkirališta za automobile i bicikle povećat će se korištenje željezničkog prijevoza; povećanje kvalitete života ljudi uz prugu uz značajno ulaganje u zaštitu od buke kroz gradnju zidova za zaštitu od buke i elektrifikacijom pruge.




.


65

OSTALE PRUGE – studije

Naziv projekta: Povezivanje željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske – Lepoglavska spojnica




Opis projekta:

Projekt uključuje izradu dijela studijske dokumentacije kao preduvjet za nastavak i izradu projektne dokumentacije, a koja će predstavljati podlogu za buduće radove i modernizaciju postojećih željezničkih pruga na relaciji Čakovec - Varaždin – Lepoglava i Krapina/Sveti Križ - Zabok te gradnju nove pruge na relaciji Lepoglava - Krapina/Sveti Križ (ovisno o odabranoj varijanti), a što će nakon završetka radova doprinijeti skraćenju vremena putovanja na cijeloj relaciji i povećati mobilnost građana i roba.

Dokumentacija koja će u okviru studijske dokumentacije bit izrađena je sljedeća: Studija povezivanja “Lepoglavskom spojnicom” unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske s idejnim rješenjima, Studija izvodljivosti te Analiza troškova i koristi.

U okviru Projekta bit će izrađena idejna rješenja povezivanja funkcionalne podregije varaždinskog područja s gradom Zabokom (posredno Zagrebom) a koja će se primjenom višekriterijske analize usporediti i vrednovati u Studiji izvodljivosti. Višekriterijska analiza predložit će rješenje za koje će se izraditi Analiza troškova i koristi. U sklopu studijske dokumentacije pripremit će se podaci za izradu eventualno potrebnih prijedloga izmjena i dopuna dokumenata prostornog uređenja te podloge za izradu Studije utjecaja na okoliš.

Cilj projekta: provedbom projekta izrade studijske dokumentacije stvorit će se preduvjet za fazu projektiranja odnosno izradu projektne dokumentacije te za prijavu projekta radova za daljnje sufinanciranje iz EU fondova.


Status projekta i planirane aktivnosti do kraja 2020. godine: izrada studijske dokumentacije u tijeku.

Planirane aktivnosti u 2021. godini: završetak izrade studijske dokumentacije, izrada završnog izvješća i završetak projekta.


66

NOVI EU PROJEKTI - radovi

Naziv projekta: Projekt osiguranja i modernizacije željezničko-cestovnih prijelaza

Procijenjena vrijednost projekta: 22,4 milijuna eura


Opis projekta:

Projekt uključuje radove osiguranja i modernizacije 94 željezničko-cestovna te 1 pješačkog prijelaza automatskim elektroničkim signalno-sigurnosnim uređajima koji za osiguranje sigurnog odvijanja prometa koriste moderne uređaje sa svjetlosnim signalima u LED tehnologiji i jakozvučna zvona, dok je na 79 željezničko-cestovnih prijelaza predviđena još i ugradnja polubranika, i to na prugama za međunarodni, regionalni i lokalni promet.

Cilj projekta: smanjenje opasnosti koje proizlaze iz sjecišta dvaju zasebnih prometnih sustava (pruga i cesta), povećanje razine osiguranja ŽCP-a, smanjenje broja prometnih nezgoda te time i smanjenje broja ljudskih žrtava te smanjenje troškova uzrokovanih prometnim nezgodama.


Status projekta i planirane aktivnosti do kraja 2020. godine: potpisivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, priprema dokumentacije o nabavi za pokretanje postupka javne nabave za radove/nadzor.

Planirane aktivnosti u 2021. godini: pokretanje postupka javne nabave za radove/nadzor, početak radova/ provedbe nadzora.

Naziv projekta: Poboljšanje željezničke infrastrukture - uspostava sustava praćenja za sigurnost, osiguranje i tehničke kontrole

Procijenjena vrijednost projekta: 17,1 milijun eura


Opis projekta:

Projekt uključuje ugradnju opreme za sigurnost, osiguranje, tehničke kontrole i razmjenu informacija na Osnovnoj mreži (TEN-T) u Republici Hrvatskoj, te uvođenje automatiziranog sustava za nadzor željezničkog prometa kao i automatsko prikupljanje sigurnosnih podataka, i tehničkih parametara vlakova i interakcija vlakova i tračnica u stvarnom vremenu.


67

Projekt obuhvaća uvođenje opreme za nadzor željezničkih vozila na 9 lokacija (6 na Mediteranskom koridoru i 3 na drugom dijelu Osnovne mreže).

Cilj projekta: povećanje sigurnosti i interoperabilnosti na hrvatskom dijelu Mediteranskog koridora i na drugom dijelu Osnovne mreže što će značajno doprinijeti razvoju transeuropske prometne mreže kroz nadogradnju postojeće prometne infrastrukture; instalacijom sustava za praćenje omogućit će se automatsko prikupljanje sigurnosnih podataka i tehničkih parametara vlakova i interakcija vlakova i tračnica u stvarnom vremenu čime se minimizira rizik od „uskih grla“ na prugama Osnovne mreže.


Status projekta i planirane aktivnosti do kraja 2020. godine: potpisan Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava.

Planirane aktivnosti u 2021. godini: priprema dokumentacije o nabavi za radove, pokretanje postupka javne nabave za radove, sklapanje Ugovora za radove, početak izvođenja radova.

BUDUĆI EU PROJEKT - projektiranje

Naziv projekta: Modernizacija željezničke pruge na dionici Zagreb Gl. kolodvor – Hrvatski Leskovac – izrada dokumentacije

Opis projekta: Projekt će se prijaviti na EU sufinanciranje u sljedećem programskom razdoblju, a obuhvaćat će izradu studijske i tehničke dokumentacije kojom će se dalje osigurati preduvjeti za prijavu projekta radova za daljnje sufinanciranje iz EU fondova.


68

11. ŽELJEZNIČKE USLUGE I ORGANIZACIJA I REGULACIJA PROMETA

11.1. Željezničke usluge HŽI

U skladu s europskim zakonodavstvom (Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2012/34/EU od 21. studenoga 2012.) kao i Zakonom o željeznici RH (NN 32/19) HŽ Infrastruktura pruža sljedeće željezničke usluge:

▪ minimalni pristupni paket ▪ pristup uslužnim objektima, uključujući pristup kolosijekom do uslužnih objekata ▪ pristup uslugama koje se pružaju u tim objektima ▪ dodatne usluge ▪ prateće usluge

Opis željezničkih usluga, uvjete pružanja željezničkih usluga i naknade za pružene željezničke usluge, HŽ Infrastruktura objavljuje u Izvješću o mreži koje se donosi za svaki vozni red.

Izvješćem o mreži 2021. koje se odnosi na vozni red 2020/21 predviđeno je pružanje nove usluge – korištenje objekta za čišćenje teretnih vagona na zagrebačkom Ranžirnom kolodvoru. S druge strane, HŽ Infrastruktura više neće pružati uslugu prodaje putničkih karata.

11.2. Organizacija i regulacija prometa

Osnovne aktivnosti poslovnog područja organizacije i regulacije prometa u 2021. godini sastoje se od redovnih godišnjih aktivnosti i razvojnih aktivnosti čija se realizacija planira na razdoblje duže od jedne godine.

Godišnje redovne aktivnosti:

▪ unaprjeđenje sigurnosti u željezničkom prometu kroz pojačani nadzor procesa rada te educiranje radnika koji neposredno sudjeluju u obavljanju željezničkog prometa

▪ upravljanje i nadzor nad izvršenjem prometa, organizacija rada pruga i kolodvora ▪ izrada akata vezanih uz reguliranje graničnog sporazuma sa susjednim Upraviteljima

infrastrukture ▪ izrada priručnika za reguliranje prometa na graničnim prugama ▪ izrada priručnika za rad izvršnih radnika željezničkih prijevoznika u graničnim kolodvorima ▪ definiranje prometno-tehnoloških parametara pri utvrđivanju tehnologije rada u uvjetima puštanja

u rad novih infrastrukturnih podsustava odnosno njegovih dijelova. Početak ove aktivnosti započet će tijekom 2021. godine, a zahtjev za izradu navedenog pokrenut će Sektor za promet prema Uredu upravljanja sigurnošću koji je zadužen za izradu propisa HŽ Infrastrukture

▪ iniciranje usklađivanja općih akata sa zakonskim i podzakonskim aktima (povezano s direktivama EU)

▪ sklapanje ugovora sa svim vlasnicima industrijskih kolosijeka i željezničkim prijevoznicima o međusobnim pravima i obvezama u svezi uporabe industrijskih kolosijeka. Do sada je sklopljeno 64 Ugovora o međusobnim pravima i obvezama od ukupno planiranih 200


69

Razvojne aktivnosti obuhvaćaju kontinuiranu informatizaciju poslovnih procesa upravljanja željezničkim prometom. U lipnju 2020. godine implementiran je informatički sustav ROMAN – modul Anywheere za kratkoročno planiranje trasa i pristup podacima aktualnog voznog reda s bilo kojeg mjesta željezničke infrastrukture. Modul Anywhere služi kao podrška planerima voznog reda i prometnim dispečerima, te im daje uvid u aktualni dnevni vozni red i omogućuje im praćenje izvršenja prometa vlakova na dnevnoj bazi, usporedbu planiranog voznog reda sa stvarno izvršenim u realnom vremenu, kao i planiranje i potrebno premještanje križanja vlakova na jednokolosiječnim prugama. Tijekom 2020. godine započele su pripreme za novi informatički sustav – IS-ORPI. IS-ORPI je sustav za upravljanje i monitoring poslovnih procesa organizacije i regulacije prometa i poslovnih procesa osiguravanja pristupa i korištenja željezničke infrastrukture. Tijekom 2020. godine završena je prva faza projekta – priprema projekta koja obuhvaća definiranje korisničkih zahtjeva, izradu korisničke i tehničke specifikacije, trenutno je u tijeku priprema javnog natječaja. Planirani početak izrade novog informatičkog sustava IS-ORPI je 2021. godina, a planirani završetak je krajem 2025. godine. Informacijski sustav transporta (IST) trenutno je osnovni informatički sustav za praćenje izvršenja voznog reda koji pruža podršku poslovnim procesima organizacije i regulacije prometa. U trenutku dizajniranja i puštanja u rad postojećeg IST-a, krajem 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća, isti je zadovoljavao sve potrebe tadašnje organizacije prometa. Prihvaćanjem regulative Europske unije i liberalizacijom željezničkog prijevoza, za sada teretnog, a u budućnosti i putničkog, pojavljuje se sve više željezničkih prijevoznika kojima je potrebno osigurati potpuni pristup informatičkom sustavu sukladno njihovim potrebama. Širenjem usluga na tržištu željezničkih usluga u RH koje pruža HŽ Infrastruktura, izrađeno je nekoliko zasebnih aplikacija u svrhu praćenja i naplate korištenja tih usluga. Pored toga, dodatno su izrađene aplikacije vezane uz zatvore pruga, uvođenje laganih vožnji, praćenje neurednosti u prometu, praćenje izvanrednih pošiljaka, praćenje realizacije pokusnih vožnji itd.

Ciljevi izrade novog informatičkog sustava su: ▪ stvaranje jedinstvenog sustava kao podrške poslovnim procesima za planiranje i izvršenje voznog

reda, naplatu usluga, izvještavanje i podršku pri donošenju poslovnih odluka. ▪ informatizacija prometnih evidencija, knjiga, brzojava i drugih službenih dokumenata, kao i

razvoj takvog sustava u kojem bi se određeni podatak unosio i obrađivao na mjestu gdje i nastaje. ▪ fleksibilnost odnosno davanje jednostavnog odgovora na sve nove zahtjeve koji se pred njega

postavljaju kao i fleksibilnost u pružanju kompletne prometne usluge i izmjena iste. Prijelaz na nove tehnologije, koje podržavaju današnje i buduće IT standarde omogućit će lakšu prilagodbu sustava budućim zahtjevima i promjenama na tržištu, strukturiranost podataka, relacijski model podataka, jedinstvenost podataka u sustavu. Novi informatički sustav bit će prilagodljiv svim ostalim IT sustavima HŽ Infrastrukture s kojima treba razmjenjivati podatke (SAP, Roman Planning, Roman Anywhere, Registar infrastrukture i drugi). Isto tako, novi informatički sustav imat će mogućnost razmjene podataka i informacija s IT sustavima željezničkih prijevoznika, IT sustavima susjednih upravitelja infrastrukture kao i IT sustavima europskih udruženja (RailNetEurope, European Railway Agency i dr.).


70

11.3. Plan putničkog i teretnog prometa

Uzimajući u obzir kretanje prometa u razdoblju siječanj – listopad 2020. godine, uz pretpostavku porasta udjela željezničkih prijevoznika u teretnom prometu, izrađen je plan prometa za 2021. godinu izražen u vlak kilometrima, brutotonskim kilometrima i broju vlakova, kako slijedi:

u tisućama

Vrsta prometa

Pruge Jedinica mjere

2019. 2020. Plan

2021.

Ostvarenje 1-10

Plan Rebalans plana

Putnički

Međunarodne vlkm 10.161 6.802 10.254 8.384 10.357

Regionalne vlkm 3.477 2.402 3.515 2.968 3.550

Lokalne vlkm 1.702 1.191 1.709 1.449 1.726

Ukupno vlkm 15.340 10.395 15.478 12.801 15.633

Teretni


Regionalne vlkm 258 207 245 240 242

Lokalne vlkm 76 68 73 78 79

Ukupno vlkm 6.502 5.877 6.414 7.169 7.241

Ukupno


Regionalne vlkm 3.735 2.609 3.760 3.208 3.792

Lokalne vlkm 1.778 1.259 1.782 1.527 1.805

Ukupno vlkm 21.842 16.272 21.892 19.970 22.874

Tablica 22: Plan prometa po vrstama pruga mjereno vlak kilometrima

u milijunima

Vrsta prometa

Vrsta pruga Jedinica mjere

2019.

2020. Plan 2021. Ostvarenje

1-10 Plan Rebalans

plana

Putnički

Međunarodne brtkm 1.683 1.113 1.709 1.391 1.726

Regionalne brtkm 349 245 351 304 355

Lokalne brtkm 126 92 121 111 122

Ukupno brtkm 2.158 1.450 2.181 1.806 2.203

Teretni



Lokalne brtkm 61 60 61 67 68

Ukupno brtkm 5.580 5.458 5.471 6.633 6.700

Ukupno



Lokalne brtkm 187 152 182 178 190

Ukupno brtkm 7.738 6.908 7.652 8.439 8.903

Tablica 23: Plan prometa po vrstama pruga mjereno brutotonskim kilometrima


71

Vrsta prometa Vrsta pruga

Jedinica mjere

2019. 2020. Plan

2021. Ostvarenje 1-10 Plan

Rebalans plana

Putnički promet sve pruge broj vlakova 260.576 173.034 262.859 211.563 265.488

Teretni promet sve pruge broj vlakova 72.306 62.452 71.384 74.875 75.624

Ukupno 332.882 235.486 334.243 286.438 341.112

Tablica 24: Promet na željezničkim prugama od značenja za međunarodni, regionalni i lokalni promet – broj vlakova

Putnički promet

Od 2016. godine do danas vlak kilometri ostvareni u putničkom prometu su konstantni s vrlo malim oscilacijama (1-2%). Pandemija COVID-19 dovela je do privremene obustave putničkog prometa, u ožujku i travnju 2020. godine, što je rezultiralo manje ostvarenim vlak kilometrima. Nakon prestanka obustave putničkog prometa, u promet su postepeno vraćeni svi vlakovi, te se u 2021. godini očekuje ista realizacija vlak kilometara i broja vlakova kao iz vremena prije pandemije koronavirusa. Vjerujemo da, bez obzira na epidemiološku situaciju, više neće doći do potpune obustave putničkog prometa. Stoga, u odnosu na Rebalans plana 2020. godine, Planom za 2021. godinu, projiciran je porast putničkog prometa za 22% mjereno vlak kilometrima, te blagi rast od 1% godišnje za ostale godine planiranog razdoblja.

Nadalje, kao i u prethodnim godinama, za 2021. godinu projicirano je da će se 66% ukupnog putničkog prometa mjereno vlak kilometrima odvijati na međunarodnim prugama, 23% na regionalnim i 11% na lokalnim prugama. Na regionalnim i lokalnim prugama odvija se uglavnom putnički prijevoz te udio putničkog prijevoza u vlak kilometrima na tim prugama iznosi 93-96%. U 2021. godini očekuje se ista realizacija kao iz vremena prije pandemije COVID-19.

Ukupno gledajući, dvije trećine ukupnih vlak kilometara na mreži HŽ Infrastrukture odnosi se na vlak kilometre ostvarene u putničkom prometu. Također, u putničkom prometu ostvaruje se četvrtina ukupnih brutotonskih kilometara i tri četvrtine ukupnog broja vlakova. Takav odnos planiran je za sve godine planskog razdoblja, budući da u putničkom prometu dolazi do neznatnih promjena jer se rijetko uvode novi vlakovi odnosno ukidaju postojeći.

Teretni promet

Ulaskom novih željezničkih prijevoznika na naše tržište, od 2016. godine bilježi se povećanje teretnog prometa, mjereno u vlak kilometrima. Pozitivan trend nastavljen je i u razdoblju 1-10 2020. godine unatoč promjenama gospodarskih okolnosti uzrokovanih pandemijom. Prema dosadašnjim pokazateljima (razdoblje 1-10), do kraja 2020. godine, očekuje se povećanje teretnog prijevoza mjerenog u vlak kilometrima za 10% odnosno 19% mjereno brutotonskim kilometrima. Najveći dio povećanja odnosi se na međunarodne pruge.

Gotovo cjelokupni teretni promet (96%) odvija se na međunarodnim prugama, a ponajviše na koridoru RH2 (DG Koprivnica – Zagreb – Rijeka – Šapjane DG) koji u većini odgovara Mediteranskom koridoru mreže željezničkih teretnih koridora.


72

Predviđa se da će teretni promet po svim pokazateljima (vlak kilometrima, brutotonskim kilometrima i broju vlakova) u 2021. godini porasti za oko 1%. Planirano povećanje prije svega je temeljeno na sve većem sudjelovanju novih željezničkih prijevoznika čiji udio u teretnom prometu, mjereno vlak kilometrima kontinuirano godinama raste i to od svega 1% u 2015. godini na 44% u razdoblju od 1-10 2020. godine. Za vozni red 2020/2021 predviđeno je sklapanje ugovora s ukupno 12 prijevoznika u teretnom prometu.

U 2021. godini, i dalje se predviđa da će se 96% ukupnog teretnog prometa mjereno vlkm odvijati na međunarodnim prugama, 3% na regionalnim i 1% na lokalnim prugama.

Planirani investicijski ciklus kao i planirani radovi na održavanju željezničke infrastrukture rezultirat će istodobnim odvijanjem radova na većem broju dionica što će uzrokovati zastoje u prometu, zakašnjenje vlakova, te supstituciju putničkog prometa autobusnim prijevozom. Ti povremeni zastoji nakon dnevnih odnosno višednevnih zatvora pruga, negativno će se odraziti na duljinu vremena putovanja, a time i na komercijalnu brzinu vlakova. Uzimajući u obzir prethodno navedeno, u 2021. godini ciljevi poslovnog područja organizacije i regulacije prometa stagniraju u odnosu na prethodna razdoblja i to kako slijedi:

▪ prosječna komercijalna brzina putničkih vlakova 45 km/h ▪ prosječna komercijalna brzina teretnih vlakova 18 km/h ▪ prosječno zakašnjenje vlakova za prijevoz putnika na 100 km 4 min/vlak ▪ prosječno zakašnjenje teretnih vlakova na 100 km iznosi 132 minute po vlaku.


73

12. ODRŽAVANJE ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE

Prema Pravilniku o željezničkoj infrastrukturi (NN 127/05 NN 16/08.) željeznički infrastrukturni podsustavi održavanja su:

▪ građevinski infrastrukturni podsustav održavanja ▪ elektroenergetski infrastrukturni podsustav održavanja ▪ prometni upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav ▪ ostali funkcionalni dijelovi i oprema željezničke infrastrukture

Željezničke infrastrukturne podsustave čine skupovi građevina, konstrukcija, postrojenja, uređaja, sklopova i elemenata te njihovih dijelova i opreme, koji kao tehničko-tehnološke cjeline ili pojedinačno služe za sigurno, uredno i nesmetano odvijanje željezničkog prometa, te za ostale vidove uporabe željezničke infrastrukture.

12.1. Građevinski infrastrukturni podsustav i planirane aktivnosti održavanja

Ukupna duljina kolosijeka otvorenih pruga iznosi 2.892,02 km, od čega je u uporabi 2.726,18 km odnosno 94,3%.

Građevinska duljina željezničke pruge Republike Hrvatske iznosi 2.617,20 km, od toga 89,5% ili 2.342,38 km su jednokolosiječne pruge, a 10,5% ili 274,82 km duljine su dvokolosiječne pruge. Elektrificirano je 37,1% ili 970,15 km duljine pruga.

Tablica 25. Građevinska duljina mreže u km

Pruge

Građevinska duljina mreže (km)

Ukupna duljina kolosijeka

otvorene pruge

Duljina kolosijeka

otvorene pruge u uporabi

Ukupna duljina pruga

Jednokolosiječne pruge

Dvokolosiječne pruge

Međunarodne 1.734,50 1.734,50 1.459,68 1.184,86 274,82

Regionalne 626,53 568,67 626,53 626,53 0,00

Lokalne 530,99 423,01 530,99 530,99 0,00

Ukupno 2.892,02 2.726,18 2.617,20 2.342,38 274,82

100% 94,3% 100% 89,5% 10,5%


74

Slika 8. Željeznička mreža RH po vrstama pruga

Budući da je na hrvatskoj željezničkoj mreži svega 10,5% dvokolosiječnih pruga, u značajnoj mjeri ograničena je propusna i prijevozna moć pojedinih željezničkih pruga. S aspekta održavanja pruga, a obzirom na dotrajalost i tehničko-sigurnosno stanje, svega 35% ukupne duljine pruga moguće je normalno ili pojačano održavati. Na preostalih 65% ukupne duljine željezničkih pruga nužno je obaviti investicijske radove odnosno veće zahvate, a poneke i zatvoriti za promet. Naime, u prethodnih 30-tak godinama velik dio pruga bio je izvan ciklusa obnove što je rezultiralo dotrajalošću infrastrukturnih kapaciteta i prekoračenjem uporabnog vijeka pružnog gornjeg ustroj, pa više nije moguće mjerama redovnog održavanja održavati pruge u tehničko uporabnom stanju za siguran tijek prometa po projektiranim brzinama. Iz tog razloga, HŽ Infrastruktura po potrebi smanjuje brzine kako bi se sadašnji obujam prometa odvijao sigurno i odgovarajućom dinamikom.

Naime, 52% ukupne duljine pruge projektirano je za brzinu veću od 100 km/h, a obzirom na stanje odnosno sposobnost pruga u 2020. godini na svega 17% ukupne duljine pruga moguće je voziti brzinom većom od 100 km/h.

HŽ I

nfra

stru

ktur

a -

Plan

pos

lova

nja

2021

.

75

Najv

eća

dopu

šten

a br

zina

vl

akov

a pr

ema

spos

obno

sti

prug

a (k

m/h

)

Dul

jina

mre

že u

km

2012

. 20

13.

2014

. 20

15.

2016

. 20

17.

2018

. 20

19.

2020

.

do 2

0 km

/h

97,1

79

,0

68,8

68

,5

70,9

77

,5

63,1

65

,6

86,2

21-4

0 km

/h

231,

5 22

1,6

210,

6 23

6,9

263,

2 29

0,2

261,

3 23

4,8

224,

5

41-6

0 km

/h

786,

5 72

2,6

716,

8 70

0,0

748,

3 75

3,4

814,

2 83

9,3

819,

4

61-8

0 km

/h

614,

5 62

6,2

661,

0 66

7,4

624,

3 58

6,9

549,

2 53

8,8

515,

2

81-1

00 k

m/h

51

8,8

531,

6 50

2,3

491,

5 48

9,7

509,

0 54

2,6

569,

7 59

2,2

101-

120

km/h

13

4,3

151,

7 14

5,5

145,

7 14

5,7

203,

8 19

6,9

226,

3 22

9,1

121-

140

km/h

14

6,5

164,

2 19

1,0

202,

8 18

3,2

124,

8 15

3,6

139,

2 14

7,1

141-

160

km/h

10

4,1

147,

3 14

9,1

149,

1 14

9,1

147,

0 11

2,5

112,

5 11

2,5

izva

n pr

omet

a 34

2,9

332,

0 21

3,1

196,

3 18

4,0

165,

8 17

7,5

165,

8 16

5,8

Uku

pno

2.97

6,2

2.97

6,2

2.85

8,2

2.85

8,2

2.85

8,4

2.85

8,4

2.87

0,9

2

.892

,0

2.89

2,0

Tabl

ica

26:

Preg

led

dulji

na m

reže

u k

m s

obz

irom

na

najv

eće

dopu

šten

e br

zine

Iz

vor:

Sek

tor

za r

azvo

j, pr

ipre

mu

i pro

vedb

u in

vest

icija

i EU

fond

ova

Vozn

e br

zine

D

uljin

a m

reže

u %

1990

. 20

13.

2014

. 20

15.

2016

. 20

17.

2018

. 20

19.

2020

.

do 2

0 km

/h

2%

3%

2%

3%

3%

3%

2%

2%

3%

21-4

0 km

/h

13%

8%

7%

8%

9%

10

%

9%

8%

8%

41-6

0 km

/h

25%

24

%

25%

25

%

26%

27

%

29%

29

%

28%

61-8

0 km

/h

23%

21

%

23%

23

%

22%

20

%

18%

19

%

18%

81-1

00 k

m/h

20

%

18%

18

%

17%

17

%

18%

19

%

20%

20

%

101-

120

km/h

7%

5%

5%

5%

5%

7%

7%

8%

8%

121-

140

km/h

1%

6%

7%

7%

6,

5%

4%

5%

5%

5%

141-

160

km/h

4%

5%

5%

5%

5%

5%

4%

4%

4%

Izva

n pr

omet

a 6%

11

%

7%

7%

6,5%

6%

6%

6%

6%

Uku

pno

100%

10

0%

100%

10

0%

100%

10

0%

100%

10

0%

100%

Tabl

ica

27:

Preg

led

vozn

ih b

rzin

a po

god

inam

a u

%


76

U 2020. godini 77% željezničke mreže ima najveću dopuštenu brzinu do 100 km/h, 17% ima dopuštenu brzinu od 100-160 km/h, a 6% mreže je izvan prometa.

Oznaka Skraćeni naziv pruge Izvan prometa

L102 S. Marof – Kumrovec – DG dionica Harmica – Kumrovec – DG

L205 Nova Kapela – Našice dionica Čaglin – Našicecement otpr.

L213 Lupoglav – Raša dionica Učka – Raša

L210 Sisak Caprag - Petrinja Sisak Caprag - Petrinja

R103 DG – L.D. Polje – Knin DG – L.D. Polje – Knin

Tablica 28: Pruge, odnosno dionice pruga na kojima je obustavljen promet

Tehničko stanje pruga za lokalni promet je u puno lošijem stanju od pruga za međunarodni i regionalni promet. To je rezultat nedostatka financijskih sredstava za održavanje te nedostatnih investicijskih aktivnosti na toj vrsti pruga. Stoga je na tim prugama nužna temeljita obnova i rekonstrukcija postrojenja. Na 5 dionica lokalnih pruga i na jednoj pruzi regionalnog značaja je obustavljen promet.

Stanje kolodvorskih kolosijeka je nezadovoljavajuće s obzirom na dotrajalost i nosivost. Stoga, HŽ Infrastruktura u budućem razdoblju mora obnoviti kolodvorske kolosijeke na mnogim dionicama pruga, posebno na prugama od značaja za međunarodni promet ukoliko želi ostati ravnopravni član europske željezničke asocijacije. U tom smislu među velikim kolodvorima navode se koridorski kolodvori kao npr. Zagreb Ranžirni kolodvor, Karlovac, Ogulin, Rijeka, Novska, Osijek. Ipak, niti u kojem slučaju se ne smije zanemariti visoki stupanj dotrajalosti kolosijeka i skretnica i na ostalim prugama. Ukoliko neće biti mogućnosti za njihovu cjelovitu obnovu, onda je u narednom razdoblju nužna racionalizacija kolodvorskih postrojenja s ciljem održavanja funkcionalnosti cjelokupnog sustava željezničkog prometa.

Planirani ciljevi i učinci na poboljšanju i održavanju razine građevinskog infrastrukturnog podsustava ostvaruju se izvođenjem radova u sklopu održavanja u dva pružna segmenta:

I. pružni gornji ustroj:

a) konstrukcije pružnoga gornjeg ustroja b) sklopovi pružnoga gornjeg ustroja c) elementi pružnoga gornjeg ustroja

II. pružni donji ustroj:

a) građevine

b) konstrukcije c) oprema

Radovima redovnog održavanja građevinskog infrastrukturnog podsustava ne mreži pruga (za međunarodni, regionalni, lokalni i prigradski promet) omogućava se održavanje funkcionalnosti željezničkih pruga tijekom uporabnog vijeka postrojenja i otklanjanje nepravilnosti.


77

Ovi radovi odnose se na: ▪ radove održavanja gornjeg ustroja pruga, a to su strojna zamjena pragova, strojno planiranje

zastorne prizme, strojna regulaciju kolosijeka, strojna regulaciju skretnica, zamjena elemenata gornjeg ustroja kolodvorskih kolosijeka, čišćenje snijega i leda, aluminotermijsko zavarivanje i drugo

▪ radove održavanja donjeg ustroja pruge čine sanacije mostova, tunela, propusta, nasipa, usjeka, zasjeka, odvodnih kanala i drenaža, baždarenje i popravci vaga, okretnica, održavanje ŽCP-a, hidrografska mjerenja, podvodni vizualni pregledi temelja mostova u vodi, sanacije perona i dizala i drugo

▪ radove održavanja pružnog pojasa i kemijsko tretiranje korova kao i pitanja ekologije tj. zaštite okoliša i zaštite od požara

▪ u aktivnosti na održavanju spadaju i redovne provjere geometrijskog uporabnog stanja kolosijeka mjernim vozilom i ručnim mjernim instrumentima

Plan aktivnosti održavanja u građevinskom infrastrukturnom podsustavu

U 2021. godini planirane aktivnosti održavanja u građevinskom infrastrukturnom podsustavu bit će usmjerene na održavanje tehničko-tehnološke razine kapaciteta mreže kojom upravlja HŽ Infrastruktura

Opis kapaciteta Jedinica mjere

Ostvarenje 2019.

Rebalans plana 2020. Plan 2021.

Stanje kapaciteta

Održavani kapaciteti

Stanje kapaciteta


Stanje kapaciteta


Kolosijeci otvorene pruge km 2.892,00 2.726,20 2.892,00 2.726,20 2.892,00 2.726,18

Skretnice kom 4.192,00 4.001 4.192,00 4.001 4.192,00 4.001,00

Mostovi kom 544 512 544 512 544 512

Propusti kom 3.891 3.539 3.891 3.539 3.891 3.539

ŽCP-i i pješački prijelazi kom 1.505 1.415 1.505 1.415 1.505 1.415

Vage kom 10 10 10 10 10 10

Tuneli kom 109 87 109 87 109 87

Peroni/uređene površine kom 735 728 735 728 735 728

Tablica 29: Stanje kapaciteta mreže HŽ Infrastrukture

Uvažavajući epidemiološku situaciju, HŽ Infrastruktura je tijekom 2020. godine u više navrata izvršila prenamjenu planiranih aktivnosti na način da je planirane aktivnosti usmjeravala i intenzivirala na dionicama pruga gdje je bilo moguće neometano izvoditi radove. Stoga, planom za 2021. godinu obuhvaćeni su i radovi koji se nisu mogli realizirati tijekom 2020. godine.

Planirani troškovi održavanja građevinskog infrastrukturnog podsustava u 2021. godini iznosi ukupno 198,34 milijuna kuna od kojih se na međunarodne pruge odnosi 63,5%, regionalne pruge 23,2% i 13,3% na lokalne pruge.


78

Plan troškova po vrstama pruga i godinama planskog razdoblja su kako slijedi:

u tisućama kuna

Godina Opis Pruge za

međunarodni promet

Pruge za regionalni promet

Pruge za lokalni promet

Ukupno

2021.

Gornji ustroj 94.165 33.268 19.123 146.556

Donji ustroj 27.651 11.986 6.567 46.204

Ostalo 4.105 785 693 5.583

Ukupno 125.921 46.040 26.383 198.343

Tablica 30. Planirano održavanje po vrstama pruga u građevinskom infrastrukturnom podsustavu

Gornji ustroj pruge

Radovi na redovnom održavanju gornjeg ustroja najvećim dijelom realiziraju se pridobivenim gradivom s kapitalnih remonata pruga i u velikoj mjeri ovise o pravovremenoj nabavci novog gradiva odnosno materijala.

Tijekom 2021. godine planirano je ukupno 146,56 milijuna kuna za održavanje gornjeg ustroja, od čega se 64,3% planiranih troškova odnosi na međunarodne pruge, 22,7% na regionalne i 13,0% na lokalne pruge.

Plan troškova održavanja gornjeg ustroja pruga po područnim radnim jedinicama je kako slijedi:

u tisućama kuna

Područna radna jedinica

Nadzorno središte

Plan 2021.

Centar Zagreb 31.854

Istok

ukupno 42.007

Vinkovci 15.974

Slavonski Brod 14.977

Osijek 11.056

Jug Split 9.558

Sjever

ukupno 20.185

Koprivnica 8.690

Varaždin 11.495

Zapad

ukupno 42.952

Rijeka 12.418

Pula 4.074

Ogulin 26.460

Sveukupno 146.556

Tablica 31. Plan održavanja gornjeg ustroja pruga po područnim radnim jedinicama


79

U narednom razdoblju, s ciljem povećanja razine sigurnosti željezničkog prometa, planiraju se osim redovnog održavanja i značajniji radovi na pojačanom održavanju pruga. U tu svrhu, tijekom 2021. godine planira se nabavka strateškog materijala koji je nužan kako bi se početkom 2022. godine započelo s radovima na pojačanom održavanju pruga.

Pruge na kojima se planiraju radovi pojačanog održavanja su:

Pruga R202 Varaždin – Dalj, dionica Dalj - Osijek Donji Grad 0+358 - 20+430 Pruga M104 Novska - Tovarnik – DG, dionici Sibinj - Okučani Pruga L211 Ražine - Luka Šibenik Pruga M501 DG - Čakovec-Kotoriba-DG, DG - Čakovec - Mala Subotica - Donji Kraljevec - Kotoriba - DG Pruga M103 Dugo Selo – Novska,

▪ otvorena pruga M. Gračenica - Dugo Selo 34+830 - 83+750 ▪ kolodvor Deanovec 3. kolosijek ▪ kolodvor Ivanić Grad 2. kolosijek

Građevine, konstrukcije i oprema donjeg ustroja pruge

U 2021. godini planirano je ukupno 46,21 milijun kuna za održavanje građevina, konstrukcija i opreme donjeg ustroja pruge (uključujući i održavanje pružnog pojasa). Od ukupno planiranih sredstava 59,9% odnosi se na pružne građevine međunarodnih pruga, 25,9% na pružne građevine regionalnih pruga i 14,2% na lokalnim prugama.

Plan održavanja prema područnim radnim jedinicama je kako slijedi:

u tisućama kuna

Područna radna jedinica Nadzorno središte

Plan 2021.

Centar Zagreb 9.081

Istok

ukupno 12.275

Vinkovci 5.079

Slavonski Brod 4.396

Osijek 2.800

Jug Split 6.317

Sjever

ukupno 5.619

Koprivnica 2.632

Varaždin 2.987

Zapad

ukupno 12.913

Rijeka 4.184

Pula 3.856

Ogulin 4.873

Sveukupno 46.205

Tablica 32: Plan održavanja građevine, konstrukcije i opreme donjeg ustroja pruge prema područnim radnim jedinicama


80

Planirano je da se tijekom 2021. godine započne s izradom potrebne projektne i tehničke dokumentacije, kako bi se u sljedećim godinama moglo započeti s izvođenjem radova.

Značajniji radovi na građevinama pružnog donjeg ustroja prema vrstama građevina su kako slijedi:

a) Geotehničke građevine

▪ Međunarodne pruge

Pruga M 202 Zagreb GK – Rijeka

- sanacija nasipa u km 511+0/1 - sanacija nestabilnosti Sušica u km 588+0/1 - sanacija tunela Sljeme - sanacija tunela Kobiljak - sanacija tunela Sušica, km 587+585/955

Pruga M 604 Oštarije – Knin – Split

- sanacija tunela Komac - sanacija tunela Grabež - sanacija tunela Ćulum - sanacija tunela Kučeljak

Pruga M602 Škrljevo – Bakar

- sanacija zasjeka km 8+400/500

Pruga M203 Rijeka – Šapjane – DG

- sanacija nasipa km 26+620/700, km 26+200/400

Pruga M401 Sesvete – Sava rasputnica

- sanacija nasipa u km 6+225-6+275

Pruga M502 Zagreb GK – Sisak – Novska

- održavanje tunela Viktorovac km 371+454-km 371+662

▪ Regionalne pruge

Pruga R101 DG – Buzet - Pula

- sanacija nestabilnog klizišta Buzet 8 u km 36+800/950

Pruga R201 Zaprešić – Čakovec

- sanacija (radovi) nestabilnog usjeka u km 70+000/400 - sanacija (radovi) nestabilnog zasjeka u km 77+400/757

Pruga R102 Sunja – Volinja – DG

- održavanje tunela Dolovsko brdo km 15+115 - km 15+191 - održavanje tunela Popovo brdo km 15+640 - km 15+722 - sanacija usjeka/zasjeka u km 16+650 - 18+250 - sanacija nasipa km 15+400 - 15+500


81

Pruga R106 Zabok – Krapina – Đurmanec - DG

- sanacija tunela Žutnica km 19+656 – 19+866

▪ Lokalne pruge

Pruga L 203 Križevci – Bjelovar - Kloštar

- sanacija tunel Paulovac b) Konstruktorske građevine

▪ Mostovi:

- Međunarodne pruge

Pruga M301 DG - Beli Manastir – Osijek

- most "Trpimirova" - I faza - GU-sanacija hidroizolacije - sanacija stupova mosta te zaštita korita od erozije mosta "Drava", Osijek

Pruga M603 Sušak Pećine - Rijeka Brajdica

- most Rječina III , sanacija mosta

Pruga M604 Oštarije - Knin – Split

- sanacija mosta Butišnica - sanacija ojačanje mosta Stara Foša - sanacija mosta Dujmovača

Pruga M501 DG - Čakovec - Kotoriba – DG

- ojačanje 2 čelične konstrukcije mostova i sanacije upornjaka i ležajeva km 64+944 i 94+205

Pruga M101 DG - Savski Marof - Zagreb GK

- obnova AKZ most Sutla u km 450+895

Pruga M102 Zagreb GK - Dugo Selo

- sanacija viadukta Držićeva-Harambašićeva km 425+966 - 427+555 - sanacija ograda i vijenaca mosta Krupićeva km 427+768

Pruga M103 Dugo Selo – Novska

- obnova AKZ most Pakra km 16+014 - obnova AKZ, uređenje ležajeva most Ilova km 18+834

Pruga M202 Zagreb GK – Rijeka

- Sanacija ograde, odvodnje i zaštitnog sloja betona podvožnjak A. Dubrovnik km 428+684

- Sanacija ograde podvožnjak Trokut S. Gaj km 428+865 - Sanacija ograde, staza i zaštitnog sloja betona most Sava-Odra km 433+100 - Sanacija ograde i odvodnje podvožnjak Obilaznica km 433+574


82

- Obnova AKZ i podmazivanje ležajeva most Kupa-Karlovac km 477+775 - Sanacija ograde i zaštitnog sloja betona podvožnjak Bašćinska km 480+411 - Sanacija ograde i zaštitnog sloja betona podvožnjak Karlovac-Ogulin km 487+700

Pruga M405 Zagreb ZK – Trešnjevka

- obnova staza, hidroizolacije i AKZ podvožnjak Adžijina km 0+610

Pruga M407 Sava rasputnica - Velika Gorica

- sanacija ograde, vijenaca, zaštitnog sloja betona i hidroizolacije podvožnjak km 10+688

Pruga M502 Zagreb GK - Sisak – Novska

- sanacija ograde, odvodnje i zaštitnog sloja betona podvožnjak A. Dubrovnik km 420+107

- sanacija ograde, vijenaca, zaštitnog sloja betona i hidroizolacije most Burdelj km 391+417

- obnova AKZ stupova i ograde podvožnjak u km 373+515 - obnova AKZ i ograda most Kupa u km 371+998 - sanacija čunja upornjaka most Kupa u km 371+998 - obnova AKZ, dogradnja staza, sanacija ležajeva i prsnog zida most Rastača u km

324+161 - obnova AKZ most Sava Jasenovac u km 317+394 - obnova AKZ i staza most Strug u km 311+325

- Regionalne pruge

Pruga R201 Zaprešić – Čakovec

- sanacija mosta Drava Varaždin km 90+790 pruge R201 - ojačanje 8 čeličnih konstrukcija mostova i sanacije upornjaka i ležajeva km 33+656,

36+930, 38+317, 55+662, 68+116, 75+291, 84+576, 90+289

- Lokalne pruge

Pruga L212 Rijeka Brajdica – Rijeka

- most Rječina I , sanacija upornjaka

Pruga L101 Čakovec - Mursko Središće - DG

- ojačanje 2 čelične konstrukcije mostova i sanacije upornjaka i ležajeva km 3+618, 17+435

Pruga L201 Varaždin – Golubevec

- ojačanje 7 čeličnih konstrukcija mostova i sanacije upornjaka i ležajeva km 6+516, 9+879, 15+841, 15+927, 16+015, 29+199, 32+483

Pruga L202 Hum-Lug rasputnica - Gornja Stubica

- obnova AKZ, sanacija upornjaka most Krapina u km 2+363


83

- obnova AKZ, dogradnja staza, sanacija upornjaka i zaštita od podlokavanja most u km 10+049

- dogradnja staza most u km 12+107

▪ Propusti:

- Međunarodne pruge

Pruga M202 Zagreb GK – Rijeka

- zamjena propusta novim propustima u km 588+327 i km 588+601

Pruga M604 Oštarije - Knin – Split

- sanacija propusta u km 61+498

U sklopu redovnog održavanja pružnog donjeg ustroja planirani su kontinuirani radovi na mehaničkom čišćenju pružnog pojasa, radovi kemijskog tretiranja pružnog pojasa kemijskim vlakom, radovi kemijskog tretiranja pružnog pojasa dvoputnim kamionom te kemijskog tretiranja pružnog pojasa leđnim motornim prskalicama. Također, planirani su radovi redovnog održavanja manjeg opsega na propustima i mostovima, kao i radovi na ugradnji većeg broja peronskih nadstrešnica, te radovi na umjeravanju i popravcima vagonskih vaga

Dopuštene brzine na prugama

Dopuštene infrastrukturne brzine na prugama koridora prikazane su po koridorima kako slijedi:

Dionica Km Broj

kolosijeka 2010. 2019.

Rebalans plana 2020.

Plan

2021.

DG - Savski Marof - Zagreb GK 2 x 26,74 2 60-120 60-120 60-140 60-140

Zagreb GK - Dugo Selo 2 x 21,2 2 80 50-140 50-140 50-140

Dugo Selo - Novska 83,4 1 80 60-80 60-80 50-70

Novska - Vinkovci 2 x 151,4 2 80-160 80-160 80-160 60-160

Vinkovci - Tovarnik – DG 2 x 33,9 2 100 160 160 160

Zagreb GK - Sisak 49,464 1 50-140 80-140 80-140 80-140

Sisak - Sunja 22,777 1 60 60-100 60-100 60-100

Sunja - Novska 44,521 1 50-80 50-60 50-60 50-60

Tablica 33: Dopuštena infrastrukturna brzina na prugama Koridora RH1


84

Dionica Km Broj kolosijeka

2010. 2019. Rebalans plana 2020.

Plan

2021.

DG - Botovo - Dugo Selo 79,5 1 50-140 50-140 50-140 50-140

Dugo Selo - Zagreb GK 2 x 1,2 1 80 50-140 50-140 50-140

Zagreb GK - Karlovac 52 1 80-120 60-140 60-140 60-140

Karlovac - Oštarije 49,9 1 75-80 60-100 50-100 50-100

Oštarije - Rijeka 125,8 1 50-140 70-140 70-140 70-140

Rijeka - Šapjane - DG 30,8 1 50 40-50 40-50 40-50

Tablica 34: Dopuštena infrastrukturna brzina na prugama Koridora RH2 (Mediteranski koridor - bivši Ogranak V.b.)

Dionica Km Broj

kolosijeka 2010. 2019. Rebalans

plana 2020. Plan

2021.

DG - Beli Manastir - Osijek 32,505 1 100 100 100 100

Osijek - Strizivojna/Vrpolje 48,377 1 30-100 60-100 60-100 60-100

Strizivo./Vrpolje-Sl.Šamac-DG 23,298 1 50-100 100 100 100

DG - Metković - Ploče 22,740 1 80-110 80-110 80-110 80-110

Tablica 35: Dopuštena infrastrukturna brzina na prugama Koridora RH3 (bivši ogranak Vc)

Dionica Km Broj

kolosijeka 2010. 2019. Rebalans

plana 2020. Plan

2021.

Oštarije - Knin 219,425 1 65-100 60-100 60-100 60-100

Knin- Perković 53,710 1 70-100 70-100 70-100 70-100

Perković - Split 48,948 1 70-90 70-90 70-90 70-90

Perković - Šibenik 22,503 1 65 65 65 50

Knin- Zadar 95,394 1 50-70 50-80 50-80 50-80

Ogulin – Krpelj 6,118 1 30 80 80 80

Tablica 36: Dopuštena infrastrukturna brzina na dionicama prometnog pravca Oštarija/Ogulin-Gospić-Knin-Split/Šibenik/Zadar; DG

12.2. Elektroenergetski infrastrukturni podsustav i planirane aktivnosti održavanja

Elektroenergetski infrastrukturni podsustav čine:

I. Stabilna postrojenja za napajanje električne vuče


85

II. Druga elektroenergetska postrojenja

Navedena postrojenja sastoje se od uređaja (aparata), sklopova, opreme i konstrukcija.

I. Stabilna postrojenja za napajanje električne vuče:

▪ kontaktna mreža ▪ elektrovučne podstanice i napojni dalekovodi ▪ postrojenja za sekcioniranje ▪ postrojenja za daljinsko upravljanje

Ukupna duljina kontaktne mreže na prugama RH je 1.768,835. HŽ Infrastruktura ima svega 37,2% elektrificiranih pruga odnosno 970,143 km (građ. duljina elektrificiranih pruga) od toga: 966,817 km elektrificirano je izmjeničnim sustavom (25 kV, 50 Hz), a 3,326 km elektrificirano je istosmjernim sustavom (3 kV, dionice pruga Šapjane-DG).

Zbog nedovoljnog ulaganja u proteklom razdoblju stabilna postrojenja za napajanje električne vuče nisu u zadovoljavajućem stanju. U pogonu je 20 elektrovučnih podstanica 110/25 kV (EVP Križevci je isključena iz pogona zbog rekonstrukcije), 39 postrojenja za sekcioniranje, 242 komada elektromotornih pogona rastavljača KM 25 kV, 50 Hz i oko 78 km dalekovoda 110 kV.

Posebno treba istaknuti da je značajnom broju postrojenja za sekcioniranje te elektrovučnoj podstanici Ludina istekao vijek trajanja i trebalo bi ubrzano započeti s rekonstrukcijom postrojenja. U elektrovučnim podstanicama Opuzen, Andrijevci, Jankovci, Resnik i Ludina energetski transformatori su na kraju životne dobi i trebalo bi hitno krenuti u pripremne postupke zamjene.

II. Druga elektroenergetska postrojenja:

▪ transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV opće namjene ▪ transformatorske stanice 25/1,5 kV za predgrijavanje i klimatizaciju vagona ▪ transformatorske stanice 25/0,23 kV za grijanje skretnica, te ▪ vanjska rasvjeta kolodvora i stajališta

Ukupna dužina zračne mreže 0,4 kV iznosi oko 51,5 km, zračne mreže 10(20) kV oko 18,8 km, a u pogonu je 75 transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV opće namjene, 2 transformatorske stanice 25/1,5 kV za predgrijavanje i klimatizaciju vagona, te 67 transformatorskih stanica 25/0,23 kV za grijanje skretnica. Vanjska rasvjeta kolodvora i stajališta izvedena je s 384 reflektorskih stupova i s oko 2.300 običnih metalnih stupova visine do 10 m.

Druga elektroenergetska postrojenja zbog starosti su u sve lošijem stanju, te će u narednim godinama biti nužna značajnija ulaganja u njihovu rekonstrukciju i obnovu. Najviše se to odnosi na rekonstrukciju, odnosno prijelaz transformatorskih stanica 10/0,4 kV na 20 kV naponsku razinu (operator distribucijskog sustava postepeno ukida 10 kV naponsku razinu) kao i na rekonstrukciju vanjske rasvjete na energetski učinkovita rasvjetna tijela.


86

Plan održavanja u elektroenergetskom infrastrukturnom podsustavu

Plan se temelji na kombinaciji preventivnog i korektivnog održavanja. Preventivno održavanje ima za cilj održavati elektroenergetski infrastrukturni podsustav u tehnički ispravnom i projektiranom stanju te kroz radnje, postupke i procese održavanja spriječiti tj. smanjiti postotni udio korektivnog održavanja u cjelokupnoj strukturi održavanja. Radnje, postupci i procesi u sklopu preventivnog održavanja provede se putem mjesečnih, tromjesečnih, polugodišnjih i godišnjih kontrolnih pregleda, kontrolnih mjerenja i redovnih popravaka sukladno važećim zakonima, pravilnicima uputama i normativima. Korektivno održavanje podrazumijeva otklanjanje smetnji, kvarova i izvanrednih pogonskih događaja.

Provedbom plana održavanja elektroenergetskog infrastrukturnog podsustava uređaji, sklopovi, oprema i konstrukcije stabilnih postrojenja za napajanje električne vuče i drugih elektroenergetska postrojenja održavaju se u projektiranom i tehnički ispravnom stanju.

Tijekom 2021. godine za održavanje elektroenergetskog infrastrukturnog podsustava planira se ulaganje od 7,10 milijuna od čega će se 3,40 milijuna kuna odnosi na troškove materijala, a 3,70 milijuna kuna za troškove usluga i radova.

Do sada, pandemija koronavirusa nije imala značajniji utjecaj na realizaciju planiranih aktivnosti preventivnog i korektivnog održavanja, s jedne strane zbog dobre organizacije rada izvršnih radnika, te s druge strane zbog smanjenja željezničkog prometa za vrijeme prvog vala epidemije. No, pogoršanjem epidemiološke situacije postoji rizik obolijevanja i izolacije dijela radnika odnosno pravovremene nabave robe i usluga što će zasigurno rezultirati nemogućnosti ispunjavanja planiranih aktivnosti, kako preventivnog tako i korektivnog održavanja.

12.3. Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav i planirane aktivnosti održavanja

Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav čine:

▪ signalno-sigurnosni uređaji ▪ telekomunikacijski uređaji

Ciljevi održavanja i obnove prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava su:

▪ očuvanje sigurnosne funkcije uređaja kao i funkcije upravljanja prometom ▪ daljnje smanjivanje broja i trajanja neispravnosti na uređajima ▪ povećanje dostupnosti infrastrukture.

Održavanje prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava, kao i kod elektoenergetskog infrastrukturnog podsustava, temelji se na kombinaciji preventivnog i korektivnog održavanja.

U 2021. godini za održavanje prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava planirano je ulaganje u iznosu od 16,00 milijuna kuna.


87

Signalno-sigurnosni uređaji

Većina pruga za međunarodni promet osigurana je relejnim signalno-sigurnosnim uređajima prije 30-40 godina. Pruge za regionalni i lokalni promet većinom su osigurane mehaničkim kolodvorskim uređajima te različitim tipovima pojednostavljenih relejnih uređaja.

Uređaji za osiguranje željezničko-cestovnih prijelaza (ŽCP)

Na mreži HŽ Infrastrukture nalazi se ukupno 1505 željezničko-cestovnih prijelaza. Svi su obilježeni primjerenim tehničkim osiguranjem. Sigurnosna razina osiguranja u skladu je s nacionalnim planovima razvoja i održavanja željezničko-cestovnih prijelaza te je određena zakonskim propisima u kojima je točno navedeno koja sigurnosna razina mora postojati na pojedinome željezničko-cestovnom prijelazu i pješačkom prijelazu.

Od ukupno 1.505 prijelaza njih 921 (otprilike 61 posto) osigurano je prometnim znakovima (Andrijinim križem i znakom „STOP“), 43 mehaničkim branicima (otprilike tri posto), 128 svjetlosnim i zvučnim signalima (otprilike devet posto), a 413 svjetlosnim i zvučnim signalima te polubranicima (otprilike 27 posto).

U narednom razdoblju očekuje se znatno povećanje broja uređaja za osiguranje ŽCP-a na održavanju s obzirom da je u tijeku izvođenje projekta osiguranja 50 ŽCP-a uređajima, a u pripremi je i postupak nabave radova za osiguranja dodatnih 96 ŽCP-a.

Uređaji za osiguranje službenih mjesta (kolodvorski uređaji) i međukolodvorskog područja (pružni uređaji)

Tijekom 2020. godine na mreži HŽ Infrastrukture održavano je ukupno 8 kolodvorskih elektroničkih signalno-sigurnosnih uređaja, 93 relejna potpuna signalno-sigurnosnih uređaja, 23 pojednostavljena relejna uređaja, 46 mehaničkih i elektromehaničkih signalno-sigurnosnih uređaja te 290 relejnih i elektroničkih uređaja za osiguranje otvorene pruge, s ukupno oko 30.000 jedinica (elemenata) održavanja. S obzirom da je u tijeku izvođenje nekoliko projekata modernizacije dionica pruga (Dugo Selo – Križevci, Križevci – Koprivnica, Zaprešić – Zabok, Vinkovci - Vukovar), u 2021. godini očekuje se povećanje broja novih elektroničkih signalno-sigurnosnih uređaja na održavanju odnosno smanjenje broja relejnih i pojednostavljenih relejnih uređaja. Plan održavanja signalno sigurnosnih uređaja

U okviru preventivnog održavanja, u 2021. godini planiraju se i investicijski projekti obnove signalno-sigurnosnih uređaja i zamjene postojećih uređaja novima.

Planirani projekti obnove signalno-sigurnosnih uređaja 2021. godini iznose 16,46 milijuna kuna, a po aktivnostima su kako slijedi:


88

u tisućama kuna

Naziv aktivnosti Plan 2021.

Zamjena akumulatorskih baterija 300

Zamjena ispravljača 200

Uređaji besprekidnog napajanja 460

Solarno napajanje rasvjete likovnih signala 1.000

Zamjena postavljača polubranika 1.500

Zamjena cestovnih signala 1.000

Zamjena magnetskih tračničkih kontakata 1.000

Nabava mjernih instrumenata i alata 3.000

Zamjena skretničkih postavnih sprava 500

Obnova relejnih kolodvorskih i APB uređaja 500

Zamjena glavnih signala 1.000

Nabava pričuvnih dijelova za elektroničke SS uređaje 5.000

Otklanjanje nedostataka po inspekcijskim rješenjima 1.000

Ukupno 16.460

Tablica 37. Planirane aktivnosti održavanja signalno-sigurnosnih uređaja

Telekomunikacijski uređaji

Telekomunikacijski uređaji HŽ Infrastrukture se mogu podijeliti na sljedeće osnovne grupacije:

▪ telekomunikacijski pultovi (telekomunikacijski sustavi koje koriste prometnici za regulaciju i upravljanje prometom)

▪ radio dispečerski sustavi (sustavi za komunikaciju dispečera prometa i strojovođa na vlakovima) ▪ registrofoni (sustavi za dokumentirano snimanje sve bitne audio komunikacije kod regulacije

prometa) ▪ audio – vizualni sustavi (sustavi za informiranje putnika i djelatnika) ▪ Prijenosni sustavi (sustavi za prijenos informacija i povezivanje raznih drugih telekomunikacijskih

podsustava) ▪ ŽAT mreža (sustav željezničkih automatskih telefonskih centrala) ▪ VHF i UHF mreža (sustavi raznih radio komunikacija) ▪ sustavi pružne telefonije (komunikacijski sustavi koji povezuju i opskrbljuju određene lokacije i

objekte uz prugu sa potrebnim i definiranim telekomunikacijskim vezama) ▪ sustavi za mjerenje brzine i smjera vjetra.

Uz redovito održavanje spomenutih postojećih kapaciteta telekomunikacijskih uređaja u planu poslovanja za razdoblje 2021. godinu godine predviđena je zamjena određenih dotrajalih dijelova tih sustava u svrhu sanacije najkritičnijih mjesta pojedinih sustava, povezivanje (integracija) dijelova pojedinih sustava s novo zamijenjenim sustavima da tvore kvalitetnu i tehnološki modernu cjelinu, kao i iskorištavanje dijela


89

zamijenjenih sustava za dalje održavanje istovrsnih telekomunikacijskih sustava koji nisu u planu zamjene, a nabavka novih dijelova za iste nije više moguća.

Kroz godišnji Plan investicija 2021. planirana je zamjena:

▪ dijela dotrajalih TK pultova ▪ neispravnih i dotrajalih baznih stanica i centrala radio dispečerskog sustava ▪ dotrajalih registrofona ▪ zračnih telekomunikacijskih linija s kabelom na nožici tračnice (u daljnjem tekstu: KNT) ▪ dijela sustava za informiranje putnika ▪ zamjena sustava za mjerenje brzine i smjera vjetra.

Zamjena dotrajalih telekomunikacijskih pultova

Telekomunikacijski pultovi (u daljnjem tekstu: TK pultovi) su uređaji na koje su spojene sve telekomunikacijske veze neophodne prometnicima i raznim dispečerima prometa za sigurnu i brzu regulaciju prometa. Ti su uređaji u većini kolodvora u visokoj fazi istrošenosti i njihov eksploatacijski vijek je davno istekao (stari su više od trideset godina).

Zbog nemogućnosti nabave rezervnih dijelova koji su uglavnom mehaničke prirode (razni specijalni releji, motori, razne sklopke i kontakti, itd.) održavanje je otežano i nužna je njihova zamjena novim digitalnim TK pultovima.

Investicijsko ulaganje omogućuje daljnji kvalitetan rad i održavanje TK pultova na zamijenjenim lokacijama i integraciju tih lokacija s novom telekomunikacijskom opremom koja se ugrađuje kroz projekte sufinancirane bespovratnim sredstvima iz EU fondova i novom telekomunikacijskom opremom financiranom vlastitim sredstvima. Također se omogućuje stalan i kvalitetan nadzor novo ugrađene opreme pomoću našeg novog nadzornog sustava HŽI (CA Spectrum).

Planirane zamjene telekomunikacijskih pultova od strane Sektora za održavanja kroz protekle tri godine nisu realizirane. Zamijenjeni su jedino TK pultovi u 5 kolodvora koji su obuhvaćeni sufinanciranjem iz EU sredstava (Sveti Ivan Žabno, Vrbovec, Gradec, Križevci, Rijeka Brajdica)

Plan zamjene TK pultova u 2021. godini je kako slijedi:

- pruga R 201 na relaciji Varaždin – Zabok, kako bi se povezali u modernu tehnološku i funkcionalnu cjelinu upravljanja prometom s moderniziranim dijelom iste pruge na relaciji Zaprešić – Zabok,

- pruga M101 zamjena TK pulta kolodvora Zagreb zapadni.

Zamjena neispravnih baznih stanica radio dispečerskog sustava

Postojeće bazne stanice radio dispečerskih sustava Telefunken i Kapsch, kao i njihove radio dispečerske centrale (u daljnjem tekstu: RD stanice i RD centrale) su dotrajale i za njih više nema mogućnosti osiguranja novih rezervnih dijelova, kao ni mogućnosti servisiranja od strane proizvođača. Jedini način da se RD sustavi održe u operativnom stanju je nabava novih zamjenskih RD uređaja za analogne RD sustave.


90

Investicijsko ulaganje omogućit će održavanje postojećeg RD sustava do ugradnje novog (GSM-R, LTE…) sustava, pritom pazeći da se nabavljena oprema, u slučaju modernizacije cjelokupnog sustava na određenom dijelu pruge, može jednostavno premjestiti na druge lokacije gdje je RD sustav u dotrajalom stanju.

Plan zamjene RD stanica u 2021. godini:

- Čvor Zagreb - zamjena preostalih 4 baznih RD radiostanica čvora Zagreb (postupak nabave za zamjenu 4 komada u 2020. godini je u tijeku i očekuje se odabir ponuditelja i realizacija do kraja godine), te RD centrale čvora Zagreb. RD čvor Zagreb je sigurnosno i operativno daleko najriskantniji dio RD sustava i time prioritet u zamjeni te dotrajale opreme

RD sustav je kroz protekle godine više puta korišten kod sprječavanja mogućeg naleta vlaka na vlak, pa je od bitnog sigurnosnog značaja.

Zamjena dotrajalih registrofona

Registrofoni su uređaji za pouzdano registriranje priopćenja (razgovora) između djelatnika odgovornih za siguran tijek prometa (prometnici i razni dispečeri prometa), pri čemu audio snimke služe kao dokaz u rekonstrukciji eventualnih izvanrednih događaja, za mogućnost provjere ispravnosti postupaka izvršnih radnika u regulaciji prometa, ili drugih događaja i radnji koje zahtijevaju dokazno sporazumijevanje.

U pojedinim kolodvorima HŽ Infrastrukture su ugrađeni digitalni registrofoni tvrtke ATIS/UHER. Uglavnom su to modeli MDD 500 (8-kanalni) i MDD 500 MT (8-kanalni, 16-kanalni). Tu se radi o uređajima starije generacije koji su tehnički dotrajali (neprekidan rad 24/7 kroz sve godine). Osim navedenog, ugrađeni registrofoni, ne zadovoljavaju sigurnost u smislu potencijalnih kibernetičkih ugroza.

Zbog nemogućnosti dobave rezervnih dijelova za elektroničke uređaje ugrađene prije više od 15 godina, održavanje je otežano i nužna je njihova zamjena novim.

Svi novi uređaji moraju imati mogućnost kompletnog centralnog daljinskog praćenja rada i pristupa u skladu sa zahtjevima Asset Management-a HŽ Infrastrukture. Ta tehnička mogućnost je u sadašnje, a posebno buduće vrijeme, zbog epidemije COVID-19 (ili sličnih bolesti) još potrebnija i opravdanija.

U 2021. godini planirana je zamjena 12 komada dotrajalih registrofona u kolodvorima: Okučani, Virovitica, Volinja, Gračac, Tovarnik, Pula, Ploče, Split Predgrađe, Perković, Zagreb RK, Novska, Slavonski Brod i Vinkovci


91

13. LJUDSKI POTENCIJALI Ciljevi poslovanja HŽ Infrastrukture mogu se postići samo uz potpuni angažman ljudskih potencijala koji su jedan od najznačajnijih resursa Društva. Sveukupnost znanja, vještina i kompetencija radnika, njihova radna uspješnost, motiviranost i radno zadovoljstvo važan su čimbenik u ostvarenju poslovnih rezultata tvrtke. Stoga HŽ Infrastruktura nastoji razvijati i unaprijediti stručnost svojih radnika te njegovati kulturu poslovne učinkovitosti i timskog rada. U okviru sveukupnog unaprjeđenja poslovanja HŽ Infrastrukture u dijelu upravljanja ljudskim potencijalima odvijaju se odgovarajuće aktivnosti u cilju podrške poslovanju, zapošljavanje neophodnih stručnih kadrova te zapošljavanje pripravnika na određeno vrijeme, implementacija novih programa i dr.

Planirani broj zaposlenih

Obzirom na starosnu i obrazovnu strukturu radnika na dan 1.10.2020. godine koja ukazuje da 71% radnika pripada starosnom razredu 41-60 godina, a da je svega 19% radnika u starosnom razredu do 40 godina starosti, kao i da 76% radnika ima srednju i niže od srednje stručnu spremu, HŽ Infrastruktura usmjerena je na intenziviranje zapošljavanja pripravnika i radnika mlađe životne dobi, srednjeg i visokog obrazovanja, i na provođenje mjera i aktivnosti usmjerenih stalnom stručnom usavršavanju radnika. Slijedom toga, Uprava Društva je, sukladno iskazanim zahtjevima poslovnih područja, a imajući u vidu daljnje unapređenje poslovanja kroz uvođenje novih tehnologija u željezničkom sektoru, donijela odluke o zapošljavanjima radnika na neodređeno, kao i odluku o planu prijema pripravnika. Na predmetne odluke Uprave dobivena je suglasnost Nadzornog odbora, kao i Željezničkog fonda. Potom je Uprava Društva donijela i odluku o dinamici objavljivanja natječaja za zapošljavanje.

Starosni razred

NSS* KV VKV SSS VŠS VSS MR DR Ukupno Učešće

20-30 217 25 87 329 7%

31-40 2 2 404 41 160 1 610 12%

41-50 158 14 1 839 104 231 8 1.355 27%

51-60 518 69 47 1.186 199 162 5 1 2.187 44%

61-65 71 34 25 178 49 98 6 461 9%

Ukupno 749 119 73 2.824 418 738 20 1 4.942 100%

Učešće 15% 2% 2% 57% 9% 15% 0% 0% 100,%

Tablica 38. Starosna i obrazovna struktura radnika na dan 01.10.2020. godine

Zbog novonastale situacije uslijed epidemije koronavirusa, te posljedično tome donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, kojim je zabranjeno novo zapošljavanje radnika, osim izuzetno uz prethodnu suglasnost nadležnog ministarstva, HŽ Infrastruktura je zbog nemogućnost ostvarenja ciljanog broja zapošljavanja, Rebalansom plana za 2020. godinu izvršila korekciju planiranog broja zaposlenika.


92

Zakon o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu zadržao je odredbu o zabrani novog zapošljavanje radnika, osim izuzetno uz prethodnu suglasnost nadležnog ministarstva pa je plan broja zaposlenika za 2021. godinu, što se tiče novog zapošljavanja radnika, prilagođen trenutnim ograničenjima u zapošljavanju. Nerealizirani broj predviđenog zapošljavanja temeljem prethodno navedenih Odluka Uprave, zbog trenutnog zakonskog ograničenja u zapošljavanju radnika, bit će uključen je u planirani broj zaposlenika za naredno razdoblje.

Sukladno planu i dinamici objavljivanja natječaja za zapošljavanje, kao i rebalansu plana broja zaposlenika u 2020. godini, a uzimajući u obzir prethodno navedeno zakonsko ograničenje u zapošljavanju radnika, duljinu trajanja procesa zapošljavanja i planove odlazaka radnika, a vodeći računa o neometanom funkcioniranju poslovnih aktivnosti, planirano stanje broja zaposlenika za 2021. godine prikazano je kako slijedi:

Opis 2019. 2020. Plan

2021. Ostvarenje

1-10 Plan

Rebalans plana

Broj zaposlenih na početku godine/razdoblja 4.835 5.044 5.048 5.044 4.932

Otišli radnici -211 -180 -130 -195 -160

Uz otpremnine -85 -33 -40 -33 -50

Prirodni odljev -126 -147 -90 -162 -110

Došli radnici 420 77 239 83 60

Radnici došli pripajanjem organizacijske cjeline dr. društva 11

Novozaposleni radnici – vanjski natječaj 393 67 239 76 60

Pripravnici 259 21 85 21 30

Radnici s iskustvom 134 46 154 55 30

Povratak iz mirovanja, sudska presuda i sl. 16 10 7

Povećanje/smanjenje broja zaposlenih 209 -103 109 -112 -100

Broj zaposlenih krajem godine/razdoblja 5.044 4.941 5.157 4.932 4.832

Tablica 39: Stanje broja zaposlenih

Plan obrazovanja

Osnovni cilj upravljanja ljudskim potencijalima u HŽ Infrastrukturi je stvaranje uvjeta koji će radnicima omogućiti da u potpunosti iskoriste svoja znanja, vještine, sposobnosti i kompetencije, povećati radno zadovoljstvo i motivaciju te poboljšati radnu uspješnost i produktivnost. Primjenom organizacijskih, edukativnih i motivacijskih postupaka postiže se smanjenje troškova rada i povećava radna efikasnost. Stručnim osposobljavanjem unutar pojedinih djelatnosti novozaposleni radnici stječu osnovna znanja i vještine potrebne za početak samostalnoga rada u HŽ Infrastrukturi. Važan segment upravljanja ljudskim potencijalima odnosi se i na obrazovanje radnika. Godišnjim planom obrazovanja planiraju se edukacije i stručna usavršavanja, a sve kako bi se održala potrebna razina kompetencija radnika.


93

Provedbom redovitog, naknadnog i izvanrednog poučavanja, izvanrednoga praktičnog rada pod nadzorom, redovitih i izvanrednih provjera znanja osigurava se trajna stručna osposobljenost izvršnih radnika i strojovođa kategorije A. Godišnjim planom poučavanja izvršnih radnika i strojovođa kategorije A, planiraju se sadržaji poučavanja, mjesto i vrijeme održavanja odnosno donošenje izvedbenih planova redovitog, naknadnog i izvanrednog poučavanja radnika koji neposredno sudjeluju u obavljanju željezničkog prometa.

Tijekom 2021. godine HŽ Infrastruktura u segmentu obrazovanja i razvoja ljudskih potencijala, između ostaloga, planira:

▪ provesti redovitu provjeru znanja svih strojovođa kategorije A ▪ implementirati novi model poučavanja izvršnih radnika i strojovođa kategorije A s daljnjom

tendencijom razmatranja mogućnosti optimizacije procesa poučavanja (e-učenje kao jedna od mogućih opcija). Izrađen je Nacrt prijedloga Novog modela redovitog poučavanja, te je prezentiran Upravi HŽ Infrastrukture koja ga je primila na znanje.

▪ kontinuirano poboljšavati proces uvođenja novozaposlenih radnika stručne spreme A i B u posao kroz konceptualno revidiranje okvirnih programa stručnog osposobljavanja (objedinjavanje u jedinstveni interni opći akt) te kroz monitoring mentorskoga procesa u cilju pružanja kontinuirane podrške mentorima i pripravnicima tijekom stručnog osposobljavanja novozaposlenih radnika (pripravnika) A i B razine stručne spreme

▪ nastaviti s aktivnostima ustrojavanja suvremenih procesa upravljanja ljudskim potencijalima ▪ kontinuirano provoditi proces vrednovanja učinkovitosti realiziranih edukacija i u skladu s njim

planirati nove.

14. NABAVA

Nabava je jedna od osnovnih poslovnih funkcija HŽ Infrastrukture od čijeg rada u velikoj mjeri ovisi uspješnost poslovanja, kako redovnog, tako i investicijskog segmenta poslovanja. Obzirom na važan utjecaj na cjelokupno poslovanje, nabava je i integrativna poslovna funkcija koja povezuje sve ostale operativne dijelove HŽ Infrastrukture i koja omogućuje neometano izvođenje svih poslovnih procesa. Stoga, Sektor nabave aktivno sudjeluje u svim segmentima operativnog planiranja, posebno u fazi pripreme operativnog planiranja i u koordinaciji s ostalim organizacijskim cjelinama HŽ Infrastrukture sinergijskim učinkom doprinose stvaranju realnog i provedivog plana poslovanja.

Sustav nabave HŽ Infrastrukture je centraliziran i svi postupci javne nabave provode se u okviru nadležnosti Sektora nabave. Osim same nabave roba, radova i usluga prema zahtjevima poslovanja i ekonomski najprihvatljivijim uvjetima i optimalnim rokovima, sektoru nabave pripada i skladišno poslovanje koje obuhvaća djelatnost u vezi s primanjem, smještajem, čuvanjem i izdavanjem materijala iz skladišta.

Sektor nabave svoju djelatnost obavlja organiziran prema sljedećoj strukturi:

▪ Odjel za planiranje, prodaju i upravljanje zalihama ▪ Odjel za nabavu iz domaćih izvora financiranja ▪ Odjel za nabavu iz međunarodnih izvora financiranja


94

▪ Odjel za praćenje usklađenosti postupaka nabave

Sektor nabave kontinuirano, iz godine u godinu, unapređuje poslovne procese, kontrolu i nadzor nad istima u cilju transparentnosti javne nabave i smanjenja troškova nabave. U tom kontekstu, veliku pozornost usmjerava na optimiziranje procesa nabave materijala, kao i na praćenje kretanja zaliha kako bi doprinijeli održavanju optimalne količine zaliha i optimalnog koeficijenta obrtaja odnosno kako bi kvalitetnim upravljanjem rizik pojave nekurentnih ili zastarjelih zaliha u poslovanju sveli na minimum.

Kako bi se postigli zadani ciljevi i planirane aktivnosti, kontinuirano se radi na opisivanju, informatizaciji i optimizaciji poslovnih procesa te se aktivno prate rizici poslovanja.

Osim navedenoga, kroz Odjel za praćenje usklađenosti postupka nabave provodi neovisnu kontrolu nad realizacijom pojedinih projekata kako u tehničkom tako i u financijskom smislu, u suradnji sa Sektorom za razvoj i EU fondove i Sektorom za održavanje kontrolira i obrađuje zahtjeve za dodatne i nepredviđene radove, priprema dokumentaciju za izdavanje suglasnosti za dodatne i nepredviđene radove, pruža savjetodavne usluge analitike jediničnih cijena stavki radova građenja, opremanja i održavanja, kontrolira obračun razlike u cijeni („klizna skala“), ispituje tržišne cijene, u suradnji s drugim organizacijskim jedinicama sudjeluje u izradi tipskih prijedloga ugovora za građenje, te ugovora za usluge nadzora i projektiranja.

Temeljem usvojenog Plana poslovanja HŽ Infrastrukture koji uključuje i Plan investicija, Sektor nabave izrađuje Plan nabave roba, radova i usluga, sa svim elementima koji su definirani Zakonom o javnoj nabavi. Odlukom o usvajanju Politike nabave i upravljanja zalihama propisan je način postupanja kod izrade Plana nabave usluga, radova i roba te izmjena/dopuna i rebalanasa Plana nabave. Uvođenjem dodatnih kontrola i praćenja planiranih potreba, osim što je povećana razina realizacije Plana nabave, stvoreni su uvjeti za realnije planiranje potreba u skladu s osiguranim financijskim planom poslovanja. Naime, budući da je HŽ Infrastruktura društvo u 100% vlasništvu Republike Hrvatske, financiranje nabave usluga, radova i roba, gotovo u cijelosti, ovisi o odobrenim financijskim sredstvima iz državnog proračuna odnosno kreditima s državnim jamstvom i sredstvima fondova EU za nabavke iz investicijskog segmenta poslovanja.

U 2021. godini, kao i u narednom petogodišnjem razdoblju, a s ciljem pravodobnog provođenja postupka javne nabave, Sektor nabave usmjerit će svoje aktivnosti na kontrole procesa koji prethode provedbi postupaka javne nabave. Isto tako, za usluge i robe koje se kontinuirano ugovaraju provoditi postupke javne nabave sa ciljem sklapanja neobavezujućih okvirnih sporazuma na 2 ili 4 godine.

Slijedom svega navedenoga, planirani ciljevi i aktivnosti su kako slijedi:

▪ ubrzati proces ugovaranja ▪ povećati kontrole i praćenja provedbe ugovora u cilju pravovremenog pokretanja postupaka

nabave ▪ dodatnim edukacijama radnika povećati učinkovitosti i izvršavanje zadataka u planiranim

rokovima, te smanjiti rizike od financijskih korekcija u nabavama sufinanciranim iz EU fondova ▪ intenzivirati aktivnosti na smanjenju broja aktivnih šifri materijala, grupa predmeta nabave,

kao i smanjenja troškova nabave roba i trenutnih zaliha ▪ povećati obrtaj zaliha i utvrditi optimalne potrebe materijala za redovno poslovanje ▪ smanjiti troškove skladištenja i distribucije robe, ukinuti priručna skladišta s malim godišnjim

prometom stavaka te poboljšati uvjete skladištenja


95

15. OSTALA POSLOVNA PODRUČJA

15.1. Sigurnost, obrambeno planiranje i zaštita

Sigurnost i obrambeno planiranje

Plan poslovanja kao i opći ciljevi Grupe za sigurnost i obrambeno planiranje temelje se na provođenju utvrđenih obveza i razradi mjera koji su propisani iz područja obrambenih priprema, Zakonom o obrani (Narodne novine br. 73/13, 75/15, 27/16,110/17 i 30/18 ) kao i provođenju obveza i mjera propisanih Zakonom o protuminskom djelovanju (NN br. 110/15, 118/18 i 98/19), Zakonom o sustavu civilne zaštite (NN br. 82/15 i 118/18 i 31/20), Zakonom o tajnosti podataka (NN br. 79/07 i 86/12), Zakonom o sigurnosnim provjerama (NN br. 85/08 i 86/12 ), Zakonom o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (NN br. 63/20), Pravilnikom o unutarnjem redu željezničkog sustava (NN br. 95/17 i 57/18), te drugim pripadajućim zakonskim i podzakonskim aktima (Izvodi, Odluke, Pravilnici, Metodologije, Uredbe Vlade RH i dr.), Odlukama HŽ Infrastrukture i drugim internim općim aktima, te na provođenju utvrđenih (obveza vezano uz objekte posebno važne za obranu RH.

Osnovne godišnje aktivnosti su:

▪ sudjelovanje u obrambenim pripremama u skladu s Planovima djelovanja nadležnih civilnih nositelja obrambenih priprema

▪ provođenje utvrđenih obveza te razrada mjera u dijelu obrambenih priprema ▪ sigurnost HŽ Infrastrukture u okvirima nacionalne sigurnosti ▪ koordinacija poslova razminiranja i/ili pretraživanja ▪ suradnja s organizacijskim jedinicama HŽ Infrastrukture u cilju podizanja razine sigurnosti ▪ suradnja s državnim tijelima i organizacijama (MORH, MUP RH, PU i PP, resorno ministarstvo,

te druga nadležna ministarstva i dr.) ▪ izrada planskih dokumenata vezano uz objekte posebno važne za obranu

Zaštita imovine

Plan poslovanja kao i opći ciljevi Grupe za zaštitu imovine temelje se na Zakonu o privatnoj zaštiti (NN br. 16/20) te ostalim zakonskim i podzakonskim aktima i internim općim aktima Društva koji definiraju mogućnosti i obveze pravnih osoba u pogledu zaštite njihove imovine.

Osnovne aktivnosti:

▪ organizacija poslova zaštite i čuvanja imovine Društva ▪ organizacija rada portira ▪ interno popunjavanje portirskih mjesta ▪ sudjelovanje u aktivnostima u cilju očuvanja sigurnosti ljudi, njihove imovine i objekata Društva ▪ aktiviranje unutarnje službe zaštite ▪ interno popunjavanje čuvarskih mjesta


96

▪ kontinuirano smanjenje vanjske usluge zaštite imovine i zamjena iste djelatnicima unutarnje službe zaštite

Informacijska sigurnost Upad u informacijske sustave i podatkovne mreže je jedan od najučinkovitijih načina prikupljanja velike količine svih vrsta informacija. Može se obavljati iz velike udaljenosti, prikriven brojnim slojevima zaštite prave lokacije, identiteta i namjera „napadača“. Plan poslovanja kao i opći ciljevi informacijske sigurnosti temelje se na Zakonu o informacijskoj sigurnosti (NN br. 79/07), Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti (NN br. 64/18), Uredbi o kibernetičkoj sigurnosti (NN br. 68/18) te ostalim zakonskim i podzakonskim aktima i internim općim aktima Društva koji definiraju prava i obveze vanjskih suradnika i radnika Društva u svrhu zaštite informacijske imovine Društva. Osnovne aktivnosti 2021. godini su:

▪ suradnja s nadležnim državnim tijelima RH zaduženim za informacijsku, odnosno kibernetičku sigurnost

▪ zaštita informacijske imovine Društva ▪ nadzor provedbe informacijske sigurnosti u suradnji sa Sektorom za informatiku te drugim

organizacijskim jedinicama Društva ▪ podizanje svijesti i prevencija propusta iz područja informacijske, odnosno kibernetičke

sigurnosti ▪ edukacija radnika Društva o području informacijske, odnosno kibernetičke sigurnosti ▪ kontinuirano smanjenje rizika po informacijsku sigurnost Društva ▪ suradnja s vanjskom specijaliziranom tvrtkom za informacijsku, odnosno kibernetičku sigurnost

kao pomoć u nadzoru i razvoju strategije sigurnosti informacijskog sustava Društva

15.2. Upravljanje kvalitetom

Upravljanje kvalitetom se temelji na procesnom pristupu koji se sastoji od dokumentiranja procesa, postizanja poboljšanja i primjenom poboljšanih procesa. Jedan od osnovnih zahtjeva izgradnje sustava za upravljanje kvalitetom je da osnovni procesi vezani uz kvalitetu budu ugrađeni u svaki poslovni proces. Po tom principu i HŽ infrastruktura planiranjem i organiziranjem ostvarenja postavljenih ciljeva, svaki proces neophodan za njihovo ostvarenje prilagođava na način da bude u skladu s principima sustava upravljanja kvalitetom. Opći ciljevi upravljanja kvalitetom HŽ Infrastrukture prema normi HR EN ISO 9001:2008 (certificirani od 2011. godine) su postizanje ciljeva kvalitete, učinkovito upravljanje procesima i rizicima, efikasno korištenje resursa, smanjenje neželjenih gubitaka, zadovoljstvo i povjerenje korisnika usluga te kontinuirano poboljšanje sustava upravljanja.

Krajem 2020. godine HŽ Infrastruktura još jednom je uspješno prošla postupak recertificiranja za period od naredne 3 godine.


97

U Pravilniku o sustavu upravljanja kvalitetom HŽ Infrastrukture sukladno normi HR EN ISO 9001:2015 definirani su glavni srednjoročni ciljevi upravljanja kvalitetom:

▪ u suradnji s organizacijskim jedinicama utvrđivati i provoditi Operativni program Politike kvalitete HŽI

▪ upravljanje, praćenje i kontinuirani napredak poslovnih procesa HŽI ▪ uspostava, praćenje i upravljanje poslovnim rizicima HŽI ▪ unaprjeđenje provedbe nadzora nad nesukladnim izlazima postupaka popravnih radnji ▪ unaprjeđenje planiranja, mjerenja i analiziranja realizacije proizvoda i usluga ▪ definiranje konteksta organizacije odnosno identifikacija vanjskih i unutarnjih pitanja koja

mogu utjecati na sposobnost sustava upravljanja kvalitetom da ostvari planirane i željene rezultate

▪ identificirati potrebno znanje, održavati ga i učiniti dostupnim ▪ podrška pri provedbi vanjskog nadzornog periodičkog audita

Ciljevi praćenja i nadzora sustava upravljanja i poslovnih procesa HŽ Infrastrukture temelje se na provedbi godišnjeg programa audita, rezultatima nalaza audita iz prethodnih razdoblja, rezultatima nalaza vanjskog periodičkog audita te zahtjevima iz Pravilnika o sustavu upravljanja kvalitetom HŽ Infrastrukture.

Temeljem Upute o upravljanju rizicima (HŽI 701-41) i registara rizika na razini cijele HŽ Infrastrukture u narednom razdoblju potrebno je:

▪ upravljati utvrđenim aktivnostima za nadzor rizika na strateškoj razini ▪ upravljati utvrđenim aktivnostima za nadzor rizika na operativnoj razini ▪ pružiti podršku organizacijskim jedinicama za postupanje po rizicima sukladno Uputi 701-41 ▪ izraditi godišnje izvješće o upravljanju rizicima za Upravu društva

Temeljem Upute o upravljanju poslovnim procesima (HŽI 700-41) i Knjige poslovnih procesa na razini cijele HŽ Infrastrukture u narednom razdoblju potrebno je:

▪ provesti reviziju Knjige poslovnih procesa na razini društva ▪ pružiti podršku organizacijskim jedinicama za redizajn poslovnih prosca sukladno Uputi 700-

41 ▪ izraditi godišnje izvješće za Upravu Društva

Ostali ključni ciljevi Grupe za upravljanje kvalitetom unutar Sektora za podršku Upravi, komunikacije, sigurnost i zaštitu u narednom srednjoročnom razdoblju odnose se na uspostavu integriranih sustava upravljanja koji se odnose na podršku ostalim sustavima upravljanja (sustav upravljanja sigurnošću, upravljanje okolišem i zaštita od požara, sigurnost sustava, zaštita na radu) u unaprjeđenju svojih procesa prema integriranim sustavima upravljanja.

Ciljevi kvalitete:

▪ izvršiti planirani broj audita prema Godišnjem programu audita ▪ provesti reviziju stanja Knjige poslovnih procesa HŽ Infrastrukture ▪ ažurirati registar rizika HŽ Infrastrukture ▪ nadzirati izvješća o realizaciji operativnih programa po sektorima


98

▪ nadzirati postupanja s nalazima nadzornog i internih audita

Upravljanje rizicima

Upravljanje rizicima definirano je Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru kao cjeloviti proces utvrđivanja, procjenjivanja i praćenja rizika u odnosu na poslovne ciljeve te poduzimanje potrebnih mjera radi smanjenja rizika. Djelotvorno upravljanje rizicima, uzimajući u obzir zahtjeve dokumentiranja, praćenja i izvještavanja o rizicima, nalaže da se broj prioritetnih rizika kojima se bavi najviše rukovodstvo svede na razumnu mjeru. U pravilu, naglasak treba staviti na strateške rizike, operativne rizike koji utječu na aktiviranje strateških rizika, rizike od prijevara i nepravilnosti te rizike koji zahtijevaju međusektorski pristup u rješavanju kojima će se baviti najviše rukovodstvo. Ostali prioritetni operativni rizici trebaju biti u fokusu rukovoditelja ustrojstvenih jedinica u čijoj su operativnoj nadležnosti. U 2020. godini izrađen je registar rizika HŽ Infrastrukture kao i registar prioritetnih rizika. To su u pravilu strateški rizici kao i operativni rizici koji utječu na ostvarivanje strateških ciljeva. Registar rizika HŽ Infrastrukture i registar prioritetnih rizika HŽ Infrastrukture odobreni su Odlukom Uprave.

Prioritetni rizici na razini Uprave društva prikazani su u sljedećoj tablici:

Organizacijska jedinica Strateški rizici

Naziv Razina izloženosti

Sektor za promet Manjak izvršnih radnika zbog ne završetka planiranih tehničkih rješenja Visoka (9)

Sektor za održavanje Zastarjelost infrastrukture radi dugogodišnjeg neulaganja

Visoka (9)

Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova

Izvori financiranja nisu stabilni s obzirom na potrebu financiranja višegodišnjih projekata Visoka (6)

Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima

Zastarjeli i neučinkoviti model redovitog poučavanja izvršnih radnika

Visoka (9)

Neutvrđene kompetencije svih radnika HŽI Visoka (9) Sektor financija, računovodstva i kontrolinga Rizik likvidnosti Srednja (4)

Sektor nekretnina

Nezakonito posjedovanje nekretnina od strane zakupnika/najmoprimca ili treće strane te zlouporaba ugovora o zakupu/najmu

Srednja (3), velika posljedica

Neažurirana i neadekvatna baza nekretnina Srednja (4)

Neutvrđenost termina investicijskog održavanja Visoka (9) Tablica 40: Prioritetni rizici na razini Uprave društva

15.3. Zaštita okoliša i zaštita od požara

Zaštita okoliša

Plan poslovanja iz domene zaštite okoliša temelji se na provođenju obveza, mjera, ustroja i vođenja dokumentacije koji su propisani krovnim zakonima i pripadajućim podzakonskim aktima (pravilnicima i Uredbama) iz područja zaštite okoliša (tlo, otpad, zrak, vode) odnosno temeljem Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18), Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/13,


99

14/19, 98/19), Zakona o zaštiti zraka (127/19), Zakona o vodama (NN 66/19), Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19), Zakona o kemikalijama (NN 18/13, 115/18, 37/20), Zakona o biocidnim pripravcima (NN 63/07, 35/08, 56/10, 39/10), Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 528/2012 (NN 39/13, 47/14, 115/18).

Program rada zaštite okoliša sastoji se od: aktivnosti na izradi i novelaciji pravilnika i uputa, izradi dokumentacije za ishođenje vodopravnih dozvola za potrebe HŽI, suradnji i usmjeravanju sektorskih područja i tehnoloških jedinica HŽ Infrastrukture u provođenju zakonskih obveza.

Navedeno se odnosi na suradnju i podršku u slijedećim područjima: vodopravne dozvole, dokumentacije za izgradnju i sanaciju odvodnih sustava i uređaja za obradu otpadnih voda, dokumentacije za izgradnju/sanaciju namirivališta gorivom, dokumentacije za izgradnju/sanaciju ploča za pranje putničkih vagona i poboljšanju postupanja s otpadom nastalim u tehnološkim procesima, upravljanje sustavom kvalitete, prijava u Registar onečišćenja okoliša, prijava u Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari, prijave u registar srednjih i velikih uređaja za loženje, suradnja sa sektorima HŽI nad ugovaranjem radova, nabavom strateškog materijala (drveni pragovi), kontrolu po projektima financiranim od strane Svjetske banke i sudjelovanje u izradi izvješća o društveno odgovornom poslovanju iz područja zaštite okoliša.

Osim gore navedenoga potrebno je istaknuti da je prema postojećem stanju u pogledu zaštite okoliša na HŽ Infrastrukturi za veće tehnološke cjeline potrebno definirati pitanje nadležnosti i održavanja odvodnih sustava s uređajima za obradu otpadnih voda, sanaciju postrojenja za namirivanje gorivom i postrojenja za pranje putničkih vagona, adekvatnog zbrinjavanja otpada iz tehnološkog procesa i procesa otpadnih voda.

U narednom razdoblju predviđene su sljedeće aktivnosti:

▪ izrada i revizija potrebnih pravilnika i ostale dokumentacije:

- operativnih planova interventnih mjera u slučaju izvanrednog i iznenadnog onečišćenja voda

- planova rada i održavanja vodnih građevina za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

- Pravilnika o zbrinjavanju svih vrsta otpada iz tehnološkog procesa i mulja iz procesa pročišćavanja otpadnih voda - po potrebi

▪ suradnja i usmjeravanje tehnoloških jedinica HŽ Infrastrukture u provođenju zakonskih obveza, kao provođenje godišnjeg poučavanja za provođenje prijave u Registar onečišćavanja okoliša

▪ suradnja na izradi projektnih zadataka i projektne dokumentacije i izvedbi sanacije i rekonstrukcije odvodnih sustava i uređaja za obradu otpadnih voda u dogovoru i suradnji s ostalim Poslovnim područjima HŽI i trgovačkim društvima pravnih slijednika HŽ-a prema Ugovorima o najmu i međusobnim odnosima (vezano uz vodopravne dozvole)

▪ izrada dokumentacije za izdavanje i produljenje vodopravnih dozvola i potrebne tehničke dokumentacije za HŽ Infrastrukturu

▪ suradnja u organizaciji izvedbe radova proizašlih iz vodopravnih dozvola i inspekcijskih nadzora za pojedine lokacije pod ingerencijom regionalnih jedinica


100

▪ postupanje s otpadom: poboljšanja glede postupanja s otpadom u tehnološkim postupcima i organizacija zbrinjavanja otpada, te po potrebi nabavka spremnika za opasni otpad

a) Opasni otpad Provođenje postupka ugovaranja analize, odvoza i zbrinjavanja opasnog otpada iz tehnoloških jedinica HŽ Infrastrukture

b) Otpad neopasni Provođenje ugovaranja postupka zbrinjavanja neopasnog otpada iz tehnoloških jedinica HŽ Infrastrukture

▪ podrška pri prijavi u Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari – u dogovoru s nadležnim sektorom

▪ koordinacija na izradi planova gospodarenja otpadom ▪ provođenje mjerenja protoka otpadnih voda ▪ provođenje uzorkovanja i analiza otpadnih i podzemnih voda ▪ čišćenje separatora i taložnika – u koordinaciji s nadležnim Sektorom održavanja i Sektorom

nekretnina ▪ provođenje mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora te provjera

naknada na emisije u okoliš ▪ revizija tehničke dokumentacije za područje zaštite okoliša ▪ organizacija i ugovaranje sanacije onečišćenja okoliša terena (prema iskazanoj potrebi

regionalnih jedinica) s ovlaštenim pravnim osobama ▪ suradnja s nadležnim inspekcijskim službama te postupanje po inspekcijskim Rješenjima ▪ poduzimanje mjera za otklanjanje posljedica eventualnih akcidenata

Rizici u poslovanju:

Rizici u poslovanju mogući su u vidu provedbe inspekcijskih naloga i rješenja nadležnih inspekcija, kao i zbog akcidenata koji mogu imati posljedice za ljude, imovinu i okoliš, a naročito kod:

▪ sanacija onečišćenja okoliša ▪ unosa u registar onečišćenja ▪ podnošenja zahtjeva za izdavanje vodopravnih dozvola

Zaštita od požara

Plan poslovanja u vezi zaštite od požara temelji se na Zakonu o zaštiti od požara (NN. Broj 92/10) te pravilnicima donesenim temeljem istoga i drugim važećim propisima. Prema Planu poslovanja predviđene su sljedeće aktivnosti:

▪ izrada, izmjena i dopuna općih akata iz područja zaštite od požara ▪ organizacija i nadzor nad provedbom mjera zaštite od požara na čitavom području HŽ

Infrastrukture ▪ sudjelovanje u nadzornim i kontrolnim pregledima od strane inspekcije zaštite od požara ▪ osposobljavanje radnika iz zaštite od požara


101

▪ redovno poučavanje radnika iz zaštite od požara prema Planu poučavanja za 2021. godinu ▪ nadzor nad provođenjem ispitivanja i mjerenja vezanih za zaštitu od požara ▪ nadzor nad obavljanjem servisa i popravaka stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara ▪ izrada tehničke dokumentacije za hidrantske mreže u kolodvorima Varaždin i Koprivnica ▪ vođenje evidencija iz zaštite od požara ▪ radnje vezane za godišnji Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od

interesa za RH ▪ davanje stručnog mišljenja na izrade tehničkih i tehnoloških projekata za rekonstrukciju

postojećih ili izgradnju novih objekata ▪ sudjelovanje u radnjama vezanih za rekonstrukciju tunela Split i provođenju vatrogasnog

dežurstva

Ukoliko bi se postrožile epidemiološke mjere moglo bi doći do neobavljanja ispitivanja i mjerenja vezanih za zaštitu od požara kao i servisa i popravaka stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara u 2021. godini. To bi utjecalo na ispravnost uređaja i sustava to jest sigurnost ljudi i imovine, a moglo bi rezultirati i prekršajnim prijavama te kaznama.

15.4. Sustav upravljanja sigurnošću

Sustav upravljanja sigurnošću (eng. Safety Management System – SMS) predstavlja organizacijska rješenja i mjere upravitelja infrastrukture ili željezničkog prijevoznika uspostavljeni radi sigurnog upravljanja djelatnošću kojom se bave.

Opći i strateški cilj uspostave i provedbe sustava upravljanja sigurnošću u HŽ Infrastrukturi je kontinuirano poboljšanje sigurnosti u skladu sa tehničkim i znanstvenim napretkom. Time dajemo prednost prevenciji izvanrednih događaja, što uključuje i kontrolu rizika, te vezano za navedeno i suradnju s željezničkim prijevoznicima kada je to prikladno. Pored navedenog, ostali ciljevi uspostave sustava upravljanja sigurnošću su osiguranje željezničkog sustava u postizanju Zajedničkih sigurnosnih ciljeva (eng. Common Safety Targets - CST), usklađenje s nacionalnim pravilima i zahtjevima postavljenim u Tehničkim specifikacijama za interoperabilnost (TSI) te primjena odnosnih dijelova Zajedničkih sigurnosnih metoda (eng. Common Safety Methods - CSM).

U tom cilju Ured upravljanja sigurnošću koordinira i nadzire cjelokupni sustav upravljanja sigurnošću HŽ Infrastrukture putem unutarnje sigurnosne kontrole i audita, izrade internih općih akata, kontrole i mjerenja infrastrukturnih podsustava, te sigurnosnog kontrolinga. To podrazumijeva i nadziranje primjene Zajedničke sigurnosne metode za vrednovanje i procjenu rizika. Ured skrbi o implementaciji i ocjenjuje razinu dostignute sigurnosne kulture koja predstavlja sustav vrijednosti i načela koji su povezani s formalnom strukturom HŽ Infrastrukture, kako bi se utvrdile norme ponašanja koje će trajno osiguravati visoku razinu sigurnosti željezničkog sustava.

Vezano za obvezu kontinuiranog usklađivanja poslovanja HŽ Infrastrukture s odredbama pozitivnih propisa, Ured upravljanja sigurnošću vodi računa o tome da interni opći akti HŽ Infrastrukture budu usklađeni s


102

važećom zakonskom i podzakonskom regulativom iz područja sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava kao preduvjeta funkcioniranja sustava upravljanja sigurnošću u cjelini.

Ured upravljanja sigurnošću je ispred HŽ Infrastrukture nadležan za sustav upravljanja sigurnošću prema Agenciji za sigurnost željezničkog prometa te je ovlašten za pripremu zahtjeva za izdavanje uvjerenja o sigurnosti prema navedenoj Agenciji na način kako je to propisano Zakonom kojim se uređuje sigurnost i interoperabilnost željezničkog sustava. Isto tako surađuje i s nadležnim ministarstvom za promet, te drugim ministarstvima, agencijama i tijelima državne uprave, kao i s domaćim i stranim željezničkim udruženjima na području sigurnosti željezničkog sustava.

Ured upravljanja sigurnošću svoju djelatnost obavlja kroz navedene grupe:

▪ Grupu za koordinaciju i nadzor sustava upravljanja sigurnošću ▪ Grupu za unutarnju sigurnosnu kontrolu i audit ▪ Grupu za propise ▪ Grupu za kontrolu i mjerenje građevinskog infrastrukturnog podsustava ▪ Grupu za kontrolu i mjerenje elektrotehničkih infrastrukturnih podsustava

Ciljevi nadzora sustava upravljanja sigurnošću temelje se na Operativnom planu provedbe Politike sigurnosti za svaku godinu. Na temelju spomenutog plana izrađuje se godišnji plan kontrola koji obuhvaća plan unutarnjih sigurnih kontrola i audita te plan kontrola i mjerenja građevinskog i elektrotehničkih infrastrukturnih podsustava.

Ciljevi su sljedeći:

▪ obaviti redovite kontrole rada u: prometni sektor 54 kolodvora, 57 dionica elektrotehničkog sektora SS, TK i EEP, 18 nadzornih grupa građevinskog sektora, kontrola u svim radionicama održavatelja vozila za posebne namjene, na svim prugama kojima upravlja HŽ Infrastruktura obaviti mjerenja geometrijskih karakteristika kontaktne mreže i geometrijskog uporabnog stanja kolosijeka

▪ obaviti 21 kontrolu provođenja poučavanja izvršnih radnika (promet, održavanje, mehanizacija) ▪ obaviti 16 preventivnih kontrola prisutnosti alkohola u organizmu ▪ obaviti 12 unutarnjih sigurnosnih audita ▪ obaviti 23 kontrole s vlaka (promet, održavanje) ▪ izraditi potrebne analize : 4 Analize izvršenja Operativnog plana provedbe politike sigurnosti

HŽ Infrastrukture, 4 Analize Sigurnosnog kontrolinga, 2 Analize redovitog poučavanja, 1 Analiza Izvanrednih događaja

▪ izraditi nove opće akte temeljem EU i nacionalnih pravila

Ciljevi za naredna razdobljima vezani su za nadzor sustava upravljanja sigurnošću, odnosno kontrolu i analizu rezultata izvršenja utvrđenih sigurnosnih ciljeva za odnosnu godinu, koji se definiraju Operativnim planom provedbe Politike sigurnosti HŽ Infrastrukture.


103

15.5. Informatika

Sektor za informatiku pruža podršku operativnim sektorima i cjelokupnom poslovanju HŽ Infrastrukture, pri upravljanju poslovnim procesima i upravljanju promjenama kroz korištenje aplikacijskih sustava, informacijske i komunikacijske infrastrukture za uspješno ostvarivanje strateških i operativnih ciljeva.

Aktivnosti u svojoj nadležnosti provodi kroz procese razvoja, održavanja i nadzora, hardverske (sistemske), mrežne (podatkovne i optičke), aplikativne podrške i podrške korisnicima IS-a HŽ Infrastrukture. Također, kontinuirano održava, nadograđuje i pruža podršku za vlastite i vanjske aplikacije u produkcijskom radu, te ih prema zahtjevima korisnika unapređuju. Osim navedenog, Sektor za informatiku brine o održavanju svih potrebnih licenci za rad sustava HŽ Infrastrukture i pruža uslugu IT Kontakt centra.

Tijekom 2021. godine, osim aktivnosti iz segmenta redovnog poslovanja, planirane su aktivnosti i iz investicijskog segmenta poslovanja, a koje su obuhvaćene Planom investicija:

▪ Modernizacija HŽI IP mreže (pozicija Plana investicija: 5.1.9. Izgradnja mrežne infrastrukture) u procijenjenom iznosu od 1,73 milijuna kuna u 2021. godini. Prvi IP mrežni uređaji su ugrađeni 2002. godine, a zadnji 2010 godine. IP mrežni uređaji rade 0-24 h i dosad su se održavali s rezervnom opremom. Budući da je rezervna oprema iscrpljena, a imajući u vidu napredovanje IT tehnologije, planirana je postupna obnova IP mrežnih uređaja na cijeloj HŽ IP mreži, s ciljem neometanog rada korisnika, aplikacija, poslužitelja i rada HŽI poslovnih procesa.

▪ Izgradnja i opremanje pričuvnog računskog centra (pozicija Plana investicija: 5.1.30. Oprema i software za primarni i pričuvni računski centar) u procijenjenom iznosu za 2021. godinu u iznosu od 3,00 milijuna kuna. Ispad pojedinih dijelova sustava ili havarija na lokaciji računskog centra izazvana nepredvidivim događajima kao što su: požar, poplava, potres, sabotaža, eksplozija, teroristički napad, ljudska pogreška i sl., mogla bi uzrokovati prekid rada cijelog informacijskog sustava i dovesti u opasnost postojanje tekućih i arhivskih podataka smještenih u računskom centru, kao i normalno odvijanje svih poslovnih procesa. Iz tih razloga, potrebno je osigurati dodatnu pričuvnu lokaciju na kojoj bi bila smještena informatička oprema neophodna za nastavak rada ključnih servisa u slučaju havarije na primarnoj lokaciji.

▪ Aktivnosti vezane za kibernetičku sigurnost u vidu projekta uspostave SOC-a (5.1.32. Sigurnosno-operativni centar (SOC)) u procijenjenom iznosu od 3,00 milijuna kuna za 2021. godinu. Planirana aktivnost sukladna je važnosti informacijske sigurnosti i zaštite informacijske imovine, kao i neprekinutosti poslovnih procesa HŽ Infrastrukture (IT, SS/TK, CDU), te uvođenju usluge „ Vanjskog voditelja informacijske sigurnosti “ (CISO-Chief Information Security Officer), s ciljem usklađenja HŽ Infrastrukture sa Zakonom i Uredbom o kibernetičkoj sigurnosti. Za realizaciju ove pozicije nadležan je Sektor za podršku Upravi, komunikacije, sigurnost i zaštitu.

▪ Nadogradnja SDH mreže MPLS-TP i OTN uređajima koji će u potpunosti zamijeniti sadašnju SDH mrežu (pozicija Plana investicija: 5.1.9. Izgradnja mrežne infrastrukture) u procijenjenom iznosu od 1,73 milijuna kuna 2021. godinu. Postojeći SDH uređaji su ugrađeni 2002. godine, pa za mnoge od njih proizvođač više ne pruža podršku i ne osigurava rezervne dijelove. Ovom aktivnošću planirana je nabava uređaja koji će svojim optimalnim mogućnostima zadovoljiti dugoročne potrebe HŽ Infrastrukture. MPLS-TP i OTNN se nameće kao jedina aktualna tehnologija koja objedinjava sve komunikacijske zahtjeve (IP, ŽAT, telefonija, video nadzor, vatrodojava, itd.) za pokrivanje svih potreba kolodvora i drugih objekata uz prugu. Istovremeno, izgradnja jedinstvene


104

transportne mreže rezultirat će optimizacijom potrošnje svjetlovodne infrastrukture što će omogućiti da HŽ infrastruktura taj višak svjetlovodne infrastrukture iznajmljuje na tržištu.

▪ RNE projekti (pozicija Plana investicija: 5.1.27. Model razmjene TAP TSI informacija između upravitelja željezničke infrastrukture i željezničkih operatera u funkciji informiranja putnika). Planirana aktivnost pokrenuta je 2019. godine, na period od 4 godine (2019.-2022.) i sufinancirana je 50% iz CEF programa. U razdoblju 2021.-2023. godine očekuje se intenziviranje aktivnosti vezanih za RNE projekt TAF/TAP TSI u procijenjenom iznosu od 10,85 milijuna kuna, a aktivnosti planirane za 2021. godinu iznose 3,84 milijuna kuna. HŽ Infrastruktura je punopravni član RNE asocijacije već dulji niz godina i sudjeluje u radu asocijacije i provođenju niza projekata koji imaju za cilj usklađenje procesa i razvoj IT alata kako bi se olakšalo međunarodno poslovanje upravitelja infrastrukture.

▪ SAP ERP i BW (pozicija Plana investicija: 5.1.4. Uvođenje IT sustava upravljanja resursima poduzeća) – obzirom da Sektor za informatiku održava sve SAP korisničke licence dosadašnjem

održavanju SAP licenci završetkom EAM projekta pridružene su SAP licence iz navedenog projekta. U sklopu adaptivne podrške SAP-a godišnje se planira za potrebe svih izmjena (change request-a) i novih zahtjeva na SAP ERP i BW sustavu. Planiranim sredstvima se financiraju sve potrebne izmjene na sustavu koje nisu zakonske izmjene i koje ne ulaze u opseg promjena koji je pokriven održavanjem SAP licence. Planirana investicija za 2021. godinu iznosi 550,00 tisuća kuna.

▪ EAM projekt (pozicija Plana investicija: 5.1.13. Upravljanje resursima i imovinom tvrtke (ASSET management)) – Sektor za informatiku je sudjelovao u implementaciji projekta Enterprise Asset

Management koji je formalno završen 30.09.2020. Završetkom projekta Sektor za informatiku sudjeluje u održavanju implementiranih cjelina (modula): SAP PM LAM, SAP REFX, SAP MRS, KSL, Work manager, CA Spectrum, GIS, MERMEC). U narednom periodu potrebno je stabilizirati sustav i ugovoriti održavanje sustava kao i svih preostalih licenci izuzev SAP licenci. Za ovu aktivnost nadležan je Sektor za održavanje.

▪ Nabavka stolnih i prijenosnih računala, monitora (pozicija Plana investicija: 5.1.1. Osobna računala, štampači i ostala informatička oprema) u planiranom iznosu za 2021. godinu od 754,00 tisuće kuna. Planirana je nabavka nove informatičke opreme s ciljem zamjene dosadašnje dotrajale i zastarjele opreme odnosno za opremanje adekvatnom informatičkom opremom novozaposlene radnike.

Osim interno, informatičke usluge podrške održavanja aplikacija pruža društvima koja su nastala restrukturiranjem Hrvatskih željeznica (HŽ Cargo d.o.o. i HŽ Putnički prijevoz d.o.o.), kao i usluge razmjene podataka s prijevoznicima - Train Hungary Magánvasút Kft, Podružnica u Zagrebu i Eurorail Logistics d.o.o.

Održavanje Informacijsko-komunikacijskih resursa HŽ Infrastrukture obuhvaća održavanje servera i pripadajuće serverske infrastrukture, optičke infrastrukture, SDH mreže, MPLS-TP mreže, OTN i IP mreže i radnih stanica korisnika.

Sektor za informatiku pruža telekomunikacijske usluge od kojih se ističu iznajmljivanje optičke infrastrukture i davanje kolokacije za smještaj telekomunikacijske opreme.

Sadašnja optička okosnica izgrađena je u nekoliko faza. Prvi kabeli ugrađeni su 2002. godine na dionici pruge Zagreb Glavni kolodvor-Savski Marof, a zadnji je ugrađen 2019. godine na dionici pruge Gradec-


105

Žabno. Ukupna duljina optičke mreže je oko 1300 kilometara, a obuhvaća magistralne i lokalne optičke kabele. SDH prijenosni sustavi sastoji se od 78 uređaja, a služi za prijenos telefonskog prometa, komunikaciju između kolodvorskih telekomunikacijskih uređaja i upravljanje između Centara daljinskog upravljanja i elektrovučnih podstanica te PSN-ova. U mreži se nalazi i 20 novih uređaja MPLS-TP i 2 OTN. Nadzor optičkog kabela i SDH, MPLS-TP te OTN uređaja se provodi kontinuirano kroz sustave za nadzor i upravljanje.

Serverska infrastruktura obuhvaća 150 servera (virtualnih i fizičkih) smještenih najvećim dijelom u podatkovnom centru, a dijelom i distribuiranih na mreži HŽ Infrastrukture. IP mrežna infrastruktura obuhvaća 428 aktivnih mrežnih uređaja različitih generacija i karakteristika. Nadzor IP komunikacijske mreže provodi se kontinuirano kroz sustave za nadzor. Održavanje radnih stanica obuhvaća 2.050 radnih stanica (uključujući radne stanice HŽ Infrastrukture i radne stanice koje prema ugovoru HŽ Infrastruktura održava za HŽ Putnički prijevoz) i pripadajuće periferne opreme, a provodi se kroz sustav za zaprimanje i evidenciju kvarova.

Plan prihoda od usluga informatike

Planom poslovanja za 2021. godinu, prihodi od informatičkih usluga su kako slijedi:

u milijunima kuna

Prihodi Informatike 2019. 2020. Plan

2021.

Rebalans plana

Ostvarenje 1-10

Ostvarenje/ Plan

Prihodi od informatičkih usluga 5,64 3,78 3,92 103,7% 1,80

HŽ Cargo 4,85 3,00 3,24 108,0% 1,00

HŽ Putnički prijevoz 0,71 0,70 0,59 84,3% 0,70

Train Hungary Maganvasut 0,04 0,04 0,04 100,0% 0,04

Eurorail Logistic - Zagreb 0,02 0,04 0,04 100,0% 0,04

Pružne građevine 0,02 0,01 - 0,02

Prihodi od najma optičkog kabela 0,81 2,00 0,57 28,5% 1,50

Ukupno 6,45 5,78 4,49 77,7% 3,30

Tablica 41: Plan prihoda od usluga informatike


106

15.6. Nekretnine

Poslovanje Sektora nekretnina obuhvaća sustavno, optimalno i dugoročno planiranje i upravljanje nekretninama u vlasništvu HŽ Infrastrukture kao i nekretninama koje su vlasništvo Republike Hrvatske, a Ugovorom o upravljanju željezničkom infrastrukturom su dane HŽ Infrastrukturi na upravljanje, te poduzimanje svih pravnih i tehničkih radnji za rješavanje imovinskopravnih odnosa s ciljem upisa prava vlasništva HŽ Infrastrukture i RH kao javnog dobra u općoj uporabi.

Aktivnosti Sektora nekretnina usmjerene su na održavanje i komercijalizaciju nekretnina kao i na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na istima, za što je preduvjet kvalitetna evidencija nekretnina.

Održavanje i obnova zgrada, stanova, strojarskih objekata i crpnih postrojenja planira se i provodi kroz projekte vezane uz investicije te poslove vezane uz investicijsko održavanje, redovno održavanje i hitne intervencije. Aktivnosti koje se provode uključuju izvide na terenu, izradu projektnih zadataka, ugovaranje izrade tehničke dokumentacije i tender dokumentacija za nadmetanja te ugovaranje radova i nadzor nad izvođenjem radova. Komercijalizacija nekretnina uključuje davanje u zakup poslovnih prostora i zemljišta, zakup lokacija za promidžbene proizvode, najam stanova i prodaju nekretnina, osnivanja prava građenja i prava služnosti. Aktivnosti vezane za upise u službene evidencije nekretnina u RH i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, kako za imovinu HŽI, tako i za imovinu RH kojom HŽI upravlja, provode se kontinuirano sukladno važećim propisima.

Sve aktivnosti Sektora nekretnina usmjerene su prema ostvarivanju slijedećih ciljeva:

▪ efikasnijem upravljanju nekretninama, ▪ povećanju prihoda od nekretnina i smanjenju troškova.

Kratkoročni ciljevi usmjereni su na pojednostavljenje i poboljšavanje procedura, kao i poboljšavanje samog provođenja hitnih intervencija i tekućeg održavanja kroz kvalitetnije planiranje i jasno definiranje zadataka.

Srednjoročni i dugoročni ciljevi obuhvaćaju aktivnosti na razvoju plana održavanja s namjerom potpune kontrole troškova i procesa održavanja nekretnina kako bi se hitne intervencije svele na minimum. Slijedom toga, srednjoročni ciljevi obuhvaćaju aktivnosti kojima se postupno prelazi na preventivno održavanje koje obuhvaća kompletnu sanaciju pojedinačnih prostorija, kao i cjelokupnih objekata u građevinskom, elektro i strojarskom djelu, a dugoročni cilj obuhvaća prediktivno održavanje tj. održavanje cijelog objekta prateći stanje istoga, s izradom plana održavanja sukladno stanju same građevine.

Plan Sektora nekretnina tijekom 2021. godine, osim redovnih aktivnosti na održavanju nekretnina i opreme vezane za nekretnine, obuhvaća niz poslovnih aktivnosti od kojih se izdvaja:

▪ intenziviranje rada na implementaciji projekta Asset menagement kojim će se značajno razviti i unaprijediti područje nekretnina i riješiti statusi i imovinsko-pravni odnosi određenih nekretnina

▪ izradu pojedinačnih elaborata parcelizacije kao i nove katastarske izmjere s ciljem definiranja granica željezničke infrastrukture sukladno pozitivnim propisima, a sve sukladno Zakonu o željeznici (NN 32/19)


107

▪ nastavak aktivnog pristupa u objavi javnih natječaja za poslovne prostore, prvenstveno s ciljem stavljanja u funkciju neiskorištenu imovinu

▪ aktivnost na geodetskom definiranju željezničke infrastrukture, kako u katastru nekretnina tako i u zemljišnim knjigama, te pokrenuti upis prava vlasništva na preostaloj imovini HŽ Infrastrukture koja je Planom podjele pripala HŽ Infrastrukturi, a ista do sada nije upisana

▪ izrada plana upravljanja nekretninama kojim će se odrediti kratkoročni i srednjoročni ciljevi, kao i smjernice upravljanja za dugoročno razdoblje s razrađenim planiranim aktivnostima.

▪ aktivnosti na implementaciji sustava upravljanja energijom u skladu s HRN EN ISO 50001 normom i izvođenje energetskih pregleda i izdavanje energetskih certifikata

▪ izradu tehničke dokumentacije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada na području Područne radne jedinice Istok, Sjever, Zapad i preostalog dijela Centra te dostava izrađene dokumentacije na provedbu nadležnim uredima

▪ izradu fleksibilnijeg i detaljnije razrađenog cjenika za komercijalne usluge

Prihodi od nekretnina

u tisućama kuna

Prihodi od Nekretnina 2019. 2020. Plan

2021.

Rebalans plana

Ostvarenje 1-10

Ostvarenje/ Plan

Prihodi od prodaje 24.772 24.534 20.557 83,8% 24.900

Nekretnine 24.772 20.534 17.838 86,9% 20.900

Zakup poslovnih i skladišnih prostora i zemljišta

15.048 11.419 10.361 90,7% 10.923

Zakup promidžbenih prostora 3.703 3.155 2.651 84,0% 3.017

Pravo služnosti 140 69 102 147,8% 520

Pravo građenja 213 174 133 76,4% 305

Ovisna društva 2.130 2.102 1.744 83,0% 2.335

Društva nastala podjelom HŽ-a 3.538 3.615 2.847 78,8% 3.800

Ostali prihodi od prodaje - 4.000 2.719 68,0% 4.000

Prihodi od zakupa opreme - 4.000 2.719 68,0% 4.000

Ostali poslovni prihodi 5.474 4.949 4.185 84,6% 4.030

Najam stanova 2.829 2.956 2.370 80,2% 2.455

Otkup stanova * 2.645 1.993 1.815 91,1% 1.575

Financijski prihodi 227 178 144 80,9% 127

Povrat stambenih kredita ** 227 178 144 80,9% 127

Ukupno 30.473 29.661 24.886 83,9% 29.057

* Iskazani su iznosi 35% ukupne vrijednosti (dozvoljeno priznavanje prihoda); ** Iskazani su iznosi 6% vrijednosti kredita (dozvoljeno priznavanje dijela koji se odnosi na kamate) Napomena: Prihodi od zakupa opreme odnose se na prihode od zakupa crpnih postrojenja. Do izrade ovog plana poslovanja predmetni prihodi evidentirani su u okviru pozicije Prihoda od prodaje nekretnina – na stavci Prihoda od zakupa poslovnih i skladišnih prostora i zemljišta. Od 2021. godine, ti prihodi bit će evidentirani u okviru pozicije Ostalih prihoda od prodaje – na stavci Prihoda od zakupa opreme. Slijedom toga, podaci za prihode od zakupa crpnih postrojenja za 2020. godinu reklasificirani su na poziciju Ostalih prihoda od prodaje – prihodi od zakupa opreme.

Tablica 42: Prihodi od nekretnina


108

15.7. Mehanizacija

U nadležnosti Sektora za mehanizaciju je održavanje upravljanja strojevima, vozilima i ostalom mehanizacijom sukladno poslovnim ciljevima HŽ Infrastrukture. Odgovoran je za organizaciju, održavanje, planiranje i brigu o strojevima i vozilima koja se koriste u procesu rada na redovnom održavanju željezničke infrastrukture sukladno Zakonu o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava, Zakonu o sigurnosti u cestovnom prometu, te pravilnicima i uputama. Sektor za mehanizaciju ujedno je odgovoran i za organizaciju zamjenskog prijevoza putnika prilikom planiranih i izvanrednih zatvora pruge.

Pružna i cestovna mehanizacija

HŽ Infrastruktura ima u vlasništvu ukupno 83 željeznička vozila za posebne namjene (75 TMD-a i LMD-a, 7 snjegočistača i 1 mjerno vozilo) te 59 vagona i 83 pružne prikolice. Željeznička vozila modernizirana su ugradnjom autostop uređaja i impulsnog budnika sukladno zahtjevima odredbi Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (NN 82/13, 18/15, 110/15, 70/17).

HŽ Infrastruktura raspolaže s 318 cestovnih vozila. S obzirom na vlasništvo nad cestovnim vozilima, 121 vozilo je u vlasništvu HŽI-a, a 197 vozila je u operativnom leasingu. Za cestovna vozila u vlasništvu HŽ Infrastrukture obavlja se redovno i izvanredno održavanje, tehnički pregledi i registracije.

U 2021. godini za sva željeznička vozila za posebne namjene te vagone i prikolice planira se redovno i izvanredno održavanje, te redoviti popravci. Uz redovno održavanje TMD-a i LMD-a obavljat će se i kontrolni pregled ugrađenih autostop uređaja. Tijekom 2021. godine planira se završetak dvogodišnjeg procesa obnove cestovnog voznog parka HŽ Infrastrukture rashodom 81 cestovna vozila zbog ekonomske neisplativosti daljnje eksploatacije istih. Po završetku planiranog rashoda vozila u vlasništvu, HŽ Infrastruktura će raspolagati s 237 cestovna vozila.

Racionalizacija eksploatacije vozila omogućena je sustavom za nadzor korištenja i nadzor potrošnje goriva cestovnih i željezničkih vozila što izravno utječe na učinkovitost korištenja radnog vremena i vozila. Sustav za nadzor korištenja i nadzor potrošnje goriva cestovnih i željezničkih vozila smanjuje količinu papirologije i povećava točnosti podataka. Prilikom svake isporuke novih vozila u ista se ugrađuje sustav nadzora.

U 2021. godini planira se kasacija jednog željezničkog vozila za posebne namjene (LMD-a). Prosječna starost željezničkih vozila za posebne namjene je 35 godine. Zbog starosti željezničkih vozila održavanje istih je sve teže sa zakonskog, sigurnosnog i financijskog aspekata. Opredijeljenost za društveno odgovorno poslovanje zahtijeva odgovoran odnos prema zaštiti okoliša, energetskoj učinkovitosti i upravljanju energijom. Slijedom navedenog, ukoliko će postojati mogućnost apliciranja projekta za modernizaciju voznog parka željezničkih vozila na EU fondove, planira se investicijska aktivnost nabave 50 željezničkih vozila za posebne namjene i 4 nova snijegočistača. Predmetna investicija nije obuhvaćena Planom investicija za 2021. godinu.

Zamjenski prijevoz putnika

Sektor za mehanizaciju ujedno je odgovoran i za organizaciju zamjenskog prijevoza putnika prilikom planiranih i izvanrednih zatvora pruge. HŽ Infrastruktura u vlasništvu ima 3 autobusa i kombi vozila za realizaciju zamjenskog prijevoz putnika prilikom zatvora pruge. Godišnji trošak HŽ Infrastrukture zamjenskog prijevoza putnika iznosi oko 5,00 milijuna kuna. Ovisno o financijskim mogućnostima odnosno


109

pronalasku izvora financiranja, u budućim razdobljima planira se zapošljavanje 5 vozača i nabavka 4 nova autobusa. Realizacijom planiranih aktivnosti osigurali bi se resursi za vlastite potrebe prijevoza putnika autobusom kao logističku potporu osnovnoj djelatnosti što bi rezultiralo smanjenjem troškova.

15.8. Pravni poslovi

Plan poslovnih aktivnosti Sektora pravnih poslova u velikoj mjeri ovisi o sudskim postupcima koje nije moguće unaprijed predvidjeti kao i o drugim izvanrednim okolnostima na koje se ne može utjecati.

Aktivni sudski sporovi veće vrijednosti (koji su započeli prije i poslije podjele HŽ) koje vodi HŽ Infrastruktura na strani tužitelja odnosno tuženika kao stranka u postupku, mogli bi imati značajniji utjecaj na financijsko poslovanje i kao takvi predstavljaju potencijalni rizik za ukupno poslovanje.

HŽ Infrastruktura vodi ukupno 2.741 sudska spora s napomenom da se predmeti koji su započeti prije podjele HŽ-a preračunavaju između svih društava slijednika (HŽ Infrastrukture d.o.o., HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. i HŽ Carga d.o.o.), sukladno točki 6.2. Plana podjele HŽ Hrvatskih željeznica d.o.o., odnosno Odluci HŽ Hrvatske željeznice holding d.o.o. broj Uh-35-15/12 od 26.10.2012. godine.

Na gore navedeni način postupat će se sve dok postoje aktivni sudski postupci pokrenuti i prije i poslije podjele Hrvatskih željeznica. U ovakvim slučajevima sva su tri društva tužena jer se vežu na štetni događaj koji je nastao prije podjele HŽ-a (primarno regresne tužbe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kao i isplata renti i iznosa izgubljene zarada zbog ozljede na radu koji su ozljede nastale za vrijeme HŽ d.o.o.).

1. Sporovi započeti prije podjele HŽ-a (preračunavaju se na HŽI, HŽC i HŽPP)

Trenutačna vrijednost predmeta (započetih prije podjele HŽ) gdje je:

▪ HŽ bio tužitelj iznosi 38,64 milijuna kuna ▪ HŽ bio tuženik iznosi 73,68 milijuna kuna

U navedenim postupcima, s obzirom na odredbe Plana podjele HŽ Hrvatskih željeznica d.o.o., na HŽ Infrastrukturu se odnosi 16,93% dosuđenog iznosa. Kako u postupcima u kojima smo tužitelji, tako i u postupcima u kojima smo tuženici.

2. Sporovi započeti nakon podjele HŽ-a (HŽ Infrastruktura snosi štetu, osim u pojedinačnim slučajevima ako je šteta nastala prije podjele, u tom slučaju se preračunavaju na HŽI, HŽC i HŽPP)

Ukupna vrijednost aktivnih sudskih predmeta u postupcima započetim nakon podjele HŽ, (gdje se u nekim od predmeta HŽ Infrastruktura pojavljuje solidarno s društvima HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo, kao stranka) zaključno s 30.09.2020. godine gdje je:

▪ HŽ Infrastruktura tužitelj iznosi 188,60 milijuna kuna i 83.222,50 € ▪ HŽ Infrastruktura tuženik iznosi 276,43 milijuna kuna i 44.073,20 €


110

Osim navedenog, vode se još 153 aktivna sudska postupka započeta po pojedinačnima tužbama radnika protiv HŽ Infrastrukture radi isplate razlike plaće od 6% temeljem čl.223. KU-a iz 2007.g. i njegovih aneksa, čija ukupna vrijednost po preostalim tužbama iznosi 1.891.463,78 kuna.

Svi navedeni iznosi predstavljaju glavnicu potraživanja (bez troškova postupka i kamata).

Troškovi koji proizlaze iz potencijalnih gubitka aktivnih sudskih sporova (glavnica i kamate) su evidentirani na pozicijama rezerviranja za troškove i rizike u financijskim izvještajima.

Tijekom 2021. godine poslovne aktivnosti bit će usmjerene na što veće ostvarenje pozitivnih ishoda sudskih postupaka, kao i na smanjenje troškova vezanih za sudske sporove kroz mirno rješavanje sporova kroz sklapanje nagodbi (ako je tužba prema procjeni u cijelosti ili djelomično osnovana) odnosno plaćanje po presudama kada se procijeni da nema elemenata za ulaganje pravnih lijekova. Isto tako, cilj je i nadalje raditi na aktivnostima koje su usmjerene na izbjegavanje sudskih postupaka i rješavanje potencijalnih sporova u mirnom postupku. Naime, u proteklom trogodišnjem razdoblju evidentno je smanjenje sudskih postupaka u kojima je HŽ Infrastruktura tužena strana (2018. godine 97 tužbi; 2019. godine 51 tužba, 11/2020. godine 42 tužbe).

Nadalje, tijekom 2021. godine intenzivirat će se rad na aplikaciji „e spor“ za elektroničko praćenje aktivnih sudskih postupaka HŽ Infrastrukture, kao i nastavak e-komunikacije s Ministarstvom pravosuđa vezano za sudske postupke.

U 2020. godini zbog promjena u poslovanju uzrokovanih pandemijom koronavirusa, nije ostvareno planirano zapošljavanje radnika pravne struke za zastupanje pred sudovima, stoga se i u narednom razdoblju planira zapošljavanje novih radnika koji će u velikoj mjeri doprinijeti ostvarenju planiranih ciljeva. Isto tako, budući da sve više sudova razmatra uvođenje on-line rada, planirana ja nabavka suvremenije informatičke opreme kako bi se omogućio normalan proces rada u novonastalim uvjetima.


111

16.PREGLED TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA

Tablica 1: Ostvareni putnički i netotonski kilometri europskih željezničkih prijevoznika za razdoblje 2017.- 2020. godine; ... 23 Tablica 2: Ostvareni putnički vlak km i teretni vlak km upravitelja infrastrukture u zemljama okruženja za razdoblje 2017.-2020. godine .................................................................................................................................................................. 24 Tablica 3: Makroekonomski okvir u razdoblju 2019.-2023. ................................................................................................ 25 Tablica 4: Naturalni pokazatelji rada HŽ infrastrukture ..................................................................................................... 29 Tablica 5. Račun dobiti i gubitka ..................................................................................................................................... 32 Tablica 6: Analitički pregled ukupnih prihoda ................................................................................................................... 33 Tablica 7: Analitički pregled ukupnih rashoda .................................................................................................................. 36 Tablica 8: Bilanca ........................................................................................................................................................... 38 Tablica 9: Izvještaj o novčanim tokovima ......................................................................................................................... 39 Tablica 10: Radni omjer .................................................................................................................................................. 40 Tablica 11: Pokazatelji poslovanja .................................................................................................................................... 41 Tablica 12: Plan sredstva Državnog proračuna ................................................................................................................. 41 Tablica 13: Planirani izvori investicija .............................................................................................................................. 43 Tablica 14: Plan investicija po programima ..................................................................................................................... 44 Tablica 15: Projekti u provedbi; ugovoreni prema PRAG proceduri (OPP 2007.-2013.) ........................................................ 47 Tablica 16: Projekti u provedbi – radovi; sufinanciranje putem OPKK 2014. - 2020. ........................................................... 47 Tablica 17: Projekti u provedbi – studije/projektiranje; sufinanciranje putem OPKK 2014. - 2020. ...................................... 47 Tablica 18: Projekt za koji je postupak javne nabave u tijeku – radovi; sufinanciranje putem OPKK 2014. - 2020. ............... 48 Tablica 19: Novi OPKK projekt - radovi; sufinanciranje putem OPKK 2014. - 2020. ............................................................. 48 Tablica 20: Projekti u provedbi – radovi/projektiranje; sufinanciranje iz CEF-a .................................................................. 50 Tablica 21: Novi CEF projekt – radovi; sufinanciranje iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) ...................................... 50 Tablica 22: Projekt u provedbi – radovi; sufinanciranje iz CEF-a ....................................................................................... 50 Tablica 23: Plan prometa po vrstama pruga mjereno vlak kilometrima ............................................................................. 70 Tablica 24: Plan prometa po vrstama pruga mjereno brutotonskim kilometrima ............................................................... 70 Tablica 25: Promet na željezničkim prugama od značenja za međunarodni, regionalni i lokalni promet – broj vlakova ........ 71 Tablica 26. Građevinska duljina mreže u km .................................................................................................................... 73 Tablica 27: Pregled duljina mreže u km s obzirom na najveće dopuštene brzine ................................................................ 75 Tablica 28: Pregled voznih brzina po godinama u % ........................................................................................................ 75 Tablica 29: Pruge, odnosno dionice pruga na kojima je obustavljen promet ...................................................................... 76 Tablica 30: Stanje kapaciteta mreže HŽ Infrastrukture ..................................................................................................... 77 Tablica 31. Planirano održavanje po vrstama pruga u građevinskom infrastrukturnom podsustavu .................................... 78 Tablica 32. Plan održavanja gornjeg ustroja pruga po područnim radnim jedinicama ........................................................ 78 Tablica 33: Plan održavanja građevine, konstrukcije i opreme donjeg ustroja pruge prema područnim radnim jedinicama . 79 Tablica 34: Dopuštena infrastrukturna brzina na prugama Koridora RH1 .......................................................................... 83 Tablica 35: Dopuštena infrastrukturna brzina na prugama Koridora RH2 (Mediteranski koridor - bivši Ogranak V.b.) .......... 84 Tablica 36: Dopuštena infrastrukturna brzina na prugama Koridora RH3 (bivši ogranak Vc) ............................................... 84 Tablica 37: Dopuštena infrastrukturna brzina na dionicama prometnog pravca Oštarija/Ogulin-Gospić-Knin-Split/Šibenik/Zadar; DG .................................................................................................................................................. 84 Tablica 38. Planirane aktivnosti održavanja signalno-sigurnosnih uređaja .......................................................................... 88 Tablica 39. Starosna i obrazovna struktura radnika na dan 01.10.2020. godine ................................................................. 91 Tablica 40: Stanje broja zaposlenih ................................................................................................................................. 92 Tablica 41: Prioritetni rizici na razini Uprave društva ....................................................................................................... 98 Tablica 42: Plan prihoda od usluga informatike .............................................................................................................. 105 Tablica 43: Prihodi od nekretnina .................................................................................................................................. 107

Grafikon 1: Društva u vlasništvu HŽ Infrastrukture.......................................................................................................... 5 Grafikon 2: Ulaganja u hrvatske željeznice i ceste u razdoblju 1995.-2018. godine .......................................................... 21 Grafikon 3: Željeznički i cestovni prijevoz u RH u razdoblju 2001.-2019. godine .............................................................. 22 Grafikon 4: Željeznički i cestovni putnički prijevoz u RH u razdoblju 2000.-2019. godine ................................................. 22 Grafikon 5. Broj radnika po km pruge .......................................................................................................................... 30 Grafikon 6. Vlak km po radniku .................................................................................................................................... 30


112

Grafikon 7. Struktura poslovnih prihoda ....................................................................................................................... 34 Grafikon 8. Analitički prikaz poslovnih rashoda ............................................................................................................. 36 Grafikon 9: Struktura poslovnih rashoda ....................................................................................................................... 36

Slika 1: Organizacijska struktura HŽ Infrastrukture ............................................................................................................ 6 Slika 2. Paneuropska prometna mreža............................................................................................................................. 14 Slika 3. Transeuropska prometna mreža (TEN-T) .............................................................................................................. 15 Slika 4. Koridori za željeznički teretni prijevoz (RFC) ......................................................................................................... 17 Slika 5. Koridori za željeznički teretni prijevoz Mediteranski (RFC6) i Alpe-zapadni Balkan u RH ......................................... 18 Slika 6. Željeznička mreža RH - podjela pruga .................................................................................................................. 19 Slika 7: Pregled projekata financiranih iz ESI fondova i CEF-a (radovi, projektiranje, studije) .............................................. 52 Slika 8. Željeznička mreža RH po vrstama pruga .............................................................................................................. 74

17. PRILOG - PREGLED PLANA INVESTICIJA ZA 2021. GODINE

I. Pregled plana investicija i izvora financiranja za 2021. godinu

Documents

PLAN POSLOVANJA ZA 2021. GODINU