Upload
phungdung
View
222
Download
3
Embed Size (px)
Citation preview
PLAN RADA ZA 14.09.2011.Uvod: OB, cilj i plan kursa, 30’Motivacija 75’
Diskusija: da li je novac najbolji motivator?PredavanjeTest motivacijeAnaliza slučaja Prodavac zvezda
Pauza 30’Zadovoljstvo poslom i produktivnost, posvećenost
poslu, psihološki ugovor 75’Diskusija: Da li je zadovoljan radnik i produktivan radnik?Test očekivanja i zadovoljstvaPredavanjeAnaliza primera: Zadovoljstvo poslom u TelekomuAnaliza slučaja: Partner sa nepunim radnim vremenom
2
MOTIVACIJA
Diskusija: Da li je novac najbolji motivator?
Apsolutno da, zato što:
Apsolutno ne, zato što
Da, pod uslovom:
POJAM MOTIVACIJE
Motivacija je proces pokretanja, održavanja i usmeravanja ljudskog ponašanja ka određenom cilju
Radniučinak
Volja –motivacija
Sposobnost Uslovi
TEORIJE MOTIVACIJETeorije sadržaja (potreba): objašnjavaju koje potrebe pokreću ljude na aktivnosti u organizaciji
Maslow-ljeva teorija hijerarhije potrebaAlderfer-ov ERG modelHertzbergova teorija dva faktoraMcClelland – ova teorija tri potrebe
Teorije procesa:objašnjavaju proces putem koga se pokreće ljudska aktivnost u organizaciji
Teorija ciljaTeorija jednakostiTeorija očekivanja
HIJERARHIJA POTREBA - MASLOW
Zaposlene pokreće pet grupa potreba Fiziološke potrebePotrebe sigurnostiPotrebe pripadnostPotrebe samopoštovanjaPotrebe samorealizacije
Potrebe su uredjene hijerarhijski potrebe višeg reda se ne mogu pojaviti kao motivatori sve dok se ne zadovolje potrebe nižeg redaKada se zadovolje potrebe nižeg reda prestaju da budu motivatori i tu ulogu preuzimaju potrebe višeg reda
HIJERARHIJA POTREBA
FIZIOLOŠKE POTREBE
POTREBE SIGURNOSTIPOTREBE PRIPADNOSTI
POTREBE SAMOPOŠTOVANJA
POTREBE SAMOREALIZACIJE
Tri grupe potrebaEgzistencijalne (Existential)Povezivanja (Relatedness)Razvoja (Growth)
Razlike u odnosu na Teoriju hijerarhije potrebaTri umesto pet potrebaPored principa satisfakcije kroz progresiju uvodi princip regresije kroz frustraciju – nemogućnost da se zadovolje potrebe višeg reda povećava važnost potreba nižeg reda
Implikacije za menadžere Potreba diferenciranog pristupa zaposlenima u motivisanju Moguće je motivaciju zasnivati na nižim potrebama onda kada se ne mogu zadovoljiti više potrebe
ERG MODEL - ALDERFER
ERG MODEL – ALDERFER – progresija kroz satisfakciju i regresija kroz frustraciju
Važnost egzistencijalnih potreba
Važnost potreba razvoja
Važnost potreba povezivanja
Frustracija egzistencijalnih potreba
Zadovoljstvo egzistencijalnim potrebama
Zadovoljenje potreba povezivanja
Frustracija potreba povezivanja
Frustracija potreba razvoja
Zadovoljenje potreba razvoja
Frustracija potreba Zadovoljenje potreba
Različiti faktori izazivaju zadovoljstvo i nezadovoljstvo zaposlenih Higijenski faktori odredjuju prisustvo i odsustvo nezadovoljstvaMotivacioni faktori odredjuju prisustvo i odsustvo zadovoljstva Zaposleni može biti motivisan i zadovoljan samo ako su uključeni i motivatoriPrisustvo samo higijenskih faktora neće postići motivaciju i puno iskorišćenje ljudskih potencijala
TEORIJA DVA FAKTORA-HERTZBERG
HIGIJENSKI I MOTIVACIONI FAKTORI
HERTZBERGOVE SKALE
HIGIJENSKI FAKTORI PlataUslovi radaPolitika i procedureOdnosi sa rukovodiocimaSigurnost poslaOdnosi sa kolegama
LOŠI DOBRI
NEZADOVOLJSTVOPRISUTNO
NEMA NEZADOVOLJSTVA
MOTIVACIONI FAKTORIPostignućePriznanjePosao po sebiNapredovanjeRazvoj i učenje
LOŠI DOBRI
NEMA ZADOVOLJSTVA
ZADOVOLJSTVOPRISUTNO
4 TPA POSLA PREMA ZADOVOLJSTVU –NEZADOVOLJSTVU
VISOKO
ZADOVOLJSTVO POSLOM
Zaposleni je dobro plaćen, ima dobre uslove rada, dobre odnose sa kolegama, organizacije je sređena, posao je izazovan,ima mogućnost napredovanja i razvoja i visoku autonomiju i odgovornost
Zaposleni ima dobru platu i uslove rada, dobru organizaciju i odnose sa kolegama ali ima monoton posao koji ne pruža mogućnost za napredovanje i razvoj, nema autonomiju i odgovornost na poslu
Zaposleni ima malu platu, loše uslove rada i pogodnosti kao i lošu organizaciju ali ima autonomnu poziciju i odgovornost, mogućnosti za učenje, napredovanje i razvoj
Zaposleni ima malu platu, slabe pogodnosti, loše uslove rada, loše odnose sa kolegama, organizacija je loša, posao je monoton, nema mogućnost za razvoj i napredovanje, nema autonomije i odgovornosti
NISKO
NE
ZAD
OV
OLJ
STV
O P
OS
LOM
NIS
KO
VIS
OK
O
Ljude u organizaciji pokreću tri grupe potrebaPotrebe pripadnosti, prihvatanja od drugihPotrebe za moći i uticajem, kontrolom drugihPotrebe postignuća, uspeha, rezultata
Ljudi sa visoko izraženom potrebom za postignućem prefereriraju posao koji nudi:
AutonomijuOdgovornostIzazovnostRizikPovratnu informaciju o uspehu
Takve pojedince treba nagradjivati PriznanjemNovim izazovnim zadatkom sa više autonomijeMogućnošću da uče i razvijaju se
TEORIJA POTREBA McCLELLAND-A
TEORIJE SADRŽAJA (POTREBA)
FIZIOLOŠKE POTREBE
POTREBE SIGURNOSTI
POTREBE PRIPADNOSTI
POTREBE SAMOPOŠTO
VANJA
POTREBE SAMOREALIZ
ACIJE
Potrebe razvoja (G)
Potrebe povezivanja (R)
Egzistencijalne potrebe (E)
Potrebe pripadnosti
Potrebe moći i uticaja
Potrebe postignuća
Higijenski faktori
Motivacioni faktori
MCCLELLAND HERTZBERGALDERFERMASLOW
TEORIJA POSTAVLJANJA CILJEVA
Ljudi bolje rade kada imaju postavljen ciljumesto da im se kaže da “rade najbolje što znaju”. Cilj omoguićuje da se odredi napor koji treba uložiti. Svaki zaposleni treba da ima odredjen, jasan, pecifičan i, po mogućstvu, kvantifikovan ciljCilj treba da bude teško ostvariv ali ostvariv. Neostvariv i lako ostvariv cilj su destimulativniZaposleni treba da dobija stalnu povratnu informaciju o tome kako ostvaruje svoje ciljeveParticipacija u postavljanju ciljeva i motivacijaSamopouzdanje i motivacija
TEORIJA JEDNAKOSTIMotivacija zaposlenih ne zavisi samo od nagrada već i od
Odnosa uloženog napotran i dobijene nagradePoređenja sopstvenog odnosa napora i nagrada sa odnosom napora i nagrada referentnih osoba
Zaposleni su motivisani kada percepiraju pravednu distribuciju nagrada prema uloženom radu Pravedna distribucija nagrada postoji kada je uravnotežen odnos zalaganja i nagrada svih zaposlenih Zaposleni su demotivisani kada percipiraju nejednaku distribuciju nagrada bilo u obliku preplaćenosti bilo u obliku potplaćenosti
TEORIJA JEDNAKOSTI• Jednakost/pravičnost: osoba percipira da je
njen racio inputa i autputa jednak onome kod referentne osobe
• Potplaćenost. Osoba percipira da ulaže više inputa od referentne osobe za istu nagradu ili da za isti uloženi input kao referentna osoba dobija manju nagradu od nje
• Preplaćenost. Osoba percipira da ulaže manje napora od referentne osobe za istu nagradu ili da dobija veću nagradu od referentne osobe za isti uloženi napor
TEORIJA JEDNAKOSTI
Nagrada osobe
Napor osobe
Nagrada referentneosobe
Napor referentneosobe
Nagrada osobe
Napor osobe
Nagrada referentneosobe
Napor referentneosobe
Nagrada referentneosobe
Napor referentneosobe
Nagrada osobe
Napor osobe
a. Jednakost
b. Preplaćenost
c. Potplaćenost
TEORIJA JEDNAKOSTI
Suočeni sa situacijom nejednakosti zaposleni mogu da:
Promene svoje inpute (npr. da smanje uloženi napor)Promene svoje autpute (npr. da traže veću platu)Promene percepciju sopstvenih inputa i autputa Promene percepciju inputa i autputa referentne osobe Promene referentnu osobu sa kojom se porede Promene posao i preduzeće u kome rade
Preplaćenost nekih osoba u organizaciji najčešće ne povećava njihovu motivaciju ali smanjuje motivaciju ostalih zaposlenih
TEORIJA OČEKIVANJAMotivacija kao kognitivni proces u kome pojedinac racionalno i slobodno odlučuje (pravi izbore) da li će i koje ponašanje da preduzme i to u zavisnosti od njegovih procena efekata tih ponašanjaMotivacija kao rezultanta tri faktora:
Očekivanje - verovanje pojedinca da će određeno ponašanje odnosno ulaganje napora dovesti do rezultata prvog reda (performanse)Instrumentalnost - percepcija verovatnoće da će rezultati prvog reda dovesti do rezultata drugog reda(nagrade)Valenca - preferencija koju pojedinac ima prema određenoj vrsti nagrada
TEORIJA OČEKIVANJAMotivacija zaposlenih zavisi od tri vrste odnosa:
Napor – performanse (rezultat prvog reda)Performanse – nagrade (rezultat drugog reda)Nagrade – lični ciljevi zaposlenog
Porter Lawler-ov model proširuje teoriju očekivanja tako što uvodi nove varijable
Zadovoljstvo zaposlenihSposobnosti Percepcije uloga
MOTIVACIJA PERFORMANSE ZADOVOLJSTVO
PORTER LAWLER INTEGRATIVNI MODEL MOTIVACIJE
Vrednostnagrade
Napor –nagradaverovatnoća
Napor
Sposobnosti
Percepcijauloge
Performanse
Instrisinčnenagrade
Ekstrisinčnenagrade
Zadovoljstvo
Pravednostnagrada
TEORIJA OČEKIVANJA
Implikacije za menadžereZaposlene treba uveriti da će njihov napor dovesti do ciljnog rezultata i da će oni biti sposobni da ostvare postavljene zadatkeObuka povećava motivaciju jer povećava uverenost da će ulaganje napora dovesti do rezultataZaposlene treba uveriti da će njihov rezultat sigurno dovesti do nagrade. Važna je konzistentnost i doslednost u nagrađivanju. Treba poznavati zaposlene i znati koja nagrada za svakog pojedinca ima vrednost
TEORIJE MOTIVACIJEPREPORUKE ZA MENADŽERE
Upoznajte svoje ljude – za različite ljudi iste potrebe su od različitog značaja. Morate znati tačno šta pokreće vaše zaposlene: novac, prijateljstvo, status i moć, izazov i sloboda. Obratite pažnju na motivatore. Platom niko nikada neće biti zadovoljan. Posvetite se osobama sa jako izraženom potrebom za postignućem, dajte im slobodu i izazovne poslove – to je sve što traže
TEORIJE MOTIVACIJEPREPORUKE ZA MENADŽERE
Postavljajte ciljeve i informišite zaposlene o tome kako ih ostvarujuBudite pravedni i otvoreni u dodeljivanju nagrada Pomozite zaposlenima da postignu rezultateBudite dosledni i konzistentni u dodeljivanju nagrada
4.07
4.61
3.93
4.34
4.46
4.26
4.43
4.56
4.04
4.23
4.41
4.24
4.42
4.62
4.28 4.28
4.56
4.43
3.4
3.6
3.8
4
4.2
4.4
4.6
4.8
1 2 3 4 5 6
Companies
Average valence of job dimesions related to three basic group of needs
Existence needs Affiliation needs Growth needs
STRUKTURA POTREBA ZAPOSLENIH
4,58
4,43
4,16
Socijalne potrebe Egzistencijalnepotrebe
Razvojne potrebe
VRSTE POTREBA
Adminiastrativni radnici
4,3
3,863,75
Egzistencijalnepotrebe
Socijalne potrebe Razvojne potrebe
VRSTE POTREBA
Proizvodni radnici
4,37
4,33
4,32
Razvojne potrebe Socijalne potrebe Egzistencijalnepotrebe
VRSTE POTREBA
Menadžeri 4,42
4,38
4,35
Egzistencijalnepotrebe
Razvojne potrebe Socijalne potrebe
VRSTE POTREBA
Komercijalisti
VAŽNOST POTREBA STUDENATA HEC 2008
2,13
3,27
3,40
3,47
3,47
3,47
3,60
3,80
3,80
3,93
4,13
4,13
4,20
4,80
5,00
0,00 0,50 1,00 1,50 2,00 2,50 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00
Stambeni kredit
Posao značajan za preduzeće i društvo
Odsustvo sukoba u preduzeću
Sigurnost zaposlenja
Briga preduzeća za zaposlene
Dobri fizički uslovi rada
samostalnost na poslu
Visina plate
Redovnost plate
Dobri odnosi sa kolegama
Timski rad
Izazovan posao
Dobri odnosi sa neposrednim rukovodiocem
Mogućnost stručnog usavršavanja
Mogućnost napredovanja
VAŽNOST TRI VRSTE POTREBA STUDENATA HEC 2008
2,57
3,83
4,16
1
1,5
2
2,5
3
3,5
4
4,5
EGISTENCIJALNE POTREBE POTREBE POVEZIVANJA POTREBE RAZVOJA
VAŽNOST POTREBA STUDENATA HEC 2007
2,33
3,22
3,39
3,503,50
3,61
3,723,83
3,89
4,004,17
4,39
4,78
4,78
4,83
2,00 2,50 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00
Stambeni kredit
Odsustvo sukoba u preduzeću
Sigurnost zaposlenja
Timski rad
Dobri fizički uslovi rada
Posao značajan za preduzeće i društvo
Briga preduzeća za zaposlene
Dobri odnosi sa kolegama
Visina plate
Dobri odnosi sa neposrednim rukovodiocem
samostalnost na poslu
Redovnost plate
Mogućnost napredovanja
Izazovan posao
Mogućnost stručnog usavršavanja
VAŽNOST TRI VRSTE POTREBA STUDENATA HEC 2007
3,503,66
4,43
1,00
1,50
2,00
2,50
3,00
3,50
4,00
4,50
EGZISTENCIJALNE POTREBE POTREBE POVEZIVANJA POTREBE RAZVOJA
VAŽNOST POTREBA STUDENATA HEC 2006
2,613,33
3,443,61
3,833,83
4,004,064,064,06
4,284,33
4,334,44
4,50
2,50 2,70 2,90 3,10 3,30 3,50 3,70 3,90 4,10 4,30 4,50
Stambeni kredit
Posao značajan za preduzeće i društvo
Odsustvo sukoba u preduzeću
Sigurnost zaposlenja
Dobri fiz ički uslovi rada
Dobri odnosi sa neposrednim rukovodiocem
samostalnost na poslu
Timski rad
Dobri odnosi sa kolegama
Briga preduzeća za zaposlene
Redovnost plate
Visina plate
Izazovan posao
Mogućnost stručnog usavršavanja
VAŽNOST TRI VRSTE POTREBA STUDENATA HEC 2006
3,73
3,89
4,12
3,50
3,60
3,70
3,80
3,90
4,00
4,10
4,20
EGZISTENCIJALNE POTREBE SOCIJALNE POTREBE RAZVOJNE POTREBE
VAŽNOST POTREBA STUDENATA HEC 2005
2,813,193,193,273,313,353,38
3,773,88
3,964,15
4,274,42
4,504,69
1,00 1,50 2,00 2,50 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00
Stambeni kredit
Odsustvo sukoba u preduzeću
Posao značajan za preduzeće i društvo
Timski rad
Sigurnost zaposlenja
Dobri fizički uslovi rada
Briga preduzeća za zaposlene
Dobri odnosi sa kolegama
samostalnost na poslu
Dobri odnosi sa neposrednim rukovodiocem
Visina plate
Redovnost plate
Izazovan posao
Mogućnost stručnog usavršavanja
Mogućnost napredovanja
VAŽNOST TRI VRSTE POTREBA STUDENATA HEC 2005
3,483,37
4,00
2,00
2,20
2,40
2,60
2,80
3,00
3,20
3,40
3,60
3,80
4,00
EGZISTENCIJALNEPOTREBE
SOCIJALNE POTREBE RAZVOJNE POTREBE
37
ZADOVOLJSTVO POSLOM, POSVEĆENOST POSLU, PSIHOLOŠKI UGOVOR
Diskusija: da li je zadovoljan radnik i produktivan radnik?
Da, zato što:
Ne, zato što:
ZADOVOLJSTVO POSLOM Zadovoljstvo poslom – kognitivne, afektivne i evaluativne reakcije pojedinca na svoj posaoSložen stav koji podrazumeva:
pretpostavke i verovanja o poslu (kogitivna komponenta) osećanja prema poslu (afektivna komponenta)Ocenu posla (evaluativna komponenta)
Generalni stav zaposlenog o njegovom poslu: zaposleni zadovoljni poslom imaju pozitivanstav prema njemu a zaposleni nezadovoljniposlom imaju negativan stav prema njemu
ZADOVOLJSTVO POSLOM
Lokova teorija: zadovoljstvo poslom postoji u onoj meri u kojoj su ljudi zadovoljni ishodom samog posla – na zadovoljstvo utiču i očekivanja (važnost) i zadovoljstvo pojedinim dimenzijama posla
Jaz između očekivanja i zadovoljstva utiče i na apsolutnu visinu zadovoljstva poslom
FAKTORI ZADOVOLJSTVA POSLOM
Organizacioni Posao:raznovrsnost, autonomija, povratna informacijaSistem nagradjivanja Radni uslovi Kolege na poslu (uticaj nacionalne kulture)Organizaciona struktura (decentralizacija?)
Individualni Sklad ličnih interesovanja i posla Radni staž i starost (krivolinijski odnos)Pozicija i status Ukupno zadovoljstvo životom (prelivanje zadovoljstva)
DIMENZIJE POSLA I ZADOVOLJSTVO ZAPOSLENIH (dopunska literatura)
Tri psihološka stanja zaposlenih, koja nastaju kao reakcija na karakteristike njihovog posla, određuju stepen motivacije zaposlenih i njihovo zadovoljstvo na poslu
Doživljena značajnost posla: zaposleni mora da percipira svoj posao kao nešto vredno i važno u sistemu vrednosti koji on posedujeDoživljena odgovornost na poslu: zaposleni mora da veruje da je on odgovoran za rezultate na njegovom radnom mestuZnanje o rezultatima: zaposleni mora da bude u stanju da, relativno regularno, utvrdi rezultate njegovog rada
DIMENZIJE POSLA I ZADOVOLJSTVO ZAPOSLENIH
Raznovrsnost posla – stepen do koga posao zahteva obavljanje aktivnosti koje zahtevaju različite, izazovne ili nove veštine i znanjaIdentitet zadatka – stepen do koga posao podrazumeva da se obavi celina zadatka – od početka do kraja operacije i do vidljivog rezultataZnačaj zadatka – stepen do koga posao ima uticaj, neposredan ili posredan, na život u organizaicji i van njeAutonomija – stepen do koga zaposleni može sam da utiče na način, dinamiku, metode rada na svom poslu Povratna informacija – stepen do koga zaposleni dobija informaciju o efektima svoga rada
DIMENZIJE POSLA I ZADOVOLJSTVO ZAPOSLENIH - odnos
DIMENZIJE POSLA I ZADOVOLJSTVO ZAPOSLENIH - metodi unapređenja
OBOGAĆIVANJE POSLA
Direktna povratna informacija zaposlenima o rezultatima rada na ne-evaluativan način i ne preko šefa Kreiranje kontakta zaposlenog sa internmim ili eksternim korisnikom njegovog radaŠansa zaposlenom da uči nove zadatke i pri tome doživljava razvoj Davanje mogućnosti zaposlenima d asami određuju tempo i raspored rada, pauze i slSpuštanje troškovnih centara na najniži mogući nivo –radno mesto tako d azaposleni bude odgovoran za svoj budžet Dozvoliti zaposlenom da komunicira direktno sa svima bez obzira na hiejrarhijsku poziciju ako to posao zahtevaZaposleni treba da je odgovoran za svoje rezutlate
ZADOVOLJSTVO I NAGRAĐIVANJE
Hipoteza: “Adekvatne nagrade povećavaju i zadovoljstvo i produktivnost” – nagrade vode ka zadovoljstvu zaposlenih i povećanju produktivnosti samo kada su fer i proporcionalne učincima - teorija jednakosti u nagrađivanju i zadovoljstvo poslom
Nagrade nisu samo materijalna sredstva već i statusni simbol i pokazuju koliko menadžment vrednuje doprinos zaposlenih
NAGRAĐIVANJE I PONAŠANJE
“Kompanije dobijaju od svojih zaposlenih ono što plaćaju a ne ono što one žele” – često se dešava da su to suprotne stvari
Primer: nagrađivanje profesora za predavanje i za istraživanje i publikacije na univerzitetima u USA i Srbiji.
Primer: sistem nagrađivanja na EF u Beogradu
Zašto kompanije žele A a nagrađuju B?
NAGRAĐIVANJE I PONAŠANJE
Razlozi za nagrađivanje ponašanja A umesto
ponašanja B
Fascinacija kvantitativnim merilima performansi
Nagrađivanje najvidljivijeg umesto najvažnijeg
ponašanja
Hipokrizija – razlike između “teorije za javnost” i
“teorije za upotrebu”
Uticaj etičkih kriterijuma umesto ekonomskih
EFEKTI ZADOVOLJSTVA POSLOM
Zadovoljstvo poslom i produktivnost
Zadovoljstvo poslom i napuštanje posla
Zadovoljstvo poslom i odustvovanje sa posla
ZADOVOLJSTVO I PRODUKTIVNOST(dopunska literatura)
Hipoteza: “zadovoljan radnik – produktivan radnik” – malo potvrda u istraživanjima, zadovoljstvo poslom nije konzistentan prediktor produktivnostiIpak u teoriji i praksi menadžmenta se ne odustaje od napora da se radnici učine zadovoljnim da bi bili produktivni Odnos zadovljstva poslom i produktivnosti je slab jer i na jednu i drugu varijablu utiče veliki broj faktora od kojih su mnogi van dometa menadžmenta
ZADOVOLJSTVO I PRODUKTIVNOSTNa stavove o poslu je jako teško uticati jer
Na stavove o poslu utiče jako veliki broj faktora od kojih su mnogi van uticaja menadžmenta (zadovoljstvo životom)Na stavove utiče percepcija zaposlenih pa mala izmena u poslu utiče na veliku promenu stava o posluStavovi su vrlo postojani i teško se menaju
Na produktivnost utiču i drugi faktori osim zadovoljstva poslom – nije tačno da, ako je neko zadovoljan poslom i želi da radi, da će uvek i imati veće performanse
Mentalne i fizičke sposobnosti, nivo energije, nivo odgovornostiPosao sam po sebi nekada određuje performanse
MOŽETE LI ZAMISLITI OVE RADNIKE?
Zadovoljan i produktivan radnik
Zadovoljan i neproduktivan radnik
Nezadovoljan i produktivan radnik
Nezadovoljan i neproduktivan radnik
ZADOVOLJSTVO I PRODUKTIVNOST
Korelacija zadovoljstva i prodkutivnosti ipak važi više za stručne i zaposlene na višim pozicijama
Hipoteza: “produktivan radnik je i zadovoljanradnik” – potvrđena u praksi ali uz medijatornuvarijablu – nagrade, implikacija za menadžere –pomoći zaposlenima da ostvare visoke performanse i nagraditi ih.
MERE ZA UNAPREĐENJE ZADOVOLJSTVA I PRODUKTIVNOSTI
Individualne merePlaćanje na osnovu performansi Realistični radni ciljevi Intenzivan treningMerenje performansi i feedbackPromocija na osnovu performansiProširivanje i produbljivanje posla
Grupne mereAutonomne radne grupe sa mandatom da utiču na svoj rad, sastav grupe itd. Takmičenje između grupaNagrađivanje na grupnoj umesto individualnoj osnovi
MERE ZA UNAPREĐENJE ZADOVOLJSTVA I PRODUKTIVNOSTI
Organizacione mereRotacija poslovaDecentralizacija struktureDugoročo zapošljavanje radi povećanja lojalnosti POvezivanje ličnih nagrada sa performansama organizacije (godišnji bonusi radnicima)
ZADOVOLJSTVO I NAPUŠTANJE POSLA
Korelcija između zadovoljstva i napuštanja posla je umereno negativnaVisoko zadovoljstvo poslom ne može samo po sebi sprečiti napuštanje posla ali će pomoći da ono ne bude visoko Nisko zadovoljsto poslom utiče na intenziviranje napuštanja posla Uticaj medijatornih varijabli
Eksterne, objektivne: nezaposlenost, recesija, merdžeri i akvizicijeSubjektivne, interne: pol, starost, radni staž, investicije u kompaniju, mogućnosti za novi posao, porodična situacija, psihološki profil
ZADOVOLJSTVO I ODSUSTVOVANJE
Visko zadovoljstvo poslom ne izaziva obavezno i nisko odsustvovanje ali nisko zadovoljstvo obavezno izaziva visoko odsustvovanje sa posla Efekti zadovoljstva na odsustvovanje –negativna korelacija kada se kontrolisu drugifaktori (Chicago – New York eksperiment)Medijatorne varijable: percepcija zaposlenog o važnosti negovog posla, tretmanu na poslu, nagrada, radne klime.
REAKCIJE NA NEZADOVOLJSTVO POSLOM
aktivna
pasivna
destruktivna
NAPUŠTANJE PROTESTVOVANJE
ZANEMARIVANJE LOJALNOST
konstruktivna
NAJVAŽNIJI FAKTORI ZADOVOLJSTVA POSLOM
4,632,58
4,653,54
4,662,88
4,784,69
4,853,9
1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5
Visina plate
Dobar timski rad
Sigurnost zaposlenja
Redovnost plate
Sposobni ljudi na vrhu firme
Važnost Zadovoljstvo
NAJVEĆI IZVORI ZADOVOLJSTVA
4,48
3,65
4,313,84
4,85
3,9
4,38
3,95
4,78
4,69
1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5
Prijateljska atmosfera i odsustvosukoba u preduzeću
Generalni direktor vredanpoštovanja
Sposobni ljudi na vrhu firme
Dobri odnosi sa kolegama naposlu i van njega
Redovnost plate
Važnost Zadovoljstvo
NAJVEĆI IZVORI NEZADOVOLJSTVA
4,592,5
4,632,58
4,492,59
4,472,75
4,452,77
1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5
Pravičnost u određivanju plata
Visina plate
Dobri fizički uslovi rada
Objektivno ocenjivanjeindividualnog učinka
Mogućnost napredovanja naposlu
Važnost Zadovoljstvo
NAJVAŽNIJI FAKTORI RADNE SREDINE I
4,92
3,52
4,80
0,46
4,80
0,53
4,76
0,60
4,76
0,55
0,00
0,50
1,00
1,50
2,00
2,50
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
Jasni i pravičnikriterijumi u
određivanju plata
Redovnost isigurnost plate
Kompetentanrukovodilac koji
zna da organizujeposao
Sposobni ljudi navrhu firme
Rukovodilac kojiuvažava
zaposlene, ume daih sasluša i prihvatinjihove sugestije
Srednja vrednost
Standardna devijacija
NAJVAŽNIJI FAKTORI RADNE SREDINE II
4,75
0,54
4,74
0,53
4,71
0,65
4,68
0,66
4,68
0,60
0,00
0,50
1,00
1,50
2,00
2,50
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
Dobra komunikacijaizmeđu kolega
Mogućnostnapredovanja na poslu
Sigurnost zaposlenja Timski rad Dobri odnosi sakolegama i prijatna
atmosfera
Srednja vrednost
standardna devijacija
FAKTORI RADNE SREDINE KOJIMA SU ZAPOSLENI NAJZADOVOLJNIJI I
4,37
0,76
4,00
1,09
3,99
1,00
3,96
1,00
3,89
1,14
0,00
0,50
1,00
1,50
2,00
2,50
3,00
3,50
4,00
4,50
Redovnost i sigurnostplate
Generalni direktor kojiuliva poverenje
Kompanija koja radi posvetskim standardima
Sigurnost zaposlenja Dobri fizički uslovi rada
Srednja vrednost
Standardna devijacija
FAKTORI RADNE SREDINE KOJIMA SU ZAPOSLENI NAJZADOVOLJNIJI II
3,87
1,07
3,86
1,01
3,85
1,09
3,82
1,09
3,81
1,16
0,00
0,50
1,00
1,50
2,00
2,50
3,00
3,50
4,00
Dobri odnosi sakolegama i prijatna
atmosfera
Kompetentanrukovodilac koji zna
da organizujeposao
Posao u komeznam šta se odmene očekuje
Rukovodilac koji neizdaje samo
naređenja, već ipomaže
saradnicima daobave zadatke
Rukovodilac kojiuvažava zaposlene,ume da ih sasluša
i prihvati njihovesugestije
Srednja vrednost
Standardna devijacija
FAKTORI KOJIMA SU ZAPOSLENI NAJMANJE ZADOVOLJNI
2,86
1,39
3,13
1,17
3,17
1,19
3,19
1,18
3,26
1,12
0,00
0,50
1,00
1,50
2,00
2,50
3,00
3,50
Mogućnostputovanja u
inostranstvo
Sistem zarada ukome su svi
zaposleniravnopravni, bez
obzira na to kojemsektoru pripadaju.
Informisanjezaposlenih oonome što se
dešava upreduzeću
Napredovanje naosnovu jasnih i
poznatihkriterijuma
Odsustvo tenzije ipritiska na poslu,
opuštenaatmosfera na radu
Srednja vrednost
Standardna devijacija
FAKTORI KOJIMA SU ZAPOSLENI NAJMANJE ZADOVOLJNI
3,29
1,25
3,29
1,02
3,30
1,03
3,30
1,13
3,31
1,10
0,00
0,50
1,00
1,50
2,00
2,50
3,00
3,50
Jasni i pravični kriterijumiu određivanju plata
Sistem u kojem platezavise od stručnosti
zaposlenih
Visina plate Sistem u kojem visinaplate zavisi od rezultata
rada
Odsustvo netrpeljivosti ipodela u preduzeću
Srednja vrednost
Standardna devijacija
MATRICA RELATIVNE VAŽNOSTI I ZADOVOLJSTVA
ZADOVOLJSTVO
VAŽNOSTR1 – R12
NAJVEĆE ZADOVOLJSTVO
R13 – R26
OSREDNJE ZADOVOLJSTVO
R27 – R38
NAJMANJE ZADOVOLJSTVO
R1 – R12
NAJVEĆA VAŽNOST
JASNA OČEKIVANJA NA POSLURUKOVODILAC KOJI UVAŽAVA ZAPOSLENEPRIJATNA ATMOSFERATIMSKI RADKOMPETENTAN RUKOVODILAC KOJI ZNA DA ORGANIZUJE POSAO
DOBRA KOMUNIKACIJ IZMEĐU KOLEGAGEN. DIR KOJI ULIVA POVERENJESPOSOBNI LJUDI NA VRHU FIRMEREDOVNOST I SIGURNOST PLATEDOBRA I JASNA ORGANIZACIJA
VISINA PLATEJASNI I PRAVIČNI KRITERIJUMI U ODREĐIVANJU PLATA
R13 – R26
OSREDNJA VAŽNOST
DOBRI FIZIČKI USLOVI RADARUKOVODILAC KOJI POMAŽE SARADNICIMASIGURNOST ZAPOSLENJASTRUČNE I POUZDANE KOLEGERUKOVODILAC KOJI JE PRIJATAN I UVEK DOSTUPAN SARADNICIMA
KVALITETNA OBUKAPROFESIONALAN RAZVOJ I STRUČNO USAVRŠAVANJEODSUSTVO NETRPELJIVOSTI I PODELA U PREDUZEĆUOBJEKTIVNO OCENJIVANJE INDIVIDUALNIH UČINAKA
MOGUĆNOST NAPREDOVANJA ODSUSTVO TENZIJA I PRITISAKA NA POSLUDOBRA KOMUNIKACIJA IZMEĐU SEKTORABRIGA PREDUZEĆA ZA ZAPOSLENENAPREDOVANJE NA OSNOVU JASNIH I POZNATIH KRITERIJUMA
R27 – R38
NAJMANJA VAŽNOST
KOMPANIJA KOJA RADI PO SVETSKIM STANDARDIMAVISOKA DISCIPLINA
DINAMIČAN POSAO BEZ MONOTONIJEIZAZOVAN POSAOPLANSKO I SISTEMATIČMO POSLOVANJE BEZ IMPROVIZACIJAPOSAO KOJI NE ZAHTEVA PREKOVREMENI RADSISTEM ZARADA U KOJEM PLATA ZAVISI OD HIJERARHIOJSKE POZICIJE
ZARADE KOJE NE ZAVISE OD PRIPADNOSTI ODREĐENOM SEKTORUZARADE KOJE ZAVISE OD STRUČNOSTIZARADE KOJE ZAVISE OD REZULTATAINFORMISANJE ZAPOSLENIHPUTOVANJA U INOSTRANSTVO
ZADOVOLJSTVO POSLOM STUDENATA HEC 2008
2,20
2,47
2,71
2,93
3,00
3,07
3,27
3,27
3,33
3,47
3,60
3,60
3,80
4,20
4,93
1,00 1,50 2,00 2,50 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00
Stambeni kredit
Mogućnost napredovanja
Odsustvo sukoba u preduzeću
Timski rad
Mogućnost stručnog usavršavanja
Izazovan posao
Dobri odnosi sa kolegama
Posao značajan za preduzeće i društvo
Briga preduzeća za zaposlene
Visina plate
samostalnost na poslu
obri odnosi sa neposrednim rukovodiocem
Dobri fizički uslovi rada
Sigurnost zaposlenja
Redovnost plate
ZADOVOLJENJE TRI GRUPE POTREBA STUDENATA HEC 2008
3,72
3,173,08
1
1,5
2
2,5
3
3,5
4
EGISTENCIJALNE POTREBE POTREBE POVEZIVANJA POTREBE RAZVOJA
ZADOVOLJSTVO POSLOM STUDENATA HEC 2007
2,56
2,78
2,89
2,89
3,11
3,17
3,28
3,33
3,39
3,56
3,67
3,78
4,28
4,39
4,89
2,00 2,50 3,00 3,50 4,00 4,50 5,00
Stambeni kredit
Posao značajan za preduzeće i društvo
Mogućnost napredovanja
Odsustvo sukoba u preduzeću
Izazovan posao
Briga preduzeća za zaposlene
samostalnost na poslu
Timski rad
Sigurnost zaposlenja
Mogućnost stručnog usavršavanja
Visina plate
Dobri odnosi sa kolegama
Dobri odnosi sa neposrednim rukovodiocem
Dobri fizički uslovi rada
Redovnost plate
ZADOVOLJENJE TRI GRUPE POTREBA STUDENATA HEC 2007
3,78
3,49
3,12
1,00
1,50
2,00
2,50
3,00
3,50
4,00
EGISTENCIJALNE POTREBE POTREBE POVEZIVANJA POTREBE RAZVOJA
Elementi posvećenosti su normativne (vrednosti), emotivne (osećanja) i bihevioralne (ponašanje):
identifikacija sa organizacijomjako poizitivne emocije u vezi organizacije, prihvatanje vrednosti i kongruencija vrednosti pojedinca i organizacije, jaka želja da se uloži napor da se ostvare organizacioni ciljevi i da se ostane u organizaciji
POSVEĆENOST (COMMITMENT)
POSVEĆENOST (COMMITMENT)
Objekti posvećenosti Ideja: principi, vrednosti, profesija Osoba ili grupa
Pojedinac (lider, kolega, šef)Radna grupa (sektor, tim)Organizacija
Faktori posvećenosti Karakteristike poslaNagrade (učešće u profitu)Mogućnosti odlaska Odnos organizacije Lične karakteristike
POSVEĆENOST (COMMITMENT)
Osnove (izvor) posvećenostiMaterijalni dobici (zaštita prethodnih investicija)
Identifikacija – potreba pripadanja
Internalizacija - saglasnost ciljeva i vrednosti pojedinca i organizacije
Efekti posvećenostiMotivacija, produktivnost
Odsustvovanje
Fluktuacija
PSIHOLOŠKI UGOVOR
Percepcija člana organizacije o međusobnim očekivanjima i obavezama između njega i organizacije Psihološki ugovor predstavlja listu onoga što očekujemo da ćemo dati i onoga što očekujemo da ćemo dobiti od organizacije u kojoj radimo Psihološki ugovor je baziran na teoriji o socijalnoj razmeni Postoji dve vrste psiholoških ugovora
Transakcioni – stabilniji, jasniji, o opipljivim vrednostimaRelacioni – manje stabilan, jasan, o neopipljivim vrednostima
KRŠENJE PSIHOLOŠKOG UGOVORA I NJEGOVE POSLEDICE
Nagrade su važan deo psihološkog ugovora, ali ne i jedini. Pojedinac u psihološki ugovor uključuje i: radno vreme, uslove, rada, klimu na poslu, statusne simbole, mogućnost napredovanja, putovanja, međuljudske odnose, sadržaj posla. Kršenje psihološkog ugovora može da ima brojne posledice: smanjenje motivacije, posvećenosti, sklonost oportunističkom i nelegalnom ponašanju, veće odsustvovanje, odlazak iz organizacije, stres, frustracija, smanjena lojalnost, cinizam.
KRŠENJE PSIHOLOŠKOG UGOVORA I NJEGOVE POSLEDICETri vrste kršenja psihološkog ugovora
Nenamerno: obe strane su spremne i sposobne da ispune ugovor, do kršenja dolazi usled loše interpretacije i nerazumevanja (kašnjenje na sastanak protumačeno kao nemar)Disruptivno: obe strane imaju nameru ali ne i sposobnost da uspune ugovor (zaposleni želi ali ne može da odgovori novim zadacima; oganizacija žei ali ne može da isplati obećane bonuse)Raskid ugovora: jedna ili obe strane su sposobne ali ne žele da ispune ugovor (menadžer banke ne želi više da radi 16 sati dnevno za visoku platu i odlazi na manje plaćen i manje stresan posao gde ima više vremena za porodicu)
KRŠENJE PSIHOLOŠKOG UGOVORA I NJEGOVE POSLEDICE
Odogovor zaposlenih na kršenje psihološkog ugovora može biti različit i zavisi od više faktora
Lični – odgovor zavisi od pojedinca i njegove ličnosti (lični stil, spremnost na promene i rizik, lično vrednovanje onoga što je prekršeno) Socijalni – u organizaciji gde više ljudi odlazi jer smatraju da je prekršen ps.ugovor, svaki pojedinac će biti više motivisan da ode
Odlazak kao krajnja mera protiv kršenja psih. ugovora je najverovatniji kada:
Ugovor je transakcioni jasan, objektivan (fer plata za fer dnevni rad)Ima raspoloživih poslova van organizacijeOdnos je bio relativno kratak (sa fakulteta najpre odlaze oni koji su došli sa strane)Više ljudi odlazi Pokušaj da se popravi situacija je neuspešan
GRAĐANSKO PONAŠANJE –CITIZENSHIP ORGANIZATIONAL BEHAVIOR
Građansko ponašanje uključuje razne oblike ponašanja članova organizaicje koji prevazilaze standardne uloge tih članova u organizacijama.
Atruizam: pomaganje drugima da obave zadatke,
Savesnost: obavljanje posla sa većim naporom i energijom nego što je očekivano,
sportski duh: odustajanje od žalbi,
Pristojnost: deoba informaicja sa drugima,
Civilne vrline: particpiranje u političkom životu organizacije)