IJON
Platon, Gozba ili o Erosu
(Kultura, Beograd, 1970.)
- dijalog dobio ime po gozbi koju je u svojem domu priredio
mladi tragiki pjesnik J (V. st. pr. n. e.) povodom svoje prve
pobjede 416. g. pr. n. e.
najvee Platonovo (428./7. - 348./7. g. pr. n. e.) umjetniko
djelo:
udruivanjem se dijalektike i mitskog uobliavanja otkrivaju
najdublje spoznaje
ogledalo Platonove mnogostrane osobe:
u njoj se nerazluno udruuju:
dijalektiarska otrina
prirodnjaka na-darenost motre-nja
govornika mo
pjesnika mata
mistiarska sna-ga vizije
Platon bio rodonaelnikom antikoga anra:
(V.-IV. st. pr. n. e.): / Gozba:
gozba koju je bogati priredio u slavu svojem voljenom u,
pankratijskom pobjedniku 422. g.
svaki gost, na Sokratov prijedlog, govori pohvalu svojoj vjetini
i razlae zato se njome ponosi
nedostaje joj filozofska dubina i visoki etiki polet Platonova
djela
(384. - 322. g. pr. n. e.):
/ Gozba:
djelo nije sauvano
ukazuje na Platonove erotike spise
i sam bio pod utjecajem Platonova uenja o Erosu
filozofske teme u obliku gozbenih govora obraivali i:
(IV. st. pr. n. e.) iz Tarenta: / Razgovori za stolom:
Platonov uenik
peripatetiari:
(III. st. pr. n. e.) s Roda: / Gozba
(341. - 270. g. pr. n. e.): / Gozba
stoik (III. st. pr. n. e.): ` / Gozbeni dijalozi:
poznati i kao ` / Gozbene zabiljeke
u gozbenim razgovorima pretresao uenja svoga uitelja a (333. -
263. g. pr. n. e.) iz Kitija (starijeg)
gramatiari:
(I. st. pr. n. e.) iz Aleksandrije: / Gozbeni razgovori
(II. st.) iz Aleksandrije:
uenik ja a (II. st.)
(izmeu 46. i 48. - poslije 120.):
/ Gozbena pitanja:
devet knjiga:
prvih osam obuhvaa po deset razgovora
zadnja obuhvaa petnaest razgovora
razgovori se o razliitim predmetima vode na raznim mjestima i u
raznim vremenima
` / Gozba sedmorice mudraca:
sauvano pod vim imenom
(oko 120. - 180.): / Gozba ili Lapiti:
parodija Platonove Gozbe
svatovska gozba na koju su pozvani filozofi svih kola:
na kraju zapoinju tunjavu:
ba kao i pijani Kentauri s Lapitima na Jvoj svadbi
Flavius Claudius Iulianus Apostata (331.-363.):
car
/ Gozba ili Kronije:
satira
Romulus - Quirinus kod a prireuje gozbu bogovima i obogotvorenim
carevima
ispituje najuglednije pozvane careve jesu li dostojni sjesti za
stol s bogovima:
govorniko nadmetanje meu njima
Marcus Aure-lius Antoninus (121.-180.) do-biva prvu
na-gradu:
Aleksandar III. Veliki (356.-323. g. pr. n. e.) i Mar-cus Ulpius
Traianus (53.-117.) dobivaju drugu nagradu:
Caius Iulius Caesar Octa-vianus Augus-tus (63. g. pr. n. e. 14 .
g. n. e.) dobiva treu na-gradu:
slijedi Caius Iulius Caesar (100.-44. g. pr. n. e.):
na zaelju Konstantin I. Veliki (oko 285. - 337.):
pisac ga mr-zi:
i iz reli-gijskih razloga
i zbog po-injenih zloina
sjeda pored a i a
sjedaju pored a
sjeda pored a
sjeda pored a i e
zauzima mjesto izme-u sumnjivih boanstava:
Rastro-nosti
Rasip-nosti
Isusa
J (II.-III. st.) iz Naukratije u Egiptu:
gramatiar
/ Gozba sofista:
pisac prijatelju u izlae to se dogaalo ili govorilo kod gozbe
koju je odlini Rimljanin Larensius priredio za 29 svojih
prijatelja:
pravnika i glazbenika:
najpoznatiji Mas(s)urius Sabinus (I. st.)
pjesnika
gramatiara:
najpoznatiji:
iz Tesalije
iz Aleksandrije
filozofa razliitih pravaca:
najpoznatiji:
kinik Kinulko
iz Nikomedije
retora:
najpoznatiji Domitius Ulpianus (oko 170. - 228.) iz Tira
ljekara
ueni govori puni citata:
daleko od Platonove umjetnike dijalogike
J (V. st.):
apologet
vladar grada Olimpa u Likiji
Gozba ili O djevianstvu:
deset djevojaka na gozbi pored izvora u vrtu Vrline, keri
Filozofije, u deset govora slave istou i djevianstvo u prozi i
stihovima
djelo se ugledalo se na Platona:
pripovjeda
u
o gozbi na temelju
ova
izvjetaja
Gregorija
pripovjeda
Ebuliju
o gozbi na temelju
Teopatrina
izvjetaja
autor je kao kranski Platon htio potisnuti atenskoga:
u svemu zaostaje za svojim uzorom
Grgur (oko 331. - oko 395.) iz Nise: O dui ili o uskrsnuu:
izlae kranska shvaanja
ono to je na povratku sa sinoda u Antiohiji uo od svoje sestre
Makrene
Ambrosius Theodosius Macrobius (IV.-V. st.): Saturnalia /
Saturnalije:
polihistor
sedam knjiga
navodni razgovori o razliitim temama voeni za vrijeme naslovnog
rimskog praznika
djelo se ugledalo na Platona:
pripovjeda
u
o gozbi na temelju
ova
izvjetaja
Postumianus
pripovjeda
Daetiju
o gozbi na temelju
jeva
izvjetaja
Platon ne pripovijeda izravno:
hipohipodijegetiki:
Platonu prepriava razgovor s om o tijeku gozbe
nije bio sudionikom na njoj, ve je i sam priu o tome uo od a
sreo Sokrata (oko 470. - 399. g. pr. n. e.) dotjerana:
rijetkost
ovaj ga pozvao sa sobom na gozbu Jovu:
sam nije htio ui u kuu sve dok gosti nisu bili usred jela
nakon veere sudionici prinijeli rtvu i otpjevali pjesmu bogu
kako je veina sudionika jo od prethodne veeri bila mamurnom,
dogovoreno je da pije kako tko hoe
sudionici odluili da svaki izgovori pohvalu Erosu:
bogu ljubavi
nijedan od pjesnika nije to do tada napravio
prvi govori :
sin Ja iz atikoga dema Miriunta
tip gladnog filozofa:
bez svoje krivice zapao u siromatvo
o Erosovoj prirodi filozofira od nevolje
za njega Eros:
velik bog:
udan:
i ljudima
i bogovima
najstariji bog:
kozmotvorni Eros
najvei dobrotvor ljudi u njihovom:
privatnom
ivotu
dravnom
ivotu
ratnom
ivotu
ljude kroz cijeli njihov ivot treba voditi ljubav:
stid pred sramotom:
ovjek se ni pred kim toliko ne stidi svo-je sramote koliko pred
svojim ljubavni-kom ili ljubimcem:
najvee dobro to ga Eros daje lju-dima u osjeanju asti
nadmetanje za ljepotom:
najbolja bi vojska bila ona koja bi bila sastavljenom od
ljubavnika i ljubimaca:
uzdravali bi se od svih sramota
nadmetali bi se jedni s drugima za svaku ljepotu
Eros podstie na:
portvovanje:
velike moralne podvige:
samo su oni koji ljube rijeeni umrijeti za drugoga:
onoga koga ljube
primjeri:
jedina pristala umrijeti umjesto svoga supruga a:
nije imao srca umrijeti zbog lju-bavi:
umjesto toga pokuao izbaviti svoju suprugu u od smrti
bogovi ju nagradili:
bogovi ga kaznili:
vratili ju u ivot
umjesto ene mu podmetnuli samo njezinu sjenu
ubile ga bakhantice
bogovi vie cijene kad je ljubimac odan ljubavniku negoli kad je
ljubavnik odan ljubimcu:
ljubavnik boanstveniji od ljubimca:
bog boravi u njemu
primjer ja:
za njegovu ga odanost starijem u bogovi nagradili slanjem na
otoke blaenih
Eros meu bogovima:
najstariji najasniji najvaniji pomonik ljudima u postizanju
vrline i blaenstva:
i ivima
i mrtvima
slijedi nekoliko u meuvremenu zaboravljenih govora
drugi govori :
stariji, otmjen bon-vivant zaljubljen u Ja
neka vrst sociologa
postoje dva Erosa:
ideja potjee jo od a (485./4. - 407./6. g. pr. n. e.)
nebeski Eros:
obian Eros:
sin nebeske e:
sin zemaljske e:
starija
mlaa
roena bez majke:
izrasla iz pjene nastale od o-va odrezana spolovila baenog u
more
ki a i e
onaj kojim ljube uzvieni mukarci:
onaj kojim ljube nii ljudi:
ljube mladie:
ovaj Eros ima dijela:
samo u mukom
ne i u enskom
njegova majka starija:
nema drskosti
ljube ono:
to je od prirode jae
to ima vie pameti
vie vole mladie negoli djeake:
budui razvoj ovih jo neizvjestan
ljubavniku bogovi oprataju pogaenu zakletvu:
ljubavna zakletva ne vrijedi
podjednako ljube i ene i djeake:
i njegova majka ima porijekla i u enskom i u mukom
u onima koje ljube vie ljube tijelo negoli duu
ljube to nerazumnije osobe:
tee samo doi do cilja:
ne vode rauna je li to lijepo ili ne
od velike vanosti i za dravu i za poje-dince:
i kod ljubitelja i kod ljubljenog potie posveivanje velike
pozornosti svojoj vrlini
tumailo se kao postavljanje i obrana moralnog kodeksa antike
pederastije
u razliitim dravama Erosa razliito shvaaju:
to je puanstvo siromanije duhom, odnos je prema ljubavi spram
mladia sve stroi
za svako djelovanje vrijedi da ono samo po sebi nije niti lijepo
niti runo:
takvim postaje tek po onome kako se to djelovanje vri
samo je onaj Eros koji potie na lijepu ljubav dostojan hvale i
slave
runa je ljubav ona u kojoj ovjek ugaa loem ovjeku i na lo
nain:
lijepa je ljubav ona u kojoj ovjek ugaa estitu ovjeku i na lijep
nain:
lo ljubavnik vie voli tijelo negoli duu:
nepostojan:
odlazi im prestaje cvat tijela koje je volio
ljubavnik ija je ljubav posveena ple-menitom biu ostaje
postojanim cijeloga ivota:
vezao se za neto postojano
ljubimcu ostaje samo jedan nain da se na lijep nain svidi
ljubavniku:
dragovoljna sluba radi vrline jedina sluba koja ljubimcima nije
sramotna:
ni ljubavniku nije sramotno da dobrovoljno kakvom slubom slui
ljubimcu
u ovakvom sluaju nije sramota biti prevarenim:
sramotno bi bilo da se netko nekome predao zbog bogatstva da bi
na kraju ot-krio da ovaj nije bogat
ne bi bilo sramotno da se netko nekome predao zbog dobrote da bi
na kraju otkrio da ovaj nije postigao vrlina
razgovor izmeu govora:
trebao govoriti Aristofan (oko 450. - oko 385. g. pr. n.
e.):
njega uhvatilo tucanje:
moli Eriksimaha da zamjene mjesta u redoslijedu
trei govori Eriksimah:
lijenik:
sin lijenika Akumena:
lijenitvo bilo obiteljskom tradicijom, ije su se tajne predavale
s oca na sina
preporuuje umjerenost:
udruuje:
vu (oko 550. - oko 480. g. pr. n. e.) filozofiju suprotnosti
sicilsku medicinu
prihvaa teoriju o dva Erosa:
njihova se aktivnost oituje u svemu to postoji:
kako u ovjejoj dui
tako i u:
prirodi
umjetnosti
Erosovu antropoloku funkciju proiruje do kozmike
ljekarstvo znanost o erotskim odnosima tijela:
i u prirodi tijela postoje dva Erosa:
lijepo je i nuno ugaati dobrim i zdravim stranama svakoga
tijela:
sramota je ugaati zlim i bolesnim stranama tijela:
ono za to kaemo da iscijeljuje
tome se treba opirati
dobrim bi ljekarom u praksi bio onaj koji moe izazvati
promjenu:
tako da tijelo umjesto jedne ljubavi dobije drugu
onaj koji zna stvoriti ljubav u onima u kojima je nema, a
trebalo bi je biti
onaj zna ukloniti ljubav u onima u kojima je ima
onaj koji zna sprijateljiti najvee suprotnosti
Eros veliki lijenik:
u suprotnosti unosi:
pomirenje
ravnoteu
slogu
glazba znanost o erotskim odnosima obzirom na harmoniju i
ritam:
jedinstvo neka vrst rezultante sila koje meusobno djeluju
suprotno
(oko 550. - oko 480. g. pr. n. e.) uvidio i iskazao da sve
nastaje:
sastavljanjem
rastavljenoga
sjedinjavanjem
razdvojenoga
rastavljanjem
sastavljenoga
razdvajanjem
jedinstvenoga
za njega to univerzalno naelo:
Eriksimah ga suzio iskljuivo na umjetnost
nebeski Eros:
obian Eros:
sin je:
sin je:
Muze zvjezdoznanstva
Muze himnikog i zbornog pjevanja
treba ugaati plemenitim ljudima:
treba uvati njihovu ljubav
plemenitijima trebaju biti oni koji to jo nisu
treba ga obzrivo primjenjivati:
da bi se poela njegova slast
da ne bi izazvao raskalaenost
u svim ljudskim i boanskim stvarima treba koliko se god to moe
straariti nad oba Erosa:
oba se nalaze u njima
i sastav godinjih doba pun i jednog i drugog Erosa:
suprotnosti koje postignu razboritu mjea-vinu donose rodnu
godinu i zdravlje
kad Eros koji se udruio s drskou (su-protnost pravoj mjeri)
nadjaa godinja do-ba, suprotnosti prave ogromnu tetu
astronomija:
poznavanje ljubavnih odnosa u kretanju zvijezada i u godinjim
vremenima
vjetina proricanja graditeljica prijateljstva izmeu bogova i
ljudi:
ona poznaje one ljubavne snage u ljudi koje tee pravdi i
bezbotvu
razgovor Eriksimaha i a izmeu govora
etvrti govori Aristofan:
atenski komediograf
kad bi ljudi potpuno osjeali mo Erosa, sagradili bi mu najvee
hramove i rtvenike i prinosili bi mu najvee rtve:
najvei prijatelj ljudima meu bogovima
Erosa objanjava burleskom o praobliku ljudi:
isprva bilo tri ljudska roda:
muki:
androgini:
enski:
bili sastavljeni od dva dananja ljudska tijela spojena
sprijeda:
oblik kugle s osam udova
glave im imale dva lica:
okrenuta na suprotne strane
obje polovice muke
po jedna muka i en-ska polovica
obje polovice enske
prvobitno potekao od Sunca
prvobitno potekao od Mjeseca
prvobitno potekao od Zemlje
prkosili su bogovima:
ih je rasjekao napola:
oslabio ih
u naredio:
da im lica okrene prema rasjeku kako bi se vjeno sjeali
kazne
da ostatak zacijeli
rasijecanjem se i odvajanjem rodio Eros:
svaka polovina stala neodoljivo eznuti za onom drugom:
ako se sretnu, pripijaju se jedno uz drugo:
to vidio, pa im i spolne organe premjestio s druge strane
tijela:
ako se nau muko i ensko, raaju djecu
svi smo mi prepolovljeni i traimo onu drugu polovicu:
od mukog roda nastali mukarci koji vole mukar-ce:
od androgina nastali:
od enskog roda nastale e-ne koje vole ene
svi mu-karci koji vole ene
sve ene koje vole mukarce
to ine:
ne iz bes-tidnosti:
nego iz sranosti, hrabrosti i muev-nosti:
predaju se sebi slinome
ljube sebi srodno
dua svakog od njih udi za neim to ni sama ne umije izrei:
za cjelinom:
ljubav je lov na cjelinu
ako se prema bogovima ne budemo estito vladali, prijeti nam jo
jedno rascijepljivanje:
nalikovat emo likovima s reljefa
na ljubimca koji mu pripada nailaze samo oni s bogom
sprijateljeni i pomireni:
Erosov cilj:
da svatko nae ljubimca koji mu pripada:
da se tako vrati u svoju prvobitnu prirodu
razgovor Ja i Sokrata izmeu govora
peti govori J:
tragiki pjesnik
uspjean retor:
njegov govor protkan najrafiniranijim sofistiko-retorikim
figurama:
uzorom mu bio (oko 485. oko 380. g. pr. n. e.) iz Leontina
dosadanji govornici:
nisu hvalili samoga boga
nego su samo zbog dobara koje im bog daruje ljude nazivali
sretnima
jedini pravi nain pohvale nekom predmetu:
govorom obrazloiti kakvo je ono o em se govori i kakve su stvari
koje ono poklanja
Eros najblaeniji meu svim bogovima:
od svih:
najljepi:
najmlai:
bjei od starosti
vjeno mlad
J se opredjeljuje:
ne za ona teogonska shvaanja koja ljubav stavljaju u poetak
razvoja bo-gova
ve za ona teogonska shvaanja koja razvoj bogova dovravaju
ljubavlju i inteligencijom
najnjeniji:
dodiruje samo najmeke meu najmekim stvarima:
nastanjuje se samo u duama mekane udi
skladan i gibak:
plemenitog dranja:
uvijek u ratu s neplemenitim dranjem
nikada ne sjeda na uvelo i bescvjetno
najbolji:
najpravedniji:
ne ini nepravde ni bogu ni ovjeku
ne trpi nepravde ni od boga ni od ovje-ka
niti trpi silu niti se slui njome:
svatko Erosa dragovoljno slui u svemu
najrazboritiji:
razboritost se sastoji u svladavanju naslada i pouda
Eros najjaa naslada:
svladava sve ostale:
slabije do njega
najhrabriji:
ne dri Erosa, ve dri Eros a:
onaj koji dri jai od onoga koga dri:
jai od najhrabrijega od ostalih ujedno i najjai
najmudriji:
svatko koga se Eros dotakne postane pjesnikom:
vjet u duhovnom stvarateljstvu svake vrste
odnosi meu bogovima ureeni tek kad je meu njih doao Eros:
ljubav prema ljepoti
prije toga su se deavale mnoge strahote:
carevala :
Nunost
sva dobra bogovima i ljudima nastala iz ljubavi za ljepotom
prazni nas od nepovjerljivosti i puni nas povjerljivou
Eros:
ljudima daje sve odlike to ih i sam ima
pod njegovim utjecajima nastaju:
mir meu ljudima
sloga
sva kulturna dobra
esti govori Sokrat:
uvodna rije:
J dobro govorio:
sam Sokrat u neprilici:
ovo nije bio pravilan postupak za hvaljenje predmeta:
tek se za predmet vezivale to vee i to ljepe osobine:
tvrdi se da je takav i takav i da ljudima daje takve i takve
stvari da bi ispao najljepim i najboljim pred onima koji ga ne
poznaju:
Sokrat ne moe slaviti Erosa na taj nain:
spreman ga slaviti na svoj nain
razgovor Sokratov s Jom:
Eros je ljubav prema neemu:
J u svojem govoru rekao da je Eros ljubav prema ljepoti:
Eros udi za onim prema emu je on ljubav
ono to ljubi udi za onim to nema:
Eros udi za ljepotom:
ono to on nema jest ljepota:
ljepota i dobrota isto:
nedostaje mu i dobrota:
Eros ne moe biti bogom
izlae misli koje je uo od sveenice i proroice e iz Mantineje u
Arkadiji:
Platon prikazuje Sokrata kao nositelja budueg ivota:
eli rei pravu i punu istinu
Eros:
ni dobar:
ni zao:
nalazi se u sredini izmeu dobrote i zloe
ni lijep:
ni ruan:
nalazi se u sredini izmeu runoe i ljepote
ni veliki bog:
kakvim ga dri
ni smrtno bie:
veliki demon koji posreduje izmeu bogova i ljudi:
most izmeu beskonanog i konanog:
njegova je mo objanjavati i donositi:
bogovima ono to dolazi od ljudi
ljudima ono to dolazi od bogova
dolazi od njegova porijekla:
na gozbi ga povodom ina roenja zaeli:
Por:
Penija:
viak
oskudica
dolazi od izobilja
ezne za izobiljem
zatoEros:
as bogat
as ubog
as cvijeta
as vene
izmeu
mudrosti:
neznanja:
mudrosti tee ba oni koji su izmeu toga dvoga:
nitko ne trai ono to ve ima
neznanje samo sebi dovoljno
Eros filozof:
tei za mudrou:
znanje pripada onome to je lijepo
ljubav uvijek tei da joj pripada ono to je dobro
ljudi trae:
ne svoju odsjeenu polovicu
ve besmrtnost preko ljepote:
zadobiva se raanjem:
ljepota je odreivaica sudbine i babica svakom postojanju
ljubavi:
nije do ljepote
ve do zainja-nja i raanja u ljepoti
raanje vjeno i besmrtno:
nuno je da ljubav tei i besmrt-nosti
u svakom se stvorenju cjenjenje vlastite mladunadi javlja radi
besmrtnosti
tjelesnim ra-anjem:
duhovnim ra-anjem:
onaj tko hoe raati tijelom, vi-e se okre-e enama:
bogati du-hom ele raati ljep-u i bes-mrtnu dje-cu:
mudrost
vrlinu
Platon vie cijeni duhovne potrebe od ulnosti
personifikacija stvarateljske udnje:
poinje u sferi ulnog:
postupno se uspinje:
na kraju dospijeva do sa-mog lijepog:
ne ralanjuje se logi-ki:
doivljava se nepo-sredno
tri progresivna stupnja:
tijelo
dua
spoznaja
svaki od njih ima:
pojedinaki aspekt
opi aspekt
put postupnog uspinjanja do sagledavanja praljepote:
nakon promatra-nja se svih lijepih tijela stjee doiv-ljaj
ljepote uope
poslije tjelesne se ljepote prelazi na duevnu:
prijelaz od po-jedinanog k opem u pod-ruju morala:
duevna se ljepota sa-stoji u eti-kom mo-mentu
ljepota pojedina-ne spoznaje:
nadreena mo-ralnoj ljepoti
opoj spoznaji predmet ljepo-ta po sebi
treba poeti s mnogim pojedi-nanim ljepotama
prijelaz:
od lijepih tijela k lijepim djeli-ma
od lijepih djela k lijepim spoz-najama
treba dospjeti do spoznaje o samoj praljepoti:
upoznavanje biti ljepote
Platon prvi put razgovjetno objasnio kako se ovjek moe uzdii do
spoznaje ideja:
kako se potom mora osjeati pozvanim da u svjetlosti ideja vodi
svoj ivot i rad:
kako da u svijetu pojava ostvaruje ljepotu i stvara moralna
dobra
na najviem se stupnju ljubav uzdie do prave filozofske
ljubavi:
najvii stupanj:
moralnosti
spoznaje
uspona
jedan te isti Eros vodi ovjeka:
ne samo vrhuncu duhovne spoznaje
nego i:
stvaralakom podizanju
unapreivanju:
ovjeka samog
njegove okoline
drutvene cjeline
na gozbu upada s veselim drutvom:
dolaze s druge zabave
ovjenao:
domaina Ja
Sokrata
sebe postavio simposiarhom:
eli da se gozba produi u pijanku
Eriksimah mu objasnio da su ve svi ostali uzvanici govorili o
Erosu i da je sad njegov red
eli govoriti:
ne u slavu i pohvalu Erosovu
nego u slavu i pohvalu Sokratovu
svojim govorom istovremeno:
sam postaje Erosom:
sinom Obilja i Oskudice
otkriva jezgru Sokratove osobe:
nebeskog Erosa najbolje oliava sam Sokrat
Sokrata usporeuje sa:
silenskim kipiima:
satirom jom:
jednostavnija slika bujnog prirodnog i-vota po poljima i
umama
spremita u koja su kipari stavljali fine i skupocjene
radove:
predstavljali bogove
majstorski ovladao sviranjem frule:
ljude oaravao snagom iz svojih usta:
Sokrat postie isti uinak bez frule
i oni, kao i sam Eros, posrednici izmeu ovjeka i boga:
demoni
bia puna duboke mudrosti:
bia komino-raskalane i neotmjene vanjtine:
proturjeje koje karakterizira samoga Sokrata
za Sokrata pravi erotiar i pravi filozof
za a pravi filozof i pravi erotiar
Sokrat za a:
savreni filozof: savreni erotiar
nositelj najjaih suprotnosti:
konkretno proturjeje
kao demon stoji izmeu bogova i ljudi:
istovremeno:
dostojan prorokog otkrivenja:
vrlo hrabar borac:
u oba ga sluaja obuzimaju neobina duhovna stanja
ima sve osobine koje pronalazi u Erosu:
ov govor tek komentar teksta proroice:
Sokrat iva slika Erosa kao filozofa:
za njega filozofija:
ne:
nego:
sadraj
rezultat
dogmatska supstancija
ivotna funkcija
neprestano strasno traenje
ispitivanje
dostizanje
samonadmaivanje
hod iz obilja u neimatinu
neprekidan dijalektiki proces:
zavrava sagledavanjem najvie ideje
Sokrat prozreo ovu namjeru:
zavaditi ga s Jom:
Sokrat mora ljubiti samo a i nikoga drugoga
Ja smije ljubiti samo i nitko drugi
dolazi nova gomila veselih gostiju:
poelo opijanje bez ikakva reda neki gosti odu:
Eriksimah drugi
neki gosti zaspu: meu njima i : narator spavao do pred zoru kad
se probudio, budnima bili tek:
Aristofan:
J:
Sokrat:
raspravljaju od dramskoj umjetnosti
prema Sokratovu dokazivanju priznaju da isti ovjek treba znati
pjevati i komedije i tragedije:
pravi pjesnik tragedija mora biti i pjesnikom komedi-ja:
naalost ne znamo kako je to Sokrat dokazao:
sam Platon na jednom mjestu u Dravi kae kako to nije mogue
na kraju i njih dvojica zaspali:
u osvit odlazi u Likej:
po obi-aju poao za njim
okupao se
cijeli e dan provesti u pretresanju filozofskih pitanja
tek e naveer krenuti kui na odmor
prvo Aristofan
zatim i J
