Planiranje i Odlučivanje Seminar

7/25/2019 Planiranje i Odlučivanje Seminar

http://slidepdf.com/reader/full/planiranje-i-odlucivanje-seminar 1/17

1 Uvod

U ovom seminarskom radu upoznat ćemo se s prvom menadžerskom funkcijom „planiranje i

odlučivanje“ , koje su njezine važnosti, definicije, pristupi, sustavi te procesi.

Govorit ćemo o:

• Planiranju,• Poslovnom planu,• tapama procesa planiranja,• !dlučivanju,• !dlukama i njezinim tipovima

1



2 Pristup i uloga planiranja

Planiranje je u praksi i znanosti vrlo kompleksno područje. !r"anizacija #ez planiranja kao

menadžerske i operativne funkcije ne može funkcionirati. $enadžersko planiranje je dio

ukupno" sustava planiranja or"anizacije% oni kreiraju, vode i održavaju cijeli sustav. &emeljna

zadaća planske funkcije or"anizacije i menadžmenta je dovesti u uzročno%posljedičnu vezu

sve elemente, počev od cilja i strate"ije do resursa s kojima raspolažemo, za'tjeva okruženja i

vremena koje imamo na raspola"anju. &emelj radni' i menadžerski' procesa danas je

nazamisliv #ez sustava planiranja i planski' dokumenata% temelj or"anizacijske dinamike.

(etiri temeljna aspekta planiranja:

• Planiranje kao preduvijet uspje)no" ostvarenja ciljeva u svim funkcijama or"anizacije

i ostvarenja ukupni' ciljeva.• Planiranje kao početna funkcija * s planiranjem počinju radni i menadžerski procesi i

iz planova proizlaze sve aktivnosti.• +veprisutnost planiranja * odreene ulo"e u sustavu i procesu planiranja imaju svi.• Planiranje kao preduvijet efikasnosti * samo ako planiramo možemo pravilno odrediti

elemente i standarde kontrole, )to nam onda omo"ućava praćenje odvijanja procesa,

tro)enje resursa, kretanje tro)kova, itd.

-ažnost planiranja ne može se dovoljno na"lasiti jer se time otkrivaju prednosti i sla#e

strane, uočavaju se opasnosti i otkrivaju uzroci te pronalaze mo"ućnosti za postizanje

postavljeni' ciljeva.

2.1 Pojmovi u planiranju i sustavu planiranja

Planiranje je imalo različitu funkciju u različita vremena. +ukladno tome mijenjaju se

značenja temeljni' pojmova u planiranju. Planiranje je funkcija or"anizacije i prva etapa

menadžersko" ciklusa, to je proces predvianja kojim se svjesno usmjeravaju, usklauju,

vode i kontroliraju resursi u ostvarenju cilja, zadaće ili funkcioniranja or"anizacijske

jedinice.Poslovno planiranje se odnosi na primjenu planiranja u poslovnoj praksi, planiranje

poslovanja or"anizacije kao cjeline ili njeni' dijelova. Plan je rezultat procesa planiranja koji

je pro)ao i etapu odlučivanja, pa sto"a ima sna"u odluke, ured#e ili zakona.

1Jurina M. (2008.), Organizacija i menadžment, Zaprešić V!", #tr. 1$%.&1$8.

2



&o je dokument temeljem koje"a se vode aktivnosti unaprijed smi)ljenim i verificiranim

postupcima, odnosno dokument temeljem koje"a se or"anizira posao i rukovodi. Poslovni

plan je dokument koji definira aktivnost poduzeća i načine na koje se žele postići ciljevi/ on je

podlo"a za započinjanje i )irenje poslovni' aktivnosti.

2.2 Sustav planiranja

+ustav planiranja čine nje"ove sastavnice i odnosi meu njima, )to se često poistovjećuje

s informacijskim procesima. !n je dio )ire cjeline i povezan je s odlučivanjem i kontrolom.

0a operativni pristup planiranja polazimo od činjenice da svaki sustav mora od"ovoriti na

četiri pitanja i zato ima sastavnice:

• 1&!2 % je predmet planiranja• 343!2 % koncepcija i sustav planiranja

% te'nolo"ija

• 34542 % vremenska dimenzija procesa planiranja i vrijeme za koje se donose

pro"rami i planovi

• &3!2 % 6su#jekti7 izrauje pro"ramske smjernice

% vr)i strućnu izradu prijedlo"a pro"rama i planove

% donosi odluke 6menadžment7

%84(98 4;904<9= * prosud#a svi' resursa za izvr)enje vremenski'

tijekova i usklaivanja

0U;&4& * Planovi, pro"rami i dru"i dokumenti

4ko nema cjelovito" sustava nastaje improvizacija u radu i neefikasnost. U sustavu

planiranja postoje #itne odrednice koje "a čine konkretnim, a to su podsustavi imformacija i

knkretne metode i te'nike za izradu pojedini' vrsta planova, te pro"rama i dru"i'

dokumenata. Podsustavi imformacija su ili pose#no struktuirani za planiranje i praćenje

izvr)enja planova ili su to menadžerske informacije. U sustavu planiranja neop'odno je

osi"urati jedinstvo metodolo"ije, procesa i sadržaja planiranja. >

2 Jurina M. (2008.), Organizacija i menadžment, Zaprešić V!", #tr. 1$'.&10.

$



2.3 Poslovni planPoslovni plan je pisani dokument u kojem se opisuje priroda neko" poslovno" pod'vata te

način na koji "a or"anizacija?pojedinac namjerava voditi tj. pokrenuti, a koji potiče na

razmi)ljanje o različitim aspektima, elementima i detaljima poslovanja. &o je sustavni prikaz

ciljeva koje neka or"anizacija želi ostvariti u nekom periodu 6o#ično tri "odine7 i aktivnosti

koje planira provesti kako #i ostvarila te ciljeve.

=ednostavno rečeno, poslovni plan o#ja)njava )to neka or"anizacija proizvodi ili će

proizvoditi, tko će i za)to kupovati proizvod?uslu"u koji ona proizvodi te koliko je novčani'

sredstava potre#no za pokretanje proizvodnje dotično" proizvoda?uslu"e.@

&aj plan je povezan uz poduzetnički, inovacijski, marketin)ki ili investicijski podu'vat

pojedinca ili poduzeća. Poduzetnici i vlasnici mali' poduzeća tre#aju napraviti poslovne

planove prilikom osnivanja poduzeća ili pokretanja poslova prvenstveno radi se#e da #i

sa"ledali cijeli tijek posla%od početka do produd#e nje"ovi' efekta i rezultata. 9sto tako

poslovni plan za'tjevaju #anke, ula"atelji koji traže informaciju pomoću koje će donijeti

svoju odluku, ali i poduzetnikov tim kojemu poslovni plan služi kao izved#eni plan tekuće"

poslovanja. !n služi poduzetnicima da #i sa"ledali sve korake i resurse u pokretanju posla,

investiciji, marketin)kom ili dru"om pod'vatu , te predvidjeti rezultate is'oda. +misao takvo"

pristupa naj#olje se vidi iz sinta"me: „planirajte )to će se do"oditi%zatim to učinite“.

Prema tome poslovni plan pokazuje poduzetniku: ima li nje"ova ideja smisla ili ne, te

pomaže u otklanjanju po"re)aka i tako )tedi vrijeme i novac. A

2.3.1 Dijelovi poslovnog plana 5ijelovi poslovno" plana mo"u se promatrati samo kao smjernice koje se strukturiraju

prema za'tjevima kreditora ili oni' čim#enika koji daju državne ili meunarodne poticaje. U

prvom redu tre#a #iti analiza kadrovski' i dru"i' sposo#nosti za odreeni poslovni ili

inovacijski pod'vat ili uslu"u

$ i*a+ica !.,a-tijare+ić&ier /.,!š*i V*ić . (2008), 3emeji menadžmenta,*#*a *njiga, Zagre, #tr. 1%$.

Jurina M. (2008.), Organizacija i menadžment, Zaprešić V!", #tr. 142.&14$.



&re#a #iti jasna strate"ija , ciljevi, or"anizacije, marketin", pravni aspekti i financije.

Poslovni plan #i tre#ao od"ovoriti na pitanja kao )to su:

• 1to želim i da li sam za to sposo#an 6ja ili ja i poduzeće72•

3oji su mo"ući načini da #i ostvarili te ciljeve2• 1o očekujemo kao rezultat ili is'od2

8.<. +Bropolis predlaže petnaest nužni' koraka za izradu poslovno" plana: opredjeljenje

za pokretanje posla, analiza vlasti sna"a i sla#osti, točno definiranje proizvoda?uslu"e,

marketin)ko istraživanje trži)ta, pro"noza mo"uće pozicije na trži)tu, oda#ir lokacije, izrada

proizvodno" plana, izrada plana marketin"a, izrada or"anizacijsko" plana, odreivanje

pravno" statusa, izrada računovodstveno" plana, izrada plana osi"uranja od "u#itaka, izraditi

računalni plan, izraditi financijski plan, te izraditi sažetak poslovno" plana s na"laskom na

svr'u i očekivanja kao i uvodno pismo za ula"atelje i kreditore.C

2.4 Etape procesa planiranjaProces planiranje s metodolo"ijsko" aspekta ima )est etapa :

• 4naliza• Projektiranje• -erifikacija• Usvajanje i dono)enje odluke o planovima• azrada• Praćenje i korekcija

ANAL!A

&eoretičari planiranja i praktičari napominju veliko značenje analize kao temeljne etape od

čije kvalitete zavise sve ostale etape. U okvir dviju temeljni' etapa tre#a o#aviti sljedeće

poslove : izrada pro"rama i terminsko" plana rada u procesu planiranja , izrada analiza

kretanja svi' poslovni' procesa , pojava, prilika i pro#lema u proteklom razdo#lju te ocjenu

navedeni' kretanja temeljem podataka i pokazatelja kao kvantitativno" izraza i termeljem

kvalitativne analize stručnjaka i menadžmenta. &e'nike kvantitativne analize koje ra#imo su

postoci, indeDi, prosječne stope, jednadž#e smjera itd. Pravilo je da u analizi ne zaključujemo

iz podataka, ne"o iz pokazatelja. Postotak je najlo)iji pokazatelj, pa sto"a tre#a koristiti

4 Jurina M. (2008.), Organizacija i menadžment, Zaprešić V!", #tr. 14.

4



indekse i dru"e kvalitetnije pokazatelje kako #i napravili )to manje po"re)aka u zaključivanju,

dok su prosječne stope rasta ili pada naj#olji pokazatelji kretanja neke pojave u vremenu.

P"#$E%&"AN$E

3ada se o#avi analiza na temelju njezini' zaključaka prelazimo projektiranju pojedini'

elemenata plana. Projektiranje je etapa u kojoj na osnovi kvantitativne i kvlaitetne analize

predviamo kretanje temeljni' parametara aktivnosti u nekom #udućem vremenskom

razdo#lju. 0a projektiranje se koriste sljedeće metodolo)ke kate"orije :

• $!5;9 * pose#no oda#rane i komponirane "rupe, metoda, postupaka i te'nika za

cijelokupno projektiranje. $odeli se danas sastavljaju kao informatički ekspertni

sustavi.• $&!5 * projektiranja pose#no su smi)ljene procedure aktivnosti i lo"ički

postupak u projektiranju neke pojave, koje imaju kvalitativni i kvantitativni aspekt

'E"(%A)$A

Potre#no je elemente iz etape projektiranja ili neke od ključni' pro"nostički' parametara

verificirati i uo#ličiti za u"radnju u planske dokumente. Prema tome tre#a o#aviti sljedeće

radnje : ekspertnu raspravu i verifikaciju prijedlo"a plana, utvrivanje osnova planova i

pro"rama te sintezu korekcija temeljem rasprave i verifikacije. -erifikacija pojedini'

parametara plana o#avlja se o#ično temeljem prosud#e stručnjaka i menadžera. $etodolo)ki

je pro#lem u tome kako eliminirati ili umanjiti su#jektivnost u prosud#i stručnjaka. E

US'A$AN$E D#N#*EN$E #DLU%E # PLAN#'+A

Unaprijed smo naveli da plan postaje dokument za aktivnosti tek kada proe proceduru

menadžersko" odlučivanja. Filo #i nerealno očekivati da se taj plan ostvari ako "a ne prati niz pomoćni' tj. podupirajući' planova, to su sve izvedeni planovi koji se o#ično odnose na

pojedina funkcijska područja. 3oliko će se u poduzeću formulirati izvedeni' planova ovisi o

svakom konkretnom slučaju, ali ipak postoji stanoviti #roj koji mora #iti zadovoljen.

% Jurina M. (2008.), Organizacija i menadžment, Zaprešić V!", #tr. 15.

5 ue M. (200%.), O#n+e menadžmenta, Zagre, #tr. '8.

%



"A!"ADA

U ovoj se etapi operacionaliziraju do detalja neki elementi kako #i mo"li stvarno poslužiti

kao temelj aktivnosti or"anizacije. 8ajče)će se o#avlja razrada #ilance i popisa aktivnosti u

operativne planove, usklaivanje vremenski' tijekova i izrada prijedlo"a mjera za realizaciju plana . U ovoj etapi ra#imo niz te'nika koje nam omo"ućuju usklaivanje resursa i nji'ove

upora#e a pose#no usklaivanje vremenski' tijekova pojedini' aktivnosti. &e te'nike su :

'odo"rami, vremenske lente, te'nike mrežno" planiranja <P$ i P& s mrežnim

dija"ramima i "anto"rami.

P"A,EN$E %#"E%)$E

U ovoj etapi se radi praćenje i analiza ostvarenja, re#alansi i dodatno usklaivanje sadru"im or"anizacijskim jedinicama i kontinuirano planiranje u slučajevima kada očekujemo

#itne promjene u okruženju ili dijelujemo u zoni nesi"urnosti.

U planiranju kao mendžerskoj funkciji navedene etape u praksi imaju ne)to dru"ačije

na"laske. Pose#no je na"la)eno povezanost s procesom dono)enja odluka. U ovom pristupu

"ovori se o najmanje deset koraka u procesu planiranja, a to su : prosud#a )ansi, postavljanje

planski' ciljeva, definiranje pretpostavki plana, odreivanje dru"i' mo"ući' smjerova #uduće

aktivnosti, vrednovanje dru"i' mo"ući' smjerova aktivnosti or"anizacije, iz#or meu

različitimm mo"ućnostima, formuliranje i razrada izved#eni' planova i pro"rama,

kvantifikacija planova kroz precizne proračune, uvijeti implementacije, kontorle, vrednovanje

i re#alansi. H

8 Jurina M. (2008.), Organizacija i menadžment, Zaprešić V!", #tr. 18.&1'.

5



3 #dlu-ivanje

!dlučivanje kao pojam u menadžerskoj teoriji i praksi ima različito značenje, pa je točnije"ovoriti o toj menadžerskoj funkciji kao o vrlo složenom i značajnom procesu koji zapravo

odreuje menadžment. 4. $oritai je izrazio u poznatoj sinta"mi „menadžer je onaj koji

odlučuje“, i prema tome je odreeno i značenje menadžerske funkcije. I

5ru"i pristup odlučivanju povezan je s planiranjem zato )to se u tijeku planiranja u

različitim etapama procesa planiranja donose ekspertne i menadžerske odluke. 9ntuicija u

odlučivanju ima različitu ulo"u. !dluke donosimo svakodnevno i u privatnom životu, i za nji'

je dovoljna intuicija.0a odlučivanje u menadžerskim procesima i planiranju nije dovoljna

intuicija, već se proces odlučivanja mora temeljiti na znanstvenim metodama i postupcima

koji su sustavno sreene u znanstvenoj disciplini% teoriji odlučivanja. U različitim

or"anizacijama, temeljem teorije odlučivanja razvijene su kvantitativne metode odlučivanja i

modeli za dono)enje odluka.

Fez o#zira na to kako se definira, odlučivanje je kreativan proces koji se ostvaruje

racionalno i smatra se su)tinom planiranja te sve dok se ne donesu odluke, ne može se

"ovoriti o tome da neki planski dokument 6analiza, prijedlo" plana7 ima karakter plana.J

3.1 Na-ini odlu-ivanja

8ačine odlučivanja možemo "eneralno svrstati u dvije "rupe: pro"ramirano i

nepro"ramirano odlučivanje. azlika izmeu nepro"ramirano" i pro"ramirano" odlučivanje je

u planovima i proceduri koju primjenjujemo te u nizu čim#enika koji determiniraju kvalitetu

odlučivanja 6sustav menadžmenta,znanje menadžera..7.

!#ilježja pro"ramirano" odlučivanja: odluka je jako strukturirana, cilj je specifičan i jasan,

informacija je lako dostupna, posljedice su male, or"anizacijski nivo je nizak, rje)avanje

odluke je kratkoročno, te osnovica za rje)enja su or"anizacijska pravila, propisi i procedure.

5ok o#ilježja nepro"ramirano" odlučivanja su: odluke su lo)e strukturirane, neprecizni

' Jurina M. (2008.), Organizacija i menadžment, Zaprešić V!", #tr. 14%.

10 ue M. (200%.), O#n+e menadžmenta, Zagre, #tr. 1$.

8



ciljevi, informacija je te)ko prepoznatljiva, posljedice su velike, or"anizacijski nivo visok,

vremensko rje)enje relativno du"oročno i osnovica za rje)enje su prosud#a i iskustvo.

'



Prema tome pro"ramirane odluke su one koje se koriste za rje)avanje rutinski' pro#lema

u radnom procesu, dok nepro"ramirano odlučivanje se primjenjuje u situacijama koje se

pojavljuju jedamput, koje nisu redovite i za koje nema poznati' postupaka, procedura,

modela. 0a načine odlučivanja uvijek se spominje pro#lem informacije i informatički' uvjeta.

+vaki proces odlučivanja i svaka odluka u se#i sadrži nastojanje da kao rezultat ima

pozitivne efekte. U praksi se kod o#a načina odlučivanja pojavljuju i ne"ativne posljedice, ali

je mo"ućnost po"re)aka i ne"ativni' posljedica u nepro"ramiranom odlučivanju daleko veća.

5ru"im riječima, odlučivanje je relativno lako do momenta kada tre#a iza#rati jednu

alternativu no teži dio procesa je iz#or optimalne alternative tj. dono)enje optimalne odluke.

3.2 Procesi odlu-ivanja

Prije ne"o )to "lo#alno prikažemo neke od modela, neop'odno je definirati etape u

procesima odlučivanja. U literaturi nalazimo ra)članjivanje procesa odlučivanja na različite

etape kod različiti' autora, ali sve te klasifikacije mo"u se svrstati u sljedeći' nekoliko etapa:

prepoznavanje pro#lema, dija"nosticiranje, uopćavanje alternativa, selekcija alternativa i

odluka za najpovoljnije alternative. >

3.3 #dlue i tipovi odlua 0a odlučivanje u menadžerskim procesima i u planiranju nije dovoljna intuicija, već se

proces odlučivanja mora temeljiti na znanstvenim metodama i postupcima koji se sustavno

sreeni u znanstvenoj disciplini% teoriji odlučivanja. U različitim or"anizacijama, temeljem

teorije odlučivanja, razcijene su kvantitativne metode odlučivanja i modeli za dono)enje

različiti' tipova odluka. !dluke su rezultat, često veoma du"i' i složeni' procesa odlučivanja.

!ne predstavljaju smjer, putokaz, odnosno pravac djelovanja za ono"a tko je mora prenijeti u

život.

11 Jurina M. (2008.), Organizacija i menadžment, Zaprešić V!", #tr. 148.&14'.

12 Jurina M. (2008.), Organizacija i menadžment, Zaprešić V!", #tr. 1%0.

10



+ "ledi)ta prirode pro#lema o kojem se odlučuje razlikujemo strukturirane i

nestruktuirane odluke. +trukturirane odluke donose se u okviru odreene strukture pa su,

prema tome, i uvjetovane tom strukturom. +truktuirane odluke su najče)će pro"ramirane

odluke koje se donose, u pravilu, na nižim razinama menadžmenta. 8estrukturirane odluke

donose se u situacijama "dje nema stalni' ulo"a niti linija komunikacija. 8estruktuirane

odluke su najče)će nepro"ramirane odluke koje se, u pravilu, donose na najvi)oj razini

menadžmenta.

&ako odluke možemo podijeliti:

• prema cilju koji tre#a postići, a dijelimo i' jo) na investicijske, kadrovske,

komercijalne, financijske, itd.,

• prema donositelju odluke one mo"u #iti individualne i kolektivne,

• prema funkcijama u or"anizaciji, pa mo"u #iti upravljačke, or"anizacijske, izvr)ne i

kontrolne,

• prema načinu dono)enja mo"u #iti pro"ramirane, rutinske, inicijativne i istraživačke,

• prema načinu proved#e odluke mo"u #iti strate)ke, taktičke, operativne, uopćene,

načelne, 'itne i uvjetne.

3od različiti' autora postoje različite klasifikacije odluka direktno povezane s nji'ovim

s'vaćanjem menadžmenta i ustroja or"anizacije. 3ao najvažnije klasifikacije odluka izdvajaju

se rutinske, adaptivne te inovativne.

"utinse odlue donose neposredni rukovoditelji ili izvr)itelji i to su odluke koje se

ponavljaju te se #ave pro#lemom a ne zadatkom. !ne su dio radno" procesa i pomoću nji' se

realiziraju taktičke odluke. Adaptivne odlue takoer se ne #ave zadatkom, već pro#lemom.

!kolina odlučivanja je okarakterizirana visokim stupnjem izvjesnosti, ali su iz#ori motivirani

kratkoročnim ciljevima. 5io adaptivni' odluka donosi srednji menadžment. novativne

odlue pripisane su upravljačkim tijelima i "lavnim menadžerima. !ne označuju velike

promjene u aktivnostima i usmjerene su na promjenu ciljeva, svr'e i politike or"anizacije.

11



3.3.1 /initelji oji utje-u na odlue !dlučivanje, kao složen proces, često i skup mno"o#rojni' parcijalni' odluka na

različitim razinama i različitim mjestima odlučivanja, teži uvijek kvalitetnim odlukama.

3vaalitetno donesene odluke mo"u se o#jektivno vrednovati, ali je temeljno pravilo da su

potvrene u praksi. 8a kvalitetu odluke #itno utječe do#ra i stručna priprema, pa mno"i autori

#a) toj etapi pridaju ključno značenje. Pored znanja i vje)tina, koje su potre#ne za do#ru i

stručnu pripremu, kvaliteta odluke ovisi i o mno"o#rojnim su#jektivnim faktorima meu

kojima su slijedeći:

• dra i je*ti+na in6rmiran#t dn#ica du*e,• #tupanj raz+anja upće i za du7i+anje ptren• mti+acija,•

dg+rn#t i #t+arna mć, te• utjecaj dn#ica du*e

+vaki od ti' činitelja može, u manjoj ili većoj mjeri, utjecati na kvalitetu odluke, u

pozitivnom ili ne"ativnom smislu. Utjecaj ti' činitelja može se popraviti o#razovanjem i

informirano)ću, uključivanjem vi)e ljudi u proces odlučivanja i trenin"om modela dono)enja

odluka. Pored spomenuti' su#jektivni' činitelja, mo"uć je utjecaj i neki' dru"i', meu

kojima su značajni: 0ijerar0ija u odlu-ivanju rali-iti interesi upravlja-a menadera i

ivritelja utjecaj samoga modela ralia ime5u stvarnog i 6ormalnog procesaodlu-ivanja usla5enost sustava itd.

Generalno "ledano, sam proces odlučivanja determinira i okolnosti s kojima tre#a donositi

od"ovarajuće odluke. &e okolnosti, u prvom redu, odnose se na mo"ućnost determiniranja i

mijenjanja rezultata odluke i to u tri kate"orije:

1. sigurnost, *ada #u nam d#tupne in6rmacije, pznate uzr7n&

p#jedi7ne +eze i *ada znam i#-d dne#ene du*e2. rizik, *ada #u nam in6rmacije neptupune, ai #e mže #tati#ti7*i ii

pr#uden ut+rditi +jerjatn#t i#-da na #*ai d 0 13. nesigurnost, neiz+je#n#t, #*udni i nepznati pdaci, ne znam

p#tji i mgućn#t prmjene #ituacije, ne mžem pr#uditi

intera*cije razni- +arijai

0a po#olj)anje kvalitete odlučivanja u uvjetima rizika i nesi"urnosti, ra#e se te'nike,

meu kojima su najče)će:

12



a) 9naiza rizi*a *ja #e mže iz+ršiti za #+a*u aternati+u pmću

peracij#*i- i#traži+anja i drugi- te-ni*a pr#ude temejem

me:u+i#n#ti i intera*cija *je nam u*azuju na ra#pn +jerjatn#ti

#t+arenja.

) tupanj #premn#ti da #e pri-+ati rizi* za#n+an je na terijipre6erencije ii *ri#n#ti, *ja #e temeji na 7injenici da #e #ta++i i

pnašanje judi prema rizi*u razi*uju d ;zi-eraša< d ;-azardera<.

et* je #preman pri-+atiti rizi*, a net* ne, #it a* #e n dn#i

na n+ac, tpuštanje ii premještanje judi, itd.

3.3.2 +odeli donoenja odluaU teoriji i praksi odlučivanja temeljem teorije odlučivanja razvijeno je vi)e modela

odlučivanja. +loženi uvjeti funkcioniranja, oso#ito veći' or"anizacija, za'tijevaju da se

optimalno odlučivanje sve vi)e temelji na znanstvenim metodama i te'nikama. azvitak

znanstveno" pristupa u razvoju modela i te'nika odlučivanja utjecala je upora#a znanstveni'

metoda, te'nika i postupaka, sustavna orijentacija, upora#a već "otovi' ekspertni' sustava.

Prije ne"o )to se "lo#alno prikažu neki od modela, neop'odno je definirati etape u

procesima odlučivanja, a one su: preponavanje pro7lema dijagnosticiranjeuop8avanje alternativa selecija alternativa odlua a najpovoljnije alternative.

$odeli se mo"u zasnivati na različitim pristupima:

a.9 "acionalni model * metodolo)ki predstavlja sustavni 6„korak po korak“7 proces. &aj

model se zasniva na pretpostavci da menadžer koji odlučuje točno zna cilj i ima kompletne

informacije o procesima. Pomoću ovo" modela može se donositi čitav niz taktički', i ponekad

strate)ki' odluka. !vaj model sastoji se od slijedeći' etapa:

a) !repzna+anje i peracinaizacija p#tignutg cija) =denti>*acija premac) Odre:i+anje tipa du*ed) Znan#t+ena determinacija mgući- aternati+ae) ?+auacija aternati+a6) =zr jedne aternati+eg) =mpementacija-) @ntra

1$



!vaj model forsira ono"a tko donosi odluku da odlučuje po lo"ičkom redu, temeljem

informacija, a isključuje emocije i socijalne pritiske. edovita primjena racionalni' modela

može često rezultirati neracionalnom odlukom. 8aime, ključne ali različite informacije koje

menadžer ima na raspola"anju o"raničavaju "a u znanstvenom definiranju alternativa.

7.9 :i0evioralni modeli a donoenje odlua ; radije pri'vaća "raničnu ne"o perfektnu

racionalnost. !na se zasniva na ar"umentu da pojedinac često donosi lo)e odluke pa onda u

proces tre#a uključiti i dru"e ljude, tako da „kapaciteti“ svi' koji sudjeluju u dono)enju

odluke u najmanju ruku „intelektualno“ pokrivaju sve aspekte pro#lema. &o onda rezultira

odlukama pri'vatljivim za većinu ljudi koje ona u or"anizaciji tan"ira. !vi modeli, pored

individualni' uključuju i "rupne te'nike dono)enja odluka, odnosno participiraju u

odlučivanju.

c.9 %on6litni model a donoenje odlua * primjenjuje se dosta često, kada pri

rje)avanju pro#lema i an"ažiranju veće" #roja ljudi u procesu odlučivanja i u realizaciji

odluka. !vaj je model razvijen u okviru psi'olo"ije i pripada zapravo području

or"anizacijsko" pona)anja, zato )to teži u procesu odlučivanja prepoznati te)koće i konfliktne

situacije za one koji u njima sudjeluju. U tijeku procesa odlučivanja prepoznaje se izazov, procjenjuju rizici i konflikti i traže alternative koje rje)avaju konflikt i imaju jedan rezultat ili

alternative u kojima ostaje konlikt ili se on povećava, ali se u krajnjem rezultatu, kroz konflikt

* menadžment postiže daleko vi)e.@

1$ Jurina M. (2008.), Organizacija i menadžment, Zaprešić V!", #tr. 14'.&1%2.

1



4 !alju-a

!vaj seminarski rad o#u'vatio je planiranje kao proces i planove kao temeljne dokumente

procesa planiranja čije su temeljne sastavnice planske funkcije or"anizacije u kojoj svoje

zadaće imaju menadžeri, zarez stručnjaci, rukovoditelji i izvr)itelji. Planiranje je sastavni dio

procesa upravljanja, rukovoenja i izvr)enja. &akoer smo o#u'vatili odlučivanje te

dono)enje odluka i njezini' tipova.

14



< Literatura

%N$=E>

. Fu#le $. 6>JJE.7, !snove menadžmenta, 0a"re#, str. IH. i A@.>. =urina $. 6>JJH.7, !r"anizacija i menadžment, 0apre)ić -1PU, str. @E.%>.@. +ikavica P.,Fa'tijarević%1i#er K.,Polo)ki -okić 8. 6>JJH7, &emelji menadžmenta,

1kolska knji"a, 0a"re#, str. E@.

1%



15

Documents

Planiranje i Odlučivanje Seminar