Oporezivanje inozemnih mirovina - ijf.hr · da vanja iz strane dr`ave. Pri rje{avanju zahtjeva za priznanje prava na mirovinu sukladno me|unarodnim ugovorima o mirovinskom osiguranju,

OPOREZIVANJE INOZEMNIH MIROVINA 19

Ksenija Cipek i Iva Uljani}

Oporezivanje inozemnih mirovina

Prema Zakonu o porezu na dohodak1 (dalje: Zakon), primicima po osnovi nesamo-stalnog rada uz ostalo se smatra mirovine na temelju prija{njih uplata doprinosa za obvez-no mirovinsko osiguranje, a od 1. oùjka 2012. i mirovine rezidenata ostvarene u inozem-stvu. Svi umirovljenici, pa tako i oni koji primaju mirovinu iz inozemstva, imaju pravo na uve}an osnovni osobni odbitak, odnosno neoporeziv dio dohotka {to ga se za umirovlje-nike utvr|uje u visini mirovine, a najvi{e do 3.400,00 kn mjese~no (tako|er od 1. oùjka 2012. − dotad je bio 3.200,00 kn).

U nastavku je kratak prikaz na~ina ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja po osnovi rada u inozemstvu i na~in utvr|ivanja dohotka i obra~unavanja i pla}anja poreza na dohodak po osnovi mirovina ostvarenih u inozemstvu, obveznih doprinosa te iskusta-va drugih zemalja u oporezivanju mirovina.

I. PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA PO OSNOVI RADA U INOZEMSTVUGodina 2012. progla{ena je u zemljama Europske unije godinom aktivnog starenja i

me|ugeneracijske solidarnosti kao poticaj na razmi{ljanje da Europljani ìve dulje i zdra-vije nego ikad prije. S tim u vezi moè se zamijetiti i stalan rast udjela starijih osoba (65 i vi{e godina) u ukupnoj populaciji zemalja EU-a (prema Eurostatu s 10% u 1960. na 17% u 2008, a do 2060, o~ekuje se, pove}at }e se na 30%, dok je udjel starijih osoba /65 i vi{e/ /u radno sposobnoj populaciji /15 do 65 godina/ 1990. bio 20,6%, a u 2008. pove}an na 25,3%, dok se u 2060. o~ekuje udjel ~ak 53,5%), prouzro~en, na jednoj strani, niskim prirodnim prira{tajem ({to se od 1961. stalno smanjuje uz neznatna kolebanja, do 2006. kad po~inje postupno rasti), a na drugoj upravo zbog pobolj{anja zdravstvene njege i produljenja ìvotnog vijeka (u posljednjih 50 godina za ukupno 10 godina, uza znatne razlike unutar zemalja EU), zahvaljuju}i i socijalno-ekonomsko-medicinskom napretku. Stoga je s razlogom pove}ano zanimanje za umirovljenike i njihove migracije iz jedne u drugu zemlju nakon umirovljenja. U nastavku donosimo kratak pregled prava hrvatskih rezidenata na mirovinu ste~enu u dràvi s kojom RH primjenjuje ugovor o socijalnom osiguranju te uobi~ajenu praksu ostvarivanja prava na mirovinu u EU.

• Na o snovi me|unarodnih ugovora o socijalnom osiguranju

Hrvatska je s drugim dràvama sklopila vi{e me|unarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, to~nije 25, a nakon osamostaljenja sa sljede}im dràvama:

1 Zakon o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11. i 22/12)

Oporezivanje inozemnih mirovina

20 POREZNI VJESNIK 7-8/2012.

1. Australija

1. Austrija

2. Belgija

3. Bosna i Hercegovina

4. Bugarska

5. Crna Gora

6. ê{ka

7. Danska

8. Italija

8. Luxembourg

10. Kanada

11. Kanadska pokrajina Quebec

12. Ma|arska

13. Makedonija

14. Nizozemska

15. Njema~ka

16. Slovenija

17. Slova~ka

18. Srbija

19. [vicarska,

a do sklapanja ugovora o socijalnom osiguranju Hrvatske i sljede}ih dràva, primjenjuje se ugovore preuzete od biv{e SFRJ s:

1. Francuskom 2. Norve{kom 3. Poljskom 4. [vedskom te 5. Ujedinjenim Kraljevstvom Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Potpisan je i ugovor s Turskom, ali jo{ nije u primjeni, a dovr{eni su stru~ni pregovo-ri o nacrtima ugovora s: Francuskom, Novim Zelandom te Ujedinjenim Kraljevstvom, premda ugovori jo{ nisu potpisani. U tijeku su i pregovori s Poljskom, ̂ ileom, Rumunjskom i Argentinom.

Primjena tih ugovora gra|anima Hrvatske koji su zaposleni ili borave u inozemstvu te ~lanovima njihovih obitelji, osigurava prava na temelju rada, odnosno osiguranja u ino-zemstvu, a time i odre|ene oblike socijalne sigurnosti (mirovinsko i zdravstveno osiguranje i sli~no).

Me|unarodni ugovori o socijalnom osiguranju, prema Ustavu RH, ~ine dio unutarnje-ga pravnog poretka, a po pravnoj su snazi iznad zakona, pa stoga imaju prednost pred doma}im zakonodavstvom.

Na temelju zaklju~enih ugovora {to su na snazi, osiguranici imaju ukupna prava iz hrvatskog sustava mirovinskog osiguranja u dijelu razmjernome trajanju staà navr{enog u Hrvatskoj. Prava {to ovise o trajanju navr{ena mirovinskog staà stje~e se na osnovi zbrajanja staà u RH i onoga u stranoj dràvi. Jednako se stje~e i drugi dio mirovinskih da vanja iz strane dràve. Pri rje{avanju zahtjeva za priznanje prava na mirovinu sukladno me|unarodnim ugovorima o mirovinskom osiguranju, razdoblja osiguranja navr{ena u inozemstvu mora potvrditi nositelj mirovinskog osiguranja dràve ugovornice, kako bi ih Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) mogao pribrojiti hrvatskim razdobljima osiguranja, radi ispunjenja uvjeta staà propisanih za stjecanje prava na mirovinu iz hr-vatskog osiguranja.

HZMO je, naime, nadleàn pokretati postupke za ostvarivanje prava na mirovinu u inozemnog nositelja mirovinskog osiguranja u dràvama s kojima je Hrvatska zaklju~ila ugovore o socijalnom osiguranju. U tom postupku HZMO prima i kompletira zahtjeve hrvatskih dràvljana za ostvarivanje prava na inozemnu mirovinu iz svih dràva ugovor-nica, pri ~emu rje{ava i zahtjev za stjecanja prava na mirovinu iz hrvatskog osiguranja, ali i obrnuto, kad hrvatski dràvljani koji ìve u inozemstvu zahtjeve podnose tamo{njim nositeljima mirovinskog osiguranja koji ih kompletiraju i proslje|uju HZMO-u. Dràve ugovornice, ako treba ispuniti uvjete prema njihovim propisima, pribrajaju hrvatski miro-vinski sta`, kao {to HZMO za stjecanje prava na hrvatsku mirovinu pribraja inozemni mirovinski sta`. No, svaka dràva odre|uje visinu mirovine samo na temelju mirovinskog staà ostvarenog u toj dràvi i mirovine ispla}uje izravno korisniku u drugu dràvu. Ispla-


ta hrvatske i inozemne mirovine posve je neovisna, a HZMO i inozemni mirovinski fon-dovi jedni drugima osiguravaju pravnu pomo}.

• Praksa u Europskoj uniji

Fizi~kim osobama koje su radile u nekoliko zemalja EU-a, pri obra~unu mirovine ura~unava se ste~ena mirovinska prava u svakoj od njih. Zahtjev za ostvarivanje prava na mirovinu podnosi se:

− u zemlji u kojoj podnositelj ìvi (~ak ako je tamo radio u kratkome razdoblju) ili− u zemlji u kojoj je radio na svr{etku radnoga vijeka.

Zemlja u kojoj se podnosi zahtjev tada je odgovorna za obradu zahtjeva i prikupljanje podataka o upla}enim doprinosima iz svih zemalja u kojoj je podnositelj radio. Ako fi zi~ka osoba nikad nije radila u zemlji u kojoj ìvi, zahtjev treba podnijeti upravi nadle`noj za mirovinsko osiguranje u zemlji gdje radila do toga trenutka. Zahtjev za mirovinu u zemlji u kojoj fi zi~ka osoba sada ̀ ivi moè se podnijeti tek nakon {to se dostigne dob za umirov-ljenje propisanu u toj zemlji. Ako fi zi~ka osoba ima pravo na mirovinu iz vi{e zemalja, pripadaju}i dio mirovine iz pojedine zemlje ostvarit }e tek nakon {to dostigne dob za umirovljenje propisanu u pojedinoj zemlji, pa je, zbog razli~ito ure|enih mirovinskih su-stava, mogu}e da }e se neke mirovine po~eti ispla}ivati prije negoli druge.2

Tablica 1. Uvjet dobne granice mirovine za starosnu mirovinu u nekim zemljama EU-a

Belg. ê{ka Dan-ska

Njem. Esto-nija

[panj. Franc. Italija Ma|. Ni-zoz.

Au-strija

Fin-ska

Ujed. Kra-ljev.

Dob za starosnu mirovinu

ène 65 56,4-60,4*

65 65 61 65 65 65 i 60**

62 65 60 65 60

mu{karci 65 61,10 65 65 63 65 65 65 62 65 65 65 65

Izvor: Joint Report on Pensions, Progress and key challenges in the delivery of adequate and sustainable pensions in Europe, Country profi les, 2010., European Commission, http://ec.europa.eu/economy_fi nance/publications/occasional_paper/2010/pdf/ocp71_country_profi les_en.pdf

* ovisi o broju djece, odnosno ène sa ve}im brojem djece mogu ranije u mirovinuU nekim se zemljama EU-a dulje ~eka po~etak ispla}ivanja mirovina.** 60 godina je za rad u privatnom sektoru

U mnogim zemljama ve} je na snazi propis da }e se dob za starosnu mirovinu postup-no pove}avati u narednih nekoliko godina.

Va`no je, dakle, unaprijed upoznati mirovinski sustav pojedine zemlje, ako je fi zi~ka osoba radila u vi{e zemalja. Hana iz Austrije radila je npr. u Danskoj 15 godina, a zatim se vratila u Austriju potkraj radnoga vijeka. Kad je navr{ila 60, moè po~eti ostvarivati mirovi-nu u Austriji, ali je dobila samo jedan dio, budu}i da od {ezdesete godine ima pravo samo na austrijski dio mirovine, dok }e danski dio dobiti tek nakon {to navr{i 65 godina.

II. POREZ NA DOHODAK NA MIROVINE IZ INOZEMSTVAHrvatska ne zaostaje za svjetskima odnosno europskim trendovima te se, prema po-

dacima DSZ-a, pove}ava udjel osoba u dobi 60 i vi{e godina u ukupnom stanovni{tvu s

2 Izvor: http://europa.eu/youreurope/citizens/work/retire/index_en.htm


10,3% 1953. na 22,8% u 2009, pove}ano je o~ekivano trajanje ìvota sa 63,2 godine za ène i 59,1 godina za mu{karce u 1953. na 79,6 za ̀ ene i 72,9 za mu{karce u 2009, odnos-no otprilike za 15 godina, dok se prirodni prirast stanovni{tva od 1953. stalno smanjuje te je od 1991. poglavito negativan. Zbog svega toga, a osobito zbog ~injenice da je u Hrvatskoj sve ve}i udjel umirovljenika u usporedbi sa zaposlenima, zbog ve}e pravednosti u oporezi-vanju odnosno raspodjeli poreznog tereta na rezidente RH, gdje sukladno Ustavu svatko mora sudjelovati razmjerno gospodarskoj snazi, Zakon izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak3 donosi odredbu prema kojoj mirovine rezidenata ste~ene u inozemstvu vi{e nisu oslobo|ene oporezivanja. Na osnovi tih izmjena, naime, u ~l. 14. st. 2. Zakona o porezu na dohodak, u kojima se propisuje {to se smatra primitkom od nesamostalnog rada, dodana je to~. 4. {to glasi: »mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu«, {to zna~i da se od 1. oùjka 2012. i mirovine rezidenata ste~ene u inozemstvu smatra primicima od nesamostalnog rada i oporezuje na na~in propisan i za tuzemne mirovine, odnosno na na~in propisan za dohodak od nesamostalnog rada kojeg rezidenti ostvare u inozemstvu, osim ako ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, odnosno me|u na rodni ugovo-ri ne propi{u druk~ije.

Prema ~l. 14. Zakona i ~l. 12. Pravilnika o porezu na dohodak4 (dalje: Pravilnik), dakle, primicima od nesamostalnog rada smatra se:

− mirovine na temelju prija{njih uplata doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje {to ih prema zakonu ispla}uju ustanove mirovinskog osiguranja i mirovinska osigu-ravaju}a dru{tva na temelju prija{njih uplata obveznog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane {tednje,

− mirovine {to ih ispla}uju osiguravatelji (mirovinska osiguravaju}a dru{tva i drugi isplatitelji osiguranih svota) na temelju prija{njih uplata poslodavca za dokup dijela mirovine, ako su te uplate bile oslobo|ene oporezivanja,

− mirovine {to ih se ispla}uje poduzetnicima koji su obavljali samostalnu djelatnost, poduzetnicima fi zi~kim osobama koji su pla}ali porez na dobit i drugim fi zi~kim oso bama na temelju prija{njih uplata doprinosa u propisano obvezno osiguranje, te su bile porezno dopustiv izdatak ili rashod,

− obiteljske mirovine, osim obiteljskih mirovina {to ih primaju djeca nakon smrti roditelja, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i ~lanova njihovih obitelji, te obiteljskih mirovina fi zi~kih osoba ~lanova obitelji smrtno stradaloga, zato~enog ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, prema istome Zakonu,

− mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu, i to sukladno onima iz prethodnih to~aka.

Umirovljenicima se, po Zakonu i Pravilniku, smatra fi zi~ke osobe koje ostvaruju nave-dene primitke, a iznimno se umirovljenikom ne smatra fi zi~ku osobu kojoj je ustanova mi rovinskog osiguranja prestala ispla}ivati mirovinu zbog ponovnog zaposlenja ili po~etka obavljanja registrirane samostalne djelatnosti, iako je primala mirovinu toga osiguravaju}eg dru{tva na temelju prija{njih uplata obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na teme-lju individualne kapitalizirane {tednje i/ili isplate osiguravaju}eg dru{tva i drugih isplati-telja na temelju prija{njih premija osiguranja za dokup mirovine.

3 NN 22/12.4 Pravilnik o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11. i

61/12)


Prema ~l. 62. Zakona, obveznici koji, uz ostalo, stje~u dohodak od nesamostalnog rada izravno iz inozemstva moraju podnijeti prijavu radi upisa u registar poreznih obveznika (RPO), i to u roku osam dana nakon po~etka ostvarivanja primitka nadle`noj ispostavi Porezne uprave prema prebivali{tu odnosno uobi~ajenom boravi{tu na Obrascu RPO. Prema ~l. 61. st. 6. Pravilnika, obveznici koji ostvaruju dohodak iz inozemstva obvezni su podnijeti prijavu radi upisa u registar poreznih obveznika – Obrazac RPO, neovisno o tome ima li Hrvatska, prema me|unarodnim ugovorima, pravo oporezivati taj dohodak ili ne.

Mjese~ni predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada (mirovine) obra~unava, obustavlja i upla}uje isplatitelj mirovine, odnosno sam obveznik za mirovinu primljenu izravno iz inozemstva bez posredovanja tuzemnog isplatitelja, a obra~unava je se od po-rezne osnovice koju ~ini:

− svota svih primitaka od nesamostalnog rada tijekom jednoga mjeseca,− umanjena za upla}ene izdatke (doprinose za obvezna osiguranja iz primitka; za

umirovljenike – dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje) i − umanjena za svotu mjese~noga osobnog odbitka, {to ga se umirovljenicima priznaje

u visini ukupne mirovine ostvarene u poreznom razdoblju, najvi{e do 3.400,00 kn mjese~no (nasuprot obveznicima koji nisu umirovljenici a osnovni osobni odbitak mogu iskoristiti u visini 2.200,00 kn), te uve}ana za moèbitan osobni odbitak za uzdràvane ~lanove uè obitelji, uzdràvanu djecu i invalidnost/tjelesno o{te}enje umirovljenika i uzdràvanih ~lanova.

Na tako utvr|enu poreznu osnovicu primjenjuje se porezne stope 12%, 25% i 40%, i to:

Porezna stopa

Mjese~na porezna osnovica Godi{nja porezna osnovica

12% do 2.200,00 kn do 26.400,00 kn25% iznad 2.200,00 kn do 8.800,00 kn

(sljede}ih 6.600,00 kn)iznad 26.400,00 do 105.600,00 kn (sljede}ih 79.200,00 kn)

40% iznad 8.800,00 kn iznad 105.600,00 kn

Porez na dohodak uve}ava se za prirez porezu na dohodak {to ga uvedu jedinice lo-kalne i podru~ne samouprave, prema Zakonu o fi nanciranju jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave.

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obra~unava se, obustavlja i upla}uje pri svakoj isplati prema propisima {to vaè na dan isplate, odnosno za mirovine ostvarene izravno u inozemstvu u roku 8 dana nakon primitka mirovine.

Osobni odbitak pri utvr|ivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada (mirovine) priznaje se i utvr|uje na temelju porezne kartice koju za umirovljenika imaju isplatitelji mirovina, odnosno ako se radi o mirovini iz inozemstva, poreznu karticu moè zahtijevati i dràti sam obveznik (ako èli iskoristiti osobni odbitak pri obra~unu inozem-ne mirovine), pri ~emu Pravilnik propisuje da obveznik kojemu mirovinu ispla}uju HZMO i drugi isplatitelji u inozemstvu, a osobni odbitak èli iskoristiti pri obra~unu predujma poreza na dohodak po osnovi mirovine ostvarene u inozemstvu, poreznu karticu treba zahtijevati od nadle`ne ispostave Porezne uprave do 20. u mjesecu za obra~un pri isplati u sljede}emu mjesecu.

Poreznu karticu besplatno izdaje Porezna uprava, a isplatitelji mirovina, odnosno sami obveznici, moraju je ~uvati dokle se god ispla}uje mirovinu. Osnovni osobni odbitak i osobni odbitak za uzdràvane ~lanove i njihovu i/ili vlastitu invalidnost umirovljenik moè tijekom poreznog razdoblja iskoristiti samo u isplatitelja mirovine u kojeg je porezna kar-


tica. Umirovljenik ne smije istodobno iskoristiti osobni odbitak u drugih isplatitelja miro-vine, odnosno ti isplatitelji mirovine obvezni su obra~unati porez ne uzimaju}i u obzir osobni odbitak. Ako npr. umirovljenik ostvaruje mirovinu od HZMO-a koji ima njegovu poreznu karticu, a istodobno ostvaruje mirovinu iz inozemstva, pri obra~unu poreza na dohodak po osnovi mirovine iz inozemstva ne}e dohodak umanjiti za osobni odbitak, jer }e ga HZMO iskoristiti pri obra~unu tuzemne mirovine.

Posljednje izmjene i dopune Pravilnika u ~l. 61. st. 18. uvode, me|utim, iznimku od spomenute odredbe, te odre|uju da prema zahtjevu obveznika koji ostvaruje primitke po osnovi mirovine u dvaju ili vi{e isplatitelja istodobno u ukupnoj svoti do 3.400,00 kn mjese~no, odnosno do svote osobnog odbitka iz ~l. 36. st. 1. i 2. Zakona kakvu mu se priznaje na temelju porezne kartice, isplatitelji tih primitaka koji nemaju njegovu poreznu karticu mogu tako|er pri obra~unu predujma poreza na dohodak u tijeku poreznog razdob-lja dohodak umanjiti za neiskori{ten dio osobnog odbitka iz ~l. 36. st. 1. i 2. Zakona. Obveznik moè po~eti rabiti neiskori{ten dio osobnog odbitka od sljede}e isplate, nakon {to ju je isplatio i isplatitelj dostavio presliku porezne kartice te potvrdu o svoti mirovine u tome ili pro{lom razdoblju isplatitelja u kojeg je porezna kartica ostalih isplatitelja. Ako je jedan od isplatitelja mirovine HZMO, taj }e se osobni odbitak obra~unavati temeljem obveznikove porezne kartice {to je elektroni~ki dostavlja Porezna uprava, a obveznik }e ostalim isplatiteljima mirovine dostaviti presliku porezne kartice koju }e zahtijevati od nadle`ne ispostave Porezne uprave prema prebivali{tu ili uobi~ajenu boravi{tu.

Uvo|enje te nove odredbe omogu}it }e umirovljenicima koji ostvaruju mirovinu vi{e isplatitelja (npr. I. + II. stup u Hrvatskoj i inozemnu mirovinu) u ukupnoj svoti do 3.400,00 kn mjese~no (do neoporeziva dijela dohotka) da ne pla}aju predujam poreza na dohodak, budu}i da im je porezna osnovica jednaka ni{tici. Prema propisima {to su vaìli do pos-ljednjih izmjena Pravilnika, umirovljenik koji je primao mirovinu od HZMO-a 2.000,00 kn, mirovinu iz II. stupa 500,00 kn te mirovinu iz SAD-a u visini 100,00 USD, a poreznu je karticu imao HZMO, na mirovinu iz II. stupa mu je isplatitelj obra~unavao predujam po-reza na dohodak, dok je na inozemnu mirovinu obveznik morao sam obra~unavati i pla}ati predujam poreza na dohodak, kojeg mu se je naknadno vra}alo na osnovi porezne prijave; a prema novim odredbama isplatitelj mirovine iz II. stupa ne}e obra~unati i uplatiti pre-dujam poreza na dohodak, ako mu umirovljenik dostavi presliku porezne kartice i potvr-du o visini mirovine iz I. stupa i inozemne mirovine, niti }e sam umirovljenik obra ~u nati predujam poreza na dohodak za inozemnu mirovinu.

Va`no je napomenuti kako }e Zavod redovito kad je jedan od isplatitelja HZMO, upo-rabiti porezne kartice zato {to ima najve}i broj korisnika mirovine, a umirovljenik }e presliku porezne kartice dostaviti ostalim isplatiteljima.

Sukladno ~l. 39. Zakona, obveznik mora uz ostalo podnijeti godi{nju poreznu prijavu, ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od nesamostalnog rada u dvaju ili vi{e poslo-davaca istodobno te ako ostvari dohodak izravno iz inozemstva, pri ~emu predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka nisu pla}eni u tuzemstvu i/ili jesu u svoti manjoj od svote kakvu bi se obra~unalo prema odredbama ovoga Zakona. U prijavi tada iskazuje samo dohodak za kojeg mora podnijeti godi{nju poreznu prijavu i dohodak od nesamo-stalnog rada, a ako uz dohodak za kojeg mora podnijeti godi{nju poreznu prijavu i doho-dak od nesamostalnog rada obveznik iskaè i dohodak iz ostalih izvora iz ~l. 5. Zakona, mora iskazati ukupan dohodak u poreznom razdoblju, prema ~l. 5. Zakona.

Slijedom toga, obveznik umirovljenik koji mirovinu stje~e istodobno iz tuzemstva i iz inozemstva, odnosno u dvaju razli~itih isplatitelja mirovine, o~ito mora podnijeti godi{nju


poreznu prijavu i u njoj iskazati samo dohodak od nesamostalnog rada, zna~i samo tu-zemnu i inozemnu mirovinu (osim ako ne mora podnijeti poreznu prijavu i po nekoj drugoj osnovi). Tako }e se izravnanjem porezne osnovice i osigurati ravnomjerno godi{nje oporezivanje.

No, ~l. 85. u novome st. 4. Pravilnika propisuje iznimku da obveznik ne mora pod-nijeti godi{nju poreznu prijavu za primitke po osnovi mirovine u dvaju ili vi{e isplatitelja istodobno, uz uvjet da u poreznom razdoblju ne stekne ukupan godi{nji primitak po toj osnovi od svih isplatitelja u svoti ve}oj od osobnog odbitka iz ~l. 36. st. 1. i 2. Zakona, na kojeg ima pravo temeljem porezne kartice, te da mimo mirovine ne ostvaruje druge primi-tke od nesamostalnog rada.

Umirovljenik koji prima mirovine dvaju ili vi{e isplatitelja istodobno, stoga nije obve-zan podnijeti godi{nju poreznu prijavu, ako je ostvario ukupnu mirovinu od svih isplatitelja do 3.400,00 kn mjese~no, odnosno 40.800,00 kn godi{nje (za 2012. do 40.400,00 kn), odnosno do svote osobnog odbitka iz ~l. 36. st. 1. i 2. Zakona, temeljem podataka iz po-rezne kartice, ako je u tijeku poreznog razdoblja ostalim isplatiteljima mirovine dostavio presliku porezne kartice i potvrde o isplati mirovine od drugih isplatitelja, te po osnovi toga u poreznom razdoblju no osnovi mirovine nije upla}en predujam poreza na dohodak, jer je porezna osnovica bila jednaka ni{tici.

Isplatitelji mirovine kojima obveznici dostave presliku porezne kartice u Obrazac IP upisuju novi identifi kator 4, a u stupac 6 preostali neiskori{ten osobni odbitak, prema ~l. 36. st. 1. i 2. Zakona, najvi{e do visine dohotka.

U nastavku donosimo razli~ite primjere obveza umirovljenika, ako ostvaruju ukupnu mirovinu od vi{e isplatitelja do 3.400,00 kn mjese~no (odnosno do visine osobnog odbitka, na {to imaju pravo temeljem porezne kartice – za uzdràvane ~lanove uè obitelji i inva-lidnost), ako èle osobni odbitak iskoristiti u svih isplatitelja:

Primjer A

Umirovljenik prima mirovinu iz SAD-a u svoti 200 USD mjese~no, odnosno oko 1.214,00 kn ({to ovisi o te~aju) i mirovinu od HZMO-a u svoti 2.000,00 kn, {to pri obra~unu mirovine umanjuje za osobni odbitak u svoti 2.000,00 kn temeljem podataka iz porezne kartice koju elektroni~ki dostavlja Porezna uprava. Umirovljenik nema uzdràvanih ~lanova i ima pravo na osobni odbi-tak u visini 3.400,00 kn. Budu}i da sam obra~unava porez na dohodak na inozemnu mirovinu, ve} pri sljede}oj isplati mirovine iz inozemstva, nakon stupanja na snagu Pravilnika, moè isko-ristiti neiskori{ten dio osobnog odbitka u visini 1.400,00 kn, odnosno do visine dohotka (1.214,00 kn), {to }e upisati u obrasce ID i IP te ih u propisanu roku dostaviti Poreznoj upravi.

Primjer B

Umirovljenik prima mirovinu iz SAD-a u svoti 200,00 USD mjese~no, odnosno oko 1.214,00 kn ({to je promjenljivo, ovisno o te~aju), mirovinu od HZMO-a u svoti 1.000,00 kn i mirovinu iz II. stupa od mirovinskog osiguravaju}eg dru{tva u svoti 500,00 kn. Osobni odbitak dosad je pri-mjenjivao pri obra~unu poreza na dohodak na inozemnu mirovinu temeljem porezne kartice {to ju je zahtijevao od nadle`ne ispostave Porezne uprave. No u srpnju 2012. ̀ eli i u ostalih isplatitelja mirovine u tuzemstvu iskoristiti osobni odbitak, te }e do 20. lipnja 2012. u nadle`noj ispostavi Porezne uprave prema prebivali{tu/uobi~ajenu boravi{tu zahtijevati izmjenu podataka, tako da podatke iz porezne kartice Porezna uprava dostavi pri sljede}oj razmjeni podataka HZMO-u, kako bi u srpnju pri isplati mirovine mogao iskoristiti osobni odbitak. Od Porezne uprave zahtijevat }e i presliku porezne kartice te je sam dostaviti mirovinskom osiguravaju}em dru{tvu, zajedno s odreskom mirovine HZMO-a za lipanj i potvrdom o inozemnoj mirovini ispla}enoj u lipnju. Stoga u srpnju umirovljenik ne}e obra~unati predujam poreza na dohodak na inozemnu mirovinu,


HZMO ne}e obra~unati predujam poreza na dohodak na mirovinu, budu}i da }e dohodak umanji-ti za osobni odbitak temeljem dostavljenih podataka iz porezne kartice, a mirovinsko osiguravaju}e dru{tvo tako|er ne}e obra~unati predujam poreza na dohodak na mirovinu od 500,00 kn, jer }e ga umanjiti za neiskori{ten osobni odbitak za srpanj.

Primjer C

Umirovljenik prima mirovinu od HZMO-a 3.000,00 kn, {to mu se pri obra~unu poreza na dohodak umanjuje za osobni odbitak, temeljem podataka iz porezne kartice {to je HZMO-u elektroni~ki dostavlja Porezna uprava. Umirovljenik dobiva mirovinu i iz Australije u svoti 200,00 AUD (oko 1.200,00 kn) mjese~no te ima pravo na osobni odbitak u visini 3.400,00 kn. Stoga ne mo`e uporabiti neiskori{ten dio osobnog odbitka pri obra~unu predujma poreza na inozemnu mirovinu u tijeku poreznog razdoblja, nego }e to u~initi pri godi{njem obra~unu poreza na doho-dak temeljem podnesene godi{nje porezne prijave.

Napominjemo da iznimke nisu obvezne, nego su korisnicima ponu|ene kao mogu}nost radi lak{ega ispunjenja porezne obveze, odnosno iskori{tenja prava na propisan osobni odbitak u tijeku poreznog razdoblja, te da se pojeftini i pojednostavni porezni postupak. Porezna uprava, odnosno isplatitelji mirovine ne}e provoditi iznimke bez posebna zahtje-va umirovljenika i dostavljenih preslika porezne kartice i potvrde o visini mirovine od dru gih isplatitelja.

Obveznik, dakle, za mirovinu iz inozemstva mora:• podnijeti prijavu za upis u registar obveznika poreza na dohodak ispostavi Porez-

ne uprave nadle`noj prema prebivali{tu ili uobi~ajenu boravi{tu ({to mogu u~initi i opunomo}enici), u roku osam dana nakon po~etka ostvarivanja primitaka,

• obra~unati i uplatiti predujam poreza na dohodak u roku osam dana nakon primit-ka dohotka na propisane uplatne ra~une,

• podnijeti Obrazac ID najkasnije do 15. u mjesecu za isplate u pro{lome mjesecu ispostavi Porezne uprave prema prebivali{tu/uobi~ajenu boravi{tu,

• podnijeti Obrazac IP najkasnije do 31. sije~nja teku}e za pro{lu kalendarsku godi-nu ispostavi Porezne uprave prema prebivali{tu/uobi~ajenu boravi{tu.

Va`no je napomenuti kako se, sukladno ~l. 8. Pravilnika, oporezive primitke od kojih obveznik mora platiti porez u tuzemstvu, a ostvareni su u inozemstvu (izravno ili neizrav-no) u stranoj valuti, prera~unava u kunsku vrijednost prema srednjem te~aju HNB-a na dan primitka. Ako se tijekom poreznog razdoblja ne mo`e to~no utvrditi dan primitka, prera~unavanje na srednji te~aj HNB-a iznimno se obavlja 31. prosinca u godini u kojoj je oporeziv primitak u inozemstvu ostvaren, a kad je porezno razdoblje kra}e od kalendarske godine, posljednjeg dana u mjesecu u kojemu zavr{ava to kra}e porezno razdoblje.

Primjer 1

Obveznik s prebivali{tem u gradu Zagrebu ostvario je 4. lipnja 2012. mirovinu od HZMO-a u svoti 2.500,00 kn bruto. HZMO ima obveznikovu poreznu karticu te je pri obra~unu porezne osnovice dohodak umanjio za osnovni osobni odbitak i po toj osnovi nema obveze za uplatu predujma poreza i prireza, budu}i da je svota osnovnog osobnog odbitka jednaka visini mirovine. Obveznik je 5. lipnja 2012. ostvario i mirovinu iz SAD-a u svoti 500,00 USD (odnosno 2.842,96 kn prera~unano prema srednjem te~aju HNB-a), a 10. lipnja 2012. mirovinu iz Australije u svoti 200,00 AUD (odnosno 1.175,43 kn prera~unano prema srednjem te~aju HNB-a). Obveznik mora podnijeti prijavu za upis u RPO, sam obra~unati predujam poreza na dohodak na mirovine iz inozemstva i uplatiti ga u roku osam dana nakon stjecanja primitka, te najkasnije do 15. srpnja 2012. podnijeti Obrazac ID nadle`noj ispostavi Porezne uprave. Obra~un je poreza na dohodak i prireza sljede}i:


Red. br.

Opis Svota

SAD Australija

1 2 3 4

1. Mjese~na mirovina (»bruto«) 2.842,96 1.175,43

2. Upla}eni doprinosi za mirovinsko osiguranje na temelju gene-racijske solidarnosti 20%

− −

3. Dohodak 2.842,96 1.175,43

4. Osobni odbitak 1 −

5. Porezna osnovica 2.842,96 1.175,43

6. Porezna osnovica za primjenu stope 12% (do 2.200,00 kn) 2.200,00 −

7. Porezna osnovica za primjenu stope 25% (na idu}ih 6.600,00 kn) 642,96 1.175,43

8. Porezna osnovica za primjenu stope 40% (iznad 8.800,00 kn) − −

9. Porez po stopi 12% 264,00 −

10. Porez po stopi 25% 160,74 293,86

11. Porez po stopi 40% − −

12. Porez ukupno 424,74 293,86

13. Prirez Grad Zagreb 18% 76,45 52,89

14. Ukupno porez i prirez 501,19 346,75

15. Svota mirovine (»neto«) 2.341,77 828,68

Obveznik o~evidno ne moè iskoristiti osnovni osobni odbitak pri obra~unu inozemnih miro-vina, jer je njegova porezna kartica u HZMO-u i ukupna mirovina od svih isplatitelja ve}a od osobnog odbitka na kojeg ima pravo. No, s obzirom da je obvezan podnijeti godi{nju poreznu prijavu, jer je istodobno primio tri mirovine razli~itih isplatitelja, pri godi{njem obra~unu mo}i }e iskoristiti neiskori{ten osnovni osobni odbitak.

Budu}i da se porez na dohodak obra~unava kumulativno pri svakoj isplati u tijeku jednoga mjeseca, a da u oba primjera obra~unavanja i pla}anja poreza obveznik preuzima ulogu isplati-telja, pri obra~u poreza na dohodak na mirovinu iz Australije ne moè primijeniti stopu 12%, jer ju je ve} primijenio na mirovinu iz SAD-a, nego samo sljede}u stopu 25%.

Obveznik moè porez na dohodak i prirez porezu na dohodak uplatiti i odjednom, ali u roku osam dana nakon stjecanja mirovine iz SAD-a, i to na sljede}i uplatni ra~un:

ìro-ra~un: 1001005-1713312009model: 68poziv na broj: 1406-OIB poreznog obveznika

Do 15. srpnja 2012. podnijet }e Obrazac ID za obje mirovine ostvarene iz inozemstva.

OBRAZAC ID

IZVJE[]Eo primicima od nesamostalnog rada (pla}i i mirovini), porezu na dohodak

i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u srpnju 2012.5

I. PODACI O PODNOSITELJU IZVJE[]A

1. NAZIV/IME I PREZIME Ivo Ivi}

2. ADRESA Cvjetni trg 1, Zagreb

3. OIB 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

4. IDENTIFIKATOR5 8

5 Broj~ane oznake – identifi katori su otisnuti na pole|ini Obrasca ID.


(u kunama i lipama)

II. PODACI O ISPLA]ENIM PRIMICIMA I OBRAÛNU POREZA SVOTE

1. ISPLA]ENI PRIMICI (~lanak 14. Zakona) 4.018,39

2. IZDACI – doprinosi iz osnovice za obvezna osiguranja (~l. 16. Zakona) −

2.1. − za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti

2.2. − za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane {tednje

2.3. − ostali doprinosi obra~unani i obustavljeni od primitaka

3. DOHODAK (~l. 13. Zakona) 4.018,39

4. OSOBNI ODBICI (~l. 36. st. 1. i 2. Zakona) −

5. POREZNA OSNOVICA (3. – 4., ~l. 45. st. 4. Zakona) 4.018,39

6. OBRAÛNAN POREZ NA DOHODAK I PRIREZ (6.1. + 6.2) 847,94

6.1. − porez na dohodak + 718,60

6.2. − prirez porezu na dohodak 129,34

7. UPLA]EN POREZ NA DOHODAK I PRIREZ 847,94

8. Broj radnika i ostalih primatelja, odnosno umirovljenika 1

III. OBRAÛNANI DOPRINOSI UKUPNO

1. Doprinosi za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti

1.1. − doprinos za mirovinsko osiguranje

1.2. − dodatni doprinos za sta` osiguranja {to ga se ra~una s pove}anim trajanjem

2. Doprinosi za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapit. {tednje

2.1. − doprinos za mir. osiguranje na temelju individualne kapitalizirane {tednje

2.2. − dodatni doprinos za sta` osiguranja koji se ra~una s pove}anim trajanjem

3. Doprinosi za obvezna zdravstvena osiguranja

3.1. − doprinos za zdravstveno osiguranje

3.2. − doprinos za zdravstveno osiguranje za{tite zdravlja na radu

3.3. − poseban doprinos za iskori{tenje zdravstvene za{tite u inozemstvu

4. Doprinosi za slu~aj nezaposlenosti

4.1. − doprinos za zapo{ljavanje

4.2. − poseban doprinos za poticanje zapo{ljavanja osoba s invalidno{}u

5. Broj osiguranih osoba

Datum sastavljanja 2. srpnja 2012.

Potvrda primitka ____________________ Pe~at i potpis ovla{tene osobe

Ivo Ivi}

IV. PODACI O OBRAÛNANOM POREZU I PRIREZU PREMA OP]INI/GRADU

Red.broj

OP]INA / GRAD OBRAÛNANA SVOTA

[IFRA NAZIV OP]INE/GRADA POREZA PRIREZA UKUPNO

1 2 3 4 5 6 ( 4 + 5)

1 1 3 3 Zagreb 718,60 129,34 847,94

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

UKUPNO 718,60 129,34 847,94


IDENTI-FIKATOR

PODNOSITELJ ZA OSIGURANIKE

1 poslodavci, za osobe osigurane su po osnovi radnog odnosa, osim za radnike za koje su izvje{}a obiljeèna indikatorima od 2 do 13

2 predstavni~ka tijela ili izvr{na tijela dràvne vlasti, jedinice podru~ne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave za ~lanove tih tijela, za osobe osigurane po toj osnovi

3 poduzetnici koji od samostalne djelatnosti utvr|uju dobit i doprinose obra~unavaju prema poduzetni~koj pla}i, za vlastito osobno osiguranje

4 isplatitelji mirovine, za korisnike mirovine5 ministarstvo nadle`no za branitelje, za osobe koje daju pomo} i njegu HRVI6 poslodavci izaslanih radnika, za osobe osigurane po osnovi radnog odnosa, a imaju

status izaslanog radnika

7 poslodavci radnika za poslove u ku}anstvu, za osobe osigurane po osnovi radnog od-nosa za poslove u ku}anstvu poslodavca

8 obveznik koji mora obra~unati predujam poreza na dohodak prema primicima po osnovi rada (pla}a) za poslodavca diplomatsku misiju i konzularni ured stranih dràva i me|unarodnih organizacija koji u RH imaju diplomatski imunitet i primitku iz ino-zemstva

9 poslodavci sezonskih radnika, za osobe osigurane po osnovi produljenoga mirovinskog staà radnika stalnog sezonskog radnika

10 poslodavci diplomatske misije i konzularni uredi stranih dràva i me|unarodnih orga-nizacija koji u RH imaju diplomatski imunitet – za doprinose obra~unane za osigurani-ke po osnovi radnog odnosa

11 poslodavci volontera, za osobe osigurane po osnovi volonterskog ugovora12 osiguranik po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti i druge djelatnosti, za

obra~unan poseban doprinos za iskori{tenje zdravstvene za{tite u inozemstvu za vrije-me slu`benog puta ili vrijeme provedeno u inozemstvu u svojstvu osiguranika izasla-nog na rad u inozemstvo

13 ostali obveznici obra~unavanja poreza na dohodak ili doprinosa koji nisu posebno obiljeèni identifi katorima od »1« do »12«

• Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

Svaka zemlja vlastitim zakonima ure|uje pitanja oporezivanja mirovina, osim ako je u primjeni bilateralni ili multilateralni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, {to je prema snazi iznad tuzemnih zakona. U pravilu postoje tri tipa mirovina:

− dràvne mirovine (zakonski sustavi socijalnog osiguranja) {to ih se ispla}uje svima ili ve}ini umirovljenika te mogu ili ne moraju biti povezane sa svotom doprinosa ili poreza kojeg je fi zi~ka osoba upla}ivala

− mirovine {to ih osigurava poslodavac (obvezatni mirovinski sustavi za zaposlenike): – kad je odre|ena fi ksna svota mirovine pa poslodavac treba omogu}iti da se plan

o~ekivanog primitka ispuni – kad je odre|ena svota doprinosa {to ga poslodavac pla}a te mirovina ovisi o visi-

ni tog doprinosa i povrata na investiciju– individualni plan mirovina (privatni mirovinski sustavi) kad svota mirovine ovisi

o visini doprinosa kojeg upla}uje fi zi~ka osoba i povratu na investicije.Ve}ina zemalja poti~e {tednju za starost na osnovi sljede}a dva pristupa:− EET (exempt, exempt, tax – neoporezivo, neoporezivo, oporezivo): – E – doprinose se pla}a iz neoporeziva primitka i umanjuju poreznu osnovicu

(~esto do odre|ene svote) – E – dobit od investiranja mirovinskog fonda oslobo|ena je oporezivanja (osim

u Danskoj, Italiji i [vedskoj)


– T – primici su oporezivi pri stjecanju mirovine (kada dobrovoljno povla~e sredstva ili kada to propi{e zakon)

− TEE (tax, exempt, exempt – oporezivo, neoporezivo, neoporezivo): – T – doprinosi nisu oslobo|eni oporezivanja, odnosno upla}uje ih se iz oporeziva

dohotka i ne umanjuju poreznu osnovicu (npr. depozit na {tedni ra~un u banci) – E – dobit od investiranja nije oporeziva – E – isplata mirovina nije oporeziva (npr. podizanje {tednje s ra~una u banci,

dobrovoljnog mirovinskog osiguranja i sl.)

Ova dva pristupa, ako se uporabljuje jednake vrijednosti, u pravilu, daju jednak u~inak, ali razvijene zemlje koje imaju sve starije stanovni{tvo podràvaju sustav EET, jer smanje-nje porezne osnovice za upla}ene doprinose poti~e gra|ane na {tednju za starost, a dràvi omogu}uje prevladavanje svojevrsna demografskog jaza, budu}i da }e prikupiti ve}e po-rezne prihode kada se starije osobe budu vi{e oslanjale na pomo} dràve.

No, sustav EET moè dovesti do sustava EEE (exempt, exempt, exempt – neoporezivo, neoporezivo, neoporezivo) u prekograni~nim odnosima (kad fi zi~ka osoba pla}a doprinose u jednoj dràvi a pri odlasku u mirovinu postaje rezidentom druge dràve koja ne oporezuje mirovine iz inozemstva, a dràva u kojoj je fi zi~ka osoba upla}ivala doprinose ne oporezuje mirovine nerezidenata, ili kad jedna dràva primjenjuje sustav EET, a druga TEE.

Prema OECD-ovu modelu ugovora, mirovine i druga sli~na primanja ispla}ena rezi-dentu dràve ugovornice, za prija{nji nesamostalan rad, oporezuje se samo u toj dràvi, dok sve mirovine koje fi zi~koj osobi pla}a dràva ugovornica ili njezina politi~ka jedinica niè razine ili lokalna vlast, ili ih se ispla}uje iz fondova za usluge obavljene za tu dràvu, politi~ku jedinicu niè razine ili lokalnu vlast, oporezuje samo u toj dràvi. No, te se mi-rovine oporezuje samo u drugoj dràvi ugovornici, ako je fi zi~ka osoba rezident i dràvlja-nin te dràve, {to zna~i da su mirovine pla}ene iz privatnog sektora oporezive jedino u dràvi stalnoga prebivali{ta primatelja. Fizi~ka osoba AA npr. radi za poslodavca BP u Velikoj Britaniji 30 godina i nakon odlaska u mirovinu dobiva fi ksnu mirovinu 5.000,00 funta mjese~no. Nakon umirovljenja, osoba se preselila i postaje rezident [panjolske. Prema OECD-ovom modelu, [panjolska ima pravo oporezivati mirovine, mada dràve mogu bilateralnim sporazumima odrediti i druk~ije uvjete oporezivanja.

Hrvatska primjenjuje 52 ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, sa sljede}im zemljama:

Tablica 3. Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja {to ih je sklopila i preuzela RH te su u primjeni:

Red.br.

DR@AVA Po~etak primjene NN – ME\UNARODNI UGOVORI

1. Albanija 1.1.1998. 13/952. Armenija 1.1.2011. 13/093. Austrija 1.1.2002. 3/014. Belgija 1.1.2005. 6/035. Bjelorusija 1.1.2005. 3/046. BiH 1.1.2006. 2/057. Bugarska 1.1.1999. 3/988. Crna Gora 3.6.2006. 3/039. ê{ka 1.1.2000. 8/9910. île 1.1.2005. 10/0411. Danska 1.1.2010. 12/08


Red.br.

DR@AVA Po~etak primjene NN – ME\UNARODNI UGOVORI

12. Estonija 1.1.2005. 8/0313. Finska 8.10.1991. 53/9114. Francuska 1.1.2006. 7/0415. Gr~ka 1.1.1999. 18/9716. Irska 1.1.2004. 16/0317. Iran 1.1.2009. 10/0418. Island 1.1.2012. 3/1119. Italija 1.1.2010. 10/200220. Izrael 1.1.2008. 11/0621. Jordan 1.1.2007. 11/0522. JAR 1.1.1998. 17/9723. Kanada 1.1.2000. 12/9924. Kina 1.1.2002. 3/0125. Koreja 1.1.2007. 7/06, 1/0726. Kuvajt 1.1.2004. 15/0227. Latvija 1.1.2002. 3/0128. Litva 1.1.2002. 3/0129. Ma|arska 1.1.1999. 11/9730. Malta 1.1.2000. 7/9931. Makedonija 1.1.1997. 13/9532. Malezija 1.1.2005. 6/0333. Mauricijus 1.1.2004. 10/0334. Moldova 1.1.2007. 3/0635. Nizozemska 1.1.2002. 3/0136. Norve{ka 8.10.1991. 53/9137. Njema~ka 1.1.2007. 9/0638. Oman 1.1.2012. 9/201039. Poljska 1.1.1997. 13/9540. Rumunjska 1.1.1997. 11/9641. Rusija 1.1.1998. 11/9642. San Marino 1.1.2006. 10/0543. Sirija 1.1.2010. 12/0844. Slova~ka 1.1.1997. 11/9645. Slovenija 1.1.2006. 8/0546. Srbija 1.1.2005. 3/0347. [panjolska 1.1.2007. 3/0648. [vedska 8.10.1991. 53/9149. [vicarska 1.1.2000. 8/9950. Turska 1.1.2001. 5/9951. Ukrajina 1.1.2002. 11/9752. Ujedinjeno Kraljevstvo 8.10.1991. 53/91

U najve}em broju tih ugovora vrijedi pravilo da se mirovine oporezuje u dràvi rezi-dentnosti, prema OECD-ovu modelu, a te su zemlje:

Albanija, Armenija, Austrija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, ê{ka, île, Estonija, Francuska, Gr~ka, Iran, Irska, Island, Italija, Izrael, Jordan, Ko-


reja, Kuvajt, Latvija, Litva, Ma|arska, Malezija, Malta, Moldova, Norve{ka, Rumunjska, Rusija, Sirija, Slova~ka, Slovenija, Srbija, [panjolska, [vicarska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Ukrajina.

U tim je ugovorima pitanje mirovina ure|eno jednako, i to:• mirovine i druga sli~na primanja pla}ena rezidentu dràve ugovornice po osnovi

prija{njega nesamostalnog rada, oporezuje se samo u dràvi rezidentnosti. Te se odredbe primjenjuje i na mirovine {to se odnose na slu`bu u vezi s djelatno{}u dràve ugovornice ili njezine lokalne vlasti,

• sve mirovine {to ih fi zi~koj osobi pla}a dràva ugovornica ili njezina lokalna vlast, ili ih se ispla}uje iz njihovih sredstava za usluge obavljene za tu dràvu ili njezino tijelo, oporezuje se samo u toj dràvi. No, te se mirovine oporezuje samo u drugoj dràvi ugovornici, ako je fi zi~ka osoba rezident i dràvljanin te dràve (tome se uvjetu mora udovoljiti kumulativno).

Ako npr. mirovinski fond iz Austrije, sukladno Ugovoru, ispla}uje mirovinu rezidentu i dràvljaninu RH, oporezivat }e je se samo u Hrvatskoj.

U pojedine su ugovore dodane i neke iznimke {to ih navodimo u nastavku:• u Ugovoru s Italijom odre|eno je da se spomenute odredbe ne}e primjenjivati ako

primatelj dohotka, sukladno propisima dràve ~iji je rezident, ne podlijeè opore-zivanju toga dohotka. Takve se dohotke tada moè oporezivati u dràvi u kojoj su nastali, a pla}anja uslijed prekida radnog odnosa, povremene naknade ili sli~ne gotovinske isplate oporezuje Italija,

• u Ugovoru s Kuvajtom dodatno se poja{njuje izraz »mirovine i druga sli~na pri-manja« {to ozna~uje povremena davanja nakon umirovljenja pla}ena za biv{e zaposlenje ili na ime naknade {tete za ozljede u vezi sa zaposlenjem.

• u Ugovor s Norve{kom dodana je odredba da se mirovinu {to je fi zi~koj osobi ispla}uje RH iz prora~una ili iz posebnog fonda, iznimno oporezuje samo u Hrvatskoj.

Pojedine dràve, sukladno Komentaru 27. ~l. 18. OECD-ova modela, smatraju me|utim kako su mirovine ispla}ene iz javnoga mirovinskog sustava {to je sastavni dio sustava socijalnog osiguranja, sli~ne dràvnim mirovinama. Tvrdi se, naime, kako bi dràva izvo-ra iz koje se mirovinu ispla}uje, trebala imati pravo oporezivati sve takve mirovine. Mno-gi ugovori tih dràva sadrè upravo takve odredbe, {to ponekad obuhva}a i ostale isplate sukladno zakonima o socijalnom osiguranju dràve izvora. Dràve ugovornice koje dijele takvo mi{ljenje mogu dvostrano dogovoriti uvo|enje dodatnog stavka kojim se dràvi izvora daje pravo oporezivati isplate na osnovi njezinih zakona o socijalnom osiguranju . Ako dràva ~iji je rezident primatelj takve isplate primjenjuje metodu izuzimanja, isplate }e biti oporezive jedino u dràvi izvora, dok dràve koje primjenjuju metodu ura~unavanja poreza te isplate mogu oporezivati i odobravati manje porezne obveze za porez ve} pla}en u dràvi izvora ({to u ugovorima naj~e{}e ure|uje ~l. 23).

Osim obvezatnih sustava socijalnog osiguranja, postoje i privatni u vrlo raznolikima pravnim oblicima − npr. u obliku {tednih ra~una u banci, osobnih investicijskih fondova

6 Prema Komentaru 28. ~l. 18. OECD-ova modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja »socijal-no osiguranje« op}enito se odnosi na sustav obvezatne za{tite {to ga dràva ustrojava kako bi stanovni-cima omogu}ila minimalnu razinu prihoda ili mirovinskih koristi ili ublaìla fi nancijske posljedice doga|aja poput nezaposlenosti, ozljeda na radu, bolesti ili smrti. Zajedni~ka je odlika sustava socijalnog osiguranja u tome da svotu zajam~enih isplata odre|uje dràva. Isplate {to ih se tako moè pokrivati, obuhva}aju mirovine od radnog staà {to su na raspolaganju {iroj javnosti u dràvnome mirovinskom sustavu, starosne mirovine, te naknade nezaposlenima, invalidnine, porodiljne naknade, isplate supru`-ni cima i ~lanovima obitelji koji nadìve nositelja mirovine, naknade za bolovanje, socijalnu pomo} i obi teljske mirovine {to ih ispla}uju dràva ili javna tijela ustrojena za razdiobu navedenih sredstava.


ili osobnih polica ìvotnog osiguranja, a zajedni~ka im je odlika, u pravilu, povla{ten porezni tretman do odre|ene visine upla}enih doprinosa. Prema Modelu, pravo oporezi-vanja tih isplata imala bi zemlja rezidentnosti primatelja.

I Republika Hrvatska primjenjuje navedeno izuze}e s nekoliko dràva (Njema~ka, Nizozemska, Belgija, Danska…), te je u ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporeziva-nja s tim dràvama na~in oporezivanja mirovina ure|en druk~ije, i to u pravilu na na~in da dràva u kojoj je mirovina zara|ena, ako je se ispla}uje/dobiva preko zakonskog soci-jalnog osiguranja, ima pravo oporezivanja takve mirovine, odnosno tu se mirovinu opore-zuje u dràvi izvora. Obveznici rezidenti RH tada nisu obvezni pla}ati predujmove poreza na dohodak po osnovi takve mirovine ostvarene u inozemstvu jer }e biti oporezovana u zemlji koja tu mirovinu ispla}uje. Svaki ugovor, me|utim treba razmotriti pojedina~no, a kratke izvatke iz tih ugovora donosimo u nastavku:

• Prema Ugovoru s Belgijom, mirovine i druga sli~na primanja pla}ena rezidentu dràve ugovornice po osnovi prija{njega nesamostalnog rada oporezuje se samo u toj dràvi. No, mirovine i druge naknade, povremene ili stalne, {to ih se ispla}uje sukladno propisima o socijalnom osiguranju dràve ugovornice moè se oporezi-vati u toj dràvi ugovornici, odnosno dràvi izvora. Ta se odredba odnosi i na mi-rovine i naknade pla}ene sukladno javnim programima dràve ugovornice za na-dopunjavanje korisnih u~inaka takvoga zakonodavstva.

• Prema Ugovoru s Danskom, pla}anja {to ih fi zi~ka osoba, kao rezident dràve ugovor-nice, primi na temelju zakona o socijalnom osiguranju druge dràve ugovornice ili na temelju nekoga drugog plana fondova osnovanih u toj drugoj dràvi ili nje zinoj lokal-noj vlasti, mogu se oporezivati u toj drugoj dràvi, odnosno dràvi izvora.

Mirovine i druga sli~na primanja ostvarena u dràvi ugovornici, bilo da su ispla}ena rezidentu druge dràve ugovornice u odnosu na pro{li nesamostalan rad ili ne, oporezuju se samo u drugoj dràvi ugovornici, odnosno dràvi rezidentnosti. Me|u-tim, mirovine i druga sli~na primanja moè se oporezivati u prvospomenutoj dràvi, odnosno dràvi izvora, ako:

a) su doprinosi {to ih je korisnik upla}ivao u mirovinski plan bili izuzeti od koris-nikova oporezivog dohotka u prvospomenutoj dràvi ugovornici, odnosno dràvi izvora, prema propisima te dràve ili

b) doprinosi {to ih je pla}ao poslodavac nisu bili oporezivi dohodak korisnika u prvospomenutoj dràvi ugovornici, odnosno dràvi izvora, prema propisima te dràve.

Smatra se da su mirovine ostvarene u dràvi ugovornici, ako ih je isplatio mirovin-ski fond ili sli~na ustanova koja obavlja mirovinske planove u kojima pojedinci mogu sudjelovati kako bi osigurali umirovljeni~ke povlastice, pod uvjetom da su ti mirovinski fondovi ili sli~ne ustanove osnovane, priznate u porezne svrhe i kon-trolirane u skladu s propisima te dràve.

• Prema Ugovoru s Finskom, mirovine i druga sli~na primanja ispla}ena rezidentu dràve ugovornice po osnovi prija{njega radnog odnosa oporezuje se samo u toj dràvi odnosno dràvi rezidentnosti.

Mirovinu {to je fi zi~koj osobi isplati dràva ugovornica ili njezina dru{tveno po-liti~ka zajednica ili, kad je rije~ o Finskoj, njezino statutarno tijelo, iz prora~una ili iz posebnih sredstava, iznimno se oporezuje samo u drugoj dràvi ugovornici. Te se mirovine oporezuje samo u drugoj dràvi ugovornici, ako je primatelj njezin dràvljanin i rezident.


Mirovina {to je fi zi~ka osoba ostvari radom u vezi s gospodarskom djelatno{}u dràve ugovornice ili njezine dru{tveno-politi~ke zajednice ili, kad je rije~ o Finskoj, njezina statutarnog tijela, oporezuje se samo u dràvi ugovornici ~iji je rezident fi zi~ka osoba. Pla}anja prema planu javnoga socijalnog osiguranja dràve ugovor-nice, iznimno se moè oporezivati u toj dràvi, odnosno dràvi izvora.

• Prema Ugovoru s Ju`noafri~kom Republikom, mirovine i druga sli~na primanja i anuitete nastale u dràvi ugovornici i pla}ene rezidentu druge dràve ugovornice, moè se oporezivati u prvospomenutoj dràvi, odnosno dràvi izvora. Izraz »anuitet« zna~i odre|enu svotu {to je se pla}a povremeno i u odre|eno vrijeme, za ìvota ili za odre|eno razdoblje, uz obvezu pla}anja, u zamjenu za primjerenu punu nov~anu naknadu. Mirovine {to ih pla}a dràva ugovornica ili njezin politi~ki podre|en dio ili njezino tijelo lokalne samouprave i uprave ili {to se iz fondova te dràve ili njezi-na politi~ki podre|enog dijela ili njezinog tijela lokalne samouprave i uprave pla}a nekoj fi zi~koj osobi za usluge u~injene toj dràvi ili njezinu tijelu lokalne samoupra-ve i uprave oporezuje se samo u toj dràvi, ali ih se oporezuje samo u drugoj dràvi ugovornici, ako je fi zi~ka osoba rezident i dràvljanin te dràve.

• Prema Ugovoru s Kanadom, mirovine nastale u dràvi ugovornici i pla}ene rezi-dentu druge dràve ugovornice, moè se oporezivati u toj drugoj dràvi, odnosno dràvi rezidentnosti.

Mirovine nastale u dràvi ugovornici i pla}ene rezidentu druge dràve, tako|er se moè oporezivati u dràvi u kojoj su nastale, odnosno dràvi izvora, sukladno zakonu te dràve, ali }e od ukupne svote tih mirovina pla}enih u bilo kojoj godini rezidentu druge dràve ugovornice, prvospomenuta dràva odnosno dràva izvora, izuzeti od oporezivanja svotu dvanaest tisu}a kanadskih dolara ili njegovu protu-vrijednost u hrvatskoj valuti. No, pri povremenim isplatama mirovina tako razrezan porez ne smije prema{iti 15% od bruto-svote takvih isplata u kalendarskoj godini {to prema{uju svotu dvanaest tisu}a kanadskih dolara ili njegovu protuvrijednost u hrvatskoj valuti. Nadle`na tijela dràva ugovornica mogu se, bude li zbog mo-netarnih ili ekonomskih kretanja nu`no, dogovoriti o preinaci te svote. U ovome tekstu izraz »mirovine« ne obuhva}a povlastice ste~ene propisima o socijalnom osiguranju dràve ugovornice.

Unato~ tome: a) ratne mirovine i potpore (uklju~iv{i mirovine i potpore pla}ene ratnim vetera-

nima, ili pla}ene za ratom pretrpljene {tete ili povrede) nastale u dràvi ugovor-nici i pla}ene rezidentu druge dràve, izuzima se od oporezivanja u toj drugoj dràvi; odnosno dràvi rezidentnosti i

b) povlastice ste~ene propisima o socijalnom osiguranju dràve ugovornice i pla}ene rezidentu druge dràve, oporezuju se samo u prvospomenutoj dràvi, odnosno dràvi izvora.

• Prema Ugovoru s Kinom, mirovine i druge sli~ne naknade {to ih ostvaruje i prima rezident dràve ugovornice kao naknadu za prija{nje zaposlenje oporezuje se samo u toj dràvi ugovornici. No, neovisno o tome, mirovine i druga sli~na pla}anja vlade neke dràve ugovornice ili njezinih lokalnih tijela, prema sustavu javnoga socijalnog osiguranja te dràve, oporezuje se samo u toj dràvi ugovornici, odnosno dràvi izvora.

• Prema Ugovoru s Makedonijom, mirovine i druga sli~na primanja pla}ena reziden-tu dràve ugovornice po osnovi prija{njega nesamostalnog rada oporezuje se samo u toj dràvi, odnosno dràvi rezidentnosti. Neovisno o tim odredbama, mirovine i druga sli~na pla}anja {to ih ispati vlada dràve ugovornice ili njezino tijelo lokalne


samouprave i uprave u sustavu javnog osiguranja {to je dio sustava socijalne skrbi te dràve ugovornice oporezuje se samo u toj dràvi, odnosno dràvi izvora.

• Prema Ugovoru s Mauricijusom, mirovine i druga sli~na primanja nastala u dràvi ugovornici, ispla}ene rezidentu druge dràve ugovornice, s obzirom na prija{nje zaposlenje, bit }e oporezive samo u toj drugoj dràvi odnosno dràvi rezidentnosti. Mirovine i druge naknade ispla}ene prema dràvnome programu {to je dio sustava socijalnog osiguranja dràve ugovornice ili njezinih tijela lokalne uprave i samou-prave, iznimno }e biti oporezive samo u toj dràvi, odnosno dràvi izvora.

• Prema Ugovoru s Nizozemskom, mirovine i druga sli~na primanja ispla}ena rezi-dentu dràve ugovornice po osnovi prija{njega nesamostalnog rada i druge anui-tete oporezuje se samo u toj dràvi, ali se mirovine i druga pla}anja prema sustavu socijalnog osiguranja dràve ugovornice rezidentu druge dràve ugovornice moè oporezivati u prvospomenutoj dràvi, odnosno dràvi izvora.

• Prema Ugovoru s Njema~kom, mirovine i druga sli~na primanja {to ih se rezidentu dràve ugovornice ispla}uje iz druge dràve ugovornice, oporezuje se samo u prvo-spomenutoj dràvi, odnosno dràvi rezidentnosti. Primanja rezidenta jedne dràve ugovornice na osnovi zakonskoga socijalnog osiguranja druge dràve ugovornice moè se, neovisno o tome, oporezivati samo u toj drugoj dràvi, odnosno dràvi izvora.

• Prema Ugovoru s Omanom, mirovine i druga sli~na primanja ispla}ena rezidentu dràve ugovornice, s obzirom na prija{nji nesamostalan rad, oporezuje se samo u toj dràvi, odnosno dràvi rezidentnosti. Neovisno o tim odredbama, ispla}ene mi-rovine i druga pla}anja u sustavu javnog plana {to je dio sustava socijalnog osiguranja dràve ugovornice, oporezuje se samo u toj dràvi, odnosno dràvi izvora.

• Prema Ugovoru s Poljskom, mirovine i druga sli~na primanja pla}ena rezidentu dràve ugovornice po osnovi prija{njega nesamostalnog rada oporezuje se samo u toj dràvi. Neovisno o tome, mirovine i druga sli~na pla}anja {to ih isplati vlada dràve ugovornice ili njezino tijelo lokalne samouprave i uprave u sustavu javnog osiguranja, {to je dio sustava socijalne skrbi te dràve ugovornice, oporezuje se samo u toj dràvi, odnosno dràvi izvora.

• Prema Ugovoru sa San Marinom, mirovine i druga sli~na primanja ispla}ena rezi-dentu dràve ugovornice s obzirom na prija{nji nesamostalan rad, oporezuje se samo u toj dràvi. Te se odredbe ne primjenjuje ako taj dohodak primatelja nije bio oporezovan u dràvi ~iji je rezident, sukladno zakonima te dràve, nego ga se tada oporezuje u dràvi u kojoj je nastao. No, mirovine i druga sli~na primanja {to ih isplati dràva ugovornica sukladno propisima o socijalnom osiguranju, oporezuje se isklju~ivo u toj dràvi, odnosno dràvi izvora.

• Prema Ugovoru sa [vedskom, mirovine i druga sli~na primanja oporezuje se samo u dràvi ugovornici ~iji je rezident primatelj takve mirovine ili primanja. Mirovinu {to je fi zi~koj osobi isplati dràva ugovornica ili njezina dru{tveno-politi~ka zajednica iz prora~una ili posebnih fondova iznimno se oporezuje samo u toj dràvi, odnosno dràvi izvora. Takvu se mirovinu oporezuje samo u drugoj dràvi ugovornici, ako je primatelj dràvljanin ili rezident te dràve. Mirovinu fi zi~ke osobe ostvarenu radom u vezi s gospodarskom djelatno{}u jedne od dràva ugovornica ili njezine dru{tveno--politi~ke zajednice oporezuje se samo u dràvi ugovornici u kojoj je fi zi~ka osoba rezident. Pla}anja u sustavu javnog socijalnog osiguranja dràve ugovornice iznim-no se moè oporezivati u toj dràvi, odnosno dràvi izvora.

Iz prikazanih odredba u pojedinim ugovorima razvidna je primjena dvaju modela ure|ivanja prava oporezivanja mirovina u zemlji izvora:


• oporezivanje mogu}e• oporezivanje isklju~ivo ili samo u toj dràvi.U Komentaru 6. ~l. 23. i 23b. OECD-ova modela navodi se da rije~i »biti oporezivi je-

dino« u dràvi ugovornici onemogu}uju oporezivanje u drugoj dràvi ugovornici, kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje. Hrvatska, sukladno tome, nema pravo oporezivati mirovine ispla}ene u sustavu javnog socijalnog osiguranja iz Kine, Makedonije, Mauriciju-sa, Njema~ke, Omana, Poljske i San Marina. Obveznik rezident RH npr. ostvaruje tuzemnu mirovinu od HZMO-a i mirovinu iz Njema~ke od zakonskoga socijalnog osiguranja. Obvezan je upisati se u RPO po osnovi mirovine iz inozemstva, ali ne mora obra~unavati i pla}ati predujmove poreza na dohodak po osnovi te mirovine, sukladno Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s Njema~kom.

U drugome primjeru, pri uporabi izraza »moè se oporezivati« ne daje se isklju~ivo pravo oporezivanja jednoj dràvi ugovornici, nego mirovine mogu oporezivati obje dràve ugovornice, ali da bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje, dràva rezidentnosti mora odo-briti poreznu olak{icu odnosno, u pravilu, ura~unati porez pla}en u zemlji izvora. Prema hrvatskome zakonodavstvu, za dohodak {to ga RH, sukladno ugovorima (ili kad nema ugovora) moè oporezivati, primjenjuje se metodu ura~unavanja poreza pla}ena u ino-zemstvu u godi{njem obra~unu poreza na dohodak, na osnovi podnesene godi{nje porez-ne prijave. Pri isplati mirovina u sustavu javnoga socijalnog osiguranja iz Belgije, Danske, Finske, Ju`noafri~ke Republike, Nizozemske i [vedske ne}e se pla}ati predujam poreza na dohodak, ali }e ti obveznici morati podnijeti godi{nju poreznu prijavu te iskazati mirovinu iz inozemstva (i ostale dohotke od nesamostalnog rada, ako su ih ostvarili, te ostale pri-mitke, ako su za njih obvezni podnijeti poreznu prijavu), a u poreznu obvezu ura~unat }e im se porez pla}en u inozemstvu sukladno ~l. 82. Pravilnika o porezu na dohodak.

Vrlo je va`no pri utvr|ivanju prava oporezivanja i odre|enje rezidentnosti fi zi~ke osobe koja ostvaruje mirovinu. Prema ~l. 3. i 4. Zakona, rezident je fi zi~ka osoba koja u RH ima prebivali{te ili uobi~ajeno boravi{te, te ujedno fi zi~ka osoba koja u Hrvatskoj nema prebivali{te ni uobi~ajeno boravi{te, a zaposlena je u dràvnoj slu`bi, i po toj osnovi pri-ma pla}u. ^lanak 38. Op}eg poreznog zakona (NN 147/08. i 18/11) propisuje {to se sma-tra prebivali{tem i uobi~ajenim boravi{tem, odnosno da obveznik ima prebivali{te ondje gdje ima stan u vlasni{tvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili dvjema kalendarskim godinama, pri ~emu boravak u stanu nije obvezan. Uobi~ajenim boravi{tem smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju najmanje 183 dana u jednoj ili dvjema kalendarskim godinama.

No, kada dvije dràve (dràva rezidentnosti i dràva izvora) sukladno tuzemnim pro-pisima istu osobu smatraju svojim rezidentom, primjenjuje se pravilo iz ugovora o izbje-gavanju dvostrukog oporezivanja. Rezidentnost se ugovorima, u pravilu, defi nira na sljede}i na~in:

• Izraz »rezident dràve ugovornice« ozna~uje svaku osobu koja prema propisima dràve ugovornice podlijeè oporezivanju na temelju prebivali{ta, boravi{ta, mje-sta sjedi{ta uprave ili nekoga drugog obilje`ja sli~nog zna~enja, ali i tu dràvu, s ukupnima politi~kim podru~jima i tijelima lokalne uprave i samouprave. Ovaj izraz, me|utim, ne obuhva}a osobu koja podlijeè oporezivanju u toj dràvi samo s dohotkom iz izvora u toj dràvi ili imovinom u njoj.

• Ako je prema tim odredbama fi zi~ka osoba rezident obiju dràva ugovornica, nje-zin se status odre|uje kako slijedi:

a) smatrat }e je se rezidentom dràve u kojoj ima prebivali{te; ako ima prebivali{te u objema dràvama, smatrat }e je se rezidentom samo dràve s kojom ima uè osobne i gospodarske veze (sredi{te ìvotnih interesa),


b) ako se ne moè odrediti u kojoj dràvi ima sredi{te ̀ ivotnih interesa ili ako nema prebivali{te ni u jednoj dràvi, smatrat }e je se rezidentom samo dràve ugo-vornice u kojoj ima uobi~ajeno boravi{te,

c) ako osoba ima uobi~ajeno boravi{te u objema dràvama ili ga nema ni u jednoj od njih, smatrat }e je se rezidentom samo dràve ugovornice ~iji je dràv ljanin,

d) ako je osoba dràvljanin obiju dràva ili nije dràvljanin nijedne od njih, nad-le`na tijela dràva ugovornica odlu~it }e o tome me|usobnim dogovorom.

Ako RH s dràvom koja ispla}uje mirovine ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvo-strukog oporezivanja, status rezidentnosti ure|uje se u cijelosti doma}im poreznim propi-sima, odnosno OPZ-om, a porezne obveze sukladno Zakonu o porezu na dohodak.

III. Doprinosi za obvezna osiguranja po osnovi inozemnih mirovinaPrema ~l. 6. st. 1. to~. 10. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 150/08,

94/09, 153/09, 71/10, 139/10, 49/11. i 22/12), na obvezno zdravstveno osiguranje se osi-guravaju i stje~u status osiguranika korisnici mirovine i invalidnine koji to pravo ostvaruju isklju~ivo u stranoga nositelja mirovinskog i invalidskog osiguranja, ako me|unarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije odre|eno druk~ije, ako imaju prebivali{te ili odobren stalni boravak u Hrvatskoj.

^lanci 130. do 134. Zakona o doprinosima (NN 84/08, 152/08, 94/09, 18/11. i 22/12) ure|uju obveze pla}anja doprinosa za osiguranike po osnovi mirovine ili invalidnine iz inozemstva, te se propisuje da je osiguranik po takvoj osnovi obveznik pla}anja doprino-sa za osobno osiguranje, i to doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Mjese~na je osnovica za obra~un doprinosa svota mirovine ili invalidnine, ali ne moè biti nià od najniè mjese~ne osnovice niti vi{a od svote prosje~ne pla}e.

Prema toj osnovici, obra~unava se doprinos za zdravstveno osiguranje:− po stopi 15% za razdoblje osiguranja zaklju~no 30. travnja 2012.− po stopi 13% za razdoblje osiguranja od 1. svibnja 2012.

Obvezu doprinosa i mjese~nu svotu doprinosa za zdravstveno osiguranje te razdoblje na koje se obveza odnosi utvr|uje Porezna uprava rje{enjem kojeg se donosi za svako obra~unsko razdoblje (kalendarsku godinu) u kojemu postoji status osiguranika.

Mjese~ne obveze doprinosa utvr|ene rje{enjem, {to dospijevaju na naplatu do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, kona~na su obveza doprinosa i vrijede do prestanka osigu-ranja ili do promjene osnove osiguranja, a najdulje do posljednjeg dana u godini na koju se obveza donosi.

Podatak o svoti mirovine i invalidnine osiguranik dokazuje u postupku prijave na osiguranje, odnosno u postupku utvr|ivanja statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju. Mirovinu ili invalidninu primljenu u inozemnoj valuti prera~unava se u kunsku vrijednost prema srednjem te~aju HNB-a na dan stjecanja svojstva osiguranika. Porezna uprava moè, na zahtjev osiguranika ili po slu`benoj du`nosti, utvrditi novu svotu osnovice s po~etkom primjene za godinu {to slijedi nakon godine u kojoj je promjena nastala, ako se:

1. promijeni svota mirovine ili invalidnine, i to za vi{e od 5% u usporedbi sa svotom mjese~ne osnovice utvr|ene sukladno st. 2. ovoga ~lanka,

2. promijeni srednji te~aj kune za inozemnu valutu u kojoj se ispla}uje mirovinu ili invalidninu za vi{e od 5% u usporedbi sa svotom mjese~ne osnovice utvr|ene sukladno st. 2. ovoga ~lanka.

U Uputi Porezne uprave – Sredi{nji ured, klasa: 410-01/12-01/224, ur. broj: 513-07-21--01/12-21, od 5. oùjka 2012, napominje se da Porezna uprava obvezu doprinosa osigura-


nicima po osnovi mirovine i invalidnine iz inozemstva utvr|uje isklju~ivo na temelju po-dataka o svojstvu osiguranika s navedene osnove {to ih je, sukladno ~l. 226. Zakona o doprinosima, dostavio HZZO, {to zna~i da je, za upite korisnika mirovine ili invalidnine iz inozemstva, {to se odnose na:

− obvezu osiguranja po navedenoj osnovi,− primjenu odredba me|udràvnih ugovora o socijalnom osiguranju i− ostala statusna pitanja,nadleàn HZZO.

Napominjemo kako za navedeni doprinos porezni obveznici, odnosno umirovljenici, ne mogu u tijeku poreznog razdoblja umanjivati dohodak pri obra~unu predujma poreza na dohodak, nego se umanjenje moè iskoristiti u godi{njem obra~unu poreza na dohodak na temelju podnesene godi{nje porezne prijave.

Sukladno ~l. 134a. do 134d. Zakona o doprinosima, ure|uje se pitanja pla}anja obve-ze dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje za korisnike mirovine, te je propisana obveza dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje isklju~ivo za osiguranika po osnovi korisnika mirovine na osnovi propisa o mirovinskom osiguranju RH (obvezno osigurana osoba iz ~l. 6. st. 1. to~. 9. Zakona o zdravstvenom osiguranju). Osnovica je za obra~un do prinosa mirovina, odnosno primitak {to ga se fi zi~koj osobi umirovljeniku ispla}uje po osnovi prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja RH (osim invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad kakvu se ispla}uje umirovljenicima obvezno osigura-nima po osnovi radnog odnosa ili obavljanja samostalne djelatnosti).

S obzirom na to, ne postoji obveza dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi mirovina ili invalidnina {to ih ispla}uju strani nositelji mirovinskog i invalidskog osiguranja.

IV. NEOPOREZIV DIO DOHOTKA ZA UMIROVLJENIKE I OSTALE POREZNE OLAK[ICE

Porezni obveznici imaju pravo na neoporeziv dio dohotka 2.200,00 kn mjese~no (osnov-ni osobni odbitak), a rezidentima se za ostvarene mirovine na temelju prija{njih uplata obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje i na temelju prija{njih uplata premija osigura nja za dokup dijela mirovine na teret poslodavca, priznaje osobni odbitak u visini ukupne mi ro-vine u poreznom razdoblju, najmanje 2.200,00 kn, a najvi{e do 3.400,00 kn mje se~ no, suk-ladno ~l. 36. Zakona. Jednako vrijedi za obveznike koji ostvaruju mirovinu iz inozemstva.

Rezidenti, pa tako i umirovljenici, mogu uve}ati osobni odbitak u visini:− 0,3 osnovnoga osobnog odbitka za obveznika, svakoga uzdràvanog ~lana uè

obitelji i svako dijete, ako su osobe s invalidno{}u, ili− 1,0 osnovnoga osobnog odbitka za obveznika, svakoga uzdràvanog ~lana uè obite lji

i svako dijete, ako su osobe kojima je rje{enjem, na temelju posebnih propisa, utvr |ena invalidnost po jednoj osnovi 100% i/ili koji radi invalidnosti imaju, na te me lju poseb-nih propisa, pravo na tu|u pomo} i njegu, s tim da ga se izra~unava od osnovice 2.200,00 kn za svaki mjesec poreznog razdoblja za kojeg se utvr|uje porez.

Rezidentima s prebivali{tem i boravi{tem na podru~jima posebne dràvne skrbi i brd-sko-planinskim podru~jima prema posebnim zakonima, priznaje se uve}an osnovni osob-ni odbitak u visini:

1. 3.840,00 kn mjese~no, za obveznike s prebivali{tem i boravi{tem na podru~ju posebne dràvne skrbi I. skupine,


2. 3.200,00 kn mjese~no, za obveznike s prebivali{tem i boravi{tem na podru~ju posebne dràvne skrbi II. skupine,

3. 2.400,00 kn mjese~no, za obveznike s prebivali{tem i boravi{tem na podru~ju posebne dràvne skrbi III. skupine i brdsko-planinskim podru~jima.

Umirovljenici rezidenti s prebivali{tem i boravi{tem na podru~jima posebne dràvne skrbi i u brdsko-planinskim podru~jima mogu odabrati za njih povoljniji osnovni osobni odbitak − ako npr. imaju prebivali{te i boravi{te na podru~ju posebne dràvne skrbi III. skupine i ostvaruju mirovinu ve}u od 2.400,00 kn, ne}e iskoristiti uve}an osobni odbitak propisan za obveznike s prebivali{tem i boravi{tem na podru~ju posebne dràvne skrbi III. skupine, nego osobni odbitak u visini mirovine propisan u ~l. 36. Zakona, najvi{e do 3.400,00 kn, a ako im je prebivali{te i boravi{te na podru~ju posebne dràvne skrbi I. skupine, iskoristit }e uve}an osobni odbitak u visini 3.840,00 kn.

Rezidentima se osobni odbitak za uzdràvane ~lanove uè obitelji i djecu utvr|uje prema uve}anu osnovnom osobnom odbitku iz ~l. 54. Zakona, uz primjenu faktora 0,5 za uzdràvane ~lanove uè obitelji, a za uzdràvanu djecu: 0,5 za prvo dijete, 0,7 za drugo, 1,0 za tre}e, 1,4 za ~etvrto itd. (iz ~l. 36. st. 2. to~. 1. i 2. Zakona), ako ti ~lanovi uè obi-telji i djeca imaju prebivali{te i borave na podru~jima posebne dràvne skrbi ili imaju prebivali{te i borave u brdsko-planinskim podru~jima. Rezidentima se osobni odbitak za vlastitu invalidnost i/ili invalidnost uzdràvanih ~lanova uè obitelji i/ili djece, ako imaju prebivali{te i borave na podru~jima posebne dràvne skrbi ili ako imaju prebivali{te i borave u brdsko-planinskim podru~jima, utvr|uje prema uve}anu osnovnom osobnom odbitku, uz primjenu faktora 0,3 ili 1,0 (iz ~l. 36. st. 2. to~. 3. i 4. Zakona). Treba napo-menuti kako se sukladno ~l. 36. st. 2. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (NN 61/12), iznimno od ~l. 15. toga Pravilnika, pri utvr|ivanju dohotka u 2012, uzdràvanim ~lanovima uè obitelji i uzdràvanom djecom, prema Zakonu i tome Pravilniku, smatra fi zi~ke osobe ~iji oporezivi primici iz ~l. 5. Zakona, primici na koje se ne pla}a porez na dohodak iz ~l. 10. Zakona i drugi primici {to ih se po Zakonu na smatra dohotkom (~l. 9. Zakona) ne prema{uju 10.966,00 kn na godi{njoj razini.

Rezidenti mogu iskoristiti uve}an osobni odbitak iz ~l. 54. Zakona samo u godi{njem obra~unu poreza na dohodak, na temelju podnesene godi{nje porezne prijave, a tijekom poreznog razdoblja pri utvr|ivanju predujma dohotka od nesamostalnog rada priznaje im se osobni odbitak u visini 2.200,00, odnosno za umirovljenike do 3.400,00 kn mjese~no (iz ~l. 36. st. 1. i 2. Zakona).

Fizi~ke osobe, uz to, kojima je prema posebnom propisu rje{enjem utvr|en status hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata, ne pla}aju porez na dohodak od nesamostalnog rada i mirovina razmjerno stupnju utvr|ene invalidnosti, sukladno ~l. 53. st. 1. Zakona, {to npr. zna~i − ako je umirovljeniku utvr|ena mjese~na obveza poreza na dohodak i prireza 500,00 kn, a rje{enjem mu je utvr|en status hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI) s invalidno{}u 60% − da }e njegova ukupna mjese~na porezna obveza biti umanjena za 60%, odnosno za 300,00 kn. Ovu poreznu olak{icu porezni obveznici mogu iskoristiti ili pri utvr|ivanju mjese~nih predujmova od nesamostalnog rada u tijeku poreznog razdoblja, ako su status HRVI-a upisali u poreznu karticu kod poslodavca odno-sno isplatitelja mirovine ili samoga obveznika za mirovine iz inozemstva, ili u godi{njem obra~unu poreza na dohodak na temelju podnesene godi{nje porezne prijave, pri ~emu poreznoj prijavi moraju priloìti presliku rje{enja o utvr|enu statusu HRVI-a.


V. OPOREZIVANJE DOHOTKA OD DOBROVOLJNOGA MIROVINSKOG OSIGURANJAMogu} je oblik {tednje za starost u mirovinskom sustavu RH i tre}i stup mirovinskog

osiguranja. Osnovne su zna~ajke {to je to osiguranje dobrovoljne naravi kojemu pojedinac moè i ne mora pristupiti, a moè izi}i iz njega kad èli. U Hrvatskoj ga se provodi kao produljeno osiguranje nakon prestanka obveznoga mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti u okrilju HZMO-a i kao dobrovoljno mirovinsko osiguranje u okrilju dobro-voljnih mirovinskih fondova. Osnivanje obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, u sustavu obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane {tednje i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane {tednje, osnivanje i poslovanje mirovinskih dru{tava za upravljanje mirovinskim fondovima, osni-vanje Sredi{njega registra osiguranika, te osnivanje Agencije za nadzor mirovinskih fon-dova i osiguranja ure|uje Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima7, dok Zakon o mirovinskima osiguravaju}im dru{tvima i isplati mirovina na temelju individual-ne kapitalizirane {tednje8 ure|uje osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravaju}ih dru{-tava koja ispla}uju mirovine u sustavu obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju in-dividualne kapitalizirane {tednje i mirovine i druga mirovinska davanja u sustavu dobro-volj noga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane {tednje, te mirovi-ne i njihovu isplatu u sustavu obveznoga i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na te-melju individualne kapitalizirane {tednje.

Pri isplatama osiguravaju}e svote po osnovi dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja (III. stup), u vezi s poreznim tretmanom, mogu}e su sljede}e okolnosti:

A) ako je premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja upla}ivao sam obveznik na vlastiti teret i nije po toj osnovi iskoristio porezne olak{ice propisane do 30. lipnja 2010, isplata osigurane svote nije oporeziva,

B) ako je premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja upla}ivao sam obveznik na vlastiti teret i po toj osnovi iskoristio porezne olak{ice propisane od 1. srpnja 2001. do 30. lipnja 2010,9 isplata je osigurane svote oporeziva i nju se utvr|uje kao doho-dak od osiguranja u visini iskori{tenih olak{ica. Predujam poreza na dohodak od osiguranja pla}a se prema stopi 12%, uve}ano za prirez porezu na dohodak.

Od 1. srpnja 2010. propisana je nova olak{ica za uplate u III. stup do visine od 500,00 kn mjese~no {to ih poslodavac, odnosno isplatitelj primitka ili obveznik koji obavlja sa-mostalnu djelatnost na vlastiti teret upla}uje za radnike ili sebe osobno. Takve se uplate ne smatra pla}om te su oslobo|ene oporezivanja, a uplatitelju (poslodavcu odnosno fi zi ~-koj osobi koja obavlja samostalne djelatnosti) priznaje ih se kao rashod odnosno izdatak. Pri isplati osigurane svote osiguraniku (umirovljeniku) utvr|uje se dohodak od osiguranja u visini uplata oslobo|enih oporezivanja i pla}a predujam poreza na dohodak od osigu-ranja prema stopi 12%, uve}ano za prirez porezu na dohodak.

7 Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (NN 49/99, 63/00, 103/03, 177/04, 71/07. i 124/10)

8 Zakon o mirovinskim osiguravaju}im dru{tvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane {tednje (NN 106/99, 63/00. i 107/07)

9 ^lanak 12. st. 9. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04. i 73/08) propisivao je da se izdacima pri utvr|ivanju dohodaka rezidenata smatra i tijekom poreznog razdoblja u tuzemstvu upla}ene premije ìvotnoga osiguranja s obilje`jem {tednje, dopunskoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja te dobro-voljnoga mirovinskog osiguranja tuzemnim osiguravateljima do visine 1.000,00 kn za svaki mjesec po-reznog razdoblja, najvi{e do 12.000,00 kn godi{nje, uz dio osobnog odbitka za zdravstvene usluge i stambene potrebe. Od 1. srpnja 2010. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN 80/10) ukinuo je te porezne olak{ice.


Budu}i da se je premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja moglo priznati kao poreznu olak{icu samo ako su bile upla}ene u tuzemstvu, odnosno tuzemnim osigurava-teljima, proizlazi kako primici iz inozemstva po osnovi dobrovoljnoga mirovinskog osigu-ranja nisu oporezivi sukladno tuzemnim propisima.

IX. ZAKLJUÂKBitne promjene u poreznom sustavu unatrag nekoliko godina, odnosno od po~etka

primjene Zakona (1. sije~nja 2005), zbile su se 1. srpnja 2008. kad je pove}an osnovni osobni odbitak s 1.600,00 na 1.800,00 kn mjese~no, odnosno za umirovljenike s 3.000,00 na 3.200,00 kn mjese~no, zatim 1. srpnja 2010. kada su izmijenjene porezne stope i po-rezni razredi, ~ime se na najniè mirovine, od kojih se utvr|uje poreznu osnovicu do svote 3.600,00 kn mjese~no primjenjuje poreznu stopu 12%, ~ime je dodatno smanjena porezna obveza za umirovljenike, te 1. oùjka 2012. kad je pove}an osnovni osobni odbi-tak s 1.800,00 na 2.200,00 kn mjese~no, odnosno za umirovljenike na 3.400,00 kn te kada su izmijenjene odredbe o oporezivanju mirovina iz inozemstva. Radi dodatnog poticanja {tednje za starost, od 1. srpnja 2010. uvedena je i olak{ica za uplate u III. stup mirovinskog osiguranja, odnosno u dobrovoljne mirovinske fondove, ako ih poslodavci za radnike upla}uju na vlastiti teret, odnosno fi zi~ke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost za sebe osobno. Ovim izmjenama, izdvajanja poslodavca u III. stup mirovinskog osiguranja vi{e se ne smatra pla}om do svote 500,00 mjese~no, tj. do 6.000,00 kn godi{nje, odnosno ne oporezuje ih se, a poslodavcu su istodobno porezno priznat izdatak, odnosno rashod. Navedene svote {to su bile oslobo|ene oporezivanja pri isplati osigurane svote, smatrat }e se dohotkom od osiguranja i oporezivati prema stopi predujma poreza na dohodak 12%. No, o~ekuje se kako }e propisivanje te odredbe ubudu}e sve vi{e poticati poslodavce da upla}uju premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u korist radnika na vlastiti teret, {to }e im omogu}iti da pri umirovljenju ostvaruju ve}e primitke. Naglasak je na tome, kao u najve}em broju europskih zemalja, da postoje}i sustav u budu}nosti ne}e mo}i »pokri-ti« sve isplate mirovina temeljem generacijske solidarnosti, zbog pove}anja udjela starijih osoba u ukupnoj populaciji, produljenja o~ekivanog trajanja ìvota, smanjenja broja za-poslenih u odnosu na broj umirovljenika i sl., pa }e biti pravi izazov urediti ne samo mi-rovinski sustav, nego i porezni sustav kako bi se potaknulo obveznike da sve vi{e ulaù u privatne sustave mirovinskog osiguranja.

Documents

Oporezivanje inozemnih mirovina - ijf.hr · da vanja iz strane dr`ave. Pri rje{avanju zahtjeva za priznanje prava na mirovinu sukladno me|unarodnim ugovorima o mirovinskom osiguranju,