Podizanje dobi za odlazak u mirovinu - SSSH · deracije sindikata, inzistira da socijalni indikatori, uz dosadašnje ekonomske, budu ugrađeni i u specifične preporuke za svaku zemlju-članicu

akcijas i n d i k a l n a

G L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I H S I N D I K A T A H R V A T S K E

Zagreb, 15. travnja 2018. • Broj 477

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

ZA reforme ZA ljudeStr. 3.-4.

Podizanje dobi za odlazak u mirovinuStr. 5.-6.

Cijena 9 kuna

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb





OSVRT

akcijas i n d i k a l n a

Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Nakladnik:Savez samostalnihsindikata HrvatskeZagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Za nakladnika:Mladen Novosel

Glavna urednica:Ana Milićević Pezelj

Novinarka:Marijana Tomić

Redakcija:Sunčica Brnardić, Nediljka Buklijaš, Gordana Palajsa, Darko Šeperić i Dijana Šobota

Lektorica:Đurđica Pavlović

Tajnica:Branislava Krasić

Godišnja pretplata: 90,00 kn

Uplate na račun SSSH, broj HR 6324840081102644193, model 00,poziv na broj 311100, s naznakom "Pretplata na Sindikalnu akciju"

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn½ str. 1.000,00 kn¼ str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Telefon:(01) 46 55 111/151(01) 46 55 052

Telefax:(01) 46 55 040

E-mail:[email protected]@sssh.hr

Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo

Grafička pripremaUrednik d.o.o.

Tisak:Stegatisak, Zagreb

ISSN 1330-1640

Izrada Nacionalnog programa reformi 2018. - reforme za ljude ili...?

Osvrt u veljači zaključili smo zapi-tavši se hoće li Vlada početi voditi računa o socijalnim posljedicama

svojih poteza, te hoćemo li na doista korektan način biti uključeni u planira-nje reformi (ministar rada, naime, svako toliko spominje kako će se neke konkretne mjere definirati u suradnji sa socijalnim partnerima)? Tada smo, također, najavili kako će prvi test o tome misli li Vlada ozbiljno, biti tijekom sljedeća dva mjeseca u procesu izrade Nacionalnog programa reformi (NPR), u sklopu Europskog seme-stra (ES). Na žalost, način na koji je proces dosad vođen ne daje nam razloga za opti-mizam.

U sklopu procedure ES-a, godišnjeg ciklusa koordinacije ekonomskih i socijal-nih politika država članica Europske unije (EU), resorna ministarstva su sa socijal-nim partnerima održala pet tematskih sastanaka o prijedlozima mjera za NPR: o temi socijalnih naknada (23. veljače), trži-šta rada i obrazovanja (28. veljače), zdrav-stva (2. ožujka), javne uprave (9. ožujka) i mirovinskog sustava (20. ožujka). Proce-dura, odnosno održavanje sastanaka ove je godine počelo nešto ranije nego inače, ali su pisane podloge (promemorije) koje smo za sastanke dobili bile kraće i opće-nitije nego prošle godine, a predstavnici većine ministarstava nadležnih za mjere iz pojedinih područja nisu bili spremni detaljnije obrazložiti predložene mjere, niti dati jasne odgovore na postavljena pitanja. To je posebice došlo do izražaja u području zdravstva i mirovinskog sustava. Na većinu pitanja koja smo postavili pred-stavnicima Ministarstva zdravstva (MZ), te niti na jedno pitanje postavljeno predstav-nicima Ministarstva rada i mirovinskog sustava (MRMS), nismo dobili odgovor!

Vezano uz zdravstveni sustav pose-bice ističemo kako u dostavljenim pisanim materijalima nema ni slova o planiranoj privatizaciji primarne zdravstvene zaštite koja je „osvanula“ u Prijedlogu Zakona o zdravstvenoj zaštiti što ga je MZ uputio u javno savjetovanje (otvoreno od 4.04. do 4.05.), a MZ planira Zakon usvojiti u lipnju, očito u hitnom postupku. Rad Radne skupine za izradu ovoga zakona, u kojoj su socijalni partneri imali svoje predstavnike, završio je u listopadu prošle

godine. Sindikalne središnjice i udruge pacijenata tada su se usprotivile planira-noj privatizaciji jer smo zagovarali upravo suprotno - jačanje javnoga zdravstva i šire-nje dostupnosti primarne zdravstvene zaštite građanima. Naime, upravo u tom području zdravstvene zaštite uočeni su i najveći problemi (najsiromašnije kate-gorije građana imaju najslabiji pristup zdravstvenoj zaštiti), a privatizacija je dio problema, a ne rješenja.

Kada je riječ o mirovinskoj reformi, u odnosu na podlogu koju je dostavio MRMS (jedan list papira koji smo na ovome mjestu objavili u prošlome broju Sindikalne akcije), na sastanku nismo dobili ni prezentaciju mjera, niti odgovore na naša pitanja, ni naznaku analitičkih podloga i konkretnih rješenja. Samo je rečeno da ćemo sljedećega tjedna dobiti poziv za imenovanje predstavnika u radne skupine. Međutim, otad je prošlo više od tri tjedna a da se MRMS nije oglasio!

Na kraju naglasimo kako je izradu Nacionalnog programa reformi potrebno, s jedne strane, sagledavati kao odgovor na pitanje od čega krećemo i kamo želimo stići, kakve reforme kreiramo i s kakvim ekonomskim i socijalnim posljedicama te, s druge strane, kako naš reformski proces korespondira s instrumentima EU (Izvješće EK i preporuke Vijeća EU za svaku zemlju posebno). Ovogodišnje Izvješće Europske komisije za Hrvatsku ima vidljivo veći naglasak na socijalnoj dimenziji Europskog semestra, međutim, SSSH, kao dio europskoga sindikalnoga pokreta, odnosno član Europske konfe-deracije sindikata, inzistira da socijalni indikatori, uz dosadašnje ekonomske, budu ugrađeni i u specifične preporuke za svaku zemlju-članicu.

Nakon što se pisano očitovao na sve promemorije za tematske sastanke, SSSH će nastaviti raditi i u radnim skupinama za pojedine reforme, ako i kada dobije poziv za sudjelovanje, kako bi one u konačnici bile reforme za ljude, od interesa za nas, radnike i građane, a ne političare i s njima povezane interesne lobije. O reformama za kvalitetan život i ostanak u Hrvatskoj, podsjetit ćemo ih i prosvjedom na Među-narodni praznik rada.

Glavna urednica

DogađajiMeđunarodni praznik rada 2018.

ZA reforme ZA ljudeOvogodišnji Međunarodni praznik rada Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata obilježit će prosvjednom povorkom u Zagrebu pod sloganom "ZA reforme ZA ljude". Poziv je to Vladi RH za zaokretom u ekonomskoj i socijalnoj politici te reformama koje će biti provedene u korist svih radnika i građana, a ne samo kapitala i političke elite, poziv na provedbu reformi za kvalitetniji život i ostanak ljudi u Hrvatskoj. Praznik rada prosvjedno će se obilježiti i u Splitu na Marjanu, te u Karlovcu, tradicionalnom biciklijadom.

Nakon što je nedavno Europ-ska komisija prozvala hrvatsku Vladu za neprovođenje reformi,

odjednom su premijeru i ministrima puna usta najava raznoraznih „reform-skih poteza“. U prvih godinu i pol dana svojega mandata, sadašnja je Vlada provela samo jednu imalo opsežniju reformu, onu poreznoga sustava, a i ta je bila naslijeđena od prethodne vlade. Sada se pak najednom najavljuje kako će u ovoj godini biti reformiran mirovinski sustav, zdravstvo, tržište rada i još štošta drugo. No ono što se kao sadržaj tih reformi najavljuje površno je pripremljeno, često nejasno, a u nekim područjima, poput mirovinskoga i zdravstvenoga sustava, ne samo da neće riješiti njihove temeljne probleme, nego je za hrvatsku državu, društvo, građane i radnike štetno.

Mjere koje se najavljuju, od ubrzanja podizanja dobi za odlazak u mirovinu pa do privatizacije primarne zdravstvene zaštite mogle bi imati dalekosežne učinke za građane i donijeti značajnu korist odre-đenim financijskim i privatnim intere-sima. Istodobno, u povijesti bi mogle ostati upisane kao još jedna propuštena prilika da se provedu prave reforme, koje će omogu-ćiti uravnotežen i održiv ekonomski i soci-jalni razvoj, te hvatanje koraka s ostalim novim članicama Europske unije koje su nas već odavno u tom razvoju prestigle.

Hrvatski radnici od Vlade očekuju, i zahtijevaju, reforme, ali takve reforme koje će ići u korist svih nas, a ne samo povlaštene manjine, reforme koje će omogućiti bolji i kvalitetniji život svima, ukratko, reforme ZA ljude.

Svaki političar koji tvrdi da mjere koje predlaže nemaju alternative ne govori istinu, ili pak uopće ne razu-mije svoj poziv, jer politika upravo i jest umijeće razmatranja i odabira između

različitih alternativa. Nije istina da se ne mogu uravnotežiti različiti društveni interesi i provesti reforme koje će isto-dobno omogućiti ekonomski rast i jačanje konkurentnosti, ali i veće plaće, kvalitet-nija radna mjesta, bolje socijalne usluge i snažniju socijalnu državu.

Prosvjednom povorkom na ovogo-dišnji Međunarodni praznik rada poručit ćemo da zahtijevamo promjenu smjera reformi, zato što vjerujemo kako je takva promjena ovoj zemlji potrebna, i znamo da je moguća. Zbog toga ćemo dignuti glas sada, na Međunarodni praznik rada te, po potrebi, nastaviti borbu za stolom i na ulici, zahtijevajući:

Za pravedne plaće i bOLjE uVjETE RADA

9 Pravedna raspodjela i preras-podjela društvenog bogatstva – smanjivanje nejednakosti boljim sustavom kolektivnog pregovaranja i pravednijim poreznim sustavom, što će pozitivno utjecati i na demografiju, pravednija raspodjela novostvorene vrijednosti između profita i plaća, smanjivanje jaza u plaćama muška-

raca i žena, prestanak prelijevanja nacionalnoga bogat stva u privilegije i povlastice koje ne proizlaze iz rada.

9 povećanje plaća u privatnom i javnom sektoru – poticanje kolek-tivnoga pregovaranja, osnaživanje domaće potrošnje, jačanje nacionalne ekonomije te podizanje životnog stan-darda građana.

9 povećanje minimalne plaće – na najmanje 50 posto prosječne, te spre-čavanje njene zloupotrebe.

9 Stvaranje zdravih i kvalitetnih radnih mjesta – suzbijanje nezakonite upotrebe nestandardnih oblika ugovora o radu, bolje ciljanje mjera aktivne poli-tike zapošljavanja i poticanje otvaranja sigurnih, dobro plaćenih radnih mjesta, jamčenje slobode sindikalnog organizi-ranja, adekvatne zaštite na radu, primje-renih uvjeta rada te bolje usklađivanje privatnog i profesionalnog života.

ZA DOSTOjANSTVENu STAROST

9 Snižavanje dobi za odlazak u miro-vinu – ukidanje zakonske odredbe o povećanju dobi na 67 godina i poste-

Zahtjevi su predstavljeni na press konferenciji

sindikalna akcija | 3

Događajipeno snižavanje dobi umirovljenja sukladno rastu društvenog bogatstva.

9 Penaliziranje poslodavaca, a ne radnika – protiv povećanja penali-zacije radnika zbog prijevremenog umirovljenja, zato što to, u pravilu, nije njihov dobrovoljni izbor, nego počesto rezultat diskriminacije starijih radnika od strane poslodavaca.

9 Uvođenje reda u prihode mirovin-skog sustava – održivost mirovin-skog sustava i adekvatnost mirovina osigurati suzbijanjem sive ekonomije uključujući neprijavljeni rad, nadzorom nad primjenom zakona i kolektivnih ugovora, rastom zaposlenosti i plaća te razdvajanjem radničkih i povlaštenih mirovina u zasebne fondove.

9 povećanje mirovina umirovljeni-cima – utvrditi model pravednijeg određivanja i usklađivanja vrijed-nosti mirovina, koji će spriječiti pad njihove kupovne moći i podići udio u prosječnoj plaći te poboljšati materi-jalni status umirovljenika.

ZA KVALITETNO ObRAZOVANjE KAO TEMELj RAZVOjA I

bUdUćnoSti

9 Stavljanje učenika i studenata u središte reforme – reformu konci-pirati i provesti zbog mladih i društva u cjelini, o čemu je nužno postići poli-tički i društveni konsenzus.

9 Podizanje kvalitete obrazovanja na svim razinama - provedba Cjelo-vite kurikularne reforme, promjena metoda poučavanja, modernizacija i integracija sveučilišta, ukidanje škola-rina i svih oblika upisne politike prema statusnim kriterijima.

9 Razvijanje društva znanja pove-ćanjem izdvajanja za obrazovanje i znanost te istraživanje i razvoj – osiguranje napredovanja nastavnika, povećanje materijalnih izdvajanja nužnih za provedbu reformi te pove-ćanje udjela BDP-a za istraživanje i razvoj na najmanje 1,5 posto.

9 bolje povezivanje obrazovnog sustava i tržišta rada – uvođe-nje prakse tijekom školovanja a ne

po završetku, uspostava efikasnog sustava obrazovanja i osposobljavanja odraslih te priznavanje i vrednovanje prethodnog učenja.

ZA EfIKASAN jAVNI ZDRAVSTVENI SuSTAV

DOSTuPAN SVIMA

9 Jačanje javnog zdravstva, zaustavljanje komercijalizacije usluga i privatizacije primarne zdravstvene zaštite – javno zdrav-stvo mora ostati javno, temeljeno na društvenoj solidarnosti te humani-stičkim vrijednostima jednakosti, digniteta i profesionalne etike, jačati preventivnu medicinu razvojem primarne zdravstvene zaštite i razviti sustav koji će privući i zadržati vrhun-ske stručnjake.

9 Osiguranje pravodobnosti i dostu-pnosti usluga, uključujući inova-tivnih lijekova, svim građanima – neovisno o socijalnom statusu i mjestu stanovanja.

9 Unapređivanje zdravstvenog sustava – provesti cjelovitu infor-matizaciju, standardizirati usluge i bolje organizirati sustav za korisnike (pristup zdravstvenoj zaštiti vodeći računa o profesionalnim i drugim obvezama korisnika).

9 Uvođenje metodologije praćenja odnosa troška i učinka odnosno zdravstvenih ishoda - građani finan-ciraju javno zdravstvo te za uloženi novac očekuju najkvalitetniju skrb.

Za Učinkovito pravoSUđe i JavnU

UpravU te vraćanJe povJerenJa Građana U

INSTITucIjE

9 Osiguranje brzog i efikasnog pravosuđa – doista neovisno, stručno, depolitizirano i nekorumpi-rano sudstvo, u kojem suci poznaju i dosljedno primjenjuju zakone i rati-ficirane konvencije i u kojem sudski sporovi završavaju u razumnom roku.

9 Stručno i depolitizirano upravlja-nje – očuvati institucionalnu memo-

riju jačanjem stručnosti i kontinuiteta kadrova, državnim institucijama osigu-rati potrebnu logistiku, depolitizirati upravljanje javnim poduzećima postav-ljanjem stručne, a ne politički podobne uprave i stati na kraj korupciji.

9 Reformiranje teritorijalnog ustro- ja i bolje upravljanje – broj jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave smanjiti na prihvatljiv i održiv broj prema objektivnim kriteri-jima, podići kvalitetu javnih politika i normativnog planiranja te jačati soci-jalni dijalog i postići društveni konsen-zus o ključnim gospodarskim, socijal-nim i ekološkim pitanjima.

9 Suzbijanje korupcije i sprječavanje sukoba interesa – demontaža usustav-ljene korupcije podići će BDP najmanje za 2 posto, a sprječavanje sukoba inte-resa zaustaviti nepotizam i šansu dati najstručnijima i najsposobnijima.

ZA PROMjENu ODNOSA PREMA EuROPSKOj uNIjI I uNuTAR NjE – EuROPA

Za Građane!

9 razvoj autentičnog odnosa prema Europskoj uniji - na temelju vlastite procjene interesa hrvatskih stanovnika, umjesto nekritičkog preu-zimanja gotovih recepata koje nam propisuju ili europski birokrati koji ne poznaju hrvatske okolnosti ili ih skri-veni iza EU institucija, zapravo u biti propisuju oni krugovi u zemlji koji s interesima narodne većine nemaju nikakve veze.

9 Reformiranje Eu i eurozone - prije bilo kakvog ulaska u čvršće europske integracije, a pogotovo u eurozonu, potrebno je zahtijevati bitne reforme Europske unije, a pogotovo europske zone, od onih koji od nas, nekad s pravom ali ponekad i ne, zahtijevaju provođenje i dobrih i loših reformi.

9 oživljavanje europskog socijalnog modela – socijalnoj dimenziji EU dati jednaku važnost kao i ekonomskom upravljanju, a Europski stup socijalnih prava provesti konkretnim mjerama u svim zemljama kako bi i europske reforme išle u korist ljudi!

reforme za kvalitetniji život i ostanak ljudi u Hrvatskoj! Za reforme Za ljude!

4 | sindikalna akcija

Događaji

Posljednjih tjedana, gotovo svaki članak ili emisija o mirovinskoj reformi započinju pitanjem podiza-

nja dobne granice za umirovljenje. Živimo sve duže, pa moramo i duže raditi, kažu, naizgled vrlo logično, oni koji zagovaraju da se dobna granica što prije povisi sa 65 na 67 godina. Pritom navode kako je produljenje radnoga vijeka jedino rješenje za održivost mirovinskog sustava i više mirovine, te kako je nužno zbog nepovoljnog omjera broja zaposlenih i umirovljenika.

Iako takvi argumenti na prvi pogled zvuče razumno, mirovinski je sustav preslo-žen da bi se o njemu moglo ovako jedno-stavno zaključivati, bez sagledavanja niza povezanih pitanja i podataka. Sama po sebi, dob umirovljenja predstavlja važnu odred-nicu mirovinskog sustava, ali nikako jedinu, pa ni onu najvažniju, koja utječe na njegovu održivost i visinu mirovina.

Održivost sustavaJedna od pogrešaka u načinu promišljanja koja nam se ovih dana tako često nudi, jest pretpostavka kako duži radni vijek može bitno poboljšati financijsku održivost miro-vinskog sustava. Posve je očito, međutim, da se financijska slika mirovinskog sustava može poboljšati samo povećanjem zaposle-nosti i plaća te, posljedično, uplaćenih miro-vinskih doprinosa u svom punom iznosu.

Povećanje dobi za odlazak u miro-vinu neće otvoriti nova radna mjesta, niti značajno utjecati na omjer broja zaposlenih i umirovljenika. Istina, neki će zbog toga pravo na mirovinu steći kasnije, ali će opet drugi, baš kako bi izbjegli rizik od nezapo-slenosti u starosti, u mirovinu otići ranije nego što bi to inače učinili. Reakcija je to koju smo viđali pri svakom prethodnom snižavanju mirovinskih prava i ona je, iz perspektive individualnog radnika, posve očekivana i prirodna.

Nitko, naravno, ne spori da očeki-vano trajanje života raste i da ćemo kad-tad morati raditi duže no danas, kao i da u

Hrvatskoj doista treba poticati duži ostanak u svijetu rada. No krenimo redom.

Očekivano trajanje života Dosadašnja mirovinska reforma u Hrvat-skoj itekako je već uzela u obzir povećanje očekivanog trajanja života. Dob za odla-zak u mirovinu povećana je 1999. godine sa 60 na 65 godina za muškarce, te s 55 na 60 godina za žene. Prijelazno razdo-blje trebalo je trajati deset godina. Ustavni sud je, međutim, 2007. g. odlučio da zbog jednakosti spolova treba ujednačiti dobnu granicu za muškarce i žene, što je naknadno i učinjeno, ali prijelazno razdoblje izjedna-čavanja uvjeta dobi na 65 godina za oba spola još uvijek traje.

Očekivano trajanje života pri rođenju u Hrvatskoj je 2001. godine iznosilo 74,1 godinu, a do 2016. g. povećalo se na 78,2 godine. U istome razdoblju, očekivano trajanje života na razini cijele EU poraslo je sa 77,7 na 81 godinu. Iako živimo duže, razlika u odnosu na prosjek EU ostala je po prilici ista, a očekivani životni vijek u Hrvatskoj je i dalje tri godine kraći. Pritom ovaj prosjek u značajnoj mjeri dižu upravo stare članice EU, u kojima je očekivano trajanje života duže, zbog njihova značajno većeg broja stanovnika od novih članica.

Dio starih članica EU već je podigao dob za odlazak u mirovinu na 67 godina, a u nekima, zbog automatskog vezivanja uz očekivano trajanje života, ta će granica uskoro biti i nešto viša. Ovo se odnosi na Njemačku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Dansku i Nizozemsku. U svima njima, međutim, očekivano trajanje života iznosi 81 godinu ili više, dakle znatno iznad onoga u Hrvatskoj.

Štoviše, kada se promatra očekivano trajanje života u zdravlju, Hrvatska stoji još lošije. Dok je očekivano trajanje zdravoga života nakon 65. godine za muškarce u Hrvatskoj 2015. g. iznosilo samo 4,7, a za žene 4,5 godina, prosjek Europske unije bio je 9,4 godine za oba spola.

Stanje u novim članicama EUStoga je Hrvatsku primjerenije uspoređivati s novim članicama EU, u kojima je očekivano trajanje života sličnije našemu. Od 11 novih članica EU iz bivše Istočne Europe, čak sedam njih još uvijek nije doseglo niti 65 godina kao uvjet za mirovinu. Uz Hrvatsku, muškarci sa 65 godina danas u mirovinu idu još jedino u Sloveniji, Poljskoj i Rumunjskoj, dok će ostale nove članice 65 godina doseći tek između 2022. (Mađarska) i 2037. godine (Bugarska).

Što je još važnije, među ovim zemljama trenutno su jedino Hrvatska i Slovačka

Trenutno zakonsko rješenje dobi za odlazak u mirovinuPrema trenutnim odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, pravo na starosnu mirovinu ostvaruje se s navršenih 65 godina života i 15 godina miro-vinskog staža. U tijeku je prijelazno razdoblje izjednačavanja uvjeta za muškarce i žene. Starosni uvjet za žene povećava se za tri mjeseca svake godine, a ove, 2018. godine iznosi 62 godine života. Ovim tempom, do punog izjednačenja doći će 1. siječnja 2030. godine.

Sadašnji zakon predviđa da će tijekom 2030. g. uvjet dobi biti isti za oba spola (65 godina), a već 2031. g. dob će se početi podizati za oba spola po tri mjeseca svake godine. Konačno, od 1. siječnja 2038. g. i muškarci i žene moći će ostvariti starosnu mirovinu sa 67 godina starosti i 15 godina mirovinskog staža. To znači da će, prema trenutnim odredbama, prijelazno razdoblje zahva-titi radnike rođene između 1966. i 1971. godine, a da će do 67 godina starosti morati raditi svi rođeni nakon 1971. godine.

MIROVINSKA REFORMA (2)

Podizanje dobi za odlazak u mirovinu – osuda na siromaštvo i nezaposlenostU drugom iz niza članaka o mirovinskoj reformi analiziramo pitanje dobi za odlazak u mirovinu, te uspoređujemo zakonska rješenja, i očekivano trajanje života, u Hrvatskoj i drugim članicama EU.


Događaji

predvidjele bilo kakvo povećanje dobi iznad 65 godina. Slovačka je jedina među novim članicama uvela automatsku vezu s kreta-njem očekivanog trajanja života, ali će i tamo proći još dosta vremena prije no što se dosegne granica od 65 godina. Muškarci u Slovačkoj danas mirovinu ostvaruju sa samo 62 godine i dva mjeseca starosti, a žene s 59 godina, dakle u oba slučaja znatno ranije nego u Hrvatskoj. Istovremeno, Poljska i Češka, koje su jedno vrijeme imale zakonom predviđeno povećanje na 67 godina u buduć-nosti, nedavno su od toga odustale i granicu trajno vratile na 65.

Iz navedenih podataka, može se zaklju-čiti kako je trenutni uvjet dobi u Hrvatskoj (65 godina, uz postupno izjednačavanje za žene) posve primjeren. S druge strane, u odnosu na nove članice EU Hrvatska je već postavila strože uvjete, i uzela u obzir utje-caj produljenja životnoga vijeka. Stoga bi kao uvjet dobi trebalo zadržati 65 godina i napustiti važeće zakonske odredbe koje će ga početi povisivati nakon 2030. godine. Dakle, dok se očekivano trajanje života u Hrvatskoj ne izjednači s europskim prosje-kom, nema ni potrebe niti opravdanja ubrzano podizati granicu iznad 65 godina.

Poticanje dužeg ostanka u svijetu radaPrijedlozi podizanja dobi za odlazak u mirovinu u raznim se dokumentima već godinama vode pod naslovom „poticanje dužeg ostanka u svijetu rada“. Iako je dulje zadržavanje u svijetu rada potrebno, to nije isto što i zakonska zabrana odlaska u miro-vinu prije 67. godine.

Uz općenito nisku stopu zaposlenosti, jedan od ključnih problema hrvatskoga trži-šta rada i mirovinskog sustava, jest iznimno niska stopa zaposlenosti starijih radnika. U srednjoj dobnoj skupini, između 25. i 54. godine starosti, Hrvatska po stopi zaposle-nosti čak i ne stoji toliko loše, jer je ona 2016. godine iznosila 72,4 posto naspram EU prosjeka od 78,7 posto. Situacija je znatno lošija u skupini od 55. do 64. godine, u kojoj imamo drugu najlošiju stopu zapo-slenosti u EU (poslije Grčke), samo 38,1 posto, dok je prosjek EU 55,2 posto.

Razloga je više i nije ih lako riješiti, ali ako zaista želimo potaknuti dulji ostanak u svijetu rada, napore treba usmjeriti upravo prema ovoj skupini. Jer ako prosječni radnik stariji od 55 godina ne radi, a uglavnom ne radi zato što ne može zadržati niti pronaći radno mjesto, kako možemo očekivati da će sa 66 godina biti zaposlen? Podizanje zakonske dobi za umirovljenje na 67 godina neće osigurati da ljudi dulje rade, nego će većinu njih osuditi na nezaposlenost i siro-maštvo u starosti.

Cjeloživotno obrazovanje i prilagodba radnih mjestaMnogim su hrvatskim poslodavcima radnici već s 50 godina prestari, pa se oni tako s jedne strane suočavaju s diskriminacijom pri zapo-šljavanju, a s druge ih strane, čim napune uvjete za prijevremenu mirovinu, potiču na odlazak. To je posljedica smatranja radnika troškom koji treba smanjivati, zbog čega poslodavci učestalo koriste zapošljavanje na određeno vrijeme, najčešće nezakonito, a izuzetno su neskloni ulagati u obrazovanje svojih radnika.

Hrvatska je na samom europskom dnu po sudjelovanju u cjeloživotnom obrazo-vanju. Tako je 2016. godine samo 3 posto odraslih osoba u Hrvatskoj sudjelovalo u nekom obliku cjeloživotnog obrazovanja, naspram europskog prosjeka od 10,8 posto. Pritom, kao što je istaknuto u nedavno objavljenom Izvješću Europske komisije za Hrvatsku 2018., „većina sudionika su mladi, a starije osobe (55-64) praktički uopće ne sudjeluju“. Većina onih koji sudjeluju, obra-zovne programe plaćaju sami, dok samo u 18 posto slučajeva troškove snosi posloda-vac. U današnje vrijeme, kada se tehnolo-gija i procesi rada mijenjaju brže nego ikada, nemoguće je ostati konkurentan na tržištu rada, te zadržati ili pronaći posao, bez stal-nog usavršavanja i sudjelovanja u cjeloži-votnom učenju.

Istovremeno, povećanje radnoga vijeka zahtijeva i prilagodbu radnih mjesta stari-jim radnicima. Dok je na nekim radnim mjestima moguće raditi i sa 67 godina, na brojnim drugima to je teško već i znatno ranije. Stoga kvalitetno upravljanje ljudskim potencijalima, vodeći računa o različitim fazama u radnome vijeku, kao i prilagodbi radnih mjesta starijim radnicima, postaje ne samo sve važnije, nego i nužno. Onim starijim radnicima koji rade na radnim mjestima da nije moguće prilagoditi njiho-vim mogućnostima i potrebama, treba na vrijeme omogućiti usavršavanje ili prekvalifi-kaciju kako bi radili tamo gdje je to moguće.

Želi li zaista potaknuti dulji ostanak u svijetu rada, Vlada bi napore trebala usmjeriti prije svega prema suzbijanju diskriminacije starijih radnika, kao i poti-canju poslodavaca da ih zadrže ili zaposle, te prema potrebi prilagodbe radna mjesta. Potrebno je učiniti znatno više, u suradnji sa socijalnim partnerima, na razvoju sustava cjeloživotnog obrazovanja, jačanju svijesti među poslodavcima da ulaganje u ljude ne predstavlja trošak nego investiciju koja se višestruko vraća, uz informiranje o moguć-nostima korištenja proračunskih sredstava te, posebice, omogućiti radnicima da koriste proračunska sredstva, što sada nije moguće. Ključni su to pokretači razvoja ekonomije i povećanja konkurentnosti, a posebno su važni ako zaista želimo omogućiti starijim radnicima da ostanu u svijetu rada – za poče-tak barem do 65 godina starosti.

Darko ŠeperićU sljedećem broju:Prijevremena mirovina – treba li penalizirati radnike koji nemaju izbora, ili poslodavce koji ih tjeraju u mirovinu?

Bugarska

Češka

Estonija

Hrvatska

Latvija

Litva

Mađarska

Poljska

Rumunjska

Slovačka

Slovenija

Država

Sadašnja i buduća dob umirovljenja te očekivano trajanje života u novim članicama EU

*ovisno o broju djece

**automatski vezano uz očekivano trajanje života #zamirnumirovinu #zasigurnustarost Izvor: Europska komisija, Opća uprava za zapošljavanje,

socijalna pitanja i uključenost

64+1/61+2

63+4/57+8 do 63+2*

63+6

65/62

63+3

63+8/62+8

63

65/60

65/60+9

62+2/59

65

Dob umirovljenja 2018. (M/Ž, god. + mj.)

65/65 (2037.)

65/65 (2036.)

65(2026.)

67 (2038.)

65 (2025.)

65 (2026.)

65 (2022.)

65/60

65/63 (2030.)

indeksirano**

65

74,6

79,1

78,0

78,2

74,9

74,9

76,2

78,0

75,3

77,3

81,2

Dob umirovljenja u budućnosti

Očekivano trajanje života (2016.)


Naši siNDikalNi PovjereNiCiAnte Andabak, sindikalni povjerenik Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) u SP Esplanade Zagreb Hotel

Mladi su odgovorni za vlastitu budućnost u Hrvatskoj

Zagrebački hotel Esplanade ikona je art decoa, poštovan diljem regije i hvaljen zbog svojega besprije-

kornoga standarda usluge. A standarda usluge nema bez kvalitetnih radnika. Svake godine broj zaposlenih u hotelu raste, a već šest godina na radnome mjestu nosača prtljage u Hotelu radi novoizabrani sindikalni povjerenik Sindi-kata turizma i usluga Hrvatske (STUH) Ante Andabak.

Prije toga nije imao iskustva u turizmu. Kako kaže, povremeno je radio tipične studentske poslove u skla-dištima i korisničke podrške. Završio je tri godine dodiplomskoga studija na Tehničkom veleučilištu smjer Elektro-ničko poslovanje nakon kojeg je upisao Grafički fakultet nadajući se kako će mu magisterij pomoći u pronalaženju boljeg i kvalitetnijeg radnog mjesta. Na kraju apsolventske godine počeo je raditi u Esplanadi i fakultet je nekako pao u drugi plan, što je dovelo do toga da zadnji ispit na studiju nije uspio proći

i tako je njegova studentska avantura završila pred samim ciljem.

Razgovarajući o kriterijima za zapo-šljavanje u Hotelu napominje kako se oni prilagođavaju od mjesta do mjesta, ali univerzalni kriteriji su zasigurno ljubaznost, kolegijalnost i timski duh. Sve ostalo se može naučiti. Kao i u svim hotelima u Hrvatskoj, najviše se traže radnici u sektoru operative, dakle soba-rice, barmeni, kuhari, recepcionari i dr. Radnici, naravno, osjećaju pritisak sve dužih i zahtjevnijih sezona koje u hotelu traju i po devet mjeseci, ponajviše zahva-ljujući sve većoj ponudi događanja u Gradu Zagrebu. Poslovanje Hotela zimi je više orijentirano na „poslovnjake“ i održavanje konferencija, dok ljeti u Hotel dolaze turisti iz cijeloga svijeta.

Situacija s ugovorima je više-manje standardna. Većina radnika ima ugovor na neodređeno, dok ostali radnici imaju ili ugovore na tri mjeseca, koje produžuju, ili agencijske ugovore koji nakon nekoliko mjeseci postaju hotelski. U mjesecima

sezone od velike važnosti za Hotel su i studenti.

A ono što poslodavac najviše cijeni je sposobnost i prilagođavanje novim izazovima koji su u hrvatskome turizmu iz dana u dan sve veći.

- Kod nas u Esplanadi je izuzetno važno da se prema Hotelu ponašamo s velikim poštovanjem i odgovornošću. Trudimo se svojim ponašanjem i opho-đenjem prema gostima sačuvati stari zagrebački šarm, govori Ante, dodajući kako je za njega, iz perspektive radnika, najpozitivnija stvar što u Hotelu postoji kolektivni ugovor koji je solidan i čije se odredbe poštuju.

Mladi se još uvijek upoznaju s radom sindikata i sve više raste zanimanje za učlanjivanjem i aktivizmom.

- Moja je najveća zadaća probu-diti u mladima, u mome okruže-nju, želju za aktivizmom i spoznaju da su oni ti koji su odgovorni za vlastitu budućnost u Hrvatskoj, poručuje Ante.

Što se tiče rada do 67. godine života, mišljenja je kako još uvijek nismo svjesni što to znači.

- Kad si mlad ne gledaš tako daleko u budućnost i ovakvi zakoni zbog spome-nutog načina razmišljanja i prolaze. Posao koji radim je fizički veoma zahtjevan, stoga je teško zamisliti da ga radim do 67. godine života, zaključuje.

Na zamolbu da izdvoji situaciju s radnoga mjesta kao onu koju neće nikada zaboraviti napominje kako je teško izdvo-jiti samo jednu, jer u Esplanadu dolaze eminentne osobe za koje je mislio kako ih u životu neće vidjeti, a kamoli s njima ulaziti u bilo kakvu interakciju. S obzirom na to da je veliki ljubitelj sporta, posebice nogometa, uvijek mu je zanimljivo vidjeti nekoga iz svijeta „najvažnije sporedne stvari na svijetu“.

Razgovarala: M. Tomić


Događaji

Poznati rezultati kolektivnih pregovora u prvome kvartalu 2018. godine

SGH

■■ Monter-strojarske montaže d.d. Zagreb - svim se radnicima plaća povećava četiri posto, i dalje je zadr-žano pravo na dodatak na staž (minuli rad), jednokratni dodatak plaći (regres), prijevoz na posao, terenski dodatak, a roditeljima s dvoje i više djece povećan je godišnji odmor.

■■ Igma d.o.o. Koprivnica – plaća je povećana pet posto.■■ Holcim (Hrvatska) d.o.o., kameno-lom u očuri – plaća je povećana od 6 do 12 posto, prema razredu plaće. ■■ koMinG komunalni inženjering d.o.o. Koprivnica – u skladu s Kolek-tivnim ugovorom na razini društva i Uredbe o visini minimalne plaće u 2018.godini SGH i poslodavac su donijeli Odluku prema kojoj se najniža osnovna plaća za najjednostavnije poslove utvr-đuje u mjesečnom bruto iznosu 3.439,80 kn s primjenom od 1. siječnja 2018. g., a kod promjene iznosa najniže plaće primijenit će se iznos koji će odlukom utvrditi Vlada RH.■■ calucem d.o.o. Pula – Kompromis

je rezultirao povećanjem najniže bruto cijene rada za četiri posto, utvrđenjem prava na otpremninu u iznosu 22.000 kn bruto za radnike koji odlaze u mirovinu, prava na naknadu plaće za bolovanje do 42 dana u visini 90 posto prosječne plaće radnika isplaćene u prethodnih šest mjeseci, dok su za radnike koji imaju minimalno deset godina staža kod Poslodavca i kojima nedostaje minimalno pet godina do pune starosne

mirovine, u slučaju promjene radnoga mjesta u skladu s potrebama organiza-cije rada, utvrđuje zadržavanje koefici-jenta prethodnoga radnoga mjesta, ako je to za radnika povoljnije. ■■ IZMjENE I DOPuNE KOLEKTIVNOG uGOVORA ZA GRADITELjSTVO - od 1. ožujka 2018. godine najniža osnovna plaća, uključujući i sve osnovne plaće po tarifnim stavkama, povećavaju se trideset posto, a ugovorena je moguć-nost dodatnoga povećanja plaće za defi-citarna zanimanja.■■ lavčević - Šibenik d.o.o. – plaća je

povećana osam posto, uz zadržavanje svih postojećih materijalnih prava.■■ Osijek Koteks d.d. – novi kolektivni

ugovor usklađen je s granskim Kolektiv-nim ugovorom za graditeljstvo. Plaće su povećane 8 - 35 posto, ovisno o pojedi-nome radnome mjestu.

STUH

■■ valamar riviera d.d. poreč - osnovna plaća porast će ukupno četiri posto dok će se 7,5 posto ukupne mase plaća dodatno uložiti u povećanje plaća osnovnih zanimanja kao što su zani-manja kuhara, konobara, spremačica, recepcionara, sobarica i niza drugih. Povećanje koeficijenata za gotovo 50 ključnih radnih mjesta u operativnom poslovanju i povećanje osnovice za dva posto započet će od 1. lipnja 2018. godine, dok će se za dva posto dodatno povećati plaća od 1. prosinca 2018. godine svim djelatnicima. ■■ plava laguna d.d. poreč - Aneks

Kolektivnog ugovora radnicima jamči veće plaće u prosjeku sedam posto, dok će nekim grupama radnika i sobaricama one rasti deset i više posto. Kolektivni pregovori socijalnih partnera su rezul-tirali ujednačavanjem prava radnika Plave lagune i Istraturista, s obzirom na pripajanje Istraturista d.d. Plavoj laguni. ■■ KOLEKTIVNI uGOVOR uGOSTI-TELjSTVA - dogovorena je nova visina obračunske osnovice za koefi-

cijent 1 u bruto iznosu 3.040 kn, što u postotku iznosi povećanje od 3,1 posto u odnosu na dosadašnji iznos iz 2017. g., a primjena je od 1. travnja 2018. do 31. 12. 2019.g.; također su ugovorene najniže bruto osnovne plaće za temeljna ugostiteljska zanimanja u društvima u kojima nisu zaključeni tzv. kućni kolek-tivni ugovori ili u kojima nema tarifnog priloga i one će se povećati za 10 posto (2. i .3. razred), odnosno za 16,6 posto za 1. razred koji se definira u iznosu zakonom propisane minimalne plaće, te će nove najniže osnovne plaće iznositi bruto: za 1. razred: 3.440 kn, za 2. razred: 3.900 kn i za 3. razred: 4.700 kn, nave-deni iznosi predstavljaju najniže iznose bruto plaće bez dodataka na plaću koji su Kolektivnim ugovorom ugovoreni.

Nadalje, uskladit će se odredbe o obra-čunu godišnjeg odmora, na način da se subota obračunava u godišnji odmor radnicima koji rade šest dana u tjednu, ali je za iste osnovica za obračun godiš-njeg odmora 24 dana, dok je osnovica 20 dana za radnike koji rade pet dana u tjednu; sindikalna strana će u društvima koja imaju kućne kolektivne ugovore i tarifne priloge vezane na obračun-sku osnovicu iz granskog KUU-a, a u kojima bi moglo eventualno biti teškoća u primjeni povećanja osnovice, pristu-piti pregovorima (ili sklapanju spora-zuma) s kojima će se korigirati tarife i urediti tarifni prilog na način da bude ostvariv i moguć za poslodavca; zadržan je dodatak na osnovnu plaću - povećanje od 0,5 posto za svaku navr-šenu godinu rada (ukupni radni staž); dodatak na osnovnu plaću za otežane uvjete rada, rad blagdanom i neradne dane utvrđene zakonom, rad nedje-ljom, noćni rad, rad u drugoj smjeni u slučaju stalnoga smjenskoga rada, dvokratni rad, prekovremeni rad; jubi-larne nagrade za svakih navršenih pet godina radnoga staža; naknada troškova prijevoza na posao i s posla, obveza poslodavca isplate solidarne pomoći u slučaju smrti radnika, invalidnosti i bolovanja dužeg od 90 dana i dr…


Događaji

SOMK

■■ dječji vrtić klinčec iz donje dubrave, općine u Međimurskoj županiji - plaće su povećane 17,5 posto i to s obraču-nom plaće za siječanj 2018. godine. Osim povećanja plaća, ispregovarane su i prigodne godišnje nagrade u visini neoporezivog iznosa utvrđenog Pravil-nikom o porezu na dohodak.

■■ dječji vrtić vrbovec - novim kolek-tivnim ugovorom predviđeno je pet postotno povećanje plaća radnika i to u dva dijela - dva posto od 1. veljače, te još tri posto od 1. srpnja ove godine.

EKN

■■ AD Plastik d.d. – uvećan je posebni dodatak, kao dio plaće, koji je do sada pripadao radnicima s koeficijentom složenosti do 1,55, a sada do uključu-jući 1,80; povećan je maksimalni iznos naknade troškova prijevoza; povećan je iznos jubilarnih nagrada prema katego-rijama radnoga staža, sukladno Pravil-niku o porezu na dohodak.■■ INA d.d. Zagreb – Aneksom trenutno

važećeg Kolektivnog ugovora na neodređeno povećana je vrijednost dara u naravi. ■■ INA Group - STSI (Integrirani tehnički servisi) – Aneksom trenutno važećeg Kolektivnog ugovora na neodređeno povećana je vrijednost dara u naravi.■■ ina Group - top račUnovod-STVO SERVISI d.o.o. – Aneksom trenutno važećeg Kolektivnog ugovora na neodređeno dogovoreno je da se u slučaju bolovanja dužeg od 42 dana, za razdoblje bolovanja na teret poslodavca priznaje razlika naknade plaće za bolo-

vanje s dosadašnjih 80 posto osnovice na 90 posto; povećana je vrijednost dara u naravi; povećana je naknada za troškove prijevoza.■■ Knauf Insulation d.o.o. Novi Marof

– dogovoreno je povećanje osnovne satnice za 3,5 posto, te se uvodi dodatak na plaću; uveden je dodatak na plaću za rad na Badnjak, Staru godinu...; dogovo-rena je uskrsnica, dar djeci, sistematski pregledi...■■ cedevita d.o.o. i Neva d.o.o. Zagreb

– bez umanjenja prava; poslodavac je odobrio dodatni budžet za naknadno povećanja plaća.■■ Gradsko društvo Crveni križ pakrac

– povećana je osnovica plaće; povećani su dodaci za rad noću, za rad nedjeljom i za rad blagdanima; povećan je regres; povećana je vrijednost dara u naravi. ■■ Inker (Roca croatia) – povećana je vrijednost dara u naravi; svim je radnicima povećana osnovica pet posto, te dodatnih 6,5 posto za proi-zvodni bonus skupini operatera; povećan je iznos dara za djecu, te su dogovorena dva dana plaćenog dopu-sta godišnje za edukaciju sindikalnih povjerenika.

SMH-IS

■■ OMcO croatia, Hum na Sutli - Aneksom V. Kolektivnog ugovora povećana je osnovica za 3,3 posto, te je otvoren prostor uz dodatni članak Kolektivnog ugovora za profesionali-zaciju predsjednika radničkoga vijeća i glavnoga sindikalnoga povjerenika.

Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske

■■ KOLEKTIVAN uGOVOR ZA DjELAT-NOST ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVE-NOG OSIGuRANjA - njime su zadr-žana sva dosadašnja prava ugovorena prethodnim Kolektivnim ugovorom i Dodatkom Kolektivnom ugovoru, kako za sve zdravstvene radnike, tako i za nezdravstvene radnike u sustavu zdrav-stva i zdravstvenog osiguranja.

Sindikat prometa i veza Hrvatske

■■ Auto promet Sisak - zadržana su postojeća prava dosada propisana pravilnikom o radu. Kolektivnim ugovorom, potpisanim na četiri godine, dogovorena je i isplata uskrsnice u iznosu 300 kuna i božićnice u iznosu 500 kuna radnicima/mobilnim radni-cima, te isplata sredstava u visini 400 kuna za poklon djetetu koje je u tekućoj godini navršilo do 15 godina života.

Sindikat pomoraca Hrvatske

■■ jadrolinija Rijeka - potpisivanjem Sporazuma između Uprave Jadrolinije i predstavnika sindikata zaposlenici Jadrolinije dobili su pet postotno pove-ćanje plaće koje će se obračunati već kroz plaću za ožujak 2018. g.

Marijana Tomić

Međunarodna federacija transportnih radnika (ITF), čiji je član Sindikat pomoraca Hrvatske (SPH), i Zajednička pregovaračka grupa (JNG) – poslodavci u pomorstvu, zaključili su 23. veljače novi IBF Ugovor na četiri godine kojim se globalno plaće pomoraca povećavaju za 2,5 posto s primjenom od 1. siječnja 2019. To se povećanje primjenjuje i za 2020. u kojoj se pokreću pregovori o plaćama za 2021.-2022. godine. IBF Ugovor primjenjuje se samo za poslodavce članice JNG-a i njihove brodove, a koji imaju zaključen IBF Poseban Ugovor.

Pregovaranje omogućuje da se globalno dogovoreni uvjeti primijene i usklade s nacionalnim potrebama pomorske industrije, pa tako do kraja 2018. svaki sindikat, uključujući Sindikat pomoraca Hrvatske, ima obvezu pripre-miti se i provesti lokalne ili nacionalne pregovore. Cilj je postizanje obostrano prihvatljivih rezultata pregovora s kompanijama koje su članice JNG-a i koje zapošljavaju hrvatske pomorce. Uz plaće i uvjete zapošljavanja, ključno pitanje bit će daljnje i veće zapošljavanje mladih hrvatskih pomoraca.


Događaji

Mladi imaju prava i žele se boriti za njih

U sklopu redovitih druženja, Inici-jativa Vrijedim više organizirala je 27. ožujka u Radničkome

domu razgovor sa Sandrom Kasunić, diplomiranom socijalnom radnicom i aktivisticom njemačkoga Sindikata ver.di o temi Tržište rada i položaj mladih – Što (ne)naučiti na primjeru Njemačke. Razgovor sa Sandrom Kasunić vodila je Nediljka Buklijaš, stručna suradnica za edukaciju i mlade (SSSH), a događaju je prisustvovalo desetak mladih - učenika, studenata, radnika. Razgovor je organizi-ran sa svrhom informiranja mladih o trži-štu rada i položaju mladih u Njemačkoj, te demistificiranja Njemačke kao obećane zemlje s bogomdanim radničkim pravima.

Sandra Kasunić je dugogodišnja aktivistica Sekcije mladih njemačkoga Sindikata uslužnih djelatnosti ver.di u Münchenu. U sklopu Sekcije posebice se bavila (širim) društveno-političkim pitanjima, temama poput pravednih migracija, suzbijanja rasizma, integracija izbjeglica, promoviranja međunacio-nalne radničke solidarnosti, te je provo-dila edukacije na temu radničkih prava. Prije aktivnoga rada u sindikatu Sandra je bila predstavnica u radničkome vijeću za mlade u sklopu dualnog obrazovanja. Uključivanje njemačkih sindikata od početka u formiranje, edukaciju i razvoj mladih radničkih predstavnika može nam poslužiti kao primjer. Osim što je sindikat uključen kroz radnička vijeća za mlade, bavi se i provođenjem edukacija na temu radničkih prava u srednjim školama i

na fakultetima, što je ključan element promocije sindikalnoga pokreta i uloge sindikata u borbi za pravednije društvo.

Danas smo svjedocima cjepkanja sindikalnoga pokreta i sve težega sindi-kalnoga organiziranja mladih radnika upravo zbog privremenih i nesigur-nih radnih mjesta. Situacija po pitanju prekarnih poslova za mlade ne zaobilazi ni Njemačku gdje, slično kao kod nas, mladi tek nakon dvije godine mogu dobiti ugovor na neodređeno vrijeme. Poslovi za mlade su češće nesigurni i privremeni, a u takvim uvjetima mlade osobe teško mogu planirati budućnost, a jednako tako ne žele biti članovi sindikata.

Kao što je povijest dokazala, radnici će se uvijek lakše izboriti za svoja prava uz pomoć kolektivnih akcija, a najjači mehanizam koji imamo su kolektivni pregovori. Iako je stopa sindikalne orga-niziranosti u Njemačkoj samo 18-19 posto (u odnosu na Hrvatsku s 25 posto), kultura kolektivnoga pregovaranja i radničke participacije je na znatno većoj razini u odnosu na Hrvatsku. Ako hrvat-ski sindikati ne prepoznaju da se moraju početi aktivno baviti pitanjima mladih, te organizirati prekarne i mlade radnike, ponuditi viziju i alternativu u borbi za bolja prava mladih, uskoro neće imati koga organizirati.

I zbog toga, problem ugovora na određeno, nije problem mladih, ovo je problem na svim društvenim razinama, a kako se kroz kampanju „Vrijedim više“ pokazalo - mladi su svjesni da nešto

ne valja s politikama za mlade i da žele kanal kroz koji će se boriti za svoja prava. Sindikalizam mladih se ne rađa sam od sebe, sindikalizam među mladima mora biti dugoročna strategija sindikata koja će uložiti vrijeme i resurse u edukaciju i odgajanje mladih radnika za drukčiji sindikalizam. Novo vrijeme traži prila-godljivost i alternativne načine organizi-ranja radnika.

- Problem koji moramo nadići je taj što prevladava borba za vlastito, a ne borba za zajedničko. To nas koči u situ-aciji u kojoj se moramo ponovno boriti za ono što je davno izboreno, a sada to gubimo i to rapidno. To se događa i u Hrvatskoj i u Njemačkoj, i zbog toga se svi, a posebice mladi, moramo organizi-rati i boriti za bolju budućnost – rekla je Sandra Kasunić.

Jedan pozitivni primjer da mladi žele znati svoja prava i žele biti informirani o svojim pravima je inicijativa aktivista Inicijative Vrijedim više Vinka Cestara, učenika 4. razreda zagrebačke Škole za cestovni promet, koji je inicirao preda-vanje u svojoj školi na kojemu će sudje-lovati predstavnici Sindikata prometa i veza Hrvatske i SSSH potkraj travnja, ususret obilježavanju Praznika rada o temi Budućnost rada u prometu i prava koja imam. Nediljka Buklijaš

- Mladi su budućnost sindikata - temeljna, osnovna i neprocjenjiva vrijednost svakoga kolektiva je poje-dinac, a ukoliko se mladi ne budu uključivali u rad sindikata nestat će kolektiva, nestat će sustava, a bojim se da će nestati i samih radnika i njihova značenja za sustav i orga-nizaciju. Svoju ulogu u sindikatu vidim u tome da mladima preno-sim značenje i viziju sindikalnoga pokreta, te pomognem zainteresi-rati i aktivirati druge mlade jer ako nismo svjesni značenja sindikata i uloge radnika u društvu, neće samo nestati sindikata već i radnika.

Andrej Škurić, aktivist Sekcije mladih SSSH i Sindikata PPDIV-a


Događaji

U Zagrebu je, 27. ožujka, na inici-jativu sindikalnih središnjica i Ureda za radničke aktivnosti

Međunarodne organizacije rada (ACTRAV ILO), u suradnji s Međunarodnim centrom za osposobljavanje MOR-a, održana nacio-nalna tripartitna rasprava u sklopu kampa-nje za promociju ratifikacije Konvencije br. 144 o tripartitnim konzultacijama. Naci-onalnoj tripartitnoj raspravi prethodila je radionica za predstavnike sindikalnih središnjica, na kojoj se detaljno analizirala Konvencija br. 144 i Preporuka br. 152, načini i mogućnosti unapređenja naci-onalnoga tripartitnoga dijaloga, te same suradnje s MOR-om i ACTRAV-om.

Sudionici nacionalne tripartitne rasprave – predstavnici Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Hrvatske udruge poslodavaca, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisnih hrvatskih sindikata, Matice hrvatskih sindikata i Hrvatske udruge radničkih sindikata – usvojili su Zaključke nacionalne tripar-titne rasprave u kojima se izražava sugla-snost kako je potrebno što prije pristupiti ratifikaciji Konvencije br. 144, kako bi se mogla ratificirati do stote obljetnice MOR-a u lipnju 2019. godine.

Zaključci predviđaju i potrebu uspo-stavljanja tripartitnoga mehanizma u svrhu promicanja provedbe međuna-rodnih standarda rada MOR-a, u svakoj fazi aktivnosti - od utvrđivanja dnevnoga reda Međunarodne konferencije rada, preko ratifikacije međunarodnih radnih

standarda i nadzora njihove primjene do otkazivanja ratificiranih konvencija, kao i u svrhu savjetovanja o ostalim MOR-ovim aktivnostima, poput tehničke suradnje i pomoći, provedbe rezolucija i zaključaka Međunarodne konferencije rada i sasta-naka. Također je postignuta suglasnost u vezi s potrebom da se što prije osnuje Povjerenstvo GSV-a koje će se baviti aktiv-nostima MOR-a. Usvojeni zaključci dosta-vit će se GSV-u na daljnje postupanje.

Konvencija br. 144 je jedna od četiri tzv. upravljačke konvencije i spada među 12 najvažnijih konven-cija MOR-a, a Hrvatska je, uz Maltu i Luksemburg, jedina država članica koja je nije ratificirala, unatoč višekratnim zahtjevima SSSH i ostalih sindikalnih središ-njica. Konvencija predviđa konzul-tacije o aktivnostima vezanima za utvrđivanje međunarodnih radnih standarda, ali i značajno pridonosi donošenju boljih, informiranih i uključivih odluka, promiče kulturu tripartizma i socijalnoga dijaloga, jača međusobno povjerenje i soci-jalni dijalog o širim ekonomskim i socijalnim pitanjima od važnosti za održivi razvoj, promiče dobro ekonomsko i socijalno upravljanje i bolju provedbu ostalih konvencija i preporuka, te pokazuje predanost temeljnim vrijednostima MOR-a.

Konvencija MOR-a br. 144 o tripartitnim konzultacijama

Hrvatska Vlada, na zahtjev sindikata, pristala na ratifikaciju

RADNO PRAVO

MEĐUNARODNA ORGANIZA-CIJA RADA (MOR) – jedna od najstarijih međunarodnih organi-zacija. Specijalizirana je ustanova Ujedinjenih naroda, što znači da je poseban subjekt međunarodnoga prava. Najvažniji razlog koji je doveo do osnivanja MOR-a je osiguranje boljih uvjeta rada i položaj radnika u cijelome svijetu (pomoću među-narodnih sporazuma), te osigura-nje pristojnoga (prikladnoga) posla za sve. MOR je jedina organizacija u kojoj se, uz predstavnike vlada, zastupljeni i predstavnici i radnika i poslodavaca.

Republika Hrvatska postala je članicom MOR-a 6. kolovoza 1992. godine.KONVENCIJE MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE RADA – među-narodni ugovori u smislu Zakona o sklapanju i izvršavanju međuna-rodnih ugovora, jer su: usvojene „u krilu međunarodne organiza-cije“ (Konferencija MOR-a). To je „mnogostrani međunarodni ugovor“ jer ga sklapaju dva ili više međunarodna subjekta. Konvencija se ratificira (prihvaća, odobrava, potpisuje), ili joj se pristupa, ili se notificira („notifikacija o sukce-siji“), a to znači da Republika Hrvat-ska na međunarodnoj razini daje svoj pristanak biti vezana međuna-rodnim ugovorom – u ovom slučaju konvencijom. Konvencija stupa na snagu za Republiku Hrvatsku u skladu s odredbama Konvencije. Po pravnoj je snazi konvencija iznad zakona.

Konvencije Međunarodne organizacije rada s komentarima,

Zagreb, 2007.

Na marginama sastanka, predstavnici SSSH sastali su se i s Magnusom Bergeom, višim stručnjakom Ureda za radničke aktivnosti MOR-a u uredu u Budimpešti kako bi se dogovorila konkretna suradnja i potpora ACTRAV-a aktivnostima sindi-kata u Hrvatskoj. Dijana Šobota


akTUalNo

Zaštita osobnih podataka u području radnih odnosa (nastavak slučaja Barbulescu protiv Rumunjske)

Podsjetimo, 12. siječnja 2016. godine Vijeće od sedam sudaca Europskoga suda za ljudska prava

(ESLJP) donijelo je odluku u slučaju Barbulescu protiv Rumunjske koji se vodio povodom zahtjeva g. Barbulescu (dalje: radnik) nakon što je isti u Rumunj-skoj iskoristio sva pravna sredstva za zaštitu svojih prava protiv poslodavca. Naime, radnik je po zahtjevu svojega poslodavca otvorio račun na Yahoo Messengeru kako bi mogao odgovarati na upite klijenata. U srpnju 2007. godine poslodavac je obavijestio sve zaposlene kako je jedna zaposlenica dobila otkaz nakon što je koristila Internet, telefon i fotokopirni aparat u privatne svrhe. Nakon toga je i radnik obaviješten kako je i njegova komunikacija bila praćena, te kako postoje dokazi da je koristio Inter-net za osobne potrebe. Radnik je tvrdio da je aplikaciju koristio samo u službene svrhe, no predočen mu je transkript od 45 stranica koji sadrži poruke koje je radnik razmijenio sa bratom i zaručni-com u razdoblju od sedam dana, a koje su sadržavale poruke osobne i intimne naravi. Zbog kršenja internih propisa koji su zabranjivali korištenje sredstava poslo-davca u osobne svrhe, radniku je otkazan ugovor o radu. Radnik je pred nacional-nim sudovima pobijao otkaz tvrdeći kako je poslodavac prekršio njegovo pravo na dopisivanje pristupanjem njegovim poru-kama. Nacionalni sudovi su utvrdili da je poslodavac prilikom otkazivanja postu-pio sukladno nacionalnom zakonodav-stvu i zauzeli stajalište kako poslodavci imaju pravo odrediti pravila korištenja Interneta, te omogućiti pristup Internetu samo za službene potrebe, te je zbog toga podnositelj bio propisno obaviješten o propisima koji su vrijedili kod poslodavca.

Presudom od 12. siječnja 2016. godine ESLJP je zauzeo stajalište: ako nema upozorenja na zabranu, radnik je opravdano mogao očekivati zaštitu svoje privatnosti, te nije narušena pravična ravnoteža između radnikova prava na

poštivanje privatnoga života i dopisiva-nja, s jedne strane i interesa poslodavca, s druge strane. Dakle, Sud je donio odluku u korist poslodavca i zaključio kako nije povrijeđen članak 8. Konvencije.

Članak 8. (Europske) Konven-cije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda glasi:„1. Svatko ima pravo na poštovanje

svojega privatnoga i obiteljskoga života, doma i dopisivanja.

2. Javna vlast se neće miješati u ostvarivanje toga prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnoga reda i mira, gospodar-ske dobrobiti zemlje, te radi spre-čavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala, ili radi zaštite prava i sloboda drugih.“

U povodu zahtjeva radnika, u lipnju 2016. godine predmet je upućen Veli-kome vijeću ESLJP-a. Veliko vijeće čini 17 sudaca. Veliko vijeće je većinom od 11 sudaca (šest sudaca bilo je protiv i svoje protivljenje su obrazložili u izdvojenim mišljenjima) donijelo odluku 5. rujna 2017. godine.

Sada je Sud potvrdio da je članak 8. Konvencije primjenjiv na ovaj slučaj jer komunikacija radnika na radnome mjestu ulazi u opseg pojmova „privatni život“ i „dopisivanje“, te , bez obzira na postojanje unutarnjih pravila poslodavca, njegova pravila i upute ne mogu svesti privatni društveni život na radnome mjestu na nulu.

Sud je radnikov zahtjev ispitivao i sa stajališta nacionalnih propisa, te je ocjenjujući jesu li domaća tijela postigla pravednu ravnotežu između konkuren-tnih interesa – prava radnika na poštova-nje privatnoga života i prava poslodavca da poduzme mjere za nesmetano funkci-

oniranje društva - slijedeći međunarodne i europske standarde, zaključio kako je poslodavac prije početka mjera nadzora trebao o tome obavijestiti zaposlenike, da bi se takva obavijest mogla smatrati prethodnom obaviješću u smislu Direk-tive 95/46/EZ, a pogotovu zato što je bila riječ o nadzoru dopisivanja. Iz spisa Sud je zaključio da radnik nije bio prethodno obaviješten o opsegu i prirodi praćenja od strane njegova poslodavca, ili o moguć-nosti da poslodavac može imati pristup stvarnome sadržaju njegovih poruka.

U vezi s opsegom praćenja i stup-nja uplitanja u podnositeljevu privat-nost domaći sudovi nisu ispitivali jesu li postojali opravdani razlozi za praćenje radnikove komunikacije. Samo se nacio-nalni županijski sud pozvao na potrebu da se izbjegne oštećenje sustava društva ili nametanje odgovornosti društvu u slučaju nezakonitih aktivnosti putem Interneta. Međutim, ti se primjeri mogu gledati samo teoretski, jer ništa nije ukazivalo na to da je radnik doista izložio poslodavca bilo kojem od tih rizika.

Osim toga, ni jedan domaći sud nije u dovoljnoj mjeri razmotrio i ispitao je li se cilj koji je poslodavac htio postići mogao ostvariti manje nametljivim metodama od pristupanja sadržaju dopisivanja, niti su razmotrili ozbiljnost posljedica nadzi-ranja dopisivanja i disciplinskog postupka koji je proveden protiv radnika, odnosno izricanja otkaza ugovora o radu, a nije ni utvrđeno u kojem je trenutku poslodavac pristupio sadržaju spornoga dopisivanja.

Na temelju svega ovoga, Sud je zaklju-čio kako domaća tijela nisu na odgova-rajući način zaštitila radnikovo pravo na poštovanje njegova privatnoga života i dopisivanja i nisu uspjela postići pravednu ravnotežu između suprotstavljenih inte-resa. Slijedom toga došlo je do povrede članka 8. Konvencije. Sud je također presu-dio da utvrđivanje povrede samo po sebi predstavlja pravičnu naknadu za neimo-vinsku štetu koju je pretrpio radnik.

Gordana Palajsa


akTUalNo

uplata mirovinskog doprinosa za vrijeme korištenja novčanih i vremenskih potpora

Zakonom o rodiljnim i roditelj-skim potporama („Narodne novine“, br. 85/08., 110/08.,

34/11., 54/13., 152/14. i 59/17.) uređuje se sustav rodiljnih i roditeljskih potpora i propisuju se prava roditelja i njemu izjednačene osobe koja se brine za dijete na vremenske i novčane potpore. Tako je člankom 25. propisano da zaposleni ili samozaposleni roditelj ima prava iz obveznog mirovinskog osiguranja i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima za vrijeme kori-štenja prava na rodiljni dopust (članak 12.), roditeljski dopust (članak 14.), rad s polovicom punog radnog vremena (članak 15.), rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege

djeteta (članak 16.), stanke za dojenje (članak 19.), dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji (članak 20.) i pravo zaposlenog ili samozaposlenog roditelja s djetetom s težim smetnjama u razvoju (članak 23.).

Provedba prava propisanih ovim Zakonom stavljena je u nadležnost Hrvat-skoga zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), neovisno o tome da li se dopri-nosi isplaćuju na teret sredstava HZZO-a, odnosno obveznog zdravstvenog osigu-ranja ili na teret sredstava državnoga proračuna, a nadzor nad provedbom u nadležnosti je ministarstva nadležnog za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Zakonom o doprinosima (članci 179. do 182.) uređeno je pitanje uplate doprinosa, pa je tako propisano da je obveznik obračuna i uplate doprinosa HZZO koji je obvezan obračunati doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane šted-nje (II. mirovinski stup). Mjesečnu osnovicu za obračun doprinosa čini iznos naknade plaće za određeni mjesec. Obveza uplate doprinosa dospijeva na naplatu do 15.-tog u mjesecu koji slijedi mjesecu u kojemu je isplaćena naknada plaće.

Gordana Palajsa

Problemi u primjeni Kolektivnog ugovora u Petrolu d.o.o. Zagreb

Posebni dodatak na plaću u visini 350,00 kuna mjesečno, isplata regresa kao obveza poslodavca u visini 2.000,00 kuna, potpora za rođenje djeteta u visini 1.500,00 kuna, te solidarne pomoći kao

obveza poslodavca u visini neoporezivih iznosa (smrt radnika, smrt rodi-telja, djece, supružnika i sl.), petodnevni radni tjedan, pripremne radnje koje su uključene u puno dnevno radno vrijeme, te dodatak na radni staž u visini 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnoga staža, neke su od odredbi Kolektivnog ugovora za Petrol d.o.o. Zagreb. No, iskustvo pokazuje kako je poslodavac nakon samo tri mjeseca njegove primjene počeo isplaćivati umanjene iznose minuloga rada i dodataka kada su radnici na bolovanju i godišnjem odmoru. Ekonomski stručnjaci sindikata su izračunali da su radnici takvim obračunom oštećeni, a takvim načinom obračuna posloda-vac krši odredbe iz Kolektivnog ugovora.

Radnici su se obraćali i predsjedniku Uprave matičnoga Petrola d.d. Ljubljana Tomažu Berločniku, ali od njega nije stigao nikakav odgovor.

Kako zajedničko tijelo za tumačenje odredaba Kolektivnog ugovora, sastavljeno od oba sindikata koji djeluju u Petrolu – Sindikata trgovine Hrvatske i INAŠ-a-Sindikata naftne djelatnosti, te poslodavca, nije došlo do zajedničkog tumačenja spornih odredaba, ostao je, na žalost, sudski put za ostvarenje materijalnih prava. Već je podnesena i tužba radi isplate razlike plaće zbog netočne primjene Kolektivnog ugovora Petrola d.o.o. na Općinskom sudu u Rijeci.

Takvom primjenom spornih odredaba Kolektivnog ugovora, prema mišljenju ekonomskih stručnjaka, radnici će i dalje biti oštećeni kod primjene i to za vrijeme bolovanja i godišnjeg odmora. Stoga je važno kroz socijalni dijalog to pitanje što hitnije riješiti, kako bi radnici ostvarili svoja materijalna prava.

Povjerenici Sindikata Novine s upravom Tiska

U sjedištu SSSH nedavno je održan sastanak sindikalnih povjerenika Sindikata Novine i Uprave Tiska. Teme sastanka su bile:

Agrokor – proces postizanja nagodbe, uključivanje radnika u proces postizanja nagodbe, povećanje plaća, naknade za nošenje i polaganje novca u trezor nakon radnoga vremena, povrat naknade za otežane uvjete rada, te profesionalizacija člana radničkoga vijeća. Povjerenici su upoznati i s izvješćem o radu Glavnoga odbora u 2017.g., Pravilnikom o sindi-kalnim pomoćima za 2018., izmjenama Pravilnika o Kasi uzajamne sindikalne pomoći, te im je najav-ljeno održavanje seminara u svibnju 2018. Povjere-nici su informirani i o pogodnostima koje je SSSH ugovorio za članove udruženih sindikata.


PravNi savjeTiPITANJE: Imam zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Prema ugovoru o radu, za prekovremeni rad imam pravo na povećanje plaće za 50 posto. Međutim, poslodavac mi ne plaća odrađene preko-vremene sate. Je li neplaćanje prekovre-menih sati razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu? (L. N., Našice)

ODGOVOR:Prema Zakonu o radu, radnik za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad, te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom odre-đeno da se ne radi, ima pravo na pove-ćanu plaću. Međutim, Zakon ništa ne govori koliko bi to povećanje trebalo biti, već se to uređuje drugim izvorima prava – ugovorom o radu, kolektivnim ugovo-rom ili pravilnikom o radu. U Vašem slučaju za prekovremeni rad imate pravo na povećanje plaće za 50 posto, prema Vašem ugovoru o radu. Ako poslodavac ne plaća odrađene prekovremene sate, možete zatražiti zaštitu Vaših prava putem suda, ako isto možete i dokazati. Naravno, to povlači i niz drugih pitanja: je li poslo-davac pisano naložio prekovremeni rad, je li usmeni nalog pisano potvrdio u roku sedam dana, je li to evidentirano u evidenciji radnoga vremena, itd. Stoga je bitno prije utuživanja vidjeti možete li ono što tvrdite i dokazati. Neplaćanje prekovremenih sati nije razlog za izvan-redni otkaz ugovora o radu, već za redo-viti otkaz ugovora o radu, uz poštivanje otkaznoga roka. Prema Zakonu, ugovor o radu može otkazati poslodavac, ali i Vi kao radnik. S tim da je u slučaju spora teret dokazivanja postojanja opravda-nog razloga za otkaz ugovora o radu na poslodavcu, a na radniku samo ako je on ugovor o radu otkazao izvanrednim otka-zom ugovora o radu. Dakle, neplaćanje prekovremenoga rada je razlog za redo-viti otkaz ugovora o radu i u tom slučaju možete samo u odluci o otkazu navesti da otkazujete ugovor o radu, ne navodeći razlog za otkaz.

PITANJE:Imam zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme. U ugovoru o radu

piše kako imam pravo na naknadu troš-kova prijevoza u visini cijene gradske mjesečne karte. Međutim, kod poslo-davca je na snazi i kolektivni ugovor u kojemu piše da imam pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla gradskim i međugradskim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne prijevozne karte. Je li mi poslo-davac dužan isplaćivati prijevoz prema ugovoru o radu, ili prema kolektivnom ugovoru koji je na snazi kod poslodavca? (R.P., Feričanci)

ODGOVOR:Pitanje prava na isplatu prijevoza nije uređeno Zakonom, već drugim izvo-rima prava, odnosno u konkretnom slučaju ugovorom o radu i kolektivnim ugovorom. Dakle, ovo pitanje je u Vašem slučaju uređeno na dva različita načina: ugovorom o radu i kolektivnim ugovo-rom. Prema ugovoru o radu imali biste pravo na isplatu troškova gradskoga prijevoza, a prema kolektivnom ugovoru biste imali pravo na isplatu troškova i gradskoga i međugradskoga prijevoza u visini stvarnih izdataka. Kako je ovdje pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu i kolektivnim ugovo-rom, to se prema čl.9., st.3. Zakona o radu za radnika primjenjuje najpovoljnije

pravo. U konkretnome slučaju, pravo na naknadu za prijevoz je povoljnije uređeno kolektivnim ugovorom, odnosno, poslo-davac Vam je dužan naknadu za prije-voz isplatiti prema važećem kolektivnom ugovoru, bez obzira na uređenje toga prava prema ugovoru o radu.

PITANJE:Je li dovoljno da poslodavac radnika samo usmeno obavijesti o korištenju godišnjeg odmora ili to mora biti u pisanom obliku? (Z.F., Osijek)

ODGOVOR:Prema čl.85. Zakona o radu, posloda-vac je dužan radnika najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja. Zakon o radu ne spominje u kojoj formi bi poslodavac trebao obavijestiti radnike, iz čega bi se moglo zaključiti kako bi takva obavijest mogla biti i usmena. U praksi se zna dogoditi da poslodavac radnika usmeno obavijesti o godiš-njem odmoru i razdoblju korištenja, pa onda za radnika nastanu problemi: je li radnik bio na godišnjem odmoru, ili je neopravdano izostao s posla. Kako bi se izbjegli mogući problemi oko toga je li radnik bio na godišnjem odmoru po usmenom dogovoru sa poslodavcem, ili je neopravdano izostao s posla, svakako preporučujemo: od poslodavca zatražiti da u pisanom obliku donese odluku ili rješenje o rasporedu i razdoblju korište-nja godišnjeg odmora, te radnika o tome obavijestiti najmanje petnaest dana prije korištenja.

Odgovara: Ksenija Bešlić, pravna povjerenica u

Teritorijalnom uredu SSSH Osijek

Poštovani čitatelji,svoja pitanja možete slati na adresu:"Sindikalna akcija" pravni savjetiTrg kralja Petra Krešimira IV. br. 210 000 Zagreb


ZaBavNi kUTak

nagradna križaljka

DObITNIcI NAGRADA:

Po 100,00 kuna dobili su:

1. ante JUričev-SUdaCZatonska 1022211 Vodice

2. kriStina ŽnidarićSv. Urban 204 40313 Sv. Martin na Muri

3. MariJo MalarićGandijeva 310090 Zagreb

Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

KuPON bR. 477

Ime i prezime:

___________________________________

Adresa:

___________________________________

___________________________________

Rješenje nagradne križaljke:

___________________________________

Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:

"SINDIKALNA AKCIJA" (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,

najkasnije do 10. svibnja 2018.

RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: uGOSTITELjSTVO


ZAGREB, 1.5.2018.MEĐUNARODNI PRAZNIK RADAPROSVJEDNA POVORKA

PRIDRUŽITE SE!OKUPLJANJE:RADNIČKI DOM (TRG KRALJA PETRA KREŠIMIRA IV. BR. 2) DO 10.30PROSVJEDNA POVORKA U 11.00 KREĆE PREMA PARKU MAKSIMIR

• ZA PRAVEDNE PLAĆE I BOLJE UVJETE RADA• ZA DOSTOJANSTVENU STAROST• ZA KVALITETNO OBRAZOVANJE KAO TEMELJ RAZVOJA I BUDUĆNOSTI• ZA EFIKASAN JAVNI ZDRAVSTVENI SUSTAV DOSTUPAN SVIMA• ZA UČINKOVITO PRAVOSUĐE I JAVNU UPRAVU TE VRAĆANJE POVJERENJA GRAĐANA U INSTITUCIJE• ZA PROMJENU ODNOSA PREMA EUROPSKOJ UNIJI I UNUTAR NJE – EUROPA ZA GRAĐANE!

za_reforme_za_ljude_plakat_za_tisak.pdf 1 07/04/2018 08:38

Documents

Podizanje dobi za odlazak u mirovinu - SSSH · deracije sindikata, inzistira da socijalni indikatori, uz dosadašnje ekonomske, budu ugrađeni i u specifične preporuke za svaku zemlju-članicu