PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE U NASTAVI TJELESNOG …Planiranje i programiranje nastavnog rada, koje podrazumijeva sveukupno pripremanje nastavnika za realizaciju programskih zadataka

dr. Muriz dr. Muriz HadHadžžikaduniikadunićć

Planiranje i programiranjePlaniranje i programiranje 11

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJEPLANIRANJE I PROGRAMIRANJEU NASTAVI TJELESNOG ODGOJAU NASTAVI TJELESNOG ODGOJA

Dr. Muriz HadDr. Muriz Hadžžikaduniikadunićć, red.prof., red.prof.www.pedagoskapraksa.ucoz.comwww.pedagoskapraksa.ucoz.com

[email protected]@hotmail.com



1. Uvod1. Uvod

Bitna pretpostavka svakog uspjeBitna pretpostavka svakog uspješšnog nastavnog nog nastavnog procesa jeste njegova prethodna osmiprocesa jeste njegova prethodna osmiššljenost i ljenost i pripremljenost.pripremljenost.

Planiranje i programiranje nastavnog rada, koje Planiranje i programiranje nastavnog rada, koje podrazumijeva sveukupno pripremanje podrazumijeva sveukupno pripremanje nastavnika za realizaciju programskih zadataka nastavnika za realizaciju programskih zadataka u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja je u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja je zakonska obaveza svakog nastavnika.zakonska obaveza svakog nastavnika.

Planiranje i programiranje je dio njegove radne Planiranje i programiranje je dio njegove radne obaveze koja se i struobaveze koja se i struččno i materijalno no i materijalno valorizuje.valorizuje.



Programiranje je specifiProgramiranje je specifiččan intelektualno an intelektualno stvaralastvaralaččki ki ččin koji se temelji na nastavnikovim in koji se temelji na nastavnikovim teorijskim znanjima i iskustvima prethodne teorijskim znanjima i iskustvima prethodne prakse.prakse.

StruStruččna osposobljenost nastavnika je znana osposobljenost nastavnika je značčajan ajan ččinilac uspjeinilac uspješšnog planiranja.nog planiranja.

Temeljito osmiTemeljito osmiššljavanje sadrljavanje sadržžaja (tjelesnih vjeaja (tjelesnih vježžbi i bi i kretanja) i predvkretanja) i predviđanje didaktiiđanje didaktiččkoko--metodimetodiččkih kih okvira u kojima okvira u kojima ćće se dati sadre se dati sadržžaj realizovati, aj realizovati, nunužžno pretpostavljaju, poznavanje ciljeva i no pretpostavljaju, poznavanje ciljeva i zadataka koji se imaju ostvariti, moguzadataka koji se imaju ostvariti, moguććih sadrih sadržžaja aja sa obzirom na mogusa obzirom na moguććnosti unosti uččenika, prostornih i enika, prostornih i materijalnih mogumaterijalnih moguććnosti nosti šškole, metoda i oblika kole, metoda i oblika rada sa obzirom na uzrasne karakteristike rada sa obzirom na uzrasne karakteristike uuččenika i lienika i liččne mogune moguććnosti samog nastavnika.nosti samog nastavnika.



Jednom artikulisani planovi nisu nepromjenjivi. Jednom artikulisani planovi nisu nepromjenjivi. Oni se afirmiOni se afirmiššu kroz praksu i mijenjaju u skladu u kroz praksu i mijenjaju u skladu sa iskustvom prakse.sa iskustvom prakse.

U svakom slijedeU svakom slijedeććem planiranju nastavnik se em planiranju nastavnik se oslanja na koncepcijske osnove starog plana oslanja na koncepcijske osnove starog plana dograđujudograđujućći ga na osnovu iskustva. Samo tako i ga na osnovu iskustva. Samo tako planiranje neplaniranje nećće biti formalno i samo sebi cilj.e biti formalno i samo sebi cilj.

U pristupu oformljenja svakog novog plana U pristupu oformljenja svakog novog plana nastavnik polazi od nekih koncepcijskih osnova nastavnik polazi od nekih koncepcijskih osnova i principa planiranja.i principa planiranja.



2. Osnove i principi planiranja i programiranja u 2. Osnove i principi planiranja i programiranja u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgojanastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja

Oformljenje plana nastavnog rada uslovljeno je nizom Oformljenje plana nastavnog rada uslovljeno je nizom prethodnih pretpostavki koje prethodnih pretpostavki koje ččine osnovu planiranja.ine osnovu planiranja.

Kao prvo, polazi se od nastavnog programa tjelesnog i Kao prvo, polazi se od nastavnog programa tjelesnog i zdravstvenog odgoja za određeni razred i od cilja i zdravstvenog odgoja za određeni razred i od cilja i zadataka utvrđenih u njemuzadataka utvrđenih u njemu, koji se moraju temeljito , koji se moraju temeljito prouprouččiti.iti.

SlijedeSlijedećća pretpostavka planiranja, programiranja jeste a pretpostavka planiranja, programiranja jeste poznavanje vremenskih okvira i materijalnih uslova za poznavanje vremenskih okvira i materijalnih uslova za realizaciju programskih zadataka.realizaciju programskih zadataka.

Planiranje, programiranje je uslovljeno ukupnim Planiranje, programiranje je uslovljeno ukupnim godigodiššnjim fondom njim fondom ččasova u predmetu redovne nastave asova u predmetu redovne nastave i drugim vidovima vannastavnog rada,i drugim vidovima vannastavnog rada, a koje određuje a koje određuje nastavni plan.nastavni plan.



Kod planiranja se mora uzeti u obzir i materijalna osnova Kod planiranja se mora uzeti u obzir i materijalna osnova za izvođenje nastaveza izvođenje nastave. Ona bitno uti. Ona bitno utičče na mogue na moguććnosti nosti planiranja nekih sadrplaniranja nekih sadržžaja i primjenjenih naaja i primjenjenih naččina rada.ina rada.

SpecifiSpecifiččnosti uzrasta (uzrasne karakteristike), broj nosti uzrasta (uzrasne karakteristike), broj uuččenika u odjeljenju, njihove motorienika u odjeljenju, njihove motoriččke sposobnosti i ke sposobnosti i prethodna uvjeprethodna uvježžbanost vabanost važžni su elementi planiranja, ni su elementi planiranja, programiranja.programiranja.

Da bi bi planiranje, programiranje bilo Da bi bi planiranje, programiranje bilo ššto uspjeto uspješšnije i da nije i da bi doprinosilo efikasnosti nastavnog rada, svi oni koji se bi doprinosilo efikasnosti nastavnog rada, svi oni koji se njime bave, trebaju da se pridrnjime bave, trebaju da se pridržžavaju nekih opavaju nekih opšštih natih naččela, ela, principa. Samo tako principa. Samo tako ćće pristup planiranju, programiranju e pristup planiranju, programiranju biti jedinstven bez obzira ko i gdje planiranje, biti jedinstven bez obzira ko i gdje planiranje, programiranje vrprogramiranje vršši.i.



3. Definicija planiranja, programiranja 3. Definicija planiranja, programiranja

(J. Relji(J. Reljićć), Planirati zna), Planirati značči predvidjeti sredstva i i predvidjeti sredstva i metode za realizaciju određenih zadataka u metode za realizaciju određenih zadataka u određenim vremenskim segmentimaodređenim vremenskim segmentima. Planiranje . Planiranje zadatka i sadrzadatka i sadržžaja nastave mora biti konkretno aja nastave mora biti konkretno aplicirano za svaku aplicirano za svaku šškolu, razred i ukolu, razred i uččenika.enika.

(Markovi(Markovićć), ), Programiranje je međuzavisni skup Programiranje je međuzavisni skup metodolometodološških i metodikih i metodiččkih operacija utvrđivanjakih operacija utvrđivanja, , cilja transformacijskih procesa, razlicilja transformacijskih procesa, različčitih stanja itih stanja subjekta, faktora ogranisubjekta, faktora ograniččenja i modaliteta rada, enja i modaliteta rada, kao i nakao i naččina realizacije i kontrole rada. ina realizacije i kontrole rada.



4. Struktura programiranja4. Struktura programiranja

(Findak), struktura programiranja se dijeli u (Findak), struktura programiranja se dijeli u ččetiri etape:etiri etape:

1.1. Eksplicitno definiranje cilja programa,Eksplicitno definiranje cilja programa,2.2. Određivanje sadrOdređivanje sadržžaja programa,aja programa,3.3. Programiranje procesa vjeProgramiranje procesa vježžbanja,banja,4.4. PraPraććenje, provjeravanje, analiza dobijenih enje, provjeravanje, analiza dobijenih

saznanja o efikasnosti programa.saznanja o efikasnosti programa.



5. Kriterij za programiranje5. Kriterij za programiranje

1.1. Procjena inicijalnog stanja, tj. prProcjena inicijalnog stanja, tj. procjena određenih ocjena određenih dimenzija psihosomatskog statusa, konativnih i dimenzija psihosomatskog statusa, konativnih i kognitivnih sposobnosti ukognitivnih sposobnosti uččenika, i podatci o enika, i podatci o zdravstvenom stanju uzdravstvenom stanju uččenika. Procjena fonda enika. Procjena fonda motorimotoriččkih informacija i motorikih informacija i motoriččkih dostignukih dostignućća.a.

2.2. Postavljanje zadataka nastave tjelesnog odgoja, Postavljanje zadataka nastave tjelesnog odgoja, tj. na osnovu procjene inicijalnog stanja, tj. na osnovu procjene inicijalnog stanja, nastavnik za svaki razred definira zadatke u nastavnik za svaki razred definira zadatke u skladu sa generalnim ciljem i zadacima nastave skladu sa generalnim ciljem i zadacima nastave tjelesnog odgoja.tjelesnog odgoja.



3.3. Izbor sadrIzbor sadržžaja u nastavi, tj. na osnovu definiranih aja u nastavi, tj. na osnovu definiranih zadataka biraju se sadrzadataka biraju se sadržžaji u nastavi i metode aji u nastavi i metode rada na osnovu fonda sati, poznavanju rada na osnovu fonda sati, poznavanju vrijednosti razlivrijednosti različčitih kinezioloitih kineziološških aktivnosti, na kih aktivnosti, na osnovu materijlanih uslova, na osnovu klimatskih osnovu materijlanih uslova, na osnovu klimatskih uslova.uslova.

4.4. PraPraććenje i provjeravanje efikasnosti nastave, tj. enje i provjeravanje efikasnosti nastave, tj. provjeravanjem finalnih efekata tjelesnog provjeravanjem finalnih efekata tjelesnog vjevježžbanja putem pouzdanih mjernih banja putem pouzdanih mjernih instrumenata.instrumenata.



6. Faktori programiranja6. Faktori programiranja

Prilikom programiranja treba maksimalno poPrilikom programiranja treba maksimalno pošštovati tovati tz. unutratz. unutraššnje i vanjske faktore koji u manjoj ili venje i vanjske faktore koji u manjoj ili veććoj oj mjeri utimjeri utičču na izradu i ostvarivanje programa.u na izradu i ostvarivanje programa.Kada je rijeKada je riječč o unutrao unutraššnjim faktorima, treba voditi njim faktorima, treba voditi raraččuna o zakonitostima razvoja i usvajanja una o zakonitostima razvoja i usvajanja motorimotoriččkih znanja.kih znanja.Pod vanjskim faktorima se podrazumijeva izrada i Pod vanjskim faktorima se podrazumijeva izrada i ostvarenje programa, koji najviostvarenje programa, koji najvišše zavise od e zavise od raspoloraspoložživog vremena za vjeivog vremena za vježžbanje i materijalnih banje i materijalnih uvjeta rada.uvjeta rada.



7. Principi programiranja7. Principi programiranja

1.1. Princip uspjePrincip uspješšnostinosti, podrazumijeva da program , podrazumijeva da program treba izraditi tako da osigura najbolje ispunjavanje treba izraditi tako da osigura najbolje ispunjavanje ciljeva i zadataka tjelesnog i zdravstvenog odgoja.ciljeva i zadataka tjelesnog i zdravstvenog odgoja.

2.2. Princip primjerenostiPrincip primjerenosti, podrazumijeva izradu , podrazumijeva izradu programa koji poprograma koji pošštuje aktuelno stanje i sposobnosti tuje aktuelno stanje i sposobnosti uuččenika.enika.

3.3. Princip realnostiPrincip realnosti, p, podrazumijeva izradu programa odrazumijeva izradu programa koji je usklađen sa autentikoji je usklađen sa autentiččnim potrebama unim potrebama uččenika i enika i stvarnim materijalnim uslovima rada.stvarnim materijalnim uslovima rada.

4.4. Princip fleksibilnostiPrincip fleksibilnosti, podrazumijeva izradu , podrazumijeva izradu programa koji se tokom realizacije moprograma koji se tokom realizacije možže mijenjati e mijenjati shodno zahtjevima koji proizlaze iz rezultata shodno zahtjevima koji proizlaze iz rezultata dobijenih tranzitivnim provjeravanjem.dobijenih tranzitivnim provjeravanjem.



5.5. Princip jednostavnosti,Princip jednostavnosti, podrazumijeva izradu podrazumijeva izradu programa koji se moprograma koji se možže brzo i lako izraditi,e brzo i lako izraditi, a a takođertakođer, koji mo, koji možže da pretrpi određene e da pretrpi određene intervencije tokom realizacije.intervencije tokom realizacije.



8. Faze programiranja8. Faze programiranja

1.1. DijagnostiDijagnostiččka fazaka faza, sprovodi se na po, sprovodi se na poččetku etku šškolske kolske godine. U ovogodine. U ovoj fazi utvrđuje se dijagnoza aktuelnog j fazi utvrđuje se dijagnoza aktuelnog stanja antropolostanja antropološškog statusa svakog ukog statusa svakog uččenika.enika.

2.2. AnalitiAnalitiččko ko –– prognostiprognostiččka fazaka faza, sprovodi se sa ciljem , sprovodi se sa ciljem analize rezultata koji su dobijeni prilikom analize rezultata koji su dobijeni prilikom dijagnosticiranja stanja svakog udijagnosticiranja stanja svakog uččenika radi enika radi prognoziranja daljeg rada.prognoziranja daljeg rada.

3.3. SintetiSintetiččko ko –– programerska fazaprogramerska faza, provodi se nakon , provodi se nakon detaljne analize inicijalnog stanja svakog udetaljne analize inicijalnog stanja svakog uččenika i enika i realne prognoze sa ciljem izrade programa za svakog realne prognoze sa ciljem izrade programa za svakog uuččenika posebno.enika posebno.

4.4. Verifikacijsko Verifikacijsko –– valorizacijska faza,valorizacijska faza, provodi se tokom provodi se tokom realizacije programa. Ova faza se provodi tokom cijele realizacije programa. Ova faza se provodi tokom cijele šškolske godine, s ciljem uvida u realizaciju programa i kolske godine, s ciljem uvida u realizaciju programa i da se program po potrebi dopunjava ili mijenja.da se program po potrebi dopunjava ili mijenja.



9. Prva faza programiranja9. Prva faza programiranja

Prvu fazu programiranja Prvu fazu programiranja ččini eksciplitno ini eksciplitno definiranje cilja programa. Ova faza definiranje cilja programa. Ova faza programiranja je jedna od najvaprogramiranja je jedna od najvažžnijih operacija nijih operacija u metodologiji programiranja, jer sam program u metodologiji programiranja, jer sam program znaznačči operacionalizaciju tog cilja ili tih ciljeva.i operacionalizaciju tog cilja ili tih ciljeva.Da bi smo cilj programa definirali potrebno je u Da bi smo cilj programa definirali potrebno je u obzir uzeti:obzir uzeti:

1.1. Spol uSpol uččenikaenika2.2. Zdravstveno stanje uZdravstveno stanje uččenikaenika3.3. Rezultate zavrRezultate završšnog (finalnog) provjeravanjanog (finalnog) provjeravanja



10. Druga faza programiranja10. Druga faza programiranjaDrugi uslov programiranja, odnosno drugu fazu Drugi uslov programiranja, odnosno drugu fazu programiranja programiranja ččini izbor sadrini izbor sadržžaja (nastavnih cjelina i aja (nastavnih cjelina i nastavnih tema), izbor sadrnastavnih tema), izbor sadržžaja, podjelu sadraja, podjelu sadržžaja.aja.Da bi smo to mogli odrediti potrebno je:Da bi smo to mogli odrediti potrebno je:

1.1. Utvrditi godiUtvrditi godiššnji fond sati nastave ( 2 sata x 35 nji fond sati nastave ( 2 sata x 35 nedjeljno = 70 sati godinedjeljno = 70 sati godiššnje)nje)

2.2. Obaviti inicijalno provjeravanje ( 6 sati + 6 sati na Obaviti inicijalno provjeravanje ( 6 sati + 6 sati na kraju godine, ostaje na raspolaganju 58 sati.kraju godine, ostaje na raspolaganju 58 sati.

3.3. Potom treba godiPotom treba godiššnji fond sati pomnonji fond sati pomnožžiti sa brojem iti sa brojem nastavnih tema koje se pojavljuju u glavnom dijelu nastavnih tema koje se pojavljuju u glavnom dijelu satasata

4.4. Nakon toga, treba utvrditi koliko iznosi prosjeNakon toga, treba utvrditi koliko iznosi prosječčan broj an broj ponavljanja svake nastavne teme (kada podijlimo ponavljanja svake nastavne teme (kada podijlimo ukupan broj frekvencija sa ukupnim brojem, ukupan broj frekvencija sa ukupnim brojem, programom predviđenih nastavnih temaprogramom predviđenih nastavnih tema..



Sastavljanje nastavnih jedinicaSastavljanje nastavnih jedinica predstavlja predstavlja visoko stvaralavisoko stvaralaččki posao. Da bismo to postigli ki posao. Da bismo to postigli

moramo imati na umu slijedemoramo imati na umu slijedećće:e:

Pri sastavljanju nastavnih jedinica treba voditi Pri sastavljanju nastavnih jedinica treba voditi raraččuna o njihovom pozitivnom uticaju, posebno una o njihovom pozitivnom uticaju, posebno na osnovu rezultata inicijalnog provjeravanja.na osnovu rezultata inicijalnog provjeravanja.

Prilikom sastavljanja nastavnih jedinica Prilikom sastavljanja nastavnih jedinica trebamo osigurati postupnost u radutrebamo osigurati postupnost u radu..

Nastavne jedinice treba sastavljati od onih Nastavne jedinice treba sastavljati od onih nastavnih tema koje osiguravaju svestran nastavnih tema koje osiguravaju svestran uticaj tjelesnog vjeuticaj tjelesnog vježžbanja na organizam banja na organizam uuččenika, i to na svakom satu.enika, i to na svakom satu.



Pri sastavljanju nastavnih jedinica mora se Pri sastavljanju nastavnih jedinica mora se voditi ravoditi raččuna o njihovoj raznovrsnosti, da una o njihovoj raznovrsnosti, da uuččenicima budu zanimljivije i da ih motivienicima budu zanimljivije i da ih motiviššu u za rad. za rad.

Pri sastavljanju nastavnih jedinica potrebno je Pri sastavljanju nastavnih jedinica potrebno je voditi ravoditi raččuna o materijalnim i klimatskim una o materijalnim i klimatskim uvjetima rada u kojima se uvjetima rada u kojima se šškola nalazi. kola nalazi.



11. Tre11. Trećća faza programiranjaa faza programiranja

NaNa osnovuosnovu prveprve dvijedvije fazefaze programiranjaprogramiranja dobilidobilismosmo definiranedefinirane ciljeveciljeve ii zadatkezadatke programaprograma, , sistematiziranesistematizirane nastavnenastavne cjelinecjeline, , nastavnenastavnetemeteme ii nastavnenastavne jedinicejedinice, , poslijeposlije ččegaega momožžemoemopristupitipristupiti programiranjuprogramiranju procesaprocesa tjelesnogtjelesnogvjevježžbanjabanja iliili tretreććuu fazufazu programiranjaprogramiranja..



OvaOva etapaetapa programiranjaprogramiranja podrazumijevapodrazumijevaodreodređđivanjeivanje volumenavolumena optereoptereććenjaenja ((doziranjedoziranje, , podjelupodjelu ii kontrolukontrolu optereoptereććenjaenja) ) ii utvrutvrđđivanjeivanjeuvjetauvjeta uu kojimakojima ććee sese programiraniprogramirani procesprocestjelesnogtjelesnog vjevježžbanjabanja ostvarivatiostvarivati, , odnosnoodnosnoorganizacijuorganizaciju togtog procesaprocesa ((metodimetodiččkokoorganizacijskeorganizacijske oblikeoblike radarada, , metodemetode radarada, , metodimetodiččkeke postupkepostupke ii drugodrugo).).

ZaZa uspjeuspješšnunu realizacijurealizaciju nastavnognastavnog procesaprocesamoramomoramo voditivoditi raraččunauna oo izboruizboru primjerenihprimjerenihsadrsadržžajaaja, , kaokao ii oo odreodređđivanjuivanju primjerenogprimjerenogoptereoptereććenjaenja. .



IzborIzbor primjerenihprimjerenih sadrsadržžajaaja ii optimalnogoptimalnogoptereoptereććenjaenja tokomtokom procesaprocesa tjelesnogtjelesnog vjevježžbanjabanjaobezbijeobezbijeđđujeuje dostadosta jakjak uticajuticaj nana promjenepromjenefunkcijafunkcija organizmaorganizma kaokao ii stvaranjestvaranje uvjetauvjeta zazaadaptacioneadaptacione promjenepromjene uu organizmuorganizmu. .

SaSa kojimkojim ććemoemo intenzitetomintenzitetom ii volumenomvolumenomoptereoptereććenjaenja popoččetieti zavisizavisi odod ciljacilja kojikoji seseprogramomprogramom žželieli ostvaritiostvariti, , kaokao ii oo aktualnomaktualnomstanjustanju antropoloantropološškogkog statusastatusa. .



DaDa bibi sese tokomtokom tjelesnogtjelesnog vjevježžbanjabanja osiguraliosiguraliadaptacioniadaptacioni procesiprocesi, , moramomoramo osiguratiosiguratiprimjereneprimjerene podrapodražžajeaje njihovimnjihovim postupnimpostupnim, , odnosnoodnosno progresivnoprogresivno -- diskontinuiranimdiskontinuiranimoptereoptereććenjemenjem, , jerjer kodkod ččovjekaovjeka nene postojipostoji samosamopotrebapotreba zaza radomradom vevećć ii zaza odmoromodmorom. .

ProgramiranoProgramirano vjevježžbanjebanje trebatreba dada osiguraosigura takavtakavprocesproces vjevježžbanjabanja zaza vrijemevrijeme kojegkojeg ććee znaznaččajaj iiveliveliččinaina primjenjenihprimjenjenih optereoptereććenjaenja bitibitiusaglausaglaššenaena sasa stepenomstepenom adaptacionihadaptacionihsposobnostisposobnosti svakogsvakog uuččenikaenika. .



ProgramiranoProgramirano vjevježžbanjebanje takotakođđerer trebatreba dadaosiguraosigura primjereneprimjerene sadrsadržžajeaje pomopomoććuu kojihkojihććemoemo osiguratiosigurati ii postipostiććii ((uzuz primjenuprimjenuprimjerenihprimjerenih optereoptereććenjaenja) ) nene samosamo žželjeneeljene negonegoii potrebnepotrebne reakcijereakcije organizmaorganizma nana primjenjenaprimjenjenaoptereoptereććenjaenja uu ciljucilju ooččuvanjauvanja iliili povepoveććavanjaavanjasposobnostisposobnosti prilagoprilagođđavanjaavanja nana istaista iliili slisliččnanaoptereoptereććenjaenja..

PrimjenaPrimjena primjerenogprimjerenog volumenavolumena optereoptereććenjaenjanajvinajviššee zavisizavisi odod nastavnikanastavnika, , jerjer jeje onon zaduzadužženenzaza organizacijuorganizaciju nastavnognastavnog procesaprocesa. . UspjeUspješšnostnostnastavnognastavnog procesaprocesa zavisizavisi ii oo kvalitetukvalitetu iikvantitetukvantitetu satasata tjelesnogtjelesnog ii zdravstvenogzdravstvenogodgojaodgoja. . AkoAko sese nana satusatu žželieli doziratidozirati ii postipostiććiiprimjerenoprimjereno optereoptereććenjeenje, , jedanjedan odod osnovnihosnovnihuvjetauvjeta jeje dobradobra pripremapriprema ii realizacijarealizacija satasata..



ToTo optereoptereććenjeenje trebatreba bitibiti usaglausaglaššenoeno sasasposobnostimasposobnostima ii potrebamapotrebama svakogsvakog pojedinogpojedinoguuččenikaenika, , šštoto jeje temeljnitemeljni uvjetuvjet zazaindividualizacijuindividualizaciju nastavnognastavnog procesaprocesa iisavremenusavremenu realizacijurealizaciju cjelokupnecjelokupne nastavenastavetjelesnogtjelesnog ii zdravstvenogzdravstvenog odgojaodgoja..

VeomaVeoma znaznaččajnoajno pitanjepitanje nastavnognastavnog procesaprocesa jejekontrolakontrola oo efektimaefektima doziranjadoziranja ii distribucijedistribucijevolumenavolumena optereoptereććenjaenja nana antropoloantropološškiki statusstatusuuččenikaenika. . KontrolaKontrola efekataefekata jedanjedan jeje odod bitnihbitnihfaktorafaktora nene samosamo oveove fazefaze programiranjaprogramiranja negonegocjelokupnogcjelokupnog procesaprocesa programiranjaprogramiranja..



OrganizacijaOrganizacija nastavnognastavnog procesaprocesa vrlovrlo jeje vavažžnana djelatnostdjelatnostnastavnikanastavnika, , nene samosamo sasa stanovistanovišštata doziranjadoziranja volumenavolumenaoptereoptereććenjaenja, , negonego ii zaza cjelokupancjelokupan uspjehuspjeh uu raduradu. . NastavnikNastavnik jeje potpunopotpuno samostalansamostalan, , uu izboruizboru metodametodaradarada, , uu izboruizboru metodimetodiččkihkih postupakapostupaka. . OsnovniOsnovni kriterijkriterij zazaizborizbor metodimetodiččkihkih organizacijskihorganizacijskih oblikaoblika radarada, , metodametodaradarada ii metodimetodiččkihkih postupakapostupaka trebajutrebaju bitibiti::

1.1.CCilj programa odnosno sata za koji se ilj programa odnosno sata za koji se nastavnik priprema,nastavnik priprema,

2.2.AAktuelno stanje uktuelno stanje uččenika,enika,

3.3.MMaterijalni uvjeti rada.aterijalni uvjeti rada.



1.1. Prvo treba poPrvo treba poččeti od operativnog cilja eti od operativnog cilja programa, odnosno sata tjelesnog i programa, odnosno sata tjelesnog i zdravstvenog odgoja za koji se nastavnik zdravstvenog odgoja za koji se nastavnik priprema, jer pojedini metodipriprema, jer pojedini metodiččki organizacijski ki organizacijski oblici rada ili metode rada nisu podjednako oblici rada ili metode rada nisu podjednako prikladni za uspjeprikladni za uspješšnu realizaciju svih nu realizaciju svih sadrsadržžaja.aja.

2.2. Drugo, treba uzeti aktuelno stanje uDrugo, treba uzeti aktuelno stanje uččenika, enika, kao daljnji vakao daljnji važžan kriterij tj. nastavnik treba da an kriterij tj. nastavnik treba da se odluse odlučči za one metode rada za koje se zna i za one metode rada za koje se zna ili pretpostavlja da najviili pretpostavlja da najvišše odgovaraju e odgovaraju pojedinim upojedinim uččenicima ili homogeniziranim enicima ili homogeniziranim skupinama.skupinama.



3.3. TreTrećće, za izbor metodie, za izbor metodiččkih organizacijskih kih organizacijskih oblika rada, metoda rada ili metodioblika rada, metoda rada ili metodiččkih kih postupaka treba uzeti u obzir i materijalne postupaka treba uzeti u obzir i materijalne uvjete rada (prostor, oprema, sredstva), zatim uvjete rada (prostor, oprema, sredstva), zatim raspoloraspoložživo vrijeme i liivo vrijeme i liččne mogune moguććnosti, tj. nosti, tj. spremnost svakog nastavnika da sve spremnost svakog nastavnika da sve materijalne uvjete iskoristi na najbolji mogumaterijalne uvjete iskoristi na najbolji mogućći i nanaččin.in.



12. 12. ČČetvrta faza programiranjaetvrta faza programiranja

ČČetvrtuetvrtu fazufazu programiranjaprogramiranja ččiniini radrad nanaprapraććenjuenju, , provjeravanjuprovjeravanju ii analiziranjuanaliziranju oo tokutoku iiefektimaefektima tjelesnogtjelesnog vjevježžbanjabanja –– programaprograma..ZatoZato jeje potrebnopotrebno stalnostalno provoditiprovoditi prapraććenjeenje((tranzitivnimtranzitivnim provjeravanjemprovjeravanjem), ), kakokako bibi seseutvrdiloutvrdilo dada lili jeje dodoššlolo dodo promijenapromijena odreodređđenihenihosobinaosobina, , sposobnostisposobnosti, , motorimotoriččkihkih znanjaznanja iidostignudostignuććaa uu ciljucilju utvrutvrđđivanjaivanja ciljanihciljanih efekataefekata ii, , akoako jeje potrebnopotrebno, , izvrizvrššitiiti korekcijukorekciju programaprograma, , dadabibi sese programprogram realizovaorealizovao uu optimalnimoptimalnimuvjetimauvjetima..



PratitiPratiti ii provjeravatiprovjeravati efikasnostefikasnost programaprogramamomožžemoemo nana osnovuosnovu uporeupoređđivanjaivanja kriterijakriterija, , odnosnoodnosno norminormi kojekoje smosmo utvrdiliutvrdili zaza pojedinepojedineosobineosobine, , sposobnostisposobnosti, , motorimotoriččkaka znanjaznanja iimotorimotoriččkaka dostignudostignuććaa nana popoččetkuetku šškolskekolskegodinegodine. . NormeNorme sese utvrutvrđđujuuju uu svakojsvakoj šškolikoli posebnoposebno. . AkoAkosusu normenorme uu nekojnekoj šškolikoli zaza nekineki razredrazred mnogomnogomanjemanje odod prosjeprosječčnihnih vrijednostivrijednosti, , nprnpr. . uu opopććiniini, , kantonukantonu iliili nana nivounivou drdržžaveave, , tadatada veveććeevrijednostivrijednosti mogumogu bitibiti korektorkorektor ((veveććee normenorme seseuzimajuuzimaju kaokao ciljeviciljevi kojekoje sese trebajutrebaju postupnopostupnoostvarivatiostvarivati ss uuččenicimaenicima uzuz pomopomoćć izraizrađđenihenihprogramaprograma radarada).).



PraPraććenjeenje stanjastanja antropoloantropološškihkih obiljeobilježžjaja trebajutrebajusese provoditiprovoditi tokomtokom cijelecijele šškolskekolske godinegodine putemputemperiodiperiodiččnihnih iliili tranzitivnihtranzitivnih provjeravanjaprovjeravanja. . TaTaprovjeravanjaprovjeravanja provodeprovode sese uu takvimtakvim vremenskimvremenskimrazmacimarazmacima zaza kojekoje sese pretpostavljapretpostavlja dada susu uunormalnimnormalnim uvjetimauvjetima dovoljnidovoljni dada ostvareostvarepromijenepromijene stanjastanja uu pojedinimpojedinim antropoloantropološškimkimdimenzijamadimenzijama..KolikoKoliko ććee sese putaputa tranzitivnotranzitivno provjeravanjeprovjeravanjeizvoditiizvoditi, , odluodluččujeuje samsam nastavniknastavnik. . MotoriMotoriččkakaznanjaznanja, , odnosnoodnosno motorimotoriččkaka dostignudostignuććaa trebatrebatakotakođđerer provjeravatiprovjeravati tokomtokom cijelecijele šškolskekolskegodinegodine. . NajboljeNajbolje jeje dada ihih provjeravamoprovjeravamoperiodiperiodiččnono, , odnosnoodnosno nakonnakon svakesvake obraobrađđeneenenastavnenastavne cjelinecjeline. . TokomTokom šškolskekolske godinegodinetranzitivnimtranzitivnim provjeravanjemprovjeravanjem trebalotrebalo bibiobuhvatitiobuhvatiti svesve programomprogramom predvipredviđđeneenenastavnenastavne cjelinecjeline..



Proces praProces praććenja i provjeravanja programa enja i provjeravanja programa sastoji se u izboru, provsastoji se u izboru, provođenju i razvijanju ođenju i razvijanju takvih kontrolnih postupaka pomotakvih kontrolnih postupaka pomoćću kojih u kojih ććemo provjeriti jesu li uemo provjeriti jesu li uččenici ostvarili enici ostvarili postavljene ciljeve i zadatke programa, koji uz postavljene ciljeve i zadatke programa, koji uz tranzitivno i finalno provjeravanje tranzitivno i finalno provjeravanje ččini sastavni ini sastavni dio ove etape programiranja.dio ove etape programiranja.Naime, rezultati finalnog provjeravanja nisu Naime, rezultati finalnog provjeravanja nisu nam potrebni i korisni samo za objektivno nam potrebni i korisni samo za objektivno sagledavanje ukupnih efekata rada u tekusagledavanje ukupnih efekata rada u tekuććoj oj šškolskoj godini vekolskoj godini većć i kao orijentacijske i kao orijentacijske vrijednosti u određivanju cilja programiranja u vrijednosti u određivanju cilja programiranja u iduiduććoj oj šškolskoj godini. Stalno prakolskoj godini. Stalno praććenje i enje i provjeravanje programa potrebno je u cilju provjeravanje programa potrebno je u cilju dobivanja bitnih informacija, ne samo o dobivanja bitnih informacija, ne samo o efektima programa, nego i o njihovim ciljevima. efektima programa, nego i o njihovim ciljevima. O efektima programa potrebno je obavijestiti O efektima programa potrebno je obavijestiti sve sudionike nastavnog procesa.sve sudionike nastavnog procesa.



PrednostiPrednosti ovogovog nanaččinaina programiranjaprogramiranja proizlazeproizlazezbogzbog togatoga šštoto ovajovaj nanaččinin programiranjaprogramiranjaomoguomoguććavaava dada sese globalniglobalni, , operativnioperativni iiizvedbeniizvedbeni programiprogrami mogumogu modeliratimodelirati nana razlirazliččiteitenanaččineine ((ss obziromobzirom nana stvarnestvarne potrebepotrebe svakogsvakoguuččenikaenika uu procesuprocesu uvjeuvježžbavanjabavanja, , ss obziromobzirom nanastvarnestvarne materijalnematerijalne uvjeteuvjete radarada, , stepenstepenobrazovanjaobrazovanja ii nivoanivoa znanjaznanja strustruččnihnih kadrovakadrova). ). On On istovremenoistovremeno omoguomoguććavaava kontinuitetkontinuitet u u raduradu, , sistematskosistematsko raspoređivanjeraspoređivanje programskihprogramskihsadrsadržžajaaja tokomtokom cijelecijele šškolskekolske godinegodine, , sprespreččavaavaimprovizacijuimprovizaciju u u nastavinastavi, , stvaranjestvaranje uvjetauvjeta zazastvaralastvaralaččkiki radrad i i pedagopedagošškoko djelovanjedjelovanjenastavnikanastavnika, , kaokao i i nizniz drugihdrugih prednostiprednosti..



PRIMJER GLOBALNOG PLANA I PROGRAMAPRIMJER GLOBALNOG PLANA I PROGRAMA

Broj nastavnih cjelina

Opis sadržaja Broj nastavnih sati

1.1. Upoznavanje sa godišnjim programom rada 1

2.2. Inicijalno stanje: tjelesni razvoj, motoričke sposobnosti 6

3.3. Rad na poboljšanju općeg zdravstvenog stanja i razvoju motoričkih sposobnosti

8

4.4. Atletika 9

5.5. Sportska gimnastika 9

6.6. Ritmičko-sportska, korektivna gimnastika 9

7.7. Odbojka 9

8.8. Košarka 9

9.9. Snimanje stanja tjelesnog razvoja, sposobnosti i usvojenosti motoričkog znanja

6

10.10. Rad u homogeniziranim skupinama 4

Ukupno sati 70



Globalni plan tjelesnog i zdravstvenog Globalni plan tjelesnog i zdravstvenog odgoja (model za IV razred)odgoja (model za IV razred)

Sedmični fond sati 2

Fond sati za godinu 70

Ukupan broj nastavnih cjelina 10

Ukupan broj nastavnih tema 70

Broj frekvencija nastavnih tema 159

Broj frekvencija za homogenizirane skupine 20

Ukupan broj frekvencija 179



PLAN I PROGRAM TJELESNOG I PLAN I PROGRAM TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA PO CIKLUSIMA ZDRAVSTVENOG ODGOJA PO CIKLUSIMA

MODEL ZA IV RAZREDMODEL ZA IV RAZREDNastavna

cjelinaBroj

nastavnih tema

Sadržaj nastavnih jedinica za glavni "A" dio sata Broj frekven

cija

1 1 Upoznavanje sa godišnjim programom rada redovne nastave, vannastavnih aktivnosti, takmičenjima, obavezama,

dužnostima, ciljevima i zadacima

1

2 234567

Inicijalno stanje: tjelesnog razvoja i motoričkih sposobnostiBaterija eurofit testova

1



3

8

9

10

11

12

13

14

15

Rad na opće zdravstvenom stanju i razvoju motoričkih sposobnosti

Kompleksi aerobnih vježbi sa i bez rekvizita

Razvoj motoričkih sposobnosti – fleksibilnost

Razvoj motoričkih sposobnosti –snaga, brzina

Razvoj motoričkih sposobnosti – spretnost

Razvoj motoričkih sposobnosti –ravnoteža

Razvoj motoričkih sposobnosti-preciznost

Razvoj motoričkih sposobnosti- izdržljivost

Poligon razvoja motoričkih sposobnosti

4

3

3

3

3

3

3

1



4

16

17

18

19

20

21

22

23

24

AtletikaTehnika trčanja

Niski start

Skok u dalj iz zaleta

Skok u vis: škare –stredl

Niske prepone

Tehnika bacanja kugle:sa lopticom

Atletski poligon

Provjeravanje usvojenosti motoričkih znanja

Provjeravanje motoričkih sposobnosti

3

3

2

2

2

2

1

1

1



5

25

26

27

28

29

30

31

32

33

Sportska gimnastika

Akrobatika - kolut naprijed

Akrobatika – kolut nazad

Stav o šakama –stoj na rukama

Premet strance –premet sa uporom

Preskok –zgrčka

Preskok – raznoška

Osnovni elementi na gredi

Gimnastički poligon – provjera

Gimnastički poligon – provjera

4

3

4

4

4

4

4

1

1



6

34

35

36

37

38

39

40

41

42

Ritmičko sportska i korektivna gimnastika

A Tehnika rada sa loptom –djevojčiceB Kompleksi vježbi sa medicinkama- dječaci

A Tehnika rada sa obručem – djevojčiceB Kompleks vježbi na ripstolu –dječaci

A Tehnika rada sa vijačom –djevojčiceB Razvoj eksplozivne snage sa vijačama –dječ.

A Tehnika rada sa čunjevima –djevojčiceB Preciznost – kuglanje dječaci

A Tehnika rada sa trakom – djevojčiceB Poligon spretnosti 1 –dječaci

A Kratki sastavi sa loptom uz muziku djevoj.B Tehnika vodjenja lopte – nogomet –dječ.

A Kratki sastavi sa obručem uz muziku djevoj.B Tehnika dodavanja –nogomet –dječaci

A Kratki sastavi sa trakom uz muziku djevoj.B Poligon spretnosti 2. dječaci

A Kratki sastavi sa vijačom uz muzikudjevoj.B poligon spretnosti 3 –dječaci

4

4

4

4

4

3

3

3

3



7434445464748495051

OdbojkaGornje odbijanje lopte u mjestu –prstimaDonje odbijanje lopte –čekić- u mjestuOdbijanje lopte sa valjanjemDonji školski servisKombinacija gornje. donje odbijanje u kretanjuKombinacija donje, gornje odbijanje u kretanjuProvjeravanje usvojenosti motoričkog znanjaProvjeravanje usvojenosti motoričkog znanja iz ciklusa odbojka Provjeravanje usvojenosti motoričkog znanja iz ciklusa odbojka

442344111

8525354555657585960

KošarkaKošarkaško vodjenje lopte u mjestuDodavanje lopte u košarci u mjestu –u visini grudi, o tlo, iznad glaveDodavanje lopte u košarci u kretanjuTehnika šut skoka iz mjestaKombinacija vođenja i dodavanja u košarciKombinacija dodavanja vođenja i šut skoka u košarciKošarkaški poligon 1Košarkaški poligon 2Provjeravanje usvojenosti motoričkog znanja u košarci

333233111



9

616263646566

Snimanje stanja tjelesnog razvoja i motoričkih sposobnosti

Baterija eurofit testovaBaterija eurofit testovaBaterija eurofit testovaBaterija eurofit testovaBaterija eurofit testovaBaterija eurofit testova

222211

10 67686970

Rad u homogeniziranim grupamaRad u homogeniziranim grupamaRad u homogeniziranim grupamaRad u homogeniziranim grupama

2211

Documents

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE U NASTAVI TJELESNOG …Planiranje i programiranje nastavnog rada, koje podrazumijeva sveukupno pripremanje nastavnika za realizaciju programskih zadataka