Poboljanje informacione sigurnosti banke

NLB BANK D.D.Poboljanje informacione sigurnosti bankePregled projektaOsnovna naela u poslovanju banke su naelo likvidnosti I naelo solventnosti.Kako bi banka osigurala poslovanje u skladu sa navedenim naelima banka je duna upravljati rizicima,posebno rizicima koji proizilaze iz neadekvatnog upravljanja informacionim tehnologijama.Informacioni sistemi imaju veoma znaajnu ulogu u bankama.

Sama primjena informacionih tehnologija utie na efikasnost bankarskog poslovanja.Banke u svom poslovanju u mnogome zavise od koritenja informacija.Tane I potpune informacije kljune su za ostvarivanje uspjenih poslovnih ciljevaSvrha projektaMotiv zbog kojeg banka radi ovaj projekat jeste da pobolja informacionu sigurnosti I na taj nain omogui pravovremene informacije klijentima,zatitu klijenata I zatitu informacija.Na ovaj nain banka bi poboljala svoje poslovanje I unaprijedila poslovanje.U dananje vrijeme informaciona sigurnost banke je mnogo vana,kako za samu banku tako I za njene uposlenike I klijente.

Cilj projektaZatita banke od moguih napada(hakiranja,maskiranja,neovlatenih korisnikih aktivnosti)

Da se stvori svijest kod zaposlenika o informacionoj sigurnosti

Da se stvori odziv kod zaposlenika i elja da uestvuju u treninzima i obuci o informacionoj sigurnostiEfikasnostFleksibilnost

Ogranienja projektaOgranienja koja se javljaju prilikom procesa poboljanjainformaione sigurnosti su :Ogranienja vezana za ljudske resurse ,Tehnika i organizacijska ogranienja ,Ogranienja u smislu zatite podataka,LAN mreaPretpostavkeBazirat emo se na jedno filijale banke koje posjeduje 15 raunara koji su svi meusobno povezani u LAN (lokalnu) mreu.Izvrili smo analizu raunara kako bismo utvrdili u kakvom je stanju oprema kojom banka raspolae.Analizom je utvreno da neki raunari trebaju da budu zamjenjeni tj.da imamo problema sa zastarjelom opremom,a preostali raunari su dovoljno dobri da poslue za dalju upotrebu.Kao takve smo ih svrstali u dvije kategorije:

Kategorija 1 predstavlja raunare koji su savremenije konfiguracije,koji se redovno odravaju,auriraju te se kao takvi mogu koristiti jo najmanje 6 godina tj.dui vremenski period.U ovoj kategoriji imamo 9 raunara.

Kategorija 2 predstavlja preostalih 6 raunara koji su zastarjeli,nemaju redovno odravanje i mogu se koristiti jo najvie 3 godine.

Izvodljivost projektato se tie izvodljivosti projekta banka je izdvojila sredstva u iznosu od 70,000,00 KM za implementaciju procesa poboljanja iformacione sigurnosti.Sredstva su se raspodjelila na odreene djelove koje treba poboljati kako bi doslo do poveanja informacione sigurnosti banke.

Odreeno je da e se sredstva raspodjeliti prema odreenim prioritetima.Prvi prioritet I najvaniji pri troenju sredstava imat e nabavka potrebne opreme za poboljanje IT sigurnosti.Tu podrazumjevamo kupovinu dodatnih 6 raunara kako bi se zamjenili zastarjeli raunari,zatim e se sredstva izdvojiti za kupovinu licencirane antivirusne zatite koja je jako bitna da se nalazi na svakom raunaru pojedinano.Kupovina modema,splitera.

Trokovi IT opreme

Generalni trokovi

Rezultati implementacije projektaPoboljanje koncepta poslovanja kroz svakodnevne zadatke u smislu brzine rada i realizacije trenutnih transakcijaUnaprjeen sistem bezbjednosti koji u svom irem smislu predstavlja zatitu bankarskih dokumenata i klijentovih podataka (dokumenti, novac).Izgraena LAN mrea unutar filijale u kojoj se nalazi 15 raunara koji meusobno komuniciraju putem Switch-a.Implementiran sistem razmjene dokumenata (DMS) s kojim se ostvaruje uteda po pitanju vremena i brzine protoka elektronske dokumentacije na principu klijent-server.Instaliran dodatni sistem zatite informacionih sistema banke u vidu anvtivirusa koji je nabavljen od strane vrhunskog vendora iz te oblasti Kaspersky Pure 3.0Posebno modulisan sistem sigurnosti od napada je i Firewall server kao i isti sistem zatite ali u softverskom smislu.

ServisiZa potpunu realizaciju sistema, nepohodno je implementirati adekvatne servise koji e se korisititi u svakodnevnim situacijama. Bitno je napomenuti da e servisi, nakon njihove instalacije, uveliko doprinijeti poboljanju poslovanja banke. Intranet E-mail FirewallDMSPrintshareAntivirus WEB stranica

Projektne strukture Projektni tim za informacionu sigurnost se sastoji od niza pojedinaca koji imaju iskustva u jednom ili vie aspekata iz potrebnih tehnikih i netehnikih podruja.lanovi tima koji e raditi na poboljanju informacijske sigurnosti su:Rukovodilac tima,Programer sigurnosne politike,Sistemski administrator,Specijalista za procjenu rizika.

Uloge I odgovornostiRukovodioc tima je osoba tj.projektni menader koji je zaduen za upravljanje projektom, osobljem i razumije tehnike zahtjeve informacione sigurnosti.Programer sigurnosne politike je osoba koja razumije organizacijsku kulturu ,trenutnu politiku i zahtjeve za razvoj i implementaciju uspjene politike.Sistemski administrator je osoba ija je primarna odgovornost upravljanje sigurnosnim sistemom koji organizacija koristi.Specijalista za procjenu rizika je osoba koja razumije tehnike procjene finansijskih rizika, znaaj organizacionih sredstava i metode sigurnosti koje e biti koritene.

Pomoni tehniki procesiFAZA 1 - Plan razvoja i prezentovanje projektne aplikacijeFAZA 2 - Unaprjeenje odjela za potrebe sistema FAZA 3 - Investiranje u potrebnu opremuFAZA 4 - Instalacija opreme i ostala infrastrukturna rjeenjaFAZA 5 - Povezivanje i testiranje sistema

Plan kontrole projekta Projekat emo kontrolisati tako to emo ovlasti dati rukovodiocu projekta koji ima diplomu,znanje i iskustvo u voenju sloenih i manje sloenih projekata. Rukovodilac projekta proces kontrole zapoinje sa temeljnim planom.Prati aktualne rezultate projekta i usporeuje rezultate sa temeljnim planom.Ako aktualni rezultati odstupaju od temeljnog plana projekta rukovodilac projekta mora reagovati kako bi aktualne rezultate doveo u liniju sa temeljim planom ili da zatrai odobrenje za promjenu temeljnog plana ukoliko aktualne rezultate nije mogue dovesti u red.Sav ovaj proces praenja i kontrole upravljanja projektom zavrava u izvjetaju.Postojanje izvjetaja osigurava da e posao biti izvren i jami da je posao praenja i kontrole prikladno integrisan.

Rukovodilac projekta je 100% odgovoran za koritene procese za upravljanje projektima,on takoer ima odgovornost za upravljanje ljudima,te odgovornosti dijeli sa finansijskim rukovodiocem i lanovima tima.Takoer jedan od kritinih faktora projekta jeste i sama komunikacija izmeu lanova projekta.To ukljuuje izvjetavanje od projektnog tima prema rukovodiocu i izvjetavanje od rukovodioca prema sponzoru odnosno prema onome ko plaa izvravanje projekta u ovom sluaju banka.Plan kontrole pristupaBanka je duna da uspostavi adekvatan sistem upravljanja pristupom resursima informacionog sistema koji e, kao minimum, obuhvatiti definiranje odgovarajuih upravljakih, logikih i fizikih kontrola, upravljanje korisnikim pravima pristupa koji obuhvata procese evidentiranja, autorizacije, identifikacije i autentifikacije, te nadzora prava pristupa, upravljanje povlatenim i udaljenim pristupima.

Duna je da u skladu sa procjenom rizika obezbijedi izradu,redovno praenje i uvanje operativnih i sistemskih zapisa u svrhu otkrivanja neovlatenih pristupa i radnji u informacionom sistemu, identificiranja problema, rekonstruisanja dogaaja, te utvrivanja odgovornosti.Banka je duna da definie i implementira procedure upravljanja dokumentacijom (tehnikom,funkcionalnom, korisnikom i dr.) koja se odnosi na informacioni sistem, a koja, kao minimum, treba da ukljui obezbjeenje tane, potpune i aurne dokumentacije, obezbjeenje pristupa uposlenika dokumentaciji, u skladu sa njihovim poslovnim potrebama i klasifikaciji.Banka je duna da uspostavi proces upravljanja incidentima, koji obuhvata definiranje odgovornosti i procedura, a koji treba omoguiti brz, efektivan i propisan odgovor u sluaju naruavanja sigurnosti i funkcionalnosti informacionog sistema.Zavrni planOvaj segment projekta se odnosi na proces finaliziranja svih aktivnosti koje su predviene ovim projektom. U tu svrhu, ubrajaja se prije svega, obuka slubenika jer osoba za koritenje sistema i reagovanje u datom momentu mora biti kvalifikovana i obuena za taj model rada.Banka za koju se radi sistem zatite je vrlo renomirana na tritu i kao takva mora primjenjivati sistem zatite u skladu sa trinim principima. Nakon to je projekat prezentovat upravi banke i nakon odranog sastanka grupnog odluivanja (koritenjem GDSS sistema) uprava je odluila da uloi novac i povjeri izvoenje radova domaoj firmi.

Nedugo zatim, projektnom aplikacijom je poelo unaprjeenje odjela unutar banke. Kada su izvrene infrastrukturne pripremi, uslijedila je faza nabavke dodatne opreme. Bitno je naglasiti da se trenutna oprema za poslovanja bnake moe iskoristiti (ne u punom obimu). Kada je oprema pribavljena ista se morala adekvatno instalirati.

Na samom kraju, cjelokupan sistem je prvobitno umreen a zatim i testiran pod odreenim okolnostima.Pored toga, nabavljen je i sistem zatite u smislu antivirusnih alata koje raunari u banci nisu imali, odnosno, bili su instalirani ali sa trial periodom od 30 dana.

Sistem je implementiran sa prateom opremom. Firewall sistem kao primarni sistem zatite informacionog sistema banke je hardverski i softverski instaliran i predstavljat e znatno poboljanje do sada vrlo nestabilnost sistema. Cijeli projekat je kotao 70.000,00KM i trajao je 70 dana.Radili:Amir MuanoviAnela PoturakEdita BiiNejra auevi